Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Gospodarska zona istok - sjeverni dio u Čakovcu - pročišćeni tekst

5. Odbor za Odbor za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost Gradskog vijeća Grada Čakovca, na svojoj 12. sjednici održanoj 11. rujna 2023., temeljem članka 27. Statuta Grada Čakovca (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 1/21, 2/22), izdaje pročišćeni tekst Urbanističkog plana uređenja Gospodarska zona istok - sjeverni dio u Čakovcu. Pročišćeni tekst Urbanističkog plana uređenja Gospodarska zona istok - sjeverni dio u Čakovcu obuhvaća Odluku o donošenju Detaljnog plana uređenja Gospodarska zona istok - sjeverni dio u Čakovcu (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 1/11) i njegove izmjene i dopune (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 2/23) u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu. KLASA: 029-01/23-01/34 URBROJ: 2109-2-02-23-07 Čakovec, 11. rujna 2023. PREDSJEDNICA ODBORA Štefanija Damjanović O D L U K A o donošenju Urbanističkog plana uređenja Gospodarska zona istok - sjeverni dio u Čakovcu (pročišćeni tekst) I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1.
(1) Ovom Odlukom donosi se Detaljni plan uređenja gospodarska zona Istok - sjeverni dio u Čakovcu (u daljnjem tekstu Detaljni plan uređenja, odnosno DPU), kojeg je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec.
(2) Detaljnim planom uređenja utvrđuje se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja zemljišta, Stranica 696 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 5/2023. način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina, uvjeti za sprečavanje štetnih utjecaja na okoliš i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora unutar područja obuhvata DPU.

Članak 2.

Članak 2.
(1) Područje obuhvata ovog DPU-a odnosi se na prostor površine od cca 39,50 ha, sa sjevera omeđen Ulicom bana J.Jelačića, sa statusom lokalne ceste LC 20023 Čakovec - Pribislavec, sa juga Sajmišnom ulicom, sa statusom županijske ceste ŽC 2018 Čakovec - Pribislavec, a sa zapada česticom željezničke pruge od značaja za lokalni promet L 101 Čakovec - Mursko Središće, te sa istoka granicom lokalnih samouprava - Grada Čakovca i Općine Pribislavec.
(2) Obveza izrade, obuhvat DPU-a, osnovne namjene prostora i smjernice za planiranje definirani su Generalnim urbanističkim planom Grada Čakovca (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 5/05 i 9/09).

Članak 3.

Članak 3.
(1) Detaljni plan uređenja sadrži: OSNOVNI DIO DPU I. Opći prilozi II. Tekstualni dio III.Grafički dio OBAVEZNI PRILOZI DPU I. Obrazloženje DPU 1. Polazišta 2. Plan prostornog uređenja II. Posebna geodetska podloga za izradu DPU III. Izvod iz prostornog plana šireg područja - GUP Čakovca IV. Evidencija postupka izrade i donošenja DPU, sa zahtjevima i mišljenjima iz članaka 79. i 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, broj 76/07 i 38/09)
(2) Opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o naručitelju i nositelju izrade i podatke o izrađivaču prostornog plana.
(3) Tekstualni dio sadrži Odluku o donošenju DPU s odredbama za provođenje slijedećeg sadržaja 1. Uvjeti određivanja namjene površina 2. Detaljni uvjeti uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina 3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom 4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina 5. Uvjeti i način gradnje građevina 6. Mjere zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih vrijednosti 7. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 8. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj 9. Mjere provedbe plana
(4) Grafički dio sadrži slijedeće kartografske prikaze u mjerilu 1: 1000 0.1 SITUACIJA - PODLOGA ZA IZRADU DE- TALJNOG PLANA UREĐENJA - POSEBNA GEODETSKA PODLOGA 0.2. SITUACIJA - PODLOGA ZA IZRADU DETALJNOG PLANA UREĐENJA S UCR- TANOM POSTOJEĆOM INFRASTRUKTU- ROM I POSEBNIM ZAHTJEVIMA TIJELA S JAVNIM OVLASTIMA 1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 2.1. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - PLAN PROMETA 2.2. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - MREŽE VODOOPSKRBE, ODVODNJE I PLINOOPSKRBE 2.3. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - MREŽE ELEKTROOPSKRBE, JAVNE RASVJETE I TELEKOMUNIKACIJA 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZA- ŠTITE POVRŠINA 4. UVJETI GRADNJE GRAĐEVINA
(5) Obrazac prostornog plana, tekstualni dio i obrazloženje izrađeni su prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznima prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (»Narodne novine«, broj 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04).

Članak 3.

II. ODREDBE ZA PROVEDBU 1 UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA
Članak 4.
(1) Namjena čestica i površina drugih namjena unutar čestica, u obuhvatu UPU-a je slijedeća: - gospodarska - proizvodna, pretežito industrijska namjena /oznaka I1/; - mješovita, pretežito poslovna namjena /oznaka M2/; - stambena namjena /oznaka S/; - športsko-rekreacijska namjena /oznaka R1/ - zelene površine: - zaštitne zelene površine /oznaka Z/ Broj 5/2023. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 697 - javne zelene površine - javni park /oznaka Z1/ - javne zelene površine - dječje igralište / oznaka Z2/, - površine infrastrukturnih sustava: - za transformatorsku stanicu /oznaka IS1/ - za plinsku redukcijsku stanicu /oznaka IS2/ - za vodospremu i druge građevine sustava vodoopskrbe i odvodnje /oznaka IS3/ - prometne površine: - uličnih koridora /oznaka UK sa dodatnom numeričkom oznakom ulice/; - kolnog prilaza /oznaka KP/; - okretišta ulice /oznaka OK/; - parkirališta /oznaka P/.

Članak 5.

Članak 5.
(1) Površine čestica namijenjenih gradnji građevina i/ili uređenju javnih prostora određuju se bilo kao površine jedne namjene ili se unutar čestice planira podjela na područja više različitih namjena.
(2) Namjene koje su kartografskom prikazu br. 1 - »Detaljna namjena površina« sadržane unutar površine pojedine građevne čestice određuju obvezu uređenja i korištenja označenog područja čestice u svrhu određenu prema namjeni označenog područja.
(3) Građevne čestice su namijenjene izgradnji građevina osnovne namjene i kompatibilnih građevina, određenih prema osnovnoj namjeni.

Članak 6.

Članak 6.
(1) Na građevnim česticama proizvodne, pretežito industrijske namjene /oznaka I1/ mogu se graditi, kao građevine osnovne namjene - jedna samostojeća građevina ili kompleks proizvodnih građevina, industrijske ili obrtničke razine.
(2) Unutar kompleksa se, kao prateći, mogu integrirati poslovni sadržaji u funkciji osnovne djelatnosti - uprava, servis i trgovina vlastitih proizvoda.
(3) Kao pomoćne građevine na čestici mogu se predvidjeti servisne i infrastrukturne građevine u funkciji obavljanja gospodarske djelatnosti.
(4) Proizvodnom građevinom smatra se građevina za: - otkup i preradu biljnih poljoprivrednih proizvoda, - preradu mlijeka, mesa, riba, rakova i slično, - preradu drva, - preradu mineralnih sirovina i proizvodnju betonskih i opekarskih proizvoda, žbuke i slično, - proizvodnju tekstila, hrane i pića, - proizvodnju proizvoda od tekstila, kože, stakla, metala, drveta, kamena, plastike, - proizvodnju električnih i elektroničkih proizvoda, kemijskih proizvoda i slične djelatnosti, - privremeno skupljanje i selektiranje neopasnog komunalnog i tehnološkog otpada - sekundarne sirovine, te građevine za preradu neopasnog otpada koji se u proizvodnom procesu upotrebljava kao sekundarna sirovina,
(5) Poslovnom građevinom za obavljanje uslužnih djelatnosti smatra se građevina za obavljanje: - financija, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske, vulkanizerske autoelektričarske i druge radione slično)

Članak 6.

- građevinarstva (armiračke, tesarske, stolarske i slične radionice),
(6) Poslovnom građevinom za trgovačke djelatnosti smatra se građevina za: - trgovinu prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, - skladišni prostori robe namijenjene trgovini, uključujući specijalizirana skladišta kao što su hladnjače, silosi, trgovine plinom i slično.
(7) Uz građevine osnovne i prateće namjene je na čestici kao pomoćne moguće graditi servisne i infrastrukturne građevine u funkciji gospodarske djelatnosti: - porte, - prostore ugostiteljske namjene kao restorane za vlastite potrebe, te caffe barove i snack barove javnog korištenja, - parkirališta i garaže za vozila, - nadstrešnice za parkirališta, - otvorena skladišta, - utovarno - istovarne rampe, - silose, - mjerne i druge uređaje velikih dimenzija, - transformatorske stanice, - plinske redukcijske stanice, - spremnike goriva i slično.
(8) Unutar čestica ne mogu se graditi građevine za: - primarnu biljnu proizvodnju i poljoprivrednu proizvodnju uzgoja životinja, - klanje životinja, - preradu životinjskih ostataka, - proizvodnju kože, stakla, - preradu otpada koji se ne može smatrati sekundarnom sirovinom, - deponiranje otpada, - smještajno turističko-ugostiteljsku funkciju (hoteli, moteli, pansioni i sl.), te - privremeno ili stalno stanovanje. Stranica 698 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 5/2023.

Članak 7.

Članak 7.
(1) Kao osnovnu građevinu na čestici mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka M2/ moguće je graditi poslovnu građevinu uslužnih, trgovačkih i ugostiteljskih djelatnosti, odnosno građevinu namijenjenu obavljanju: - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice), - ugostiteljskih djelatnosti bez smještajnih sadržaja i sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (restorani, kavane i slično), - trgovine proizvodima koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva i slično), - usluga iz oblasti društvenih djelatnosti u kojima se ne predviđa duži boravak ljudi (primarna zdravstvena zaštita, sportski klubovi, udruge građana i slično)
(2) Kao prateći sadržaj unutar osnovne građevine mogu se predvidjeti stambeni sadržaji - višestambenog tipa stanovanja. Kao pomoćni sadržaj na čestici predviđaju se: - skladišni prostori u funkciji poslovnih djelatnosti, integriran unutar građevine, - parkiralište u funkciji građevine - predviđeno unutar područja čestice označenog kao parkiralište, - garažni prostor koji se predviđa integriran u građevinu, kao podzemna ili prizemna garaža, odnosno natkriveno parkiralište, te - spremišta za komunalni otpad, koja je potrebno integrirati unutar osnovne građevine.

Članak 7.

(3) Unutar čestica se ne mogu obavljati proizvodne djelatnosti ni djelatnosti koje utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline.
Članak 7.a
(1) Kao osnovnu građevinu na čestici stambene namjene /oznaka S/ moguće je graditi individualnu stambenu građevinu, a uz nju se može dodatno graditi jedna ili više pomoćnih građevina.
(2) Individualna stambena građevina je građevina stambene namjene, građena na vlastitoj građevnoj čestici, koja se u pravilu koristi u funkciji jedne obitelji, pri čemu građevina nema više od 3 stambene jedinice.
(3) Stambene građevine mogu se graditi kao samostojeće građevine ili poluugrađene - dvojne građevine.
(4) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, ukoliko se na postojećoj čestici, koja već ima izgrađenu prateću građevinu, vrši zahvat rekonstrukcije, odnosno zamjenske gradnje, uz osnovnu građevinu na čestici može se zadržati i jedna prateća građevina.
(5) Pratećim sadržajima stambene namjene smatraju se tihe i čiste djelatnosti kako slijedi: - intelektualne i slične usluge, koje se obavljaju u uredima, - osobne usluge, pretežito obrtničke razine (frizerske, manikerske, kozmetičke, fotografske, krojačke, postolarske i slično) - specijalizirane usluge koje se obavljaju u malim ordinacijama (farmaceutske, liječničke, veterinarske usluge isključivo za male životinje i slično), - specijalizirane trgovačke djelatnosti prikladne za obavljanje u malim prostorima i bez potrebe za većim skladištima i/ili manipulativnim prostorom, - ugostiteljsko - turističke djelatnosti bez bučnih muzičkih ili drugih bučnih sadržaja (restorani, caffe barovi, manji turistički stacionari kao apartman, pansion ili manji hotel i slično), - određene vrste socijalnih usluga dnevnog ili stacionarnog tipa (udomiteljske usluge, zbrinjavanje starih i nemoćnih osoba i slično), - druge djelatnosti koje nemaju negativan učinak na okoliš, niti na kvalitetu stanovanja.

Članak 7.

(6) Pomoćne građevine su građevine koje svojom namjenom upotpunjuju individualnu stambenu građevinu (prostori za rad, garaže, spremišta ogrjeva i druge pomoćne prostorije koje služe za redovnu uporabu građevine).
Članak 8.
(1) Kao osnovne sadržaje na čestici sportsko - rekreacijske namjene /oznaka R1/ moguće je graditi sportsko rekreacijske građevine manjih gabarita, sportsko rekreacijska igrališta sa tribinama, staklenike i paviljone, amfiteatar za glazbene događaje, sanitarne i servisne prostore te uređivati prostore za višenamjenska sportska igrališta, dječja igrališta, motorički i senzorni park, biciklistički poligon, park za kućne ljubimce, vrt/cvjetnjak tradicijskih biljnih vrsta, šetnice, staze za trčanje i biciklističke staze. Preporuča se zadržavanje jahačke staze kao reminiscencije na nekadašnji vojni hipodrom koja se može koristiti za suvremene potrebe (biciklistička staza, staza za rekreativno trčanje, rolanje i sl.).
(2) Pratećim sadržajima sportsko rekreacijske namjene smatraju se ugostiteljski, uslužni, trgovački, kulturni i uredski sadržaji u funkciji osnovne namjene. Broj 5/2023. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 699
(3) Osnovni sadržaji moraju zauzimati najmanje 85% ukupnog GBP-a na građevnoj čestici, a ostalih 15% mogu biti prateći sadržaji.
(4) Ne dozvoljava se smještaj građevina i uređenje prostora za sportove koji zahtijevaju gradnju građevina većih gabarita (sportske dvorane, sportski stadioni i sl.) te koji imaju nepovoljan utjecaj na okoliš (npr. auto moto sportova, karting staza, motorcross, speedway i sl.).

Članak 9.

Članak 9.
(1) Zaštitne zelene površine /oznaka Z/ formiraju se kao javna površina zasađena visokim raslinjem, a osnovna funkcija joj je sprečavanje negativnog utjecaja od industrijske zone na područje namijenjeno stanovanju i stanovanju kompatibilnih sadržaja.
(2) Površine se trebaju urediti kao parkovne površine, pri čemu je moguće zadržati postojeće kvalitetno visoko raslinje koje nema alergena svojstva, kao i autohtone livadne vrste.
(3) Unutar površine mogu se urediti pješačke staze i voditi infrastrukturni vodovi, ali druga gradnja nije dozvoljena.
(4) Iznimno, unutar građevne čestice zaštitne zelene površine /oznaka Z/ broj 15 omogućava se urediti kolni pristup za građevnu česticu mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka M2/ broj 13.
(5) Čestice nije dozvoljeno ograđivati.

Članak 10.

Članak 10.
(1) Zelena površina - javni park /oznaka Z1/ je dijelom uređena javna površina koju je potrebno dovršiti oblikovanjem u smislu javnog gradskog parka.
(2) Unutar površine mogu se urediti pješačke staze i voditi infrastrukturni vodovi.
(3) Česticu nije dozvoljeno ograđivati.
Članak 11.
(1) Zelena površina - dječje igralište /oznaka Z2/, je dijelom uređena površina koju je potrebno dovršiti i održavati u funkciji dječjeg igrališta, javnog režima korištenja.
(2) Na igralištu nije dozvoljena gradnja građevina.
(3) Igralište je potrebno urediti kao park - sadnjom visokog i niskog raslinja, autohtonih biljnih vrsta.
(4) Unutar površine dječjeg igrališta potrebno je: - locirati igrala za djecu i - predvidjeti izvedbu šetnica u parternom opločenju primjerenom prostoru, uz koji je potrebno predvidjeti najmanje jednu lokaciju za odmor s klupama za sjedenje i drugom urbanom opremom.
(5) Igrala koja se postavljaju na dječje igralište trebaju imati za tu namjenu odgovarajuće ateste.
(6) Igralište je moguće ograditi niskom, estetski oblikovanom ogradom.

Članak 12.

Članak 12.
(1) Površine infrastrukturnih sustava namijenjene su formiranju čestica, gradnji građevina i/ili postavi uređaja koji su dijelovi komunalnih i infrastrukturnih sustava, a unutar obuhvata UPU-a predviđaju se čestice za: - transformatorske stanice /oznaka IS1/ - jedna postojeća i dvije planirane čestice, - plinsku redukcijsku stanicu /oznaka IS2/ - jedna planirana čestica, - vodospremu i druge objekte sustava vodoopskrbe i odvodnje /oznaka IS3/ - jedna planirana čestica.
(2) Kao prateća građevina, osim specijaliziranih građevina u funkciji sustava vodoopskrbe i/ili odvodnje, na čestici vodospreme /oznaka IS3/ može se graditi upravna ili druga servisna građevina, a kao pomoćne, druge građevine infrastrukture u funkciji osnovne građevine.
(3) Na ostalim česticama infrastrukturnih sustava ne mogu se graditi prateće ni pomoćne građevine.
(4) Ukoliko se vodosprema izvede u sklopu visoke građevine gospodarske namjene, na nekoj od planiranih gospodarskih čestica, građevna čestica oznake IS3 može se pripojiti susjednoj čestici gospodarske, proizvodne, pretežito industrijske namjene /oznaka I1/, te poprima njenu namjenu i uvjete gradnje.

Članak 13.

Članak 13.
(1) Površine uličnih koridora /oznaka UK sa dodatnom numeričkom oznakom ulice/ formiraju se radi izgradnje prometnica, pješačkih i biciklističkih staza, zelenih površina, komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, telekomunikacijskom mrežom, te sustavima za odvodnju otpadnih voda.
Članak 14.
(1) Površina kolnog prilaza /oznaka KP/ formira se kao javna površina za pristup česticama mješovite, pretežito poslovne namjene, te kao površina unutar koje se može urediti dodatno parkiralište u funkciji čestica kojima se kolnim prilazom pristupa.
(2) Kolni prilaz je predviđen na način da je prometno povezan sa postojećom ulicom koja vodi do stambenog dijela područja obuhvata UPU /UK6/ i s planiranom UK1.
(3) Kolni prilaz istovremeno je i koridor dijela infrastrukture (mreža ili priključci) za građevine na česticama mješovite, pretežito poslovne namjene.

Članak 15.

Članak 15.
(1) Okretište ulice /oznaka OK/ formira se kao čestica u prometnoj funkciji postojeće slijepe stambene Stranica 700 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 5/2023. ulice, oznake UK6, a predviđa se kao dijelom ili u potpunosti asfaltirana površina koja služi okretanju vozila.
Članak 16.
(1) Parkirališne površine /oznaka P/ su dijelovi građevnih čestica, koji se planski određuju u parkirališnoj funkciji.
(2) Organizacija parkirališta UPU-om je grafički dana kao prijedlog, a unutar označene površine parkiralište se može riješiti i drugačije, ovisno o osnovnoj funkciji građevne čestice unutar koje se dio površine izdvaja u funkciji parkirališta. 2 DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KO- RIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA

Članak 17.

Članak 17.
(1) Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina, utvrđuje se: - veličina i oblik građevnih čestica, - veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, - namjena građevina, - smještaj građevina na građevnoj čestici, - oblikovanje građevina i - uređenje građevnih čestica. 2.1 VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA
Članak 18.
(1) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Urbanističkim planom uređenja.
(2) Svakoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice.
(3) U kartografskom prikazu br. 3 - »Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina« svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja površine čestice, - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu, - smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture.
(4) U kartografskom prikazu br 4 - »Uvjeti gradnje građevina« svakoj je građevnoj čestici određen: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/, - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/, - odnosno maksimalna tlocrtna i bruto površina građevina koje se na čestici mogu izgraditi.

Članak 19.

Članak 19.
(1) Točna površina svake građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Urbanističkim planom uređenja.
(2) Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +-8% planirane površine.
(3) Izuzetno, odstupanja za čestice uličnih koridora nisu ograničena udjelom u površini, uz uvjet da se zadrži minimalna planirana širina koridora.
Članak 20.
(1) Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica.
(2) Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Urbanističkog plana uređenja.
(3) Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica.

Članak 21.

Članak 21.
(1) Unutar blokova, omeđenih pristupnim prometnicama, više čestica proizvodne, pretežito industrijske namjene /oznaka I1/ mogu se međusobno spajati u veće čestice.
(2) U posebnom slučaju, ukoliko se pojavi potreba za formiranjem građevne čestice, proizvodne, pretežito industrijske namjene /oznaka I1/, čija površina bi bila veća od 8,0 ha, moguće ju je pozicionirati u zapadnom dijelu područja namijenjenog za takvu namjenu, i to na način da se prometnica UK4 ne izvede ili dijelom ne izvede, odnosno da se površina ili dio površine uličnog koridora UK4 pridruži građevnoj čestici gospodarske namjene.
(3) Po dvije susjedne čestice, mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka M2/ mogu se objediniti u jednu veću.
(4) Površina građevne čestice dobivene spajanjem prema stavcima 1 ili 2 ovog članka, u organizacijskom smislu, tretira se jedinstvenom građevnom česticom, a površine za razvoj građevina na takvoj čestici se spajaju. 2.2 VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA

Članak 22.

Članak 22.
(1) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne čestice.
(2) Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: - ukupnu tlocrtnu površinu građevina /TP/ - ukupnu građevinsku (bruto) površinu građevina /GBP/, - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ - maksimalno dozvoljenu visinu građevina /V/, - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /E/. Broj 5/2023. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 701
(3) Zelene i prometne površine nisu namijenjene gradnji građevina visokogradnje, te se za njih ne iskazuju parametri iz stavka 2 ovog članka.
(4) Maksimalno dozvoljene ukupna tlocrtna površina /TP/ i ukupna građevinska (bruto) površina građevina /GBP/ se iskazuju samo za česticu sportsko - rekreacijske namjene /oznaka R1/, a ne obračunavaju se za otvorena sportska borilišta.
(5) Za ostale čestice određuju se koeficijenti izgrađenosti i iskoristivosti čestice, te visine i etažnosti građevina.

Članak 23.

Članak 23.
(1) Tlocrtna površina (TP) građevine je površina dobivena vertikalnom projekcijom svih natkrivenih nadzemnih dijelova građevine na građevnu česticu, uključujući nadzemni dio podruma.
(2) Građevinska (bruto) površina zgrade (GBP) je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaže) zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova s oblogama, osim površine vanjskog dizala koje se dograđuje na postojeću zgradu, a koja se izračunava na način propisan Zakonom o prostornom uređenju i propisom donesenim na temelju tog Zakona.

Članak 24.

Članak 24.
(1) Maksimalno dozvoljena ukupna tlocrtna površina /TP/ građevina na čestici sportsko - rekracijske namjene /oznaka R1/ iznosi 7.500,00 m2.
(2) Maksimalno dozvoljena ukupna građevinska (bruto) površina građevina /GBP/ na čestici sportsko - rekreacijske namjene /oznaka R1/ iznosi 10.000,00 m2.
Članak 25.
(1) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.
(2) Koeficijent izgrađenosti iznosi: - kig <=0,50 za građevne čestice proizvodne i/ili poslovne namjene /oznaka I1/, površine do 1,0 ha, - kig <=0,60 za građevne čestice proizvodne i/ili poslovne namjene /oznaka I1/, površine veće od 1,0 ha, - kig <=0,80 za građevne čestice infrastrukturnih sustava /oznaka IS/ - kig <=0,30 za građevne čestice mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka M2/ brojeva 8, 9, 10 i 11, - kig <=0,40 za građevne čestice mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka M2/ brojeva 12 i 13, - kig <=0,30 za građevne čestice stambene namjene /oznaka S/ brojeva 1, 2, 5, 6 i 7, - kig <=0,40 za građevne česticama stambene namjene /oznaka S/ brojeva 3 i 4.

Članak 26.

Članak 26.
(1) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je u smislu ove Odluke odnos ukupne građevinske (bruto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.
(2) Koeficijent iskoristivosti iznosi : - kis <=1,50 za građevne čestice proizvodne i/ili poslovne namjene /oznaka I1/, površine do 1,0 ha, - kis <=1,80 za građevne čestice proizvodne i/ili poslovne namjene /oznaka I1/, površine veće od 1,0 ha, - kis <=0,80 za građevne čestice infrastrukturnih sustava /oznaka IS/, - kis <=1,20 za građevne čestice mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka M2/ brojeva 8, 9, 10 i 11, - kis <=1,00 za građevne čestice mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka M2/ brojeva 12 i 13, - kis <=1,00 za građevne čestice stambene namjene /oznaka S/. brojeva 1, 2, 5, 6 i 7, - kis <=1,2 za građevne čestice stambene namjene /oznaka S/ brojeva 3 i 4.

Članak 27.

Članak 27.
(1) Vijenac građevine je visina mjerena na uličnom pročelju građevine, od kote uređenog terena do donje kote stropa najviše etaže.
(2) Maksimalno dozvoljena visina osnovnih građevina /Vosn/ određena je kao visina najvišeg vijenca osnovne građevine, odnosno najviše građevine unutar građevnog kompleksa i iznosi: - Vosn<= 8,5 m za građevne čestice proizvodne i/ili poslovne namjene /oznaka I1/, - Vosn<= 4,00 m za građevne čestice infrastrukturnih sustava /oznaka IS1 i IS2/, - Vosn<= 8,00 m za građevne čestice infrastrukturnih sustava /oznaka IS3/, - Vosn<= 11,00 m za građevne čestice mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka M2/, brojeva 8, 9, 10 i 11, - Vosn<= 8,00 m za građevne čestice mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka M2/, brojeva 12 i 13, - Vosn<= 7,0 m za građevne čestice stambene namjene /oznaka S/, - zbog specifičnosti namjene i planiranih sadržaja maksimalna visina građevina za građevnu česticu Stranica 702 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 5/2023. sportsko - rekreacijske namjene /oznaka R1/ određuje se maksimalnom visinom sljemena zgrade i iznosi Vosn<=10,00 m.
(3) Izuzetno od alineje 1. stavka 2. ovog članka, ukoliko to zahtijeva proizvodno-tehnološki proces, radni uvjeti prema posebnim propisima ili konstrukcija građevine, na građevnim česticama proizvodne i/ili poslovne namjene /oznaka I1/, visina vijenca građevina može se povisiti i iznad 8,5 m,
(4) Izuzetno od alineje 3. stavka 2. ovog članka, za građevinu vodotornja nema ograničenja u pogledu visine, uz uvjet da se dokaže njihova statička stabilnost i sigurnost od ugrožavanja građevina susjednih čestica i južno locirane Sajmišne ulice.

Članak 28.

Članak 28.
(1) Visina vijenca pratećih građevina, ukoliko je predviđena mogućnost njihove gradnje na čestici jednaka je kao i za osnovne građevine.
(2) Visina vijenca pomoćnih građevina na građevnim česticama određuje se s maksimalno 3,0 m za stambene čestice (ukupna visina građevine - visina sljemena ne može biti veća od 4,5 m), te 7,0 m za ostale čestice na kojima je predviđena mogućnost gradnje pomoćnih građevina.
(3) Izuzetno od prethodnog stavka, visina pomoćnih građevina može biti i viša ukoliko se radi o specifičnim građevinama kao što su silosi ili dimnjaci, koji mogu imati i veću visinu, ukoliko se dokaže njihova statička stabilnost i sigurnost od ugrožavanja građevina susjednih čestica i javnih površina.

Članak 29.

Članak 29.
(1) Maksimalno dozvoljen broj etaža građevine određuje se ovisno o tome da li se radi o osnovnoj, pratećoj ili pomoćnoj građevini na čestici.
(2) Etaža (E) je zajednički naziv za sve korisne razine zgrade, odnosno pojedinu etažu čini korisni prostor između pripadajućeg poda i stropa, ili poda i krovne konstrukcije, pri čemu je visinska kota poda iste etaže ista ili se razlikuje do okvirno ½ visine etaže (poluetaža).
(3) S obzirom na odnos prema tlu etaže su: podrum(i), suteren, prizemlje, kat(ovi) i potkrovlje.
(4) Maksimalna dozvoljena etažnost (E) određuje se brojem dozvoljenih etaža, koje se u pojedinim slučajevima mogu dodatno specificirati na maksimalno dozvoljeni broj podzemnih etaža (podrumi) i maksimalno dozvoljeni broj nadzemnih etaža (suteren, prizemlje, katovi i potkrovlje), te kao pune i nepotpune etaže.
(5) Puna etaža (PE) je svaka etaža ispod najviše etaže i svaka najviša etaža čija bruto tlocrtna površina iznosi više od 75% tlocrtne projekcije građevine ili ima nadozid u liniji uličnog pročelja viši od 120 cm, pri čemu se nadozidom ne smatra atika u funkciji zaštite ravnog ili skrivenog kosog krova. Ukoliko se dozvoljena etažnost definira na način da završava s punom katnom etažom (npr. E=P+2), iznad stropne ploče najviše dozvoljene katne etaže moguće je izvesti samo ravni krov ili kosi krov bez nadozida odnosno čija je konstrukcija krovišta izvedena direktno na stropnoj konstrukciji najviše pune etaže prizemlja ili kata, pri čemu visina nadozida, ako je to potrebno radi oblikovanja vijenca, nije viša od 40 cm.

Članak 29.

Ukoliko se dozvoljena etažnost definira na način da završava s potkrovnom etažom (npr. E=P+1+Pk), potkrovlje iznad stropne ploče najviše dozvoljene katne etaže može se oblikovati kao: - potkrovlje bez ili s visinom nadozida do 1,2 m pri čemu se prostor ispod krova (unutar krovišta) može urediti za korištenje, - druga etaža potkrovlja, izvedena kao (galerijski) korisni prostor (etažno) nedjeljiv od osnovne etaže potkrovlja, može se primijeniti isključivo kod osnovnih građevina i uz uvjet da je posljednja puna etaža potkrovlje.
(6) Nepotpuna etaža (NPE) je najviša etaža oblikovana ravnim krovom, čiji zatvoreni i natkriveni dio iznosi 75% površine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova građevine, uvučena na pročelju uz građevinski pravac najmanje za 1,20 m. Ukupna visina, mjereno od vrha stropne konstrukcije najvišeg dozvoljenog punog kata do vrha krova dodatne etaže, može iznositi najviše 3,5 m. Dozvoljene su konzolne nadstrešnice u funkciji zaštite od sunca i atmosferilija i slobode u arhitektonskom oblikovanja građevine.
(7) Podrum (Po) je ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.
(8) Suteren (S) je dio građevine čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno je s najmanje jednim svojim pročeljem je izvan terena.
(9) Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).

Članak 29.

(10) Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja.
(11) Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova i ima definiranu namjenu korisnog prostora (stambenu, poslovnu ili neku drugu).
Članak 30.
(1) Maksimalno dozvoljen broj etaža osnovne građevine određena je za osnovnu građevinu, odnosno sve građevine unutar građevnog kompleksa osnovne namjene i iznosi: Broj 5/2023. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 703 - Eosn<= Po+P+1+Pk (podrum+prizemlje+ kat+potkrovlje) za građevne čestice proizvodne i/ili poslovne namjene /oznaka I1/, - Eosn = P (prizemlje) za građevne čestice infrastrukturnih sustava /oznaka IS1 i IS2/, - Eosn<=Po+P+1+Pk (podrum+prizemlje+kat+ potkrovlje) za građevne čestice infrastrukturnih sustava, ukoliko se osim vodotornja gradi i prateća građevina /oznaka IS3/, - Eosn<=Po+P+2 (podrum+prizemlje+2 kata) za građevne čestice mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka M2/ brojeva 8, 9, 10 i 11, - Eosn<=Po+P+1+Pk (podrum+prizemlje+ kat+potkrovlje) za građevne čestice mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka M2/ brojeva 12 i 13, - Eosn<=Po+P+1+Pk (podrum+prizemlje+ kat+potkrovlje) za građevne čestice stambene namjene /oznaka S/, - Eosn<=Po+P+1+Pk (podrum+prizemlje+ kat+potkrovlje) za građevnu česticu športsko - rekreacijske namjene /oznaka R1/.
(2) Izuzetno od stavka 1., alineje 1. ovog članka, ukoliko je visina građevine na građevnim česticama proizvodne i/ili poslovne namjene /oznaka I1/, viša od 8,5 m, umjesto potkrovlja se posljednja etaža može oblikovati kao kat.

Članak 30.

(3) Maksimalno dozvoljen broj etaža pomoćnih građevina na građevnoj čestici stambene namjene može biti do 3 etaže, pri čemu je jedna etaža podrumska, jedna nadzemna i potkrovlje bez nadozida (E= Po+P+Pk).
Članak 31.
(1) Visina nadozida mjeri se na unutarnjoj plohi vanjskog zida građevine, od gornje kote ploče do najviše kote zida na kojem leži ili na koji je bočno pričvršćena nazidnica (ili drugi nosivi element krovne konstrukcije).
(2) Kod složenih krovova, kod kojih se na istom pročelju pojavljuju različite visine vijenca i različite visine nadozida, visina nadozida mjeri se na najvišem vanjskom zidu istog pročelja.
(3) Ukoliko se kod složenih krovova građevina oblikuje izvedbom više od jednog zabata na pročelju, odnosno na način da je ukupna dužina nazidnice manja od polovine ukupne širine pročelja, prostor ispod krovišta smatra se katom.
(4) Ukupna visina atike iznad najvišeg dijela krovne plohe, mjereno uz atiku, može biti maksimalno 45,0 cm. 2.3 NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 32.

Članak 32.
(1) Građevinom osnovne namjene smatra se građevina čija namjena je određena pretežitošću namjene građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. 1. - »Detaljna namjena površina« i definicijom osnovne građevine iz članaka 6.- 13. ovih odredbi.
(2) Pratećom, građevinom smatra se građevina čija namjena je određena vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti na čestici, prema člancima 6.- 13. ovih odredbi.
(3) Pomoćne građevine su servisne građevine i uređaji, određenI prema osnovnoj namjeni pojedine čestice i definirane su u člancima 6.- 13. ovih odredbi
(4) Površina pratećih i pomoćnih građevina na građevnim česticama nije limitirana u odnosu na površinu građevine osnovne namjene. 2.4 SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI