Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Belica („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 4/04, 18/06, 7/12, 14/15, 4/21) (pročišćeni tekst)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 2954
Članak 34.
(6) Ukoliko se u postupku proširenja pojedine građevne čestice smanjuje površina druge građevne čestice, čestica čija površina se smanjuje treba također zadovoljiti minimalne uvjete dimenzija i ostale uvjete za formiranje čestice.
Članak 35.
(1) Kada je, sukladno odredbama posebnih propisa, potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu postojeće građevine osnovne namjene, koja nema formiranu vlastitu građevnu česticu, čestica najmanje mora sadržavati zemljište ispod građevine, površinu za održavanje građevine, površinu za privremeno skupljanje komunalnog otpada i površinu za smještaj kućnih instalacija.
(2) Osim uvjeta iz prethodnog stavka, potrebno je osigurati kolni pristup i prostor za parkiranje vozila hitnih intervencija, koji može biti predviđen unutar površine zemljišta za redovnu upotrebu postojeće građevine ili neposredno uz predmetno zemljište. 2.2.2.2. Uvjeti smještaja građevina
Članak 36.
Članak 36.
(1) Gradnja na pojedinačnoj građevnoj čestici se u odnosu na dozvoljeni broj zasebnih korisničkih jedinica može tipološki koncipirati kao individualna ili kao višejedinična.
(2) Na građevnoj čestici individualne gradnje mogu se graditi jedna osnovna građevina, jedna prateća građevina i više pomoćnih građevina.
(3) Na građevnoj čestici višejedinične gradnje može se graditi jedna osnovna građevina i više pomoćnih građevina, a prateća građevina se ne može graditi.
(4) Gradnja arhitektonskog kompleksa od više građevina, u kom slučaju se ukupni kompleks tretira osnovnom građevinom, moguća je za: - sve sadržaje unutar zone ugostiteljsko - turističke namjene /oznaka T/ - kompleks (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva koji se kao osnovni sadržaj smješta na građevnim česticama površine veće od 5.000,0 m2, unutar zone mješovite namjene, pogodne za poljoprivredna gospodarstva /oznaka M4/.
Članak 37.
Članak 37.
(1) Pomoćne građevine mogu biti u funkciji osnovne ili prateće građevine.
(2) Pomoćne građevine u funkciji stambene namjene mogu biti garaža, alatnica, spremište, vrtni paviljon, sjenica, nadstrešnica, najviše jedan bazen i slično.
(3) Ukoliko se na pojedinačnoj građevnoj čestici individualne gradnje, jedna zasebna korisnička jedinica prateće namjene sastoji od više zgrada (npr. kompleks zgrada poljoprivrednog gospodarstva), jedna od zgrada smatra se i oblikuje kao prateća građevina, a ostale kao pomoćne građevine uz prateću.
(4) Unutar arhitektonskog kompleksa se prateći i pomoćni sadržaju smještaju na način da vizualno i oblikovno ne dominiraju u odnosu na sadržaj osnovne namjene.
Članak 38.
Članak 38.
(1) Unutar izgrađenog dijela ulice: - kod nove gradnje na preostalom neizgrađenom zemljištu (na interpoliranoj građevnoj čestici unutar izgrađene ulice), ulično pročelje osnovne građevine smješta se na udaljenosti građevinskog pravca od linije regulacije koja je utvrđena kod neke od bližih susjednih zgrada u istom uličnom nizu - kod zamjenske gradnje na postojećoj građevnoj čestici, ulično pročelje nove osnovne građevine smješta se na građevinskom pravcu osnovne građevine koja se ruši ili na udaljenosti građevinskog pravca od linije regulacije koja je utvrđena kod neke od bližih susjednih zgrada u istom uličnom nizu. - dogradnja postojeće osnovne građevine koja je u odnosu na utvrđeni građevni pravac uličnog niza smještena dublje unutar građevne čestice, može se predvidjeti u svim smjerovima, pa i u smjeru linije regulacije, uz uvjet da se novo ulično pročelje ne približi liniji regulacije više nego što su od nje udaljena ulična pročelja susjednih zgrada u istom uličnom nizu, niti na manje od 5,0 m. 23. srpnja 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 12 - Stranica 2955
(2) U neizgrađenim uličnim potezima izgrađenih dijelova naselja (duži neizgrađeni dijelovi postojećih ulica ili ulični potezi u kojima se građevna struktura još nije izvela) i u novim ulicama unutar neizgrađenog uređenog područja za razvoj naselja (neizgrađene površine za koje ne postoji obveza izrade urbanističkog plana uređenja) udaljenost uličnog pročelja osnovne građevine od linije regulacije ulice utvrđuje se neposredno projektnim rješenjem na način da:
Članak 38.
- najmanja udaljenost uličnog pročelja nove osnovne građevine od linije regulacije iznosi 5,0 m - najveća udaljenost uličnog pročelja nove osnovne građevine od linije regulacije iznosi 10,0 m - udaljenosti uličnih pročelja susjednih osnovnih građevina u uličnom nizu od linije regulacije se međusobno usklađuje na način da se udaljenosti pročelja nove osnovne građevine u odnosu na udaljenost jedne od osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama od linije regulacije, ne razlikuje više od 3,0 m.
(3) Izuzetno se može odstupit od uvjeta iz stavaka 1. i 2. ovog članka, većim uvlačenjem građevnog pravca: - ukoliko je to uvjetovano potrebom širenja uličnog koridora - ukoliko se kao osnovna građevina predviđa građevina društvenih djelatnosti, te se između linije regulacije i osnovne građevine planira uređenje javnog trga, parka, parkirališta i stajališta, odnosno okretišta za autobus - ukoliko se kao osnovna građevina predviđa građevina gospodarskog sadržaja s potrebnim većim parkirališnim prostorom, radi čega se između linije regulacije i osnovne građevine planira uređenje parkirališta - ukoliko se kao osnovna građevina predviđa građevina poljoprivrednog gospodarskog sadržaja čija tehnologija zahtijeva uvlačenje iz tehnoloških razloga – radi izvedbe tehnološke barijere, kolne vage, dostavnih traka i površina i slično, - ukoliko se u ulici pretežito izgrađenoj stambenim zgradama na pojedinačnoj građevnoj čestici kao osnovna građevina predviđa gradnja gospodarske građevine s negativnim utjecajem (Grupa 1 ili 2) ili gospodarske poljoprivredne građevine (spremište za strojeve i/ili proizvode i slično), takvu gradnju je potrebno smjestiti uvučeno od linije regulacije, odnosno na način da se dugoročno omogući gradnja poslovne ili stambene zgrade u prednjem dijelu čestice - ukoliko na postojećoj čestici postoji stara kuća s arhitektonskim obilježjima tradicijske baštine, novu (zamjensku) stambenu gradnju moguće je smjestiti dublje unutar čestice uz zadržavanje stare kuće (kao prateće ili pomoćne građevine)
Članak 38.
- ukoliko se radi o zemljištu na rubu riječne terase ili na trasi tektonskog rasjeda, osnovna zgrada može biti smještena dublje unutar čestice ukoliko je to rezultat prilagođavanju konfiguraciji terena ili seizmičkim osobinama tla.
Članak 39.
(1) Osnovna građevina se u odnosu na bočne međe vlastite građevne čestice može smjestiti kao slobodnostojeća, poluugrađena ili ugrađena, odnosno građevina u nizu.
(2) Prateće i pomoćne građevine se na građevnoj čestici smještaju: - u odnosu na susjedne građevne čestice, kao slobodnostojeće ili poluugrađene. - u odnosu na osnovnu građevinu na istoj čestici, kao slobodnostojeće ili prigrađene uz osnovnu.
(3) Prateće i pomoćne građevine uobičajeno se smještaju iza uličnog pročelja osnovne građevine, a drugačiji smještaj građevina na građevnoj čestici dozvoljen je ukoliko konfiguracija terena, oblik građevne čestice, mjere zaštite prirodnog ili kulturnog dobra, odnosno neki drugi funkcionalno opravdani razlog uvjetuje odstupanje od uobičajenog načina smještaja građevina na čestici.
(4) Izuzetno od prethodnog stavka, kada je garaža za osobna vozila predviđena u jedinstvenom arhitektonskom kompleksu s individualnom zgradom (zgrada s najviše 3 zasebne korisničke jedinice) se na građevinskoj liniji smješta ulično pročelje garaže, te se ta linija smatra građevinskom linijom cijele zgrade.
Članak 40.
Članak 40.
(1) Udaljenost građevine od međe prema susjednoj zemljišnoj čestici i međusobna udaljenost građevina na susjednim česticama određuju se u odnosu na liniju vertikalne projekcije oboda najbližeg najisturenijeg otvorenog ili zatvorenog dijela građevine (vanjskog zida, balkona, lođe i slično).
(2) Najisturenijim dijelom građevine se ne smatraju vanjske stube i rampe za pristup prizemlju, suterenu i/ili podrumu, ukoliko iznad njih nije izvedena nadstrešnica.
(3) Udaljenost osnovne građevine od jedne bočne međe treba iznositi najmanje: - 3,0 m za slobodnostojeće građevine - 4,0 m za poluugrađene građevine - ½ visine (vijenca) za građevine kojima je visina (vijenca) ili visina od uređenog terena do vrha atike veća od 8,0 m.
(4) Preporuča se da udaljenost slobodnostojećeg dijela osnovne građevine od ostalih sporednih međa (bočne i stražnje) građevne čestice ne bude manja od 1,0 m.
(5) Udaljenost pratećih i pomoćnih građevina od bočnih međa vlastite građevne čestice: - ukoliko se smještaju u području između uličnog pročelja i stražnjeg pročelja osnovne građevine (nasuprotnog uličnom) utvrđuje se jednako kao i za osnovnu građevinu - ukoliko se smještaju iza stražnjeg pročelja osnovne građevine (nasuprotnog uličnom) se ne ispituje.
(6) Međusobna udaljenost osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama, građenih kao slobodnostojeće ili poluugrađene, treba iznositi: - za građevine ukupne visine do 10,0 m, najmanje ½ visine (vijenca) više građevine, ali ne manje od 4,0 m - za građevine ukupne visine veće od 10,0 m, najmanje za ⅔ visine (vijenca) više građevine, ali ne manje od 6,0 m.
Članak 40.
(7) Izuzetno u izgrađenim dijelovima naselja postojeća udaljenost građevina do bočne međe susjedne čestice, kao i postojeća udaljenost između građevina na susjednim česticama može se zadržati iako su manje od utvrđenih ovim člankom ukoliko se radi o rekonstrukciji, uključujući Stranica 2956 - Broj 12 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 23. srpnja 2021. i dogradnju u produžetku postojeće građevine u smjeru dvorišta, ukoliko se građevini ne povećava broj etaža i projektom se dokaže mogućnost provedbe zaštite i spašavanja u slučaju požara i urušavanja građevina.
(8) Preporuča se da međusobna udaljenost pratećih i pomoćnih građevina u stražnjim dijelovima građevnih čestica iznosi najmanje ½ visine više građevine, ali može biti i manja, ukoliko se tehničkim mjerama osigura zaštita od prijenosa požara s jedne na drugu građevinu.
Članak 41.
Članak 41.
(1) Ukoliko se na pojedinačnoj građevnoj čestici kao osnovna ili kao prateća namjena predviđaju gospodarske djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem iz Grupe 1 ili Grupe 2, preporuča se da udaljenost takvog sadržaja od ulične međe vlastite čestice, najbližeg susjednog stambenog prostora, crkve, kapele, predškolske ili školske ustanove, kao i druge vrste stacionarnog smještajnog sadržaja (turistički, lječilišni, dom za starije osobe, socijalni smještaj i slično) ne bude manja od 20,0 m, a ne smije biti manja od 10,0 m.
(2) Ukoliko se na pojedinačnoj građevnoj čestici kao osnovna ili kao prateća namjena predviđaju sadržaji poljoprivrednog gospodarstva iz kategorije građevina s potencijalnim TIPOLOGIJA osnovna građevina ili GRADNJE NA ulični dio kompleksa POJEDINAČNOJ visina / etažnost GRAĐ. ČESTICI Vos/ /Eos/ E=4 INDIVIDUALNA 7,0 m /Po+P+1K+Pk/ ili DO 3 ZKJ /Po+P+1K+NE/ MANJA E=4 VIŠEJEDINIČNA 7,0 m /Po+P+1K+Pk/ ili OD 4 DO 6 ZKJ /Po+P+1K+NE/ ZKJ – zasebna korisnička jedinica
(2) Individualna gradnja primjerena je za sve funkcionalne zone predviđene za gradnju zgrada.
(3) Manja višejedinična gradnja visine (vijenca) do Vos=7,0 m i etažnosti prema tabeli iz stavka 1. ovog članka, može se smještati: - unutar zone mješovite, pretežito stambene namjene / oznaka M1/ svih naselja, samo ukoliko je to predviđeno urbanističkim planom uređenja - unutar zona mješovite, stambeno – poslovne namjene / oznaka M2/ u svim naseljima, neposrednom primjenom ove Odluke (bez obveze izrade urbanističkog plana uređenja).
Članak 41.
(4) Veća višejedinična gradnja unutar naselja Općine nije dozvoljena.
(5) Izuzetno: - postojeće legalne stambene i/ili poslovne zgrade s brojem etaža i visinom većom od navedenih u tabeli iz stavka 1. ovog članka mogu se rekonstruirati u zatečenoj etažnosti i visini, bez obzira na funkcionalnu zonu u kojoj se nalaze - specifični dijelovi zgrada, kao što su funkcionalni izlazi na krov bez dodatnih sadržaja, zvonici sakralnih građevina i slično, mogu imati veću visinu (vijenca) izvorima zagađenja, najmanja udaljenost takvih sadržaja od linije regulacije je 20,0 m, a udaljenost od najbližeg stambenog prostora, crkve, kapele, predškolske ili školske ustanove, kao i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, dom za starije osobe, socijalni smještaj i slično) utvrđuje se ovisno o pretpostavljenom negativnom učinku, prema članku 94.
(3) Ukoliko se na pojedinačnoj građevnoj čestici kao prateća namjena predviđaju sadržaji poljoprivrednog gospodarstva iz kategorije građevina bez izvora zagađenja, najmanja udaljenost takvih sadržaja od najbližeg susjednog stambenog prostora, crkve, kapele, predškolske ili školske ustanove, kao i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, dom za starije osobe, socijalni smještaj i slično) utvrđuje se s 6,0 m.
(4) Izuzetno od prethodnog stavka, udaljenost pčelinjaka treba biti i veća od utvrđene, ukoliko je to određeno posebnim propisom o držanju pčela. 2.2.2.3. Uvjeti oblikovanja građevina
Članak 42.
Članak 42.
(1) Najveća etažnost i visina (vijenca) građevina utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: prateća građevina ili pomoćne građevine dvorišni dio kompleksa visina / visina /Vpr/ etažnost /Epr/ etažnost /Epo/ Vpo/ E=2 5 m E=3 /Po+P+Pk/ 3,5 m /Po+P/ E=2 ne može se graditi 3,5 m /Po+P/ - zgrade ili dijelovi zgrada na pojedinačnoj građevnoj čestici, na kojoj se kao osnovna ili prateća namjena predviđaju gospodarski sadržaji (Grupa 1 ili 2) ili sadržaji poljoprivrednoga gospodarstva, mogu u stražnjim dijelovima čestice biti viši od dozvoljenih tabelom, ukoliko je visina uvjetovana tehnološkim zahtjevima obavljanja djelatnosti (spremišta strojeva i/ ili proizvoda uključujući hladnjače, prostori za preradu, pakiranje i distribuciju proizvoda i slično), ali ne viši od 7,0 m - izuzetno od prethodne alineje, visina silosa koji se grade u sklopu gospodarskog kompleksa može biti veća od navedenih 7,0 m, ali ih je u tom slučaju potrebno smjestiti u stražnjem dijelu građevne čestice i najmanje za vlastitu visinu udaljeno od najbližeg stambenog sadržaja.
Članak 43.
Članak 43.
(1) U slučaju većeg prirodnog pokosa na čestici, moguće je umjesto podruma izvesti etažu suterena.
(2) U slučaju da širina građevine omogućava gradnju dvoetažnog potkrovlja, svaka od etaža potkrovlja smatra se zasebnom etažom, a moguće ga je predvidjeti samo ukoliko ukupni broj tako iskazanih nadzemnih etaža ne 23. srpnja 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 12 - Stranica 2957 prelazi broj dozvoljenih nadzemnih etaža utvrđen prethodnim člankom.
Članak 44.
(1) Oblikovanje građevina potrebno je uskladiti prema obilježjima prostora.
(2) Građevine u higijenskom i tehničkom smislu trebaju zadovoljiti suvremene arhitektonske norme, a posebno sanitarne propise i uvjete za osiguranje pristupačnosti javnih prostora osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
Članak 45.
Članak 45.
(1) Odvodnja vode s krovnih ploha treba biti riješena unutar vlastite građevne čestice.
(2) Na kosim i zaobljenim krovnim plohama zgrada smještenih na udaljenosti manjoj od 3,0 m od linije regulacije, obavezna je postava snjegobrana.
(3) Na uličnim pročeljima poslovnih i/ili stambenih građevina ne dozvoljava se postava vanjskih jedinica klima uređaja.
(4) Izuzetno od prethodnog stavka, ukoliko to ne narušavaju izgled građevine, vanjske jedinice klima uređaja mogu se postavljati unutar prostora natkrivenih lođa ili dijelova balkona uvučenih u odnosu na liniju pročelja, odnosno drugdje unutar vlastite građevne čestice gdje su zaklonjene od pogleda, uz uvjet da je to riješeno i prikazano u projektu.
(5) Kod projektiranja građevina potrebno je voditi računa o odvodu kondenzata iz klima uređaja, koji nije dozvoljeno ispuštati na javne pješačke i kolne površine.
Članak 46.
Članak 46.
(1) Ukoliko su od međe prema susjednoj građevnoj čestici udaljene manje od 3,0 m, građevina na zidu orijentiranom prema toj međi ne može imati predviđene otvore.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim ili slabo prozirnim staklom (ornamentiranim, obojanim, staklom ili staklom presvučenim odgovarajućom folijom), dimenzije prozora do 60,0 cm x 120,0 cm (bez obzira na orijentaciju), te s parapetom visine najmanje 120,0 cm iznad poda prostorije - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 20 cm x 20 cm.
(3) Ukoliko se dio građevine oblikuje na način da joj se na udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe prema susjednoj građevnoj čestici predviđa gradnja otvorenog korisnog prostora (lođa, balkon, prohodna terasa, otvorena galerija, otvoreno stubište i slično) takav otvoreni korisni prostor treba na pročelju orijentiranom prema predmetnoj susjednoj međi imati predviđen puni zid, ostakljenu neprozirnu pregradu ili punu pregradu visine najmanje 2,0 m, odnosno drugi element koji će onemogućiti vizualni kontakt među susjednim građevnim česticama.
(4) Stavci 1. i 3. ovog članka ne odnose se na građevine koje su manje od 3,0 m udaljene od međe čestice koja graniči s površinom koja nije predviđena za gradnju građevina visokogradnje (ulica, kolni prilaz, pješačka staza, trg, parkirališna površina, park, poljski put, zemljište izvan građevinskog područja i slično).
Članak 46.
(5) Udaljenost slobodnostojeće građevine od bočne međe susjedne građevne čestice prema kojoj nema predviđene otvore, utvrđuje se najmanje kao širina strehe, uz uvjet da se odvodnja krovnih voda riješi na vlastitu česticu, te da pozicija građevine omogućava postizanje propisanog razmaka između građevina na susjednim česticama.
Članak 47.
(1) Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom, trebaju biti oblikovane na način: - između građevina obostrano smještenih na istoj međi treba predvidjeti izvedbu dilatacije, odnosno konstruktivni elementi takvih građevina ne mogu biti zajednički - zid smješten na međi sa susjednom česticom treba biti predviđen kao vatrootporni, odnosno trebaju biti zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine i druge objekte.
(2) U zidu poluugrađene osnovne građevine smještenom na međi sa susjednom česticom mogu se na udaljenosti većoj od 10,0 m od uličnog pročelja predvidjeti otvori koji se prema prethodnom članku ne smatraju otvorom, uz uvjet da građevni element koji se ugrađuje u zid (prozor, vrata i drugo) treba imati istu vatrootpornost kao i zid u koji je ugrađen.
Članak 48.
Članak 48.
(1) Na području Općine uobičajena je primjena kosih krovova s nagibom do 45°, te se takvo oblikovanje i nadalje preporuča.
(2) Krovne plohe mogu biti predviđene i drugačije od uobičajenog, ukoliko su rezultat suvremenog arhitektonskog izričaja i nisu suprotne mjerama zaštite kulturnih dobara.
(3) Arhitektonsko oblikovanje koje odstupa od uobičajenog i primjena ravnog krova primjereni su za: - dijelove naselja s grupiranim javnim i/ili poslovnim sadržajima unutar kojih se suvremeno arhitektonsko oblikovanje može primijeniti radi podizanja urbaniteta - slobodnostojeće individualne zgrade u novim individualnim stambenim četvrtima - slobodnostojeće višejedinične zgrade.
(4) Primjena ravnih krovova u mješovitim zonama individualne gradnje u dijelovima svih naselja s ruralnim oblikovnim obilježjima se ne preporuča.
Članak 49.
Članak 49.
(1) U oblikovanju zgrada namijenjenih turizmu, uključujući i tipove kao što su kamp (kamping, glamping i slično): - potrebno je: - primijeniti arhitektonske metode kojima se osigurava vizualna integracija gradnje u krajolik i krajolika u unutarnji prostor turističkog sadržaja - predvidjeti korištenje lokalnih i tradicijskih građevnih materijala u suvremenom oblikovno – arhitektonskom kontekstu - zabranjeno je: - postavljati metalne kontejnere u funkciji smještajnih jedinica, osim ukoliko ih se ne obloži vanjskim Stranica 2958 - Broj 12 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 23. srpnja 2021. završnim oblogama namijenjenim za izradu ventiliranih fasada klasične stambene gradnje - graditi replike tradicijskih građevina koje tipološki ne odgovaraju tradicijskoj gradnji ovog područja (kažun, primorska kamena gradnja i slično) - postavljati tradicijske građevine razgrađene i prenesene iz drugih dijelova Hrvatske (Turopolje, Slavonija).
Članak 50.
Članak 50.
(1) Za zahvate na građevnim česticama građevina upisanih u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i zaštićenih na lokalnoj razini, obavezna je primjena odredbi za provedbu iz poglavlja 6.3. „Mjere zaštite kulturno – povijesnih vrijednosti“.
(2) Za zahvate na površinama koje su u poglavlju 6.1. „Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti“ navedene kao izgrađeni krajobraz, obavezna je primjena odredbi navedenog poglavlja.
Članak 51.
(1) Ukoliko na postojećoj čestici postoji stara kuća s tradicijskim arhitektonskim obilježjima, preporuča se staru kuću sačuvati i obnoviti, te je kao prateću građevinu koristiti za poslovni prostor, u turističke svrhe, odnosno u drugu namjenu koja će omogućiti očuvanje tradicijskih obilježja arhitekture.
(2) U slučaju izgradnje nove kuće uz staru tradicijskih obilježja, potrebno je novogradnju smjestiti tako da obje imaju funkcionalnu okućnicu (dvorište), makar i male površine, a među njima nije nužno postavljati ogradu. 2.2.2.4. Uvjeti uređenja građevne čestice
Članak 52.
Članak 52.
(1) Građevne čestice se uređuju ograđivanjem, parternim uređenjem dvorišne površine, hortikulturnim zahvatima, postavom uređaja i opreme, te drugim odgovarajućim zahvatima.
(2) Na čestici stambenog sadržaja mogu se izvesti pomoćni sadržaji koji se ne smatraju građevinama, kao što su kamin, peka, fontana i slično.
(3) Kao dodatni element uređenja dvorišta zgrade sa stambenim sadržajem moguće je u stražnjem dijelu građevne čestice izvesti dekorativno vrtno jezerce, najviše jedno otvoreno tenis igralište i najviše jedan bazen.
(4) Više otvorenih sportsko - rekreacijskih igrališta i kompleks bazena moguće je graditi isključivo ukoliko se radi o sadržajima turističke namjene, pri čemu otvoreni bazeni i sportsko - rekreacijska igrališta trebaju biti udaljeni najmanje 12,0 m od najbližeg susjednog stambenog prostora i od drugog smještajnog sadržaja na susjednoj građevnoj čestici.
Članak 53.
Članak 53.
(1) Svaka građevna čestica treba imati u prirodnom terenu najmanje 20% vlastite površine.
(2) Iznad površine prirodnog terena se ne mogu graditi građevine niti postavljati drugi objekti (nadstrešnice, vrtni paviljoni, solarni kolektori, fotonaponski paneli i slično).
(3) Ostatak građevne čestice koji nije zauzet visokogradnjom, može se opločiti.
(4) U obračun površine prirodnog terena uzimaju se: - zelene površine dvorišta koje pojedinačno nisu manje od 4,0 m2, a mogu se koristiti kao ukrasni vrt, povrtnjak, voćnjak, vinograd, livada, šumarak i slično, odnosno površina prirodnog terena treba omogućiti prihvat oborinskih voda s vlastite čestice i osigurati njihovo upuštanje u podzemlje - krovovi podzemnih garaža u razini poda prizemlja ukoliko su izvedeni tehničkim sustavom „zelenog krova“.
(5) Preporuča se primjena hortikulturnog rješenja koje osigurava da dio bude zasjenjen krošnjama stabala, pri čemu se preferiraju rješenja kojima se postiže čim veća zasjenjenost zgrada i vanjske opločene površine.
(6) Površina podzemnih kućnih priključaka i pripadajućih okna (cjevovodi vodovoda i kanalizacije, elektro i EK priključci, vodomjerno okno, revizija kućne kanalizacije i slično) izvedenih ispod površine prirodnog terena se prilikom obračuna ne oduzima od površine prirodnog terena.
(7) Površine većih građevina i objekata izvedenih ispod površine tla (podrumske prostorije iznad kojih nije izveden „zeleni krov“, septičke taložnice, cisterne i slično) se prilikom obračuna oduzimaju od površine prirodnog terena (ne smatraju se prirodnim terenom).
Članak 54.
Članak 54.
(1) Uvjet za gradnju na pojedinačnim građevnim česticama je osiguranje najmanjeg broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta za osobna vozila, koji se utvrđuje prema poglavlju 5.2.1. „Cestovni promet“.
(2) Sva parkirališta je potrebno predvidjeti sukladno uvjetima zaštite voda iz poglavlja 5.4.2. „Zbrinjavanje otpadnih voda i zaštita voda“.
Članak 55.
(1) Ograđivanje pojedinačnih građevnih čestica nije obavezno, a urbanističkim planom uređenja se za javne sadržaje, višestambenu gradnju, građevne komplekse s javnim načinom korištenja i druge za identitet naselja značajne sadržaje, može predvidjeti i zabrana ograđivanja građevnih čestica iz oblikovnih razloga.
(2) Ulična ograda pojedinačne građevne čestice u pravilu se podiže na liniji regulacije, ali se može postaviti i dublje unutar građevne čestice, u slučaju kosog terena, izlomljene linije regulacije, iz oblikovnog razloga ili radi osiguranja prostora za novu regulaciju uličnog koridora.
(3) Kod izvedbe ulične ograde novoformirane građevne čestice i u slučaju izmještanja i/ili povećanja visine ulične ograde postojeće građevne čestice, potrebno je prethodno ishoditi odobrenje Općine, odnosno uličnu ogradu je u odnosu na njenu poziciju potrebno izvesti prema posebnim uvjetima nadležnog upravnog odjela.
(4) Pješački i kolni ulazi trebaju biti riješeni na način da se ograda otvara na vlastitu građevnu česticu.
(5) Visina ulične ograde može biti najviše 1,5 m, s punim parapetom do 0,5 m, pri čemu ograde uz raskrižja trebaju biti oblikovane na način da se osigura preglednost raskrižja.
Članak 55.
(6) Iznimno, ulične ograde mogu biti više: 23. srpnja 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 12 - Stranica 2959 - kada se radi o rekonstrukciji autentične ograde ili oblikovanju ograde prema konzervatorskim uvjetima - kada se radi o načinu gradnje ograde tipičnom za ulični potez - kada je to nužno radi zaštite građevine ili radi zaštite prometa od mogućeg utjecaja aktivnosti koja se na čestici odvija (izlijetanje životinja na prometnicu, dolijetanje sportskih rekvizita i slično), uz uvjet da takve ograde budu prozračne.
(7) Ograde na međi prema susjednim građevnim česticama mogu biti najviše do 2,2 m visine, mjereno od niže kote terena susjednih građevnih čestica.
(8) Ukoliko se iza ograde ili umjesto ograde sadi živica, ona mora u cijelosti biti unutar vlastite čestice, a uvjeti za visinu i preglednost raskrižja jednako se primjenjuju i na živicu.
Članak 56.
Članak 56.
(1) Teren oko građevine, potporni zidovi, terase, stube i druge elemente uređenja okoliša građevina treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina.
(2) Preporuča se da visina potpornog zida nije veća od 2,0 m, a u slučaju da je potrebno graditi potporni zid veće visine, tada ga je potrebno izvesti kaskadno, oblikovanjem terasa.
Članak 57.
(1) Ukoliko površinom čestice ili u njenoj neposrednoj blizini protječe otvoreni vodotok ili kanal zabranjeno je graditi građevine i vršiti druge zahvate: - unutar inundacije vodotoka - na površini 15,0 m udaljenoj od osi vodotoka - unutar cijele površine uz vodotok utvrđene kao zona javnog zelenila /oznaka Z/ ili kao zona zaštitnog zelenila /oznaka ZZ/.
(2) Unutar inundacijskog pojasa vodotoka se izuzetno mogu predvidjeti pojedini zahvati kao što je uređenje i održavanje puta za pristup vodotoku, ukoliko zahvat odobri nadležno javnopravno tijelo, određeno Zakonom o vodama. 2.2.2.5. Priključenje građevne čestice i građevina na prometnu infrastrukturu i komunalne sustave
Članak 58.
Članak 58.
(1) Priključenje građevne čestice i/ili građevina na prometnu infrastrukturu i javne komunalne sustave provodi se prema odredbama iz poglavlja 5. „Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava“.
(2) Priključenje na prometnu mrežu obavlja se prema uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za prometnicu na koju se predviđa priključenje građevne čestice.
(3) Priključivanje na javne komunalne sustave – vodoopskrbe, odvodnje, plinoopskrbe, elektroopskrbe, opskrbe toplinskom energijom, komunikacijske sustave i druge, obavlja se prema uvjetima nadležnih isporučitelja usluga, odnosno nadležnog operatora sustava i u skladu s posebnim propisima.
Članak 59.
Članak 59.
(1) Na svim područjima na kojima je u funkciji sustav javne vodoopskrbe, kao i sustav javne odvodnje, priključenje građevina na ove sustave je obavezno.
(2) Na ostale javne komunalne sustave priključenje građevina nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da zgrada koja se projektira nema potrebe za korištenjem javnih komunalnih sustava ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih izvora i načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i druge svrhe.
Članak 60.
Članak 60.
(1) Zbrinjavanje otpada za pojedinačne čestice i korisnike provodi se prema odredbama poglavlja 7. „Postupanje s otpadom“. 2.2.2.6. Minimalni standardi prostora stambene namjene
Članak 61.
(1) Najmanja površina tlocrtne projekcije stambene zgrade za stalno ili povremeno stanovanje određuje se s 30,0 m2.
(2) Za višejedinične (višestambene) zgrade: - preporuča se da stambeni dio zgrade ima vlastiti ulaz i zatvoreno stubište odvojeno od dijelova kompleksa drugih namjena - preporuča se osiguranje garažnog prostora ili natkrivenog parkirališnog mjesta za sve stambene jedinice na čestici - pomoćnu građevinu garaže s većim brojem pojedinačnih garaža s vlastitim ulazima izvana moguće je smjestiti u stražnjem dijelu građevne čestice - zajedničku garažu s jednim ulazom moguće je smjestiti unutar gabarita osnovne građevine, a ukoliko se nalazi u podrumskoj, odnosno suterenskoj etaži njena tlocrtna površina može izlaziti izvan površine tlocrta prizemlja uz uvjet da na tom dijelu ima predviđen „zeleni krov“ - nadstrešnice za vozila potrebno je smjestiti iza uličnog pročelja osnovne građevine. 2.3. IZGRAĐENE StRUKtURE IZVAN NASELJA 2.3.1. Izdvojena građevinska područja izvan naselja
Članak 62.
Članak 62.
(1) Izdvojena građevinska područja izvan naselja su površine s namjenom uređenja površina i gradnje za druge sadržaje osim stanovanja, a na području Općine se utvrđuju površine:
(2) Izdvojena građevinska područja izvan naselja na području Općine utvrđuju se kao zone: - sportsko – rekreacijske namjene: - Izdvojena rekreacijska zona uz rekreacijski ribnjak „Berek - Gardinovec“ /oznaka R9/ - komunalno – servisne namjene: - Izdvojena zona za gospodarenje otpadom lokalne razine /oznaka K3/.
(3) Unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja mogu se, osim namjene specifično utvrđene za svako Stranica 2960 - Broj 12 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 23. srpnja 2021. izdvojeno građevinsko područje, formirati zasebne čestice u namjenama koje imaju servisnu, javnu ili infrastrukturnu funkciju za potrebe pojedinog izdvojenog građevinskog područja, kao što su trgovi, parkovi, otvorena parkirališta, građevine i oprema komunalne infrastrukture (trafostanice, telekomunikacijske stanice, plinske stanice, precrpne stanice sustava vodoopskrbe i odvodnje i slično), čestice za smještaj linijske prometne i komunalne infrastrukture i njenu zaštitu (ulice, ceste, putovi, biciklistička infrastruktura, trase podzemnih i nadzemnih infrastrukturnih vodova i slično) i kombinacija navedenih sadržaja, ukoliko su kompatibilni.
(4) Specifični uvjeti namjene površina izdvojenih građevinskih područja izvan naselja za svaku zasebnu izdvojenu zonu utvrđuju se prema ovom poglavlju. 2.3.1.1. Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja sportsko – rekreacijske namjene 2.3.1.1.1. Rekreacijska zona uz rekreacijski ribnjak „Berek - Gardinovec“ /oznaka R9/
Članak 63.
Članak 63.
(1) Postojeća izdvojena rekreacijska zona uz rekreacijski ribnjak /oznaka R9/ južno od naselja Gardinovec u predjelu „Berek“ utvrđuje se u funkciji sportskog ribolova i rekreacije.
(2) Unutar zone se utvrđuje mogućnost gradnje građevina i uređenja vanjskog prostora s namjenom ugostiteljstva i/ili raznih sljedećih rekreativnih sadržaja: - rekreacijskog ribolova - održavanja edukacijskih prezentacija, radionica i kampova - održavanja kulturnih, sportskih, turističkih i drugih vrsta manifestacija - organizacija privremenog kampa za navedene sadržaje iz prethodnih alineja, sukladno posebnom propisu iz djelatnosti turizma - slični sadržaji koji podrazumijevaju zaposjedanje prostora utvrđenog kao izdvojeno građevinsko područje izvan naselja.
(3) Namjena građevina ne može biti stambena, bilo za stalno ili povremeno stanovanje.
(4) Ostali dozvoljeni zahvati: - izvedba pješačkih mostova, klupa i pozicija za ribiče od drveta - izvedba najviše dva igrališta za odbojku na pijesku - postava igrala za djecu od drveta - krajobrazno uređenje obvezno primjenom autohtonih vrsta.
(5) Područje se uređuje projektom.
(6) Unutar zone moguće je formirati jednu građevnu česticu kompleksa ili više zasebnih građevnih čestica, uz uvjet da se do svake od njih utvrdi mogućnost prilaza vozilom hitnih intervencija.
(7) Ukupna tlocrtna površina zauzeta zgradama ne smije premašivati 10% ukupne površine zone, a ukupna površina prirodnog terena treba iznositi najmanje 60% površine zone.
(8) Koeficijent izgrađenosti pojedinačne građevne čestice formirane unutar zone ne smije prelaziti kig=0,4.
Članak 63.
(9) Maksimalna dozvoljena etažnost zgrada unutar zone iznosi E=1/P/, a najveća dozvoljena visina (vijenca) utvrđuje se s 3,8 m.
(10) Oblikovanje zgrada i primijenjeni materijali trebaju biti prilagođeni krajobrazu, a preferira se gradnja u drvetu i opeci, kao i korištenje boja koje u odnosu okolišu nisu kontrastne.
(11) Zabranjena je postava metalnih kontejnera kao supstitucija za zgrade.
(12) Vanjske parterne površine unutar zone nije dozvoljeno betonirati, niti asfaltirati, a staze i kolni pristupi unutar pojedine zone potrebno je uređivati kao zemljane, pošljunčane ili na drugi način koji omogućuje jednostavni povrat terena u prvobitno, prirodno stanje.
(13) Ostali uvjeti provedbe zahvata identični su kao i za gradnju u građevinskim područjima naselja, odnosno primjenjuju se odredbe poglavlja 2.2.2. „Uvjeti provedbe zahvata u zonama mješovite namjene“.
(14) Obvezna je primjena mjera zaštite okoliša i prirode prema posebnim propisima i odgovarajućim poglavljima ove Odluke. 2.3.1.2. Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja komunalno – servisne namjene 2.3.1.2.1. Izdvojena zona za gospodarenje otpadom lokalne razine /oznaka K3/
Članak 64.
Članak 64.
(1) Južno od naselja Belica uz lokalnu cestu LC 20047 utvrđuje se površina Komunalno – servisne zone lokalne razine, odnosno za gospodarenje otpadom za potrebe Općine kao površina namijenjena za smještaj: - centralnog općinskog reciklažnog dvorišta /oznaka RD/ - općinskog reciklažnog dvorišta za građevinski otpad / oznaka RDG/ - deponije za višak iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova /oznaka VI/ - servisnih i pratećih sadržaja uz osnovne djelatnosti.
(2) Područje se uređuje temeljem projekta.
(3) Detaljni uvjeti uređenja prostora i gradnje unutar izdvojene zone utvrđeni su u poglavlju 3.2. “Uvjeti provedbe zahvata u gospodarskim, proizvodnim i poslovnim zonama“.
(4) Posebni uvjeti u odnosu na otpad utvrđuju se prema poglavlju 7. „Postupanje s otpadom“. 2.3.2. Zahvati izvan građevinskih područja
Ostali akti u ovom izdanju (110)
- Odluka o osnivanju Stožera civilne zaštite Međimurske županije
- Odluka o imenovanju ravnateljice Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije
- Rješenje o imenovanju člana i zamjenika člana u Radnu skupinu za izradu Nacionalnog plana stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva od 2021. do 2027.
- Rješenje o imenovanju članova Školskog odbora Osnovne škole Sveti Martin na Muri
- Zaključak o davanju pozitivnog mišljenja na Odluku Upravnog vijeća Doma zdravlja Čakovec o neizdavanju suglasnosti zdravstvenoj radnici Izidori Miser, dr.med.dent., za sklapanje ugovora o zakupu poslovnog prostora
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Županijske bolnice Čakovec, o potpisivanju Ugovora o nabavi, za nabavu „LIJEKOVI (SKUPINE P, R, S, V i OSTALI LIJEKOVI)“ Grupe 3, 6, 8, 9, 10, 11, 14, 15, 19, 22, 25, 26, 29, 31, 37, 49, 51, 52, 54, s odabranim ponuditeljem OKTAL PHARMA d.o.o. Zagreb, Utinjska 40
- Zaključak o sufinanciranju troškova prijevoza na obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu / Samudaripen 2021. godine
- Zaključak o davanju suglasnosti osnivača na Odluku Školskog odbora Tehničke škole Čakovec, o sklapanju Ugovora o nabavi za predmet nabave „Usluga stručnog usavršavanja iz područja automehatronike“, nakon provedenog postupka za odabir najpovoljnije ponude, s tvrtkom Auto-elektrika Novak d.o.o. Prelog, Nikole Tesle 21
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Strahoninec za provođenje postupka jednostavne nabave udžbenika za školsku godinu 2021./2022.
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Selnica za provođenje postupka jednostavne nabave udžbenika za školsku godinu 2021./2022.
- Zaključak o davanju suglasnosti Osnivača na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Donja Dubrava o darovanju nekretnine Općini Donja Dubrava
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije o I. izmjenama i dopunama Financijskog plana prihoda i rashoda za 2021. godinu
- Odluka o suglasnosti za provedbu ulaganja na području Općine Belica «Rekonstrukcija zgrade Vatrogasnog doma u Gardinovcu»
- Odluka o osnivanju radnih tijela Općinskog vijeća Općine Belica
- Odluka o imenovanju članova Odbora za komunalnu djelatnost, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Općinskog vijeća Općine Belica
- Odluka o imenovanju članova Odbora za procjenu, prodaju, kupnju i zakup imovine
- Odluka o imenovanju članova Odbora za poljoprivredu i procjenu štete od prirodnih nepogoda
- Odluka o imenovanju članova Odbora za društvene djelatnosti, sport, kulturu i stipendiranje studenata
- Odluka o imenovanju članova Socijalnog vijeća
- Odluka o imenovanju članova Odbora za gospodarstvo, malo i srednje poduzetništvo, turizam i suradnju s drugim JLS
- Odluka o imenovanju članova Povjerenstva za javna priznanja
- Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Belica („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 4/04, 18/06, 7/12, 14/15, 4/21) (pročišćeni tekst)
- Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Općine Dekanovec za razdoblje od 01.01.- 30.06.2021. godine
- Odluka o prihvaćanju Polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Općine Dekanovec za razdoblje od 01.01.-30.06.2021. godine
- Odluka o raspoređivanju sredstava za financiranje političkih aktivnosti u 2021. godini
- Odluka o osnivanju i imenovanju Savjeta za zaštitu potrošača Općine Dekanovec
- Odluka o imenovanju Odbora za financije i proračun
- Odluka o imenovanuju Odbora za Statut i Poslovnik
- Odluka o izboru Inventurne komisije Općine Dekanovec
- Odluka o izboru Povjerenstva za javna priznanja
- Odluka o izboru Povjerenstva za promet nekretnina i natječaja
- Odluka o izboru Odbora za društvene djelatnosti, kulturu, šport, školski i predškolski odgoj
- Odluka o osnivanju i imenovanju Socijalnog vijeća
- Odluka o izboru Uprave groblja
- Odluka o imenovanju potpisnika dokumentacije platnog prometa Općine Dekanovec
- Odluka o imenovanju Povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Općine Dekanovec
- Odluka o osnivanju Povjerenstva za ravnopravnost spolova Općine Dekanovec
- Odluka o prijedlogu izbora člana Nadzornog odbora Međimurskih voda d.o.o. Čakovec
- Odluka o sufinanciranju ekonomske cijene smještaja djece polaznika dječjih vrtića
- Odluka o davanju suglasnosti za provedbu ulaganja u „Društvenu građevinu“ (izgradnja Vatrogasnog doma) u Dekanovcu
- Odluka o naknadi za novorođeno dijete na području Općine Dekanovec
- Odluka (o usvajanju Izvješća o radu načelnika Općine Dekanovec za razdoblje od 01.01.- 30.06.2021. godine)
- Odluka o prihvaćanju Ugovora o zakupu poslovnog prostora
- Odluka o usklađenju Plana zaštite od požara Općine Dekanovec za 2021. godinu
- Odluka o davanju i korištenju prijenosnog računala, odnosno tableta, vijećnicima Općinskog vijeća Općine Donja Dubrava, načelniku Općine te službenicima Jedinstvenog upravnog odjela Općine Donja Dubrava
- Odluka o izboru Komisije za Statut, Poslovnik i propise
- Odluka o imenovanju predsjednika odnosno članova pojedinih općinskih odbora i to:
- Odluka o koeficijentima za obračun plaća upravnog odjela Općine Donja Dubrava
- Odluka o plaći i naknadi za rad te drugim pravima općinskog načelnika Općine Donja Dubrava
- Odluka o ustrojstvu i djelokrugu Jedinstvenog upravnog odjela Općine Donja Dubrava
- Odluka o davanju suglasnosti za provedbu ulaganja na području Općine Donja Dubrava za Projekt obnove dječjeg igrališta u sklopu Dječjeg vrtića „Klinčec“
- Odluka o imenovanju članova Upravnog vijeća Dječjeg vrtića Kotoriba od strane Općine Kotoriba
- Poslovnik o radu Stožera civilne zaštite Općine Kotoriba
- Pravilnik o unutarnjem redu Jedinstvenog upravnog odjela Općine Orehovica
- Odluka o visini naknade za prisustvovanje na sjednicama Općinskog vijeća, radnih tijela Općine Orehovica, te naknadi predsjedniku Vijeća Općine Orehovica
- Odluka o plaći i drugim pravima dužnosnika Općine Orehovica
- Odluka o imenovanju Povjerenstva za dodjelu poticaja
- Odluka o davanju suglasnosti za pokretanje postupka jednostavne nabave - izrada projektno tehničke dokumentacije – gradnja dječjeg vrtića
- Odluka o davanju suglasnosti za pokretanje postupka jednostavne nabave – Objekt za provođenje UNICEF-ovog programa „Projekt resursnih centara (centar za djecu i obitelj)“
- Odluka o davanju suglasnosti za pokretanje postupka jednostavne nabave – Uspostava ekološki prihvatljive javne rasvjete – Gospodarska zona Podbrest
- Odluka o poticanju uređenja nekretnina u svrhu stanovanja na području Općine Orehovica
- Odluka o iznajmljivanju / posudbi pokretnina u vlasništvu Općine Orehovica
- Javni poziv za isticanje kandidatura za članove Savjeta mladih Općine Orehovica i njihove zamjenike
- Odluka o radnom vremenu Jednistvenog upravnog odjela
- Odluka o izmjeni Pravilnika o unutarnjem redu Jedinstvenog upravnog odjela Općine Podturen
- Odluka o osnovici za obračun plaće službenika i namještenika u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Podturen
- Odluka o izboru Komisije za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost
- Odluka o izboru Odbora za financije i proračun
- Odluka o izboru Odbora za komunalne djelatnosti, prostorno uređenje i zaštitu okoliša
- Odluka o izboru Komisije za procjenu, prodaju i kupnju imovine i provedbu natječaja
- Odluka o izboru Odbora za društvene djelatnosti i stipendiranje studenata
- Odluka o izboru Odbora za gospodarstvo, malo i srednje poduzetništvo i turizam
- Odluka o izboru Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina
- Odluka o izboru Odbora za poljoprivredu i procjenu štete od elementarnih nepogoda
- Odluka o osnivanju i imenovanju Povjerenstva za uvođenje u posjed poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Podturen
- Odluka o imenovanju Povjerenstava za zakup i prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske
- Odluka o izboru Socijalnog vijeća
- Odluka o izmjenama Odluke o ustroju i djelokrugu Jedinstvenog upravnog odjela Općine Podturen
- Odluka o raspisivanju javnog natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Podturen
- Odluka o koeficijentima za obračun plaće upravnom odjelu Općine Podturen
- Odluka o plaći i naknadi za rad dužnosnika Općine Podturen
- Odluka o prodaji zemljišta u vlasništvu Općine Podturen
- Odluka o suglasnosti za provedbu ulaganja u projekt Rekonstrukcija poslovne zgrade i prenamjena u sportski centar i novoformiranje katastarske čestice
- Izmjena Odluke o osnivanju i imenovanju načelnika, zamjenika načelnika i članova Stožera civilne zaštite Općine Pribislavec
- Odluka o IV. izmjeni i dopuni Odluke o općinskim porezima Općine Selnica
- Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnoj naknadi
- Odluka o VII. izmjeni i dopuni Odluke o plaći i drugim materijalnim pravima načelnika i zamjenika načelnika Općine Selnica
- Odluka o izboru Povjerenstva za prosvjetu, kulturu, sport, dodjelu stipendija i Socijalnog vijeća Općine Selnica
- Odluka o prodaji nekretnine u Donjem Zebancu
- Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o imenovanju članova Upravnog vijeća Dječjeg vrtića „Zvončići“ u Selnici
- Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o davanju prethodne suglasnosti na Statut Dječjeg vrtića Zvončići
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti na Odluku o izmjenama i dopunama Statuta Dječjeg vrtića Selnički zvončići
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti na Odluku o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Dječjeg vrtića Selnički zvončići
- Odluka o Izmjeni i dopuni Odluke o davanju prethodne suglasnosti na Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu Dječjeg vrtića Zvončići
- Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o davanju prethodne suglasnosti na Pravilnik o upisu djece u Dječji vrtić Zvončići
- Odluka o izradi V. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Selnica
- Odluka o osnovici za obračun plaće
- Pravilnik o unutarnjem redu Jedinstvenog upravnog odjela Općine Šenkovec
- Odluka o izmjeni Odluke o davanju koncesije za obavljanje javne usluge prikupljanja, odvoza i zbrinjavanja miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog komunalnog otpada i odvojeno skupljenih frakcija otpada s područja Općine Štrigova
- Odluka o suglasnosti za provedbu ulaganja na području Općine Štrigova za građenje građevine javne i društvene namjene, 2.b. skupine – vatrogasni dom Štrigova
- Odluka o suglasnosti za provedbu ulaganja na području Općine Štrigova za građenje građevine javne i društvene namjene, 2.b. skupine – građenje Centra za posjetitelje „Sveti Jeronim“ u Štrigovi
- Odluka o imenovanju zamjenika službenika za informiranje
- Odluka o imenovanju povremenih radnih tijela Općinskog vijeća Općine Vratišinec
- Odluka o izboru Komisije za proračun i financije Općinskog vijeća Općine Vratišinec
- Odluka o imenovanju službenika za informiranje
- Odluka o naknadama vijećnika, članova radnih tijela i drugih osoba koje sudjeluju u radu Općinskog vijeća Općine Vratišinec
- Odluka o plaći i naknadama te ostalim pravima iz radnog odnosa dužnosnika Općine Vratišinec
- Odluka o pokretanju postupka izbora članova Savjeta mladih Općine Vratišinec
- Odluka o davanju koncesije za obavljanje dimnjačarskih poslova na području Općine Vratišinec
- Odluka o mjerama poticaja kupnje i gradnje nekretnina za stanovanje na području Općine Vratišinec