GLASNIK

Arhiva › 2021. › SGMŽ 12

SGMŽOpćina Belica · 23. srpnja 2021. · KLASA 023-05/04-01/135 · URBROJ 2109/3-02-04

Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Belica („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 4/04, 18/06, 7/12, 14/15, 4/21) (pročišćeni tekst)

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 2967

Članak 96.

Članak 96.
(1) Postava mobilnih pčelinjaka dozvoljena je na površinama svih kategorija obradivog tla /oznake P2, P3 i PŠ/ i u šumama /oznaka Š1/.
(2) Gradnja fiksnih pčelinjaka moguća na površinama obradivog tla /oznake P2, P3 i PŠ/ uz uvjet da pojedinačnom pčelinjaku korisna površina ne prelazi 20,0 m2, etažnost nije veća od E=1 etaža (prizemlje), a visina (vijenca) nije veća od V=3,0 m.
(3) Pčelinjak se treba oblikovati na način koji omogućavaju jednostavnu razgradnju u slučaju prestanka korištenja.
(4) Dodatni uvjeti za smještaj i orijentaciju pčelinjaka utvrđuju se prema posebnom propisu za držanje pčela. 3.3.2.1.5. Ribnjaci

Članak 97.

Članak 97.
(1) Komercijalni ribnjaci u funkciji uzgoja ribe za ljudsku prehranu na području Općine ne postoje, niti se predviđaju.
(2) Rekreacijski ribnjak uređen je u izdvojenom građevinskom području izvan naselja – Izdvojena zona uz rekreacijski ribnjak „Berek - Gardinovec“, a nadalje ga se planira održavati u istoj namjeni.
(3) Zahvati na uređenju i održavanju ribnjaka provode se prema posebnim propisima, uz primjenu mjera zaštite okoliša i prirode prema odgovarajućim poglavljima ove Odluke. 3.3.3. Šumarstvo i lovstvo 3.3.3.1. Šumarstvo

Članak 98.

Članak 98.
(1) Šume su utvrđene kao resurs od značaja za Republiku Hrvatsku, a šumarsku djelatnost je potrebno provoditi u skladu sa Zakonom o šumama (“Narodne novine“ broj 68/18, 115/18, 98/19, 32/20).
(2) Na području Općine nalaze se: - državne šume pod upravljanjem Hrvatskih šuma d.o.o. - Šumarija Čakovec, G.j. Donje Međimurje - privatne šume.
(3) Šume utvrđene su u kategoriji gospodarske šume /oznaka Š1/.
(4) Za šumarstvo je dodatno moguće koristiti i površine utvrđene i kao ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište /oznaka PŠ/.
(5) Šume je potrebno koristiti u skladu sa šumskim gospodarskim osnovama (državnih šuma ili privatnih šumoposjednika) i posebnim propisima, uz uvjet da se ne smanji ukupna površina pod šumama, odnosno da se šumske zajednice neprestano obnavljaju.
(6) Svi zahvati unutar šume i neposredno uz šume mogući su isključivo uz primjenu uvjeta temeljnih ograničenja za provedbu zahvata gradnje i drugih zahvata koji mijenjaju stanje prostora iz članka 8. ovih odredbi.
(7) Šume nije dozvoljeno ograđivati, ali se kolni pristup šumi može regulirati postavom kolne rampe na šumski put.

Članak 99.

Članak 99.
(1) U šumama se mogu graditi gospodarske građevine za potrebe šumarske djelatnosti predviđene odgovarajućom šumskom gospodarskom osnovom.
(2) Ukoliko je njihova gradnja predviđena odgovarajućom lovnogospodarskom osnovom i dodatno i šumskom gospodarskom osnovom na površinama šuma isključivo osnovne namjene /oznaka Š1/ mogu se graditi građevine za potrebe djelatnosti lovstva, a na šumskim površinama smještenim unutar površina utvrđenim kao ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište /oznaka PŠ/ mogu se graditi pojedinačni lovnogospodarski i lovnotehnički objekti tlocrtne površine manje od 9,0 m2.
(3) Gradnja za potrebe turizma u šumama nije dozvoljena, izuzev korištenja šumskih staza za potrebe rekreativnih aktivnosti koje nemaju dugotrajni ili značajni utjecaj na prostor (trčanje, biciklizam, jahanje i slično), za koju namjenu je uz šumske putove, od prirodnih materijala identičnom okolišu, dozvoljeno postavljati markacijske oznake i putokaze, te uređivati odmorišta s klupama ili drugim prikladnim elementima za sjedenje.

Članak 100.

Članak 100.
(1) U građevinskim područjima nije dozvoljena gospodarska djelatnost šumarstva, zasnivanje šuma, niti sadnja šumskih kultura za potrebe obavljanja drugih gospodarskih djelatnosti.
(2) Izuzetno od prethodnog, dozvoljeno je zasnivanje rasadnika za uzgoj ukrasnog šumskog bilja, uključujući i nasade božićnih jelki, uz uvjet da visina uzgajanog visokog raslinja ne prijeđe 4,0 m. 3.3.3.2. Lovstvo
Članak 101.
(1) Na općinskom području nema lovačkih domova, a u slučaju potrebe za takvim sadržajem može ga se smjestiti unutar mješoviti zona u naselju /oznaka M1, M2 i M4/, pri čemu se primjenjuju uvjeti provedbe zahvata za odgovarajuću funkcionalnu zonu u naselju, ali u pojedinom takvom slučaju, iz sigurnosnih uvjeta utvrđenih posebnim propisom, neće biti moguće u sklopu čestice urediti lovačku streljanu.
(2) Ostali lovnogospodarski i lovnotehnički objekti mogu se graditi, a lovačke remize uređivati izvan građevinskih Stranica 2968 - Broj 12 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 23. srpnja 2021. područja na odgovarajućim površinama sukladno lovnogospodarskoj osnovi i to na površinama obradivog tla /oznake P2, P3/, te dodatno i unutar šuma i na šumskom zemljištu, sukladno uvjetima iz poglavlja 3.3.3.1. „Šumarstvo“. 3.3.4. Istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina, ugljikovodika i geotermalne vode

Članak 102.

Članak 102.
(1) Zahvati u funkciji istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina, ugljikovodika i geotermalne vode, kao i sanacija površina po završenoj eksploataciji i na drugi način obustavljenoj eksploataciji, provode se neposredno prema posebnim zakonima i drugim propisima kojima se reguliraju navedene djelatnosti i sukladno uvjetima iz Prostornog plana Međimurske županije.
(2) Svi zahvati trebaju se planirati i izvoditi na način da se osiguraju mjere zaštite okoliša i prirode i spriječe emisije štetnih tvari u zrak i povećanje buke u smjeru građevinskih područja naselja.
(3) Buka koja se u postupku istraživanja i eksploatacije može javiti u okolnim građevinskim zonama stambene i druge namjene, ne smije prelaziti granične vrijednosti utvrđene za predmetnu zonu. 3.3.4.1. Ugljikovodici i geotermalna voda za korištenje akumulirane topline u energetske svrhe

Članak 103.

Članak 103.
(1) Na području Općine nalaze se: - dio utvrđenog eksploatacijskog polja ugljikovodika EPU „Mihovljan“ - dio utvrđenog istražnog prostora ugljikovodika IPU „Sjeverozapadna Hrvatska – 01“ (SZH-01).
(2) Geotermalni potencijal za korištenje akumulirane topline vode u energetske svrhe evidentiran je u istočnom dijelu Općine, područje „Međimurje 4“ i prikazan na kartografskom prikazu broj 3 „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“.
(3) Aktivnosti koje se provode za potrebe istraživanja geotermalne vode u energetske svrhe mogu se provoditi u skladu s geotermalnim potencijalom, odnosno utvrđivanje istražnih prostora geotermalne vode za energetske svrhe dozvoljeno je, u skladu s posebnim propisima, unutar utvrđenih istražnih prostora ugljikovodika.
(4) Istražni prostori ili dijelovi istražnih prostora ugljikovodika, odnosno geotermalne vode za energetske svrhe, mogu se bez izmjene ovog Prostornog plana, prenamijeniti u odgovarajuća eksploatacijska polja, ukoliko eksploatacijsko polje ispunjava odgovarajuće uvjete propisane posebnim propisom o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, odnosno geotermalne vode za energetske svrhe.
(5) Eksploatacijska polja iz prethodnog stavka, koja se formiraju unutar odgovarajućih utvrđenih istražnih prostora, mogu svojom površinom biti ista ili manja od površine istražnog prostora, te unutar istog istražnog prostora može biti formirano više eksploatacijskih polja.
(6) Sve aktivnosti koje se provode za potrebe istraživanja i eksploatacije ugljikovodika i geotermalne vode za energetske svrhe trebaju biti u skladu s Okvirnim planom i programom istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na kopnu i Strateškom procjenom utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na kopnu.

Članak 104.

Članak 104.
(1) Smještaj bušotina: - nove istražne bušotine s pripadajućim građevinama smještaju se unutar odgovarajućih utvrđenih istražnih prostora - nove eksploatacijske bušotine s pripadajućim građevinama smještaju se unutar odgovarajućih utvrđenih eksploatacijskih polja.
(2) Udaljenost osi bušotina od zemljišnog pojasa vodotoka i reguliranih kanala, vodene površine retencija, zaštitnog pojasa dalekovoda opće namjene i svih drugih zgrada koje nisu u funkciji istraživanja i/ili eksploatacije plina, odnosno nafte i drugih geopotencijala, treba iznositi najmanje onoliko koliko iznosi visina bušećeg tornja uvećana za 10% visine, a najmanje 90,0 m.
(3) Oko izgrađene bušotine zaštitna i požarna zona iznosi 30,0 m u polumjeru oko osi bušotine.
(4) Kod trajno napuštenih bušotina (kod likvidiranih bušotina se kanal bušotine nalazi 1,5 – 2,0 metara pod zemljom), sigurnosno-zaštitna zona u kojoj je zabranjeno graditi objekte za boravak i rad ljudi iznosi 3,0 m u polumjeru oko osi kanala trajno napuštene bušotine.
(5) Za sada nema registriranih trajno napuštenih bušotina na području Općine.

Članak 105.

Članak 105.
(1) Cjevovodi i druge građevine proizvodno – otpremnog sustava ugljikovodika i geotermalne vode mogu se smjestiti unutar cjelokupnog područja Općine, a preporuča se da se njihove trase usklade s trasama već izvedene kompatibilne linijske infrastrukture.
(2) Sustavi prijenosa ugljikovodika obrađeni su u poglavlju: 5.3.2.1. „Sustavi za cijevni transport ugljikovodika i produkata ugljikovodika“. 3.3.4.2. Mineralne sirovine
Članak 106.
(1) Za mineralne sirovine utvrđene Zakonom o rudarstvu (građevni pijesak i šljunak, kamen, glina i drugo) se na općinskom području ne planiraju istraživanja u svrhu eksploatacije, niti eksploatacija.

Članak 107.

Članak 107.
(1) Smještaj deponije za višak iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova /oznaka VI/ predviđen je unutar izdvojenog građevinskog područja izvan naselja - Komunalno – servisne zone lokalne razine /oznaka K3/, planirane južno od naselja Belica uz lokalnu cestu LC 20047. 3.3.5. Komunalno gospodarstvo
Članak 108.
(1) Komunalno – gospodarske djelatnosti smještaju se: 23. srpnja 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 12 - Stranica 2969 - unutar građevinskih područja naselja ukoliko je smještaj pojedine komunalne djelatnosti predviđen prema uvjetima namjene pojedine funkcionalne zone - unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja, prema uvjetima za pojedino izdvojeno područje. 3.3.6. Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora (oIE) i kogeneracije

Članak 109.

Članak 109.
(1) Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije moguća je u svrhu dopunske opskrbe u odnosu na konvencionalni sustav ili nezavisno od konvencionalnog sustava.
(2) Energiju iz obnovljivih izvora i kogeneracije (energija sunca, sustavi korištenja temperature zemlje, vode i drugo), moguće je proizvoditi u: - individualnim energanama – kao energiju za jednog ili za nekoliko pojedinačnih korisnika, pri čemu je moguće, ali ne i nužno, priključenje sustava na odgovarajuću konvencionalnu prijenosnu i distribucijsku mrežu, radi isporuke proizvedene energije (električne ili toplinske) - komercijalnim energanama, odnosno u postrojenjima primarno namijenjenim za proizvodnju energije (električne i toplinske) za tržište.
(3) U slučaju da individualna energana proizvodi energiju isključivo za vlastite potrebe drugog sadržaja na građevnoj čestici, smatra se pomoćnom građevinom, a u slučaju da višak energije isporučuje u javni energetski sustav smatra se pratećom građevinom.
(4) Komercijalna energana se smatra građevinom osnovne namjene, odnosno građevinom prateće namjene ako se radi o komercijalnoj energani smještenoj na građevnoj čestici na kojoj je osnovna građevina također komercijalna energana na drugi izvor energije ili na kojoj je osnovna građevina druge gospodarske, proizvodne namjene.
(5) Sve građevine i postrojenja u funkciji proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije potrebno je predvidjeti na način da odgovaraju Pravilniku o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“ broj 88/12), drugim posebnim propisima, te propisima kojima se utvrđuje njihova neškodljivost za ljudsko zdravlje i okoliš.

Članak 109.

(6) Za smještaj građevina i postrojenja u funkciji proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije potrebno je: - tražiti mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela, kako bi se izbjeglo narušavanje integriteta kulturnih dobara - u slučaju smještanja kompleksa za proizvodnju energije izvan građevinskih područja, ispitati uvjete zaštite prirode.
Članak 110.
(1) Individualne energane, odnosno postrojenja za proizvodnju i korištenje energije iz obnovljivih izvora i/ili kogeneracije, smještaju se neposredno uz predviđenog potrošača, na istoj građevnoj čestici ili na zasebnoj građevnoj čestici u njenoj blizini.
(2) Najveća dozvoljena ukupna snaga pojedinačne individualne energane (električne i toplinske energije) je 500 kW.
(3) Na općinskom području dozvoljeno je graditi individualne sunčane energane, toplinske sustave za korištenje energije zemlje (voda, drugi medij) i energane na biomasu, dok nisu dozvoljene energane koje kao energent koriste bioplin i vjetar.
(4) Individualni sustavi proizvodnje energije temeljeni na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji mogu se smještati: - na građevnim česticama u svim funkcionalnim zonama unutar građevinskih područja naselja osim u zonama javnog zelenila /oznaka Z/ (parkovi, dječja igrališta i slično) i zonama zaštitnog zelenila /oznaka ZZ/ - na građevnim česticama unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja - na građevnoj čestici izdvojenog (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva izvan građevinskih područja.

Članak 110.

(5) Uvjet za individualni sustav za proizvodnju energije temeljen na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji je da građevna čestica na koju se smještaj predviđa, zadrži minimalno 20% površine kao zelene površine prirodnog terena, na kojem i ispod kojeg nije predviđena postava instalacija predmetnog sustava proizvodnje energije.
(6) Osim uvjeta iz stavka 3. ovog članka unutar građevinskih područja naselja: - nije moguće smještati postrojenja koja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije koriste energiju vode iz površinskih vodotoka - nije moguće smještati postrojenja koja proizvode buku veću od dozvoljene za zonu u kojoj se postrojenje predviđa - na građevnim česticama na kojima se nalaze ili planiraju graditi stambeni sadržaji, fotonaponske panele moguće je smjestiti samo na krovove zgrada ili integrirati ih u pročelja. - ostali uvjeti za smještaj i gradnju postrojenja za proizvodnju i korištenje energije iz obnovljivih izvora i/ ili kogeneracije utvrđuju se jednako kao i za druge građevine unutar odgovarajuće funkcionalne zone.

Članak 111.

Članak 111.
(1) Kao komercijalni tipovi energana koje za dobivanje energije koriste obnovljive izvore i kogeneraciju, a primarna im je funkcija proizvodnja energije za tržište predviđene su: - sunčane energane - geotermalne energane - kombinacije navedenih tipova.
(2) Na području Općine ne mogu se graditi komercijalne energane koje kao energent koriste bioplin, biomasu i/ili vjetar.
(3) Najveća dozvoljena instalirana snaga pojedinačne komercijalne OIE energane utvrđuje se prema posebnom propisu ovisno o vrsti, a na osnovu ovog Plana moguće su komercijalne energane do najviše 10,0 MW instalirane snage po energani.
(4) Komercijalne sunčane energane se mogu smjestiti: Stranica 2970 - Broj 12 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 23. srpnja 2021. - kao osnovni sadržaj na čestici isključivo na području gospodarskih, proizvodnih zona /oznaka I/ - kao prateći sadržaj na česticama drugih proizvodnih i poslovnih namjena bez obzira u kojim se funkcionalnim zonama nalaze.
(5) Fotonaponski paneli se smještaju: - na svim građevnim česticama na krovu građevina i/ili ugrađeno u pročelja - na građevnim česticama unutar gospodarskih, proizvodnih zona /oznaka I/ dodatno i na tipskim samostojećim stupovima ili drugim tipskim nosačima postavljenim na tlu.
(6) Komercijalne geotermalne energane mogu se smjestiti unutar građevinskih područja s gospodarskom, proizvodnom namjenom /oznaka I/.
(7) Postrojenja koja pri proizvodnji energije proizvode buku veću od dozvoljene za zonu unutar koje se smještaju ili neugodne mirise koji bi mogli negativno utjecati na kvalitetu stanovanja u naselju, potrebno je najmanje 250,0 m udaljiti od stambenih sadržaja.

Članak 111.

(8) Kod sunčanih energana kod kojih je energana osnovna namjena na čestici: - najveća dozvoljena visina (vijenca) zgrada se utvrđuje s 4,0 m, a etažnost s E= 1/P/ - koeficijent izgrađenosti čestice utvrđuje se na način da se površina fotonaponskih panela i drugih građevina zbraja, a najviše može iznositi kig=0,6 - koeficijent iskoristivosti čestice se ne ispituje.
(9) Uvjeti za smještaj i gradnju geotermalne energane utvrđuje se jednako kao i za druge sadržaje predviđene unutar građevinskih područja s gospodarskom, proizvodnom namjenom /oznaka I/. 4. UVJEtI SMJEŠtAJA DRUŠtVENIH DJELAtNoStI 4.1. oPćI UVJEtI ZA DRUŠtVENE DJELAtNoStI

Članak 112.

Članak 112.
(1) Vrsta i značaj društvenih djelatnosti ovisi o stupnju centraliteta i razvojnoj ulozi svakog pojedinog naselja u odnosu na sustav središnjih naselja i razvojnih žarišta Županije, te značaja unutar jedinice lokalne samouprave.
(2) Sadržaj i kapacitet građevina društvenih djelatnosti po naseljima, treba uskladiti prema posebnim propisima, ovisno o pojedinačnoj funkciji, pri čemu su za dimenzioniranje predškolskih i školskih sadržaja relevantni nacionalni pedagoški standardi.
(3) Površina novoformirane pojedinačne građevne čestice društvenih djelatnosti, uključujući građevine sporta i rekreacije usklađuje se s posebnim propisima, ovisno o specifičnoj namjeni građevine.
(4) Sukladno Prostornom planu Međimurske županije, građevne čestice koje pripadaju školskim ustanovama: - ne mogu se cijepati niti odvajati od građevine škole, a ukoliko se funkcija školske ustanove ukida u naselju, građevina bivše škole može se prenamijeniti samo u javnu namjenu - mogu se uz suglasnost osnivača, cijepati i odvajati od građevine škole samo u iznimnim slučajevima kada je to dio građevne čestice već u službi javne namjene.
(5) Pozicija dječjeg vrtića, jaslica i osnovne škole, u odnosu na okolne postojeće ili planirane građevine, treba osigurati dobru osvijetljenost prostora u vrijeme boravka djece u građevini, odnosno susjedne građevine ne smiju bacati sjenu na prostore boravka djece.

Članak 113.

Članak 113.
(1) Na prostoru zona javne i društvene namjene, unutar građevinskih područja naselja, potrebno je osigurati prostore za: - sukladnost školskih zgrada u naseljima mreži osnovnog školstva Županije - prostore za djelovanje KUD-ova, te drugih građanskih udruga, po mogućnosti unutar zgrada društvenih domova u naseljima.
(2) Izradom projekata parkovnog uređenja potrebno je cjelovito ili u fazama osigurati: - dovršetak hortikulturnog uređenja parka u središtu Gardinovca - uređenje površina javnog zelenila /oznaka Z/ uz kanal „Boščak“ u Belici.

Članak 114.

Članak 114.
(1) Građevine društvenih djelatnosti, uključujući sportske i rekreacijske građevine se smještaju unutar građevinskog područja naselja, ovisno namjeni pojedine građevine i namjeni funkcionalne zone: - građevine društvene infrastrukture za koje su površine planski rezervirane, obavezno se smještaju u odgovarajuće zone javne i društvene namjene /oznake D s ogovarajućom numeričkom oznakom/ - građevine društvenih djelatnosti za koje nisu planski rezervirane površine: - primarno se smještaju unutar zona javne i društvene namjene /oznake D/ - unutar ugostiteljsko – turističke zone /oznaka T/ uz kanal „Boščak“ u Belici može se smjestiti prezentacijski centar lokalne kulture i baštine - mogu se smještati unutar zona mješovite namjene /oznaka M1 i M2/ - izuzetno se unutar zone mješovite namjene, pogodne za poljoprivredna gospodarstva /M4/ omogućuje smještaj građevina društvenih djelatnosti iz socijalnog sektora (dom za starije i nemoćne osobe, privremeni stacionar za ranjive skupine i slično). - građevine namijenjene sportu i rekreaciji: - primarno se smještaju unutar sportsko – rekreacijske zone /oznake R/ - sportska igrališta i sportske dvorane mogu se smještati u kompatibilnu zonu javne i društvene namjene /oznaka D, D4/ ukoliko se radi o sportskim igralištima i/ili dvoranama za potrebe škole ili socijalne ustanove, a koje se mogu koristiti i višefunkcionalno - pojedine vrste manjih otvorenih sportskih igrališta i dječja igrališta mogu se smještati unutar drugih funkcionalnih zona u naselju, ukoliko je takav sadržaj utvrđen uvjetima za pojedinu funkcionalnu zonu, odnosno izdvojeno građevinsko područje izvan naselja.

Stranica 2971

Članak 114.

23. srpnja 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 12 - Stranica 2971
(2) Ukoliko se predviđa gradnja novog otvorenog sportskog igrališta (nogomet, rukomet, košarka, tenis i druga) ono treba najmanje 12,0 m udaljiti od stambenih prostora u okruženju.
Članak 115.
(1) Najmanje 30% od ukupne površine građevne čestice građevina društvenih djelatnosti trebaju činiti zelene površine izvedene na tlu, pri čemu se u obračun ne mogu uzeti zatravnjena parkirališta, niti zelene površine manje od 4,0 m2.
(2) Zelene površine potrebno je u 1/3 dijela planirati kao visoko zelenilo.
(3) Ukoliko je osnovna namjena pojedinačne građevne čestice sport i/ili rekreacija, otvorena sportska igrališta sa zatravnjenom, pješčanom ili zemljanom podlogom na tim česticama, obračunavaju se kao zelene površine prema stavku 1. ovog članka.

Članak 116.

Članak 116.
(1) Odgovarajući parkirališno - garažni prostor za sve sadržaje društvenih djelatnosti, uključujući i sportske i rekreacijske sadržaje, potrebno je osigurati prema poglavlju 5.2.1. „Cestovni promet“. 4.2. UVJEtI PRoVEDBE ZAHVAtA SADRŽAJA DRUŠtVENIH DJELAtNoStI PREMA LoKACIJI 4.2.1. U zoni javne i društvene namjene unutar /oznaka D/
Članak 117.
(1) U zoni javne i društvene namjene /oznaka D/ prioritet je formiranje građevnih čestica i gradnja građevina (osnovne) društvene infrastrukture, a unutar zone se mogu smještati i građevine i prostori društvene nadgradnje, te drugi sadržaji ukoliko je to predviđeno uvjetima poglavlja 2.2.1.4. „Zona javne i društvene namjene /oznaka D/“.

Članak 118.

Članak 118.
(1) Pojedinačna građevna čestica društvenih djelatnosti predviđena unutar zone javne i društvene namjene /oznake D/ može se povećavati: - širenjem na površinu zona mješovite namjene /oznake M1, M2, M4/, bez ograničenja - širenjem na površinu zone sporta i rekreacije /oznaka R/, uz uvjet da se površina zone sporta i rekreacije ne smanji ispod površine potrebne za uređenje planiranih sportskih, odnosno rekreacijskih igrališta - širenjem na površinu zone javnog zelenila /oznaka Z/, uz uvjet da predviđena površina javnog zelenila i unutar građevne čestice društvenih djelatnosti, zadrži svoju izvornu namjenu javnog zelenila.

Članak 119.

Članak 119.
(1) Udaljenost građevine društvenih djelatnosti od međa građevne čestice: - udaljenost od linije regulacije ulice treba uskladiti prema građevinskom pravcu ulice, osim ukoliko se između linije regulacije i osnovne građevine planira uređenje javnog trga ili parka, u kojem slučaju se kod pozicioniranja zgrade nije potrebno pridržavati građevinskog pravca ulice - u odnosu na jednu susjednu među građevine mogu biti smještene kao poluugrađene (smještene na međi) ili kao slobodnostojeće u kom slučaju udaljenost od međe treba iznositi najmanje 1,0 m - udaljenost građevine od ostalih susjednih međa treba iznositi najmanje ½ vlastite visine, ali ne manje od 4,0 m.
(2) Izuzetno od prethodnog stavka postojeće zgrade se mogu dograditi u smjeru dvorišta u liniji postojećeg zida, bez obzira na njegovu udaljenost od bočne međe građevne čestice.
(3) Koeficijent izgrađenosti pojedine građevne čestice može najviše iznositi kig = 0,4.
(4) Visina (vijenca) građevina može iznositi: - najviše 10,0 m za zgrade osnovne namjene - najviše 3,5 m za slobodnostojeće pomoćne zgrade - iznimno školske zgrade, školska sportska dvorana, polivalentne dvorane i crkve mogu imati visinu (vijenca) do 12,0 m - specifične građevine ili njihovi dijelovi kao crkveni zvonici, tehnički prostori pozornica i slično, mogu imati veću visinu.
(5) Etažnost zgrada se utvrđuje prema sljedećem: - zgrade osnovne namjene u naselju mogu imati najviše 4 etaže E=4 /Po+P+2K ili Po+P+1K+Pk/ - slobodnostojeće pomoćne zgrade mogu imati 1 etažu i to prizemlje (E=P).

Članak 119.

(6) Ukoliko se građevina oblikuje kao arhitektonski kompleks od više funkcionalno povezanih građevina, međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom rješenju, a međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima civilne zaštite, zaštite na radu i zaštite od požara.
(7) Pomoćni sadržaji: - garaža ili natkriveni parkirališni prostor sa zajedničkim kolnim ulazom, može se oblikovati kao integralni dio osnovne građevine, odnosno arhitektonskog kompleksa - zasebne pojedinačne garaže i/ili spremišta mogu biti oblikovani kao unificirani kompleks smješten u stražnjem dijelu čestice, odnosno iza osnovne građevine u odnosu na ulicu - prostor za skupljanje otpada može biti integriran unutar osnovne građevine, izdvojen kao slobodnostojeća građevina ili oblikovan kao otvoreni prostor za postavu spremnika za otpad (kontejneri, kante i drugo) - slobodnostojeću građevinu i otvoreni prostor za postavu spremnika za otpad treba najmanje 10,0 m udaljiti od osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama. 4.2.2. U zoni sportsko – rekreacijske namjene /oznaka R/

Članak 120.

Članak 120.
(1) U zoni sportsko – rekreacijske namjene /oznaka R/ prioritet je formiranje građevnih čestica i gradnja građevina sporta i rekreacije, a mogući prateći sadržaji utvrđeni su uvjetima poglavlja 2.2.1.4. „Zona sportsko - rekreacijske namjene /oznaka R/“. Stranica 2972 - Broj 12 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 23. srpnja 2021.
(2) Veličina pojedinačne građevne čestice sportske i/ili rekreacijske namjene utvrđuje se prema posebnim propisima, ovisno o funkciji.
(3) Pojedinačna građevna čestica sportsko – rekreacijske namjene može se povećavati širenjem na područje mješovitih zona /oznaka M1, M2, M4/.

Članak 121.

Članak 121.
(1) Udaljenost građevina od međa građevne čestice: - najmanja udaljenost zgrada od linije regulacije ulice je 5,0 m - u odnosu na jednu susjednu među građevine mogu biti smještene kao poluugrađene (smještene na međi) ili kao slobodnostojeće u kom slučaju udaljenost od međe treba iznositi najmanje 1,0 m - udaljenost građevine od ostalih susjednih međa treba iznositi najmanje ½ vlastite visine, ali ne manje od 4,0 m - otvorena sportska igrališta od linije regulacije ulice trebaju biti odmaknuta najmanje 5,0 m, a u odnosu na ostale međe mogu bili odmaknuta od međe li smještena na među.
(2) Koeficijent izgrađenosti pojedine građevne čestice koja se izdvaja za potrebe gradnje zgrade u funkciji sporta i/ili rekreacije može najviše iznositi kig = 0,4.
(3) Visina (vijenca) zgrada može iznositi: - za sportsku dvoranu i za kompleks sportskog centra za nogomet s tribinama najviše 12,0 m - za druge osnovne pojedinačne zgrade najviše 7,0 m - za pomoćne zgrade najviše 3,5 m.
(4) Etažnost zgrada može najviše iznositi: - kompleks sportskog centra za nogomet s tribinama najviše 4 etaže i to 1 podrumska i 3 nadzemne etaže (E=Po+P+2K) - druge osnovne pojedinačne zgrade najviše 2 etaže (E=P+1K) - za pomoćne zgrade najviše 3,5 m.
(5) Međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom rješenju, a međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima civilne zaštite, zaštite na radu i zaštite od požara.
(6) Parkirališta se obavezno grade kao otvorena, a preporuča se da se parkirna mjesta zasjene sadnjom stabala.

Članak 121.

(7) Otvoreni prostor za postavu spremnika za otpad (kontejneri, kante, vreće i drugo) treba biti najmanje 10,0 m udaljen od osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama. 4.2.3. U funkcionalnim zonama drugih namjena u naselju i u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja
Članak 122.
(1) Sadržaji društvenih djelatnosti, uključujući i sportsko – rekreacijske, koji se mogu smještati u drugim funkcionalnim zonama unutar građevinskih područja naselja i u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja specificirani su u odredbama za funkcionalne zone u naselju, odnosno za izdvojena građevinska područja izvan naselja.
(2) Smještaj, način gradnje i oblikovanje građevina društvenih djelatnosti u funkcionalnim zonama drugih namjena, odnosno u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja, potrebno je uskladiti s uvjetima za provedbu zahvata određenim za odgovarajuću zonu, odnosno izdvojenog građevinskog područja izvan naselja. 4.2.4. Izvan građevinskih područja

Članak 123.

Članak 123.
(1) Izvan građevinskih područja, odnosno unutar poljoprivrednih i šumskih površina i uz vodene površine gradnja sportsko – rekreacijskih građevina nije dozvoljena.
(2) Izvan građevinskih područja su moguće rekreacijske aktivnosti bez utjecaja na prostor.
(3) Izuzetno od prethodnog stavka, područja devastirana iskopom šljunka, potrebno je sanirati vađenjem eventualno nasipanog otpada, uređenjem pokosa u funkciji zaštite od pada, a ukoliko se radi o površinama na kojima postoji odgovarajuća količina i razina vode unutar iskopanog područja, moguće je površinu sanirati i na način da se uredi rekreacijski ribnjak. 5. UVJEtI UtVRĐIVANJA KoRIDoRA ILI tRASA I PoVRŠINA PRoMEtNIH I DRUGIH INFRAStRUKtURNIH SUStAVA 5.1. oPćI UVJEtI GRADNJE INFRAStRUKtURE

Članak 124.

Članak 124.
(1) Infrastrukturni sustavi prikazani su na kartografskom prikazu 2. „Infrastrukturni sustavi“.
(2) Infrastrukturne građevine od interesa za Državu i Županiju navedene su u poglavlju 2.1. „Građevine od državnog i županijskog značaja“.
(3) Površine infrastrukturnih sustava od županijskog značaja izvan građevinskih područja prikazane su u kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina i to za zemljište postojeće trafostanice TS 35/10(20) kV /oznaka IS1/ i dio uzletno – sletne staze aerodroma /oznaka IS2/.
(4) Zahvati za koje je utvrđena obveza provedbe prethodnih ispitivanja u odnosu na zaštitu okoliša, zaštitu prirode i ekološku mrežu utvrđeni su posebnim propisima.
(5) Za zahvate kod kojih se izvode zemljani radovi na velikim površinama kao što su infrastrukturni koridori državnog ili županijskog značaja, potrebno je zatražiti posebne uvjete nadležnog Konzervatorskog odjela radi utvrđivanja potrebe rekognosciranja terena radi determinacije potencijalnih arheoloških lokaliteta.

Članak 125.

Članak 125.
(1) Linijsku infrastrukturu u pravilu je potrebno smjestiti unutar javnih prometnih koridora, prvenstveno unutar zelenih pojasa ulica, a smještaj linijske infrastrukture unutar površina drugih namjena moguć je ovisno o uvjetima pojedine funkcionalne zone.
(2) Pozicija pojedine planirane linijske infrastrukture prikazana u kartografskim prikazima određena je približno, a točne pozicije se određuju projektom, pri čemu je iz tehničkog ili drugog opravdanog razloga projektnim 23. srpnja 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 12 - Stranica 2973 rješenjem moguće promijeniti trasu u odnosu na onu prikaznu na kartografskom prikazu.
(3) Radi racionalnijeg korištenja prostora, pozicioniranje komunalne i druge distributivne linijske infrastrukture treba predvidjeti jednostrano u ulici, a ukoliko bi to prouzročilo nepotrebna prekapanja prometnice, obostrano.
(4) Rekonstrukciju i modernizaciju linijske infrastrukture preferira se vršiti unutar istih koridora, osim ukoliko izmještanje ne osigurava racionalnije korištenje prostora ili bolje funkcioniranje infrastrukturnog sustava.
(5) U svakom projektu rekonstrukcije postojeće ili gradnje nove linijske infrastrukture predviđene unutar uličnih koridora i drugih prometnih površina, potrebno je prikazati poprečni presjek uličnog koridora, odnosno prometne površine i osim za projektiranu, utvrditi poziciju i za sve ostale postojeće i planirane elemente linijske infrastrukture (cjevovode, kablove i drugo), kako bi se dokazala mogućnost smještaja sve postojeće i planirane linijske infrastrukture na propisanim međusobnim razmacima.

Članak 125.

(6) Međusobni razmaci linijske infrastrukture utvrđuju se prema uvjetima zaštite, određene posebnim propisima.
Članak 126.
(1) Građevine infrastrukturnih sustava (transformatorske, plinske, prepumpne stanice elektroničke komunikacijske i druge slične građevine) mogu se graditi: - unutar građevinskih područja, ukoliko je takva mogućnost predviđena za pojedinu funkcionalnu zonu, odnosno za izdvojeno građevinsko područje izvan naselja - izvan građevinskih područja - izdvajanjem zemljišne čestice iz površine poljoprivrednog, odnosno šumskog tla.
(2) Kod gradnje pojedine građevine infrastrukturnih sustava preferira se da se za građevinu formira vlastita građevna čestica, a u specifičnim slučajevima (npr. kad je trafostanica u pretežitoj funkciji osnovnog sadržaja na pojedinoj čestici) građevina infrastrukturnih sustava može se graditi kao prigrađena ili ugrađena u osnovnu ili prateću građevinu, odnosno kao slobodnostojeća građevina.
(3) Ukoliko se građevina infrastrukturnih sustava prigrađuje ili ugrađuje u osnovnu ili prateću građevinu, smatra se pomoćnim prostorom zgrade, odnosno integralnih dijelom zgrade, a slobodnostojeća građevina infrastrukturnog sustava smještena na čestici druge osnovne namjene smatra se pomoćnom građevinom.
(4) Uvjeti gradnje građevine infrastrukturnih sustava kao slobodnostojeće pomoćne građevine na čestici druge osnovne namjene: - od najmanje jednog kolnog ulaza na građevnu česticu do slobodnostojeće građevine infrastrukturnih sustava treba omogućiti slobodan kolni pristup - građevinu infrastrukturnih sustava u pravilu treba smjestiti iza uličnog pročelja osnovne građevine - izuzetno, ukoliko je ulično pročelje osnovne građevine značajnije uvučeno od linije regulacije, građevinu infrastrukturnih sustava visine veće od 2,0 m potrebno je od linije regulacije uvući za najmanje 5,0 m, a ostale građevine i opremu potrebno je smjestiti iza linije regulacije ulice - ukoliko je građevinu iz sigurnosnih razloga potrebno ograditi, ogradu treba izvesti kao prozračnu, od prefabriciranih žičanih elemenata.

Ostali akti u ovom izdanju (110)