Arhiva › 2021. › SGMŽ 8

SGMŽOpćina Šenkovec · 20. travnja 2021. · KLASA 021-05/21-30 · URBROJ 2109/25-21-14

Prostorni Plan uređenja Općine Šenkovec odredbe za provedbu i kartografski prikazi (pročišćeni tekst)

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 1958

Članak 104.

Članak 104.
(1) Prilikom projektiranja novih prometnica izvan građevnog područja naselja, odnosno rekonstrukcije postojećih, potrebno je osigurati minimalnu širinu koridora za prolaz prometnice i komunalne infrastrukture i to: - 40,0 m za županijsku cestu Šenkovec-Slakovec - 20,0 m za lokalnu cestu Šenkovec-Knezovec - 20,0 m za rekonstrukciju i ponovnu izgradnju lokalne ceste Šenkovec-Ksajpa
(2) Nakon izgradnje prometnica primjenjuje se širina zaštitnog pojasa određena posebnim propisima.
Članak 105. U cilju osiguranja sigurnosti prometovanja među naseljima ovim PPUO-om se izvan građevinskih područja naselja planira izgradnja pješačko – biciklističkih staza uz sljedeće ceste: - županijsku cestu Šenkovec – Ksajpa.

Članak 106.

Članak 106. Brisan Odlukom o donošenju Izmjena i dopuna PPUO Šenkovec (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 13/17).
Članak 107. Brisan Odlukom o donošenju Izmjena i dopuna PPUO Šenkovec (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 13/17).
Članak 108.
(1) Međumjesne ulice mogu se koristiti za javni prijevoz, u svrhu čega je na odgovarajućim mjestima unutar naselja potrebno predvidjeti proširenja za stajališta autobusa s nadstrešnicama za putnike.
(2) Javne zelene površine uređene kao trgovi ili parkovne površine ne mogu se prenamijeniti u stajališta autobusa, kao ni prostori u neposrednoj blizini javne plastike (pilova, poklonaca, spomenika, skulptura).

Članak 109.

Članak 109.
(1) Minimalna širina koridora novoformirane ulice unutar građevinskog područja naselja može biti 10,0 m.
(2) Ulice moraju imati najmanju kolovoznu širinu 5,0 m (za dvije vozne trake), odnosno 3,5 m (za jednu voznu traku).
(3) Jedna vozna traka može se graditi iznimno za stambene ulice, na preglednom prostoru, pod uvjetom da se uredi minimalno jedno ugibalište, odnosno okretište u ulici kraćoj od 100,0 m ili po jedno ugibalište, odnosno okretište na svakih 100,0 m u dužim ulicama.
Članak 110.
(1) Najmanja udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine i nogostupa, a ne može biti manja od 1,2m.
(2) Izuzetno uz kolnik slijepe ulice može se osigurati izgradnja nogostupa samo uz jednu njenu stranu u istoj razini.
(3) Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji sprečavaju proširivanje preuskih ulica, uklanjanje oštrih zavoja, te zatvaraju vidno polje vozača.
(4) Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera.

Članak 111.

Članak 111.
(1) Glavnim projektom građevine, potrebno je osigurati dovoljan broj parkirališnih mjesta za osobna ili teretna vozila i to prema slijedećim normativima: namjena građevine broj parkirališnih ili garažnih mjesta na 1 INDUSTRIJA I 0,45 1 zaposlenika SKLADIŠTA 2 UREDSKI PROSTORI 5 100 m² korisnog prostora 3 TRGOVINA,USLUGE, 7 100 m² korisnog UGOSTITELJSTVO prostora 4 VIŠENAMJENSKE 0,15 1 posjetitelja DVORANE I SAKRALNE GRAĐEVINE 5 SPORTSKE 0,20 1 gledatelja GRAĐEVINE 6 VIŠESTAMBENE 1,5 1 stan GRAĐEVINE
(2) Smještaj potrebnog broja parkirališnih ili garažnih mjesta je potrebno predvidjeti na građevnoj čestici građevine. 20. travnja 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 1959

Članak 112.

Članak 112. Unutar naselja, uz državnu i županijske kategorizirane ceste, obavezno je uređenje biciklističkih i pješačkih staza, po mogućnosti odvojenih od kolnika zelenim pojasom, širine i nagiba staze, prema posebnim propisima.
Članak 113.
(1) Unutar granica građevinskog područja, uz prometnice u gospodarskoj zoni, mogu se postavljati velikoplošni reklamni panoi, površine od 6,0 m² i veće, pod uvjetom da ne smanjuju prometnu vidljivost ulica i na način da im minimalna udaljenost bude: - 25,0 m od zemljišnog pojasa državne ceste D209.
(2) Unutar granica građevnog područja velikoplošni reklamni panoi, površine od 6,0 m2 i veće, ne mogu se postavljati u zonama stanovanja, centralnih i društvenih sadržaja, te sporta i rekreacije, izuzev na pročeljima zgrada.
(3) Reklamni panoi ne mogu se postavljati na prostorima urbanog zelenila i šuma unutar naselja. 5.1.2 Poštanski promet

Članak 114.

Članak 114. Mreža poštanskog prometa za područje Općine Šenkovec uspostavljena na način da sva naselja imaju sjedište pošte u Čakovcu. 5.1.3 Telekomunikacijski promet i elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema
Članak 115.
(1) Sve mjesne i međumjesne kabelske telekomunikacijske veze u pravilu treba polagati podzemno, unutar koridora prometnica, a rekonstrukcije i modernizacije vršiti zamjenom kabela unutar istih koridora.
(2) Radi racionalnijeg korištenja prostora, lociranje telekomunikacijske kabelske mreže treba predvidjeti jednostrano u ulici, a samo iznimno, obostrano.
(3) Telefonske centrale trebaju se graditi na vlastitim građevnim česticama i na način da ne narušavaju prostore povijesnih jezgri i karakterističan uzorak naselja, te da ne smetaju prometu.
(4) Tornjeve s antenskim uređajima treba locirati izvan naselja, te prirodnih i prirodi bliskih predjela.

Članak 115a.

Članak 115a.
(1) Građevine elektroničke komunikacijske infrastrukture mogu se locirati unutar elektroničke komunikacijske zone, isključivo izvan građevinskog područja. Iznimno, slobodnostojeći antenski stupovi mogu se locirati unutar građevinskog područja naselja, unutar gospodarske zone. Ostali opći uvjeti kojima se određuje smještaj tipske građevine antenskog stupa propisani su Prostornim planom Međimurske županije.
(2) U cilju zaštite građevina koje pripadaju kulturnoj baštini i u cilju zaštite njihovog okruženja, i zaštite prepoznatljivih vizura osobito vrijednog predjela Gornjeg Međimurja, prilikom određivanja lokacije za spomenute stupove potrebno je obavezno zatražiti mišljenje Konzervatorskog odjela u Varaždinu, koje je potrebno ishoditi kao jedan od uvjeta za izdavanje rješenja o postavljanju slobodnostojećih antenskih stupova.
(3) Zbog grubo narušene vrlo značajne i prepoznatljive vizure prema točki – crkvi Svetog Jurja na Bregu, koja se pruža s izlaza iz Šenkovca prema sjeveru, postojeći antenski stup potrebno je izmjestiti izvan dometa te vizure, uz pribavljeno mišljenje iz prethodnog stavka. 5.2 Energetski sustav 5.2.1 Prijenos i distribucija električne energije

Članak 116.

Članak 116.
(1) Sustav prijenosa i distribucije električne energije na području Općine Šenkovec je uspostavljen, a na temelju stope razvoja, može se pretpostaviti rast vršnog opterećenja, posebno u odnosu na gospodarske djelatnosti.
(2) Pri rekonstrukciji, zamjeni ili izgradnji novih dalekovoda treba maksimalno iskoristiti postojeće koridore, prije trasiranja novog.
(3) Visokonaponske prijenosne uređaje, u naseljima i u blizini naselja, potrebno je graditi, a postojeće rekonstruirati na način da budu izvedeni podzemno – kabelski, kako ne bi uzrokovali smetnju širenju naselja.
(4) Sjeverno od Šenkovca, postojeće je izdvojeno je područje za transformatorsku stanicu 35/20 kV.
(5) Daljnje širenje 10 i 20 kV mreže potrebno je razvijati sukladno širenju potreba, a principijelno na način da jedna transformatorska stanica unutar naselja pokriva područje radijusa 350 m.
(6) Transformatorske stanice, osim ako nisu u sastavu građevina gospodarske ili društvene namjene, trebaju se graditi na vlastitim građevnim česticama, i na način da ne narušavaju prostore povijesnih jezgri i karakterističnih uzoraka naselja, te da ne smetaju prometu.
(7) Minimalna udaljenost transformatorskih stanica od sakralnih građevina i kulturno – povijesnih spomenika na prostoru Općine treba biti 100,0 m.
(8) Radi racionalnijeg korištenja prostora, niskonaponsku mrežu unutar naselja potrebno je voditi jednostrano unutar koridora ulica, a samo iznimno, obostrano.
(9) Isti koridor za potrebe niskonaponske mreže potrebno je koristiti i za javnu rasvjetu.

Članak 116.

5.2.2 Prijenos i distribucija plina
Članak 117.
(1) Sustav prijenosa i distribucije zemnog plina na području Općine Šenkovec je uspostavljen, a predviđa se povećanje broja priključaka.
(2) Unutar područja gospodarske, industrijske zone, istočno od polja eksploatacije gline, nalazi se plinska, mjerno redukcijska stanica.
(3) Širenje mreže opskrbe plinom očekuje se na prostore planirane za razvoj naselja i na izdvojena područja za gospodarske i društvene djelatnosti, a sukladno tome i potreba za postavom redukcijskih stanica niskotlačne mreže.
(4) Redukcijske plinske stanice potrebno je pozicionirati na mjestima koja ne narušavaju prostore povijesnih jezgri i Stranica 1960 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. travnja 2021. karakterističnih uzoraka naselja, a posebno izvan zona urbanog zelenila, te na način da ne smetaju prometu.
(5) Minimalna udaljenost plinskih redukcijskih stanica od sakralnih građevina i kulturno – povijesnih spomenika na prostoru Općine treba biti 50,0 m.
(6) Mrežu opskrbe plinom, unutar naselja potrebno je voditi jednostrano unutar koridora ulica.

Članak 117a.

Članak 117a. Prema posebnim propisima koji određuju tehničke uvjete za siguran transport ugljikovodika magistralnim i međunarodnim plinovodima, potrebno je osigurati zaštitni koridor širine 30 m lijevo i desno od osi cjevovoda, unutar kojeg je je zabranjeno graditi građevine stambene namjene i građevine za boravak ljudi. Jednako je tako obavezno poštivati zaštitni sigurnosni prostor oko pojedinih građevina i instalacija određen posebnim propisima. 5.2.2 obnovljivi izvori energije
Članak 117b. A) Uvjeti za smještaj energetskih građevina - sunčanih elektrana
(1) Sunčane elektrane mogu se izvoditi unutar građevinskog područja, na građevnim česticama postojeće zgrade za potrebe iste, prema sljedećim uvjetima: - fotonaponski moduli mogu se smjestiti na postojeće, izgrađene građevine na čestici, uz uvjet da s građevinom čine oblikovnu i konstruktivnu cjelinu - fotonaponski moduli mogu se postaviti na teren na nosače i to u dubini čestice, iza građevina osnovne namjene, uz poštovanje ostalih uvjeta za izgradnju u građevinskom području (tlocrtna projekcija panela ubraja se u izgrađenost čestice) - fotonaponski moduli mogu se postaviti na nadstrešnice (javnih) parkirališnih površina (izvedene u drvenoj konstrukciji na način da se izbjegne plošna postava u velikim potezima), uz uvjet da je najviše trećina ukupne parkirališne površine natkriveno - na česticama rekreativne i društvene namjene i na česticama javnih zelenih površina, postava fotonaponskih modula na nosačima, u prostoru izvan građevina (na tlu), nije moguća - fotonaponski moduli u građevinskom području naselja ne mogu se izvoditi na stupovima - fotonaponski moduli ne mogu se postavljati na zaštićenu građevinu upisanu u Registar spomenika kulture i na evidentirane građevine tradicionalne seoske arhitekture.

Članak 117b.

B) Uvjeti za smještaj energetskih građevina – kogeneracijskih postrojenja
(2) Kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju energije kao pomoćna građevina u cilju proizvodnje energije za vlastite potrebe može biti smješteno unutar građevinskog područja ili u izdvojenom dijelu građevinskog područja naselja na čestici mješovite namjene (uslužne djelatnosti, proizvodnja, servisi), na čestici društvenih sadržaja (društvene i javne funkcije, odgojno obrazovna funkcija, sport i rekreacija).
(3) Rad kogeneracijskog postrojenja mora se odvijati u uvjetima koji ne utječu negativno na okoliš: - razina buke mora biti u graničnim vrijednostima određenim posebnim propisom - u okruženju kogeneracijskog postrojenja ne smiju se širiti neugodni mirisi - ciklus proizvodnje mora biti zatvoren u smislu zbrinjavanja ostatka proizvodnje prema posebnim propisima.
(4) Kogeneracijsko postrojenje ne može se nalaziti u neposrednoj blizini zaštićenog spomenika kulture, upisanog u Registar spomenika kulture.
(5) Proizvedena energija u navedenim energetskim građevinama u ovom članku priključiti će se u sustav prijenosa električne energije prema posebnim propisima i uvjetima distributera. 5.3 Vodnogospodarski sustav 5.3.1 Zaštitne građevine

Članak 118.

Članak 118.
(1) Sustav obrane od voda na području Općine Šenkovec uspostavljen je izgradnjom retencija Globetka i Šenkovec i sustava lateralnih kanala.
(2) Za dijelove naselja unutar građevinskog područja gdje se javlja problem plavljenja i erozivnog djelovanja uzrokovanog procjednim vodama, moguće je temeljem projekta i stručne studije izvesti zahvate u prostoru kojima bi se spriječilo povremeno negativno djelovanje voda.
(3) Dio istočnog dijela građevinskog područja naselja Šenkovec, smještenog u podnožju padine koja se spušta prema jugu, ugroženo je bujičnim vodama koje se slijevaju sa širokog sjevernog područja iznad naselja. U cilju zaštite naselja od bujičnih voda potrebno je planirati sustav kontroliranog otjecanja bujičnih voda, na način kao što je navedeno u poglavlju 3.2. ovih Odredbi.
(4) Ovim PPUO-om predviđa se održavanje sustava u smislu očuvanja vodenih ekosustava i kontaktnih prostora koji se smatraju prirodnim ili prirodi bliskim predjelima, primjenom mjera zaštite prirodnih vrijednosti iz glave 6. ovih odredbi. 5.3.2 Vodoopskrbni sustav

Članak 119.

Članak 119. Vodoopskrbni sustav na području Općine Šenkovec u potpunosti je izgrađen, a napaja se iz izvorišta Nedelišće i vodospreme u Čakovcu.
Članak 120.
(1) Prilikom izgradnje nove vodovodne mreže i rekonstrukcije postojeće, potrebno je koristiti materijale cjevovoda i priključnih elemenata koji su neškodljivi za ljudsko zdravlje.
(2) Radi osiguranja od požara, potrebno je na svim javnim površinama predvidjeti hidrante za priključenje vatrogasnih uređaja, na međusobnim udaljenostima predviđenim posebnim propisima.
(3) Na površinama urbanog zelenila, parkovno uređenim površinama u drugim zonama unutar građevinskog područja naselja, kao i rekreacijskim površinama izvan naselja, treba odabrati hidrante izvedene u razini terena. 20. travnja 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 1961 5.3.3 Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

Članak 121.

Članak 121.
(1) Otpadne vode u Općini Šenkovec zbrinjavaju se putem razdjelnog i mješovitog sustava odvodnje otpadnih voda koji je izveden u velikoj mjeri. Odvodnja otpadnih voda Općine dio je sustava zbrinjavanja otpadnih voda aglomeracije Čakovec, sa zajedničkim uređajem za pročišćavanje smještenim u Čakovcu. Otpadne vode koje nastaju u izdvojenim građevinskim područjima van naselja i izvan građevinskih područja naselja, potrebno je zbrinuti putem vlastitih uređaja ili ih skupljati u septičke jame koje su izvedene i koje se prazne prema uvjetima određenim posebnim propisima.
(2) Do izgradnje sustava za odvodnju na cjelokupnom području Općine, sanitarno-fekalne otpadne i tehnološke vode moraju se sakupljati u nepropusne septičke jame koje su izgrađene i održavaju se prema uvjetima određenim posebnim propisima.

Članak 122.

Članak 122.
(1) Gospodarske i servisne građevine, a posebno proizvodni pogoni, kao i sve građevine unutar izdvojenih i izvan građevinskih područja naselja ne mogu se graditi ukoliko nemaju riješen način pročišćavanja otpadnih voda do razine propisane posebnim propisima, prije ispuštanja u sustave odvodnje otpadnih voda, odnosno u prijamnik.
(2) Oborinske vode s površina parkirališta (teretnih vozila i onih s više od 6 parkirališnih mjesta) potrebno je spojiti na sustav odvodnje otpadnih voda uz obaveznu prethodnu separaciju ulja i masti.

Članak 122a.

Članak 122a.
(1) Izričito se zabranjuje ispuštanje otpadnih voda u sustav za odvodnju oborinskih voda. i obrnuto, ispuštanje oborinskih voda u sustav odvodnje otpadnih voda u dijelu sustava odvodnje razdjelnog tipa.
(2) Nakon izgradnje cjelokupnog sustava za odvodnju otpadnih voda, tehnološke otpadne vode mogu se ispuštati u sustav odvodnje ukoliko se predtretmanom pročiste do stupnja propisanog posebnim propisom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda za ispuštanje u sustav javne odvodnje.
(3) Prije ispuštanja u prijamnik sve otpadne i oborinske vode potrebno je tako tretirati da su ispunjeni uvjeti o visini graničnih vrijednosti onečišćenih tvari, određeni posebnim propisima.

Članak 123.

Članak 123. Brisan Odlukom o donošenju Izmjena i dopuna PPUO Šenkovec (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 13/17). 6. MJERE ZAŠTITE KRAJoBRAZNIH I PRIRoDNIH VRIJEDNoSTI I KULTURNo - PoVIJESNIH CJELINA 6.1 Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti
Članak 124.
(1) Struktura osobito vrijednog - tradicijskog ruralnog krajobraza Gornjeg Međimurja, koju čini lokacija stambenog područja na briježnom hrptu, međuodnos javnog, zajednički korištenog zelenog prostora naselja i privatne čestice podijeljene na stambeni dio, gospodarski dio za uzgoj životinja i podvrt, u nastavku kojih su na zaravnima obradive površine, a po padinama šume i u dolinama vlažne livade, potrebno je radi prezentacije, očuvati u Knezovcu, a posebno na prostoru istočno od ceste Knezovec – Slemenice, odnosno između Knezovca i područja park šume Balogovec.
(2) Područje između Knezovca i Balogovca, označeno u kartografskom prikazu br. 3 «Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora», se u cilju zaštite i kulturološke prezentacije tradicijskog ruralnog krajobraza, osobite vizure na Knezovec od strane Balgovca i indirektnih utjecaja kontaktnog prostora na prirodne vrijednosti balogovske šume, štite zabranom gradnje.

Članak 125.

Članak 125.
(1) U cilju očuvanja tradicijskog urbanog zelenila, a posebno zelenih trgova u središtu Knezovca i oko kapele Sv. Trojstva u Šenkovcu, infrastrukturne mreže treba voditi unutar koridora ulica, staza i uz rubove čestica urbanog zelenila, a na tim površinama nikako se ne mogu locirati infrastrukturne građevine kao što su trafostanice, telefonske centrale i plinske redukcijske stanice.
(2) U glavnim projektima novih ili rekonstrukcijama postojećih prometnica, koje prolaze ili tangiraju navedene parkove, kao i sve prostore uz javne sakralne plastike - poklonce i kapele, potrebno je prikazati rješenje odnosa prometne signalizacije prema navedenim urbanim akcentima, a treba ga izvesti na način da se prometnim znakovima ne zaklanjaju vizure.

Članak 126.

Članak 126.
(1) U cilju očuvanja elemenata tradicijskog oblikovanja ruralnog prostora, potrebno je obnavljati i održavati sakralna obilježja na raskrižjima poljskih putova i u naseljima i to rekonstrukcijom tradicijskih elemenata obilježja – poklonca i pratećih hortikulturnih elemenata - ograđenog cvjetnjaka, odnosno skupine visokih stabala.
(2) Obnovu postojećih sakralnih obilježja potrebno je izvršiti uz poštivanje uvjeta nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine.
Članak 127.
(1) U postupku formiranja novih krajolika, posebno u projektima sanacije eksploatiranih i devastiranih prostora u slučaju kada se primjenjuje model rekultivacije šumom, potrebno je koristiti autohtone biljne vrste (posebno hrast, grab, lipu, vrbu, johu, jasen i dr.).
(2) Područje retencije Šenkovec, uključujući šumu Hreškov gaj i vodotoke, područje je dijelom prirodnih, a dijelom kultiviranih obilježja, koje treba uređivati u smislu kultiviranog krajolika u funkciji rekreacije i to prvenstveno sportskog ribolova, lova i uređenja obrazovnog ekokampa.

Članak 127a.

Članak 127a. Krajobrazno vrijedne, atraktivne prostore, posebno one unutar građevinskog područja naselja (šume, doline potoka), potrebno je međusobno povezati i koristiti za trasiranje pješačkih, biciklističkih puteva, rekreativnih staza, s ciljem povezivanja značajnih prostora naselja i podizanja svijesti o Stranica 1962 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. travnja 2021. važnosti stvaranja identiteta slike prostora Općine. Trase staza i puteva širine 1,0 do 2,0 m potrebno je voditi po mogućnosti izvan vegetacijskog pojasa vodotoka, izbjegavati pozicije većih stabala, izvedene u nasutom i uvaljanom šljunku u glini. 6.2 Mjere zaštite prirodnih vrijednosti

Članak 128.

Članak 128.
(1) Područje osobito vrijednog predjela Globetka, predio je bez mogućnosti gradnje i značajnih krajobraznih zahvata, kao što je kultiviranje u svrhu poljoprivredne proizvodnje, okrupnjavanjem površina oranica i sječa šuma i šikara.
(2) Poljoprivredna proizvodnja na području Globetke treba podržavati mozaičnu strukturu zemljišta, a u većim kompleksima moguće je vraćanje jedino autohtonih šuma.
(3) Granica područja osobito vrijednog predjela Globetke, unutar Općine Šenkovec određena je na kartografskom prikazu br. 3. «Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora».

Članak 129.

Članak 129.
(1) Šume posebne namjene u odnosu na potrebu očuvanja izvornih ekosustava su sve šume unutar područja osobito vrijednog predjela Globetke, uključujući i šume unutar poplavnog područja retencije Globetka.
(2) U cilju očuvanja prirodnih predjela, šume posebne namjene, nije dozvoljeno krčiti, već ih je potrebno obnavljati i proširivati na okolna područja.
Članak 129a.
(1) Globetka kao osobito vrijedan predio, pruža mogućnosti za korištenje prostora u rekreativne svrhe na načina da se postojeći poljski putevi održavaju i koriste za rekreaciju (trčanje, hodanje, biciklizam), s mogućnošću postave obavijesnih panoa, vidikovaca za promatranje prirode, klupa za odmor.
(2) Potrebno je povezivanje i proširivanje prostora Globetke kao zone rekreacije u okvirima navedenim u prethodnom stavku u jedinstvenu cjelinu na teritoriju susjednih jedinica lokalne samouprave (Općina Nedelišće, Grad Čakovec).

Članak 130.

Članak 130.
(1) U cilju očuvanja potoka i potočnih dolina, potrebno je vodotoke (potoke i kanale), posebno unutar osobito vrijednih predjela – Globetke i kontaktnog prostora park šume Balogovec, te šuma posebne namjene, održavati na način koji omogućava meandriranje i razvoj vlažnih staništa u kontaktnom prostoru vodotoka.
(2) Uređenjem vodotoka potrebno je omogućiti razvoj vegetacijskog pojasa, koji se određuje sa minimalno 15,0 m od osi korita unutar kojeg nije moguće vršiti zahvate u prostoru.
(3) Područje izuzeto od gradnje određuje se sa minimalno 20 m od vanjske nožice nasipa.
(4) Sve hidrotehničke zahvate, potrebno je izvoditi bez da se ugrožavaju vodeni ekosustavi i prirodne vrijednosti vodotoka. 6.3 Mjere zaštite kulturno – povijesnih vrijednosti

Članak 131.

Članak 131.
(1) Arheološko nalazište na području Općine nalazi se na prostoru ostataka Pavlinskog samostana na području Sv. Helena u Šenkovcu.
(2) U cilju zaštite arheološke baštine, prostore arheoloških lokaliteta i pojedinačnih arheoloških nalazišta, zajedno s kontaktnim prostorom, potrebno je pri izradi prostornih planova užih područja, odnosno u postupku utvrđivanja uvjeta za uređenje prostora, valorizirati kao prioritet u odnosu na namjenu danu ovim PPUO-om.
(3) Za potrebe istraživanja i zaštite arheološkog nalazišta Pavlinskog samostana, k.č. broj 1789. planira se pripojiti postojećoj zaštićenoj zoni zaštićenog spomenika kulturne baštine.
(4) Zaštitu, istraživanje i prezentaciju arheoloških lokaliteta i nalazišta potrebno je provoditi temeljem posebnih propisa.

Članak 132.

Članak 132.
(1) Registrirani spomenik kulturne baštine na području Općine Šenkovec je kapela Sv. Jelene u Šenkovcu, br. registracije – RGZ-0790 i arheološko nalazište Čestinka u Šenkovcu (P-2891).
(2) Ostali evidentirani i preventivno zaštićeni spomenici kulturne baštine na području Općine su: - poklonac Sv.Marije s baroknim kipom iz 18.st. u Šenkovcu i - kapela Sv.Trojstva u Šenkovcu. Ostale, neevidentirane građevine od kulturnog značaja su: - kapela Sv. Florijana u Knezovcu, - kompleks Morandinijeve vile s kompleksom parka u Ksajpi, - gospodarski kompleks u Ksajpi i - stara škola u Šenkovcu.
(3) U cilju zaštite kulturne baštine na području Općine potrebno je izvršiti inventarizaciju graditeljske i spomeničke baštine.
(4) Zaštitu odnosno prezentaciju kulturno – povijesnih vrijednosti, registriranog i evidentiranih spomenika graditeljske baštine, treba provoditi u skladu s posebnim propisima, a građevinske zahvate prema uvjetima nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine.
(5) Za neevidentirane građevine, navedene u stavku 3. ovog članka, do inventarizacije, radi njihove povijesne, društvene ili arhitektonske vrijednosti, kao i za uređenje povijesnih mjesnih trgova, te javnih i privatnih povijesnih parkova, treba prilikom rekonstrukcije, odnosno uređenja ili drugih građevnih zahvata, tražiti mišljenje nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine.

Članak 132a.

Članak 132a.
(1) Građevine iz trećeg stavka prethodnog članka, Općina može predložiti za zaštitu na lokalnoj razini, uz suglasnost, uvjete i način zaštite nadležne službe za zaštitu kulturne baštine.
(2) Općinsko će tijelo svojom odlukom odrediti koja dobra proglašava zaštićenim, a do tada je za bilo kakve zahvate na navedenim kulturnim dobrima (obnova, održavanje, sanacija, restauracija i dr.) potrebno zatražiti mišljenje 20. travnja 2021. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 1963 tijela nadležnog za zaštitu kulturne baštine (Konzervatorskog odjela u Varaždinu).
(3) Moguća planirana namjena vile Morandini pored one navedene u članku 95a. može biti stambena, turistička, poslovna (smještaj uredskih prostora) i javna društvena. Na vili je moguće vršiti sanaciju, rekonstrukciju i građevinsku obnovu uz uvjete i nadzor nadležne službe za zaštitu spomenika kulture. U okviru rekonstrukcije i obnove građevine, moguća je dogradnja u manjem opsegu, za prostore i namjene koje su neophodne da se udovolji suvremenim tehničkim i prostornim zahtjevima za privođenje novoj namjeni (izgradnja prostora za komunikacije, za smještaj uređaja infrastrukture i i sl.).
(4) Na susjednoj planiranoj građevnoj čestici može se planirati i graditi građevina poslovne, gospodarske, turističke, stambene ili društvene namjene, projektirane u suvremenom arhitektonskom izrazu, a koja će s izgrađenim okruženjem vile i rekonstruiranim gospodarskim građevinama činiti oblikovnu, a moguće i funkcionalnu cjelinu, povezanu elementima parkovne arhitekture, nastavljajući se na prostor perivoja.

Članak 132a.

(5) Pripadajući perivoj vile potrebno je rekonstruirati, obnoviti njegovu funkciju i vratiti identitet ovog istaknutog položaja u prostoru.
Članak 133. Na prostorima očuvane povijesne ruralne matrice, kao karakterističnog uzorka naselja, posebnu pažnju treba posvetiti očuvanju tradicijske gradnje gospodarskih građevina, građenih od drva i opeke, kao što je štagalj, kukuružnjak, spremište žita, bunar i drugo.
Članak 134.
(1) Ovim PPUO–om određuju se prostori obveznog urbanog uređenja i prezentacije: - prostor uz kapelu Sv. Trojstva u Šenkovcu, - povijesna jezgra Knezovca i - povijesna jezgra Ksajpe.
(2) Prostor uz kapelu Sv.Trojstva u Šenkovcu, potrebno je urediti u smislu prezentacije sakralne građevine u ruralnom krajoliku, a za pripadajući prostor kapelice i za prostor u neposrednom okruženju utvrđuju se uvjeti korištenja: - nije dozvoljeno cijepanje postojeće čestice niti izgradnja na neizgrađenom dijelu pripadajuće čestice, parcelacija je moguća u svrhu povećanja postojeće čestice kapele - uz južnu stranu Ulice J. Zrinskog nasuprot kapele, moguća je gradnja građevine javne namjene – društvene infrastrukture, na građevnom pravcu kojeg određuje postojeća građevina na susjednoj čestici - planirana građevina može imati više funkcija i sadržaja, a prostor ispred nje oblikovati za javnu namjenu - kao manji trg, za odvijanje aktivnosti vezanih uz funkciju građevine ili manjih manifestacija, opremljen urbanom opremom.
(3) Područje uređenja povijesne jezgre Knezovca treba minimalno obuhvatiti prostor kapele Sv. Florijana, zeleni park – trg, uz kapelu, koji treba tipološki zadržati oblik trga i biti uređen bez unašanja novih funkcija ili novih elemenata oblikovanja, izvan tradicijskih.

Članak 134.

(4) Povijesnu jezgru Ksajpe potrebno je urediti uz poštivanje funkcije prostora, ali uz maksimalno moguće prezentiranje građevinskog nasljeđa Morandinijeve vile i rekonstrukciju povijesnog perivoja uz nju.
Članak 135.
(1) Ovim PPUO-om određuje se obveza rekonstrukcije i obnove povijesne veze od čakovečke utvrde do kapele Sv. Jelene u Šenkovcu.
(2) Povijesnu vezu moguće je rekonstruirati kao dio jedne od trasa «međimurskog planinarskog puta» koja vodi od Čakovca, do lokacije kapele Sv. Jelene, uz potok do sportsko – rekreacijskog parka «Gorčica» i Balogovca, te dalje prema Knezovcu, Malom Mihaljevcu i Železnoj Gori i to: - uređenjem kontinuirane pješačke, a po mogućnosti i biciklističke staze od čakovečke utvrde do kapele Sv. Jelene u Šenkovcu, - uređenjem pješačkog, odnosno biciklističkog mosta na točki prelaza trase preko lateralnog kanala u Šenkovcu, - rekonstrukcijom drvoreda uz stazu na dionici od čakovečke utvrde do centra Šenkovca, - korištenjem postojećih prometnica, staza i poljskih putova na dionicama trase kroz naselje i kultivirane predjele Općine, te - postavljanjem markacijskih oznaka «planinarskog puta» na dijelovima dionice koja prolazi šumama unutar i u kontaktnim prostorima naselja - izgradnjom građevine mosta – turističko informativne točke na kanalu Lateralac. 7. PoSTUPANJE S oTPADoM

Članak 136.

Članak 136. Brisan Odlukom o donošenju Izmjena i dopuna PPUO Šenkovec (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 13/17).
Članak 137.
(1) Na području Općine Šenkovec potrebno je komunalnim mjerama organizirati selektivno skupljanje otpada.
(2) Komunalni i proizvodni otpad (opasan, neopasan, inertan) proizveden na području Općine mora se zbrinuti putem ovlaštenog sakupljača, na način propisan posebnim propisima.
(3) Unutar građevinskog područja naselja, u obuhvatu gospodarske zone, na građevnoj čestici opremljenoj potrebnom komunalnom infrastrukturom, a prema uvjetima posebnih zakona, planirana je građevina – reciklažno dvorište, namijenjena privremenom skladištenju posebnih vrsta otpada koji se prikuplja na teritoriju općine Šenkovec.
(4) Uvjeti za izgradnju i način korištenja reciklažnog dvorišta moraju biti u skladu s posebnim propisima iz područja gospodarenja otpadom i zaštite okoliša.

Članak 138.

Članak 138.
(1) Korisni dio komunalnog otpada treba sakupljati u posebne kontejnere postavljene na javnim površinama (stari papir, staklo), na način da se osigura nesmetani kolni i pješački promet.
(2) Komunalni otpad biljnog podrijetla, moguće je individualno kompostirati na dvorištima u stambenim Stranica 1964 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. travnja 2021. zonama individualne izgradnje ruralne matrice, na način da kompostište bude smješteno u zoni gradnje gospodarskih građevina. 8. MJERE SPREČAVANJA NEPoVoLJNA UTJECAJA NA oKoLIŠ

Ostali akti u ovom izdanju (184)