Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja »Gospodarska zona Istok - Pustakovec«

74. Na temelju odredbe članka 109. stavka 6. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19), članka 27. Statuta Grada Čakovca (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 9/09, 2/13, 3/13, 1/14, 1/18, 3/18 - proč. tekst i 1/20) i Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja »GOSPODARSKA ZONA ISTOK - PUSTAKOVEC« (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 1/20), Gradsko vijeće Grada Čakovca je na svojoj 26. sjednici održanoj 20. listopada 2020. godine, donijelo O D L U K U o donošenju Urbanističkog plana uređenja »GOSPODARSKA ZONA ISTOK - PUSTAKOVEC« I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1.
(1) Ovom Odlukom donosi se Urbanistički plan uređenja »GOSPODARSKA ZONA ISTOK - PUSTA- KOVEC« (u daljnjem tekstu Plan) kojeg je izradila tvrtka Arhitekt atelje d.o.o. Čakovec. Odgovorni voditelj izrade Urbanističkog plana uređenja je dipl. ing.arh. Armin Sovar.
(2) Urbanistički plan uređenja detaljnije određuje prostorni razvoj naselja ili dijela naselja s osnovom prostornih i funkcionalnih rješenja, uvjeta i oblikovanja pojedinih prostornih cjelina naselja. Razrađuje uvjete za uređenje zemljišta, gradnju i uređenje građevnih čestica, osobito u odnosu na njihovu namjenu, položaj, veličinu, opće smjernice oblikovanja i način priključivanja na komunalnu infrastrukturu te određuje mjere za zaštitu okoliša, prirodnih, krajobraznih, kulturno-povijesnih i drugih vrijednosti.

Članak 2.

Članak 2.
(1) Obveza izrade, obuhvat Plana, osnovne namjene prostora i smjernice za planiranje utvrđeni su Prostornim planom uređenja Grada Čakovca (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 4/03, 9/09, 6/12, 7/14) te Generalnim urbanističkim planom grada Čakovca (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 5/05, 1/09, Broj 10/2020. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 429 4/11, 6/14, 1/16, 3/16 i 1/17). Granice prostornog obuhvata Plana prikazane su na kartografskim prikazima br. 1A - 4b.
(2) Površina obuhvata Urbanističkog plana uređenja iznosi 46,26 ha.

Članak 3.

Članak 3.
(1) Elaborat »Urbanistički plan uređenja »GOS- PODARSKA ZONA ISTOK - PUSTAKOVEC« sadrži opće priloge, tekstualni i grafički dio te obrazloženje.
(2) Opći prilozi sadrže obrazac Prostornog plana s podacima o nositelju izrade i podatke o izrađivaču.
(3) Tekstualni dio sadrži Odluku o donošenju Urbanističkog plana uređenja »GOSPODARSKA ZONA ISTOK - PUSTAKOVEC« s odredbama za provođenje i obrazloženje.
(4) Grafički dio sadrži slijedeće kartografske prikaze: 1a PODLOGA ZA IZRADU PLA- NA- geodetski situacijski nacrt i katastarski plan MJ. 1:2000 1b KORIŠTENJE I NAMJENA PO- VRŠINA MJ. 1:2000 2a PROMETNA, ULIČNA I KOMU- NALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - PLAN PROMETA MJ. 1:2000 2b PROMETNA, ULIČNA I KOMU- NALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA ELEKTROOPSKRBA, JAVNA RASVJETA I TELEKO- MUNIKACIJE MJ. 1:2000 2c PROMETNA, ULIČNA I KOMU- NALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA PLINOOPSKRBA MJ. 1:2000 2d PROMETNA, ULIČNA I KOMU- NALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA VODOOPSKRBA, ODVODNJA OTPADNIH I OBORINSKIH VODA MJ. 1:2000 3 UVJETI KORIŠTENJA, UREĐE- NJA I ZAŠTITE POVRŠINA MJ. 1:2000 4a NAČIN I UVJETI GRADNJE MJ. 1:2000 4b PLAN PARCELACIJE GRAĐEV- NIH ČESTICA MJ. 1:1000 II ODREDBE ZA PROVOĐENJE URBANISTIČ- KOG PLANA UREĐENJA 1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANI- ČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 4.

Članak 4.
(1) Urbanistički plan uređenja »Gospodarska zona istok - Pustakovec« u Čakovcu (u daljnjem tekstu UPU) utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene javnih i drugih površina i smjernice kojim se omogućava uređenje prostora za izgradnju novih i sanaciju, restituciju, rekonstrukciju i rušenje postojećih građevina, uređenje zemljišta te obavljanje drugih radnji iznad, ispod ili na površini zemlje.
Članak 5.
(1) Planom su definirane namjene površina čiji prikaz je sadržan u tekstualnom dijelu Plana u točci 3.2. Osnovna namjena prostora i u grafičkom dijelu Plana (kartografski prikaz 1b. Korištenje i namjena površina).
(2) Razgraničavanje prostora javnih i drugih namjena provedeno je graničnom linijom pojedine površine, bojom površine te planskim znakom na kartografskom prikazu 1b. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:2000 sukladno uvjetima Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova.
(3) Unutar pojedine namjenske kategorije ovisno o razgraničenju utvrđenom u okviru oblici korištenja prostora na kartografskom prikazu 4a. Način i uvjeti gradnje u mjerilu 1:2000 provodi se nova gradnja građevina.
(4) Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija, na površinama iz stavka (2.) ovog članka osigurat će se propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, neugodnih mirisa, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.) te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite okoliša.

Članak 6.

Članak 6.
(1) Unutar granica obuhvata Plana korištenje i namjena prostora uvjetovani su osnovnim mogućnostima prostora, a osnovne namjene su međusobno razgraničene na: - gospodarska namjena - proizvodna /oznaka I/, pretežito industrijska /I2/, pretežito zanatska/ I2/; - gospodarska namjena - poslovna /oznaka K/, uslužna i trgovačka; - mješovita namjena - /oznaka M1/ pretežito stambena; - površine infrastrukturnih sustava /oznaka IS/; IST - trafostanica, IS3 - benzinska stanica; - zaštitne zelene površine uz ulične i koridore / oznaka Z/; - ulične koridore /oznaka UK/, površine namijenjene kolnom i pješačko-biciklističkom prometu - pješački koridori / oznaka PK/, površine namijenjene pješačko-biciklističkom prometu Stranica 430 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 10/2020.
(2) Površinu unutar svake namjene čine građevne čestice za gradnju ili rekonstrukciju osnovnih i ostalih građevina. 1.1. GOSPODARSKA NAMJENA - proizvodna, /oznaka I/ INDUSTRIJSKA I ZANATSKA 1.1.1. Proizvodna, pretežito industrijska namjena /oznaka I1/

Članak 7.

Članak 7.
(1) Gospodarska namjena, proizvodna - pretežito industrijska omogućava gradnju proizvodnih pogona čiste industrije koje svojim postojanjem i radom ne otežavaju i ugrožavaju ostale funkcije i okoliš u naselju, a to su: - industrijski i gospodarsko proizvodni pogoni, - skladišni prostori, - poslovni, uredski i trgovački sadržaji.
(2) Na građevnim česticama proizvodne, pretežito industrijske namjene mogu se graditi, kao građevine osnovne namjene - jedna samostojeća građevina ili kompleks proizvodnih građevina industrijske ili obrtničke razine.
(3) Unutar kompleksa se, kao prateći sadržaj, mogu integrirati poslovni sadržaji u funkciji osnovne djelatnosti - uprava, servis i trgovina vlastitih proizvoda.
(4) Kao pomoćne građevine na čestici, mogu se predvidjeti servisne i infrastrukturne građevine u funkciji obavljanja gospodarske djelatnosti.
(5) Proizvodnom građevinom smatra se građevina za: - otkup i preradu biljnih poljoprivrednih proizvoda; - preradu mlijeka, mesa i slično; - preradu drva; - preradu mineralnih sirovina i proizvodnju betonskih i opekarskih proizvoda, žbuke i slično; - proizvodnju tekstila, hrane i pića; - proizvodnju proizvoda od tekstila, kože, stakla, metala, drva, kamena, plastike; - proizvodnju električnih i elektroničnih proizvoda, kemijskih proizvoda i slične djelatnosti; - skladišni prostor robe namijenjene trgovini, uključujući specijalizirana skladišta kao što su hladnjače, silosi, trgovine plinom i slično, - građevine za skupljanje i selektiranje neopasnog komunalnog i tehnološkog otpada, koji se koristi kao sirovina u proizvodnom procesu ili se u kratkom periodu privremeno skuplja do transporta na odgovarajuće zbrinjavanje sukladno posebnom propisu, - druge djelatnosti koje se mogu obavljati unutar naselja, koje mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, a za sprečavanje kojih je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite
(6) Uz građevine osnovne i prateće namjene na čestici je kao pomoćne moguće graditi servisne i infrastrukturne građevine u funkciji gospodarske djelatnosti:

Članak 7.

- porte; - prostore ugostiteljske namjene kao restorane za vlastite potrebe te caffe barove i snack barove javnog korištenja; - parkirališta i garaže za vozila; - nadstrešnice za parkirališta; - otvorena skladišta; - utovarno-istovarne rampe; - silose; - mjerne i druge uređaje velikih dimenzija; - transformatorske stanice; - plinske redukcijske stanice; - spremnike goriva i slično.
(7) Unutar čestica ne mogu se graditi građevine za: - primarnu biljnu proizvodnju i poljoprivrednu proizvodnju uzgoja životinja; - klanje životinja; - preradu životinjskih ostataka; - proizvodnju kože, stakla i ljevaonice metala, osim ako su takvih kapaciteta, odnosno primjenjuju najbolje raspoložive tehnologije kojima će se izbjeći nepovoljni utjecaji na okoliš što je potrebno dokazati prije izdavanja građevinske dozvole, rezultatima odgovarajućih postupaka sukladno Zakonu o zaštiti okoliša, - preradu otpada koji se ne može smatrati sekundarnim sirovinom; - deponiranje otpada; - smještajno turističko-ugostiteljsku funkciju (hoteli, moteli, pansioni i slično) - privremeno i stalno stanovanje. 1.1.2. Proizvodna, pretežito zanatska namjena /oznaka I2/

Članak 8.

Članak 8.
(1) Gospodarska namjena proizvodna - pretežito zanatska omogućava gradnju poslovnih građevina i pogona, servisne i zanatske djelatnosti, skladišta i servisa te ostale djelatnosti koje svojim postojanjem i radom ne otežavaju i ugrožavaju ostale funkcije i okoliš u naselju, a to su: - industrijsko zanatsko obrtnički pogoni svih vrsta, Broj 10/2020. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 431 - skladišni prostori, - poslovni, uredski i trgovački sadržaji.
(2) Na građevnoj čestici proizvodne, pretežito zanatske namjene mogu se graditi, kao građevine osnovne namjene - jedna samostojeća građevina ili kompleks proizvodnih građevina obrtničke razine.
(3) Unutar kompleksa se, kao prateći sadržaj mogu integrirati poslovni sadržaji u funkciji osnovne djelatnosti - uprava, servis i trgovina vlastitih proizvoda.
(4) Kao pomoćne građevine na čestici mogu se predvidjeti servisne i infrastrukturne građevine u funkciji obavljanja gospodarske djelatnosti.
(5) Poslovnom građevinom za obavljanje zanatskih djelatnosti smatra se građevina za obavljanje: - financija, tehničkih i poslovnih usluga te informacijskih djelatnosti (uredi); - tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske, vulkanizerske, autoelektričarske i druge radionice); - građevinarstva (armiračke, tesarske, stolarske i slične radionice); - prerada drva (stolarske radionice); - otkup i preradu biljnih poljoprivrednih proizvoda; - proizvodnju proizvoda od tekstila, kože, stakla, metala, drva, kamena, plastike; - ostale zanatske i proizvodne djelatnosti čiji se potencijalno negativan utjecaj na okoliš može primjenom odgovarajućih mjera svesti na dozvoljenu razinu.

Članak 8.

(6) Uz građevine osnovne i prateće namjene je na čestici, kao pomoćne, moguće graditi servisne i infrastrukturne građevine u funkciji gospodarske djelatnosti: - porte; - prostore ugostiteljske namjene kao restorane za vlastite potrebe te caffe barove i snack barove javnog korištenja; - parkirališta i garaže za vozila; - nadstrešnice za parkirališta; - otvorena skladišta; - utovarno-istovarne rampe.
(7) Unutar čestica ne mogu se graditi građevine za: - primarnu biljnu proizvodnju i poljoprivrednu proizvodnju uzgoja životinja; - klanje životinja; - preradu životinjskih ostataka; - proizvodnju kože, stakla i ljevaonice metala, osim ako su takvih kapaciteta, odnosno primjenjuju najbolje raspoložive tehnologije kojima će se izbjeći nepovoljni utjecaji na okoliš što je potrebno dokazati prije izdavanja građevinske dozvole, rezultatima odgovarajućih postupaka sukladno Zakonu o zaštiti okoliša, - preradu otpada koji se ne može smatrati sekundarnim sirovinom; - deponiranje otpada; - smještajno turističko-ugostiteljsku funkciju (hoteli, moteli, pansioni i slično) - privremeno i stalno stanovanje. 1.2. GOSPODARSKA NAMJENA - poslovna, /oznaka K/ USLUŽNA I TRGOVAČKA 1.2.1. Poslovna - pretežito uslužna namjena

Članak 9.

Članak 9.
(1) Osnovna građevina na čestici poslovne, pretežito uslužne namjene je poslovna građevina za pružanje različitih poslovnih usluga: - financijskih, tehničkih, poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi); - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice); - ugostiteljskih djelatnosti bez smještajnih sadržaja (restorani, kavane i slično); - usluga iz oblasti društvenih djelatnosti u kojima se ne predviđa duži boravak ljudi (primarna zdravstvena zaštita i slično).
(2) Kao prateći sadržaj unutar osnovne građevine može se predvidjeti obavljanje trgovačkih djelatnosti, odnosno građevina namijenjena obavljanju trgovine proizvodima koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata, elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevinskog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva, benzinske postaje i slično).
(3) Kao pomoćni sadržaji na čestici se predviđaju: - skladišni prostor u funkciji osnovne djelatnosti; - garažni prostor koji se predviđa integriran u građevinu, kao podzemna ili prizemna garaža, odnosno natkriveno ili nenatkriveno parkiralište te - spremišta za komunalni otpad.
(4) Unutar čestice se ne mogu: - obavljati proizvodne djelatnosti ni druge djelatnosti koje utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline;

Članak 9.

- uređivati prostori stambene namjene. 1.2.2. Poslovna - pretežito trgovačka namjene
Članak 10.
(1) Osnovna građevina na čestici poslovne, pretežito trgovačke namjene je građevina namijenjena Stranica 432 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 10/2020. obavljanju trgovine proizvodima koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata, elektroničkih proizvoda, trgovine građevinskog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva, benzinske postaje i slično).
(2) Kao prateći sadržaj unutar osnovne građevine može se predvidjeti obavljanje ugostiteljskih djelatnosti bez smještajnih sadržaja i sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline.
(3) Kao pomoćni sadržaj na čestici se predviđaju: - skladišni prostor u funkciji osnovne djelatnosti; - garažni prostor koji se predviđa integriran u građevinu, kao podzemna ili prizemna garaža, odnosno natkriveno ili nenatkriveno parkiralište te - spremišta za komunalni otpad.
(4) Unutar čestice se ne mogu: - obavljati proizvodne djelatnosti ni druge djelatnosti koje utječu na povećanje razine buke ili zagađivanja okoline; - uređivati prostori stambene namjene.
(5) Na prostorima planske oznake »K« mogu se ovisno o interesu korisnika graditi poslovne građevine odnosno kompleks građevina pretežito uslužne ili pretežito trgovačke namjene.

Članak 10.

(6) Ako nije u suprotnosti s GUP-om grada Čakovca, odnosno ako se izmjenama GUP-a prostor uslužnih i trgovačkih namjena (oznaka K) planiran ovim UPU-om, prenamijeni u prostor proizvodne namjene (oznaka I), tada se bez izmjena ovog UPU-a na tu zonu primjenjuju uvjeti propisani ovim UPU-om za zonu proizvodne namjene. 1.3 MJEŠOVITA NAMJENA - pretežito stambena /oznaka M1/
Članak 11.
(1) Unutar površina mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ moguće je formirati građevnu česticu i graditi građevine prvenstveno u funkciji stanovanja s mogućnošću obavljanja poslovnih djelatnosti kao prateće funkcije.
(2) Mješovita namjena - pretežito stambena /oznaka M1/ je stambena namjena veća ili jednaka 50% ukupne bruto površine građevine, čija je dispozicija moguća u svakoj etaži građevine, ali prvenstveno na katu. U ovoj zoni moguća je ekološki čista djelatnost (bez buke, neugodnih mirisa i sl.), koja ne smeta stanovanju, npr. ured, tihi obrt, osobne usluge i sl.
(3) Osnovna građevina na čestici može biti: - jedna stambena građevina individualnog tipa, odnosno građevina koja sadrži najviše tri zasebne stambene jedinice ili stambeno- poslovna građevina ili poslovna građevina namijenjena obavljanju: - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi) - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice) - trgovine proizvodima koje ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuje pojave koje mogu ugroziti ljude ili okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva i sl.)

Članak 11.

- poslovne usluge iz oblasti društvenih djelatnosti gdje se ne predviđa duži boravak ljudi (ambulantno organizirana zdravstvena zaštita, djelatnosti dopunskog obrazovanja)
(4) Na čestici je kao samostojeću građevinu ili u kompleksu s osnovnom moguće graditi prateću građevinu ukoliko je osnovna građevina stambena ili stambeno poslovna - jednu poslovnu građevinu za obavljanje djelatnosti iz prethodnog stavka ovog članka.
(5) Osnovna građevina koja se gradi kao poslovna te prateća poslovna građevina ne može biti namijenjena obavljanju potencijalno bučnih djelatnosti (npr. proizvodnja u manjim radionicama, stolarskim, limarskim, strojobravarskim i sl.). 1.4. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA /oznaka IS/

Članak 12.

Članak 12.
(1) Površine za gradnju građevina infrastrukture / oznaka IS/ namijenjene su gradnji komunalnih građevina i uređaja kao što su trafostanice, plinske redukcijske stanice, precrpne stanice sustava vodoopskrbe i odvodnje i slično.
(2) Nove površine infrastrukturnih sustava mogu se rezervirati u okviru građevnih čestica namijenjenih gospodarskoj namjeni ili izdvajati kao zasebne građevne čestice iz površina namijenjenih gospodarstvu ili zelenih zaštitnih površina s time da se mora osigurati pristup za česticu.
(3) Na sjevernoj strani uz državnu cestu D-3 nalazi se postojeća benzinska postaja na čestici komunalne infrastrukture oznake IS3. Planom je predviđena preparcelacija čestice prema kartografskom prikazu 4b » plan parcelacije građevnih čestica - prijedlog, budući da zadire u zaštitni koridor kolektora. Kod rekonstrukcije benzinske postaje potrebno je: - najmanje 20% površine građevne čestice treba predvidjeti kao hortikulturno uređene, zelene Broj 10/2020. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 433 površine, od čega jedan dio treba činiti zaštitno zelenilo prema susjednim građevnim česticama, - građevine benzinske postaje na čestici locirati na način da koeficijent izgrađenosti ne prelazi kig = 0,4, - visinu vijenca građevine predvidjeti do 7m, - broj etaža građevine predvidjeti do najviše 1 podzemna i 2 nadzemne etaže, odnosno ukupno 3 etaže (E=Po+P+1). 1.5. ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE /oznaka Z /

Članak 13.

Članak 13.
(1) Planom su određeni prostori zelenih površina: - zaštitno zelenilo - površine koje predstavljaju zaštitni zeleni tampon između zona i podzona različitih namjena - zelene površine - uz ulične koridore 1.6 PROMETNE POVRŠINE /oznaka UK/
Članak 14.
(1) Kao prometne površine tretiraju se sve javne površine predviđene za kolni i pješački promet kao i za promet u mirovanju.
(2) Površine uličnih koridora /oznaka UK/ formiraju se radi izgradnje javne površine za pristup česticama u vidu prometnica, pješačkih i biciklističkih staza, zelenih površina, komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, telekomunikacijskom mrežom te sustavima za odvodnju otpadnih i oborinskih voda.
(3) Prometne površine moraju se graditi i uređivati tako da omogućuju podzemno vođenje komunalne infrastrukturne mreže. 2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 15.

Članak 15.
(1) Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica te gradnje građevina, prema kartografskim prikazima br. 3 - Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina te br. 4a - NAČIN I UVJETI GRADNJE, ovim UPU-m utvrđuje se: - veličina i oblik građevnih čestica; - veličina i površina građevina koje se mogu graditi na građevnoj čestici; - namjena građevina; - smještaj građevina na građevnoj čestici; - oblikovanje građevina; - uređenje građevnih čestica. 2.1. VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 16.

Članak 16.
(1) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Urbanističkim planom uređenja, prema kartografskom prikazu br.4b »PLAN PARCELACIJE GRAĐEVNIH ČESTICA«.
(2) Svakoj pojedinoj novoformiranoj građevnoj čestici, dodijeljena je numerička oznaka od np1 do np 37.
(3) U kartografskom prikazu br.3 - UVJETI KO- RIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA i br. 4a. - NAČIN I UVJETI GRADNJE svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja površine čestice; - mjesto priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu; - mjesto priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture; - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/; - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/.

Članak 17.

Članak 17.
(1) Točna površina građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim UPU-m. Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od ± 5% planirane površine.
(2) Za građevne čestice definirane Planom parcelacije, koje uključuju više katastarskih čestica ili njenih dijelova potrebno je prije ishođenja građevinske dozvole izraditi parcelacijski elaborat u skladu s Planom parcelacije.
Članak 18.
(1) Više (dvije i više) susjednih građevnih čestica gospodarske namjene /oznake I/K/, koje nisu odvojene javnim prometnim ili zelenim koridorom, određene ovim UPU-om, moguće je spajanjem objediniti u jednu. Na taj način formirana građevna čestica tretira se kao jedinstvena, međa među njima se ukida, a površine unutar kojih je predviđen razvoj tlocrta planiranih građevina se spajaju.
(2) Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu sa namjenom površina prema UPU-u.
(3) Iznimno je moguće, ako za to postoje opravdani pravni, tehnički ili tehnološki razlozi, planiranu građevnu česticu podijeliti na dvije podjednakih površina ili tako da širina jedne, uz pristupnu prometnicu ne bude manja od 30 m pri čemu dubina novoformiranih građevnih čestica ostaje nepromijenjena. Na tako formiranim građevnim česticama omogućava se gradnja poslovnih građevina uz poštivanje propisanih Stranica 434 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 10/2020. minimalnih udaljenosti između susjednih građevina te minimalnih širina vatrogasnih koridora.

Članak 18.

2.2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA KOJE SE MOGU IZGRADITI NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
Članak 19.
(1) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar obuhvata UPU-a ovisi o namjeni i površini građevne čestice, a date su u kartografskom prikazu br. 4 - NAČIN I UVJETI GRADNJE i definirane granicama gradivog dijela za građevine (označena je granica za razvoj tlocrta građevine). Namjena kig kis za gospodarsku - proizvod- 1,2 do1,00ha<0,4 nu /oznaka I/ za gospodarsku - proizvod- Iznad 1,00ha<0,6 1,2 nu /oznaka I/ za gospodarsku - poslovnu do1,00ha<0,4 1,2 /oznaka K/ za gospodarsku - poslovnu Iznad 1,00ha<0,6 1,2 /oznaka K/ za površine infrastrukturnih 0,4 0,4 objekata /oznaka IS/

Članak 20.

Članak 20.
(1) Visina građevine, u smislu ovog Plana je istovremeno i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m.
(2) Na građevinama ravnog ili sakrivenog kosog krova, ukupna visina atike iznad vrha krovne konstrukcije uz pročelje građevine, može biti maksimalno 80,0 cm.
Članak 21.
(1) Maksimalno dozvoljena visina osnovnih građevina /Vmax/ određena je kao visina najvišeg vijenca osnovne građevine, odnosno najviše građevine unutar građevinskog kompleksa i iznosi 8,5 m, a iznimno i više ukoliko to tehnološki procesi zahtijevaju.
(2) Visina vijenca pratećih građevina, ukoliko je predviđena mogućnost njihove gradnje na čestici jednaka je kao i za osnovne građevine, ukoliko se grade u kompleksu s osnovom, a ukoliko je prateća građevina na čestici odvojena od osnovne, ne može biti viša od 7,0 m.
(2) Veličina i površina građevine iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/; - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/; - maksimalno dozvoljenu visinu građevina /Vmax/, prvenstveno u odnosu na osnovnu građevinu; - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /Emax/, prvenstveno u odnosu na osnovnu građevinu.
(3) Koeficijenti izgrađenosti i iskoristivosti čestice obračunavaju se ovisno o namjeni površina, prema kartografskom prikazu br. 1 - KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, a maksimalne vrijednosti navedenih koeficijenata, kao i najviše dozvoljene vrijednosti za visinu i etažnost građevina, utvrđuju se prema slijedećoj tabeli:

Članak 21.

Najviša etažnost najviša visina osnovne osnovne građevine građevine Vmax (m) Emax 8,5 iznimno i više Po+P+1+PK 8,5 iznimno i više Po+P+1+PK 8,5 iznimno i više Po+P+1+PK 8,5 iznimno i više Po+P+1+PK 4,0 P
(3) Visina vijenca pomoćnih građevina, ukoliko je predviđena mogućnost njihove gradnje na čestici jednaka je kao i za osnovne građevine, ukoliko se grade u kompleksu s osnovnom, a ukoliko je prateća građevina na čestici odvojena od osnovne, ne može biti viša od 4,0m.
Članak 22.
(1) Maksimalno dozvoljen broj etaža građevine određuje se ovisno o visini građevine te o tome da li se radi o osnovnoj, pratećoj ili pomoćnoj građevini na čestici.
(2) Etažom se smatra natkriveni korisni prostor zgrade između poda i stropa, odnosno krova, pri čemu je visinska kota poda svih prostorija iste etaže ista ili se razlikuje najviše ½ visine etaže (poluetaže).
(3) Podrum (Po) je ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.
(4) Suteren (S) je dio građevine čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno je najmanje s jednim svojim pročeljem izvan terena. Broj 10/2020. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 435
(5) Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnatog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).

Članak 22.

(6) Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja.
(7) Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. 2.3. NAMJENA GRAĐEVINA
Članak 23.
(1) Namjena građevina osnovne namjene načelno je određena namjenom građevne čestice prema kartografskom prikazu br 1b. - KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA. Građevine gospodarske namjene - proizvodne / oznaka I/: industrijska, zanatska; Građevine gospodarske namjene - poslovne /oznaka K/: uslužna, trgovačka,
(2) Namjena građevina s oznakom I je proizvodna koja obuhvaća građevine ili kompleks građevina, pretežito radnog ili proizvodnog karaktera, u funkciji industrijske ili zanatske proizvodnje. Namjena građevina s oznakom K je poslovna, pretežito uslužna i/ili trgovačka
(3) Pomoćne građevine - izvan osnovnog građevinskog korpusa mogu biti nadstrešnice za parkirališta ili otvorena skladišta, porte, transformatorske stanice, utovarno-istovarne rampe, mjerni i drugi uređaji velikih dimenzija, spremnici, silosi i slično. 2.4. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 24.

Članak 24.
(1) Smještaj građevina na novoplaniranim građevnim česticama određen je kartografskim prikazom br. 4a - NAČIN I UVJETI GRADNJE.
(2) Tim prikazom je za svaku od novoplaniranih građevnih čestica određena površina unutar koje se mogu graditi građevine i udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice.
(3) Linija regulacije u smislu UPU-a, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine. 2.4.1 Udaljenost građevina od regulacijskog pravca

Članak 25.

Članak 25.
(1) Za građevne čestice, osim površine unutar koje se mogu graditi građevine određen je i obvezni građevinski pravac i njegova udaljenost od regulacijskog pravca.
(2) Obavezni građevinski pravac je u smislu ovog UPU, koji određuje obvezu gradnje građevine, dijela građevine ili jedne građevine unutar građevne cjeline na tom pravcu.
(3) Na građevinskom pravcu nije dozvoljeno graditi pomoćne građevine. 2.4.2 Udaljenost građevina od ruba građevne čestice i međusobna udaljenost građevina

Članak 26.

Članak 26.
(1) Međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina; - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici i - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu - izvedbom protupožarnih barijera.
(2) Vatrogasni koridor određuje se sa min 6,0 m, a iznimno može biti i uži, ukoliko je to u posebnim uvjetima za projektiranje i gradnju utvrdilo nadležno upravno tijelo za zaštitu od požara.

Članak 27.

Članak 27.
(1) Smještaj novih građevina na građevnim česticama u gospodarskoj zoni određuje se prema slijedećim uvjetima: - građevine moraju biti udaljene od susjednih međa min. 8,0 m; - međusobna udaljenost građevina na istoj čestici ne može biti manja od ½ visine najviše građevine i ne manja od širine vatrogasnog koridora, tj. 6,0 m. 2.5. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA
Članak 28.
(1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje te uz poštivanje ambijentalnih značajki okolnog prostora. Potrebno je ostvariti prostornu ravnotežu ( kompozicijom, proporcijama, kontrastom, visinom i materijalima ) posebno na ulazu u grad državne ceste D-3 Čakovec - Goričan.
(2) Građevina može biti oblikovana i kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.
(3) Ne dozvoljava se nekritično preslikavanje ili korištenje stranih ili povijesnih stilskih obilježja u oblikovanju pročelja. Stranica 436 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 10/2020.
(4) Međusobna udaljenost građevina na istoj građevnoj čestici treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina; - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici.

Članak 29.

Članak 29.
(1) Krovovi se, u skladu s funkcijom građevine, mogu oblikovati kao kosi, ravni, bačvasti ili kompleksni, bez krovnih kućica (vertikalnih krovnih otvora u razini uličnog pročelja ili iza razine pročelja) prema uličnom pročelju.
(2) Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 40°.
(3) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se sakupljaju unutar vlastite građevne čestice.
(4) Nagib krovnih ploha pomoćnih, gospodarskih i poslovnih građevina, koje se grade iza linije zadnjeg pročelja osnovne građevine, u pravilu se određuje prema kraćem rasponu krovne konstrukcije.
(5) Na krovne plohe je moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje te kolektore sunčeve energije.

Članak 30.

Članak 30.
(1) Vanjske jedinice klima uređaja ne mogu se postavljati na ulično pročelje građevina, osim ukoliko nisu smješteni unutar prostora u kojima su zaklonjene od pogleda. 2.6. UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA Osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica
Članak 31.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, sukladno ovom UPU, te opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom u minimalnom opsegu makadamski izvedene pristupne ceste i osiguranja mogućnosti spajanja na javnu elektroopskrbu te mogučnosti rješavanja otpadnih voda sukladno ovoj Odluci i posebnim propisima.

Članak 32.

Članak 32.
(1) Ovaj UPU kao konačnu predviđa opremljenost područja asfaltiranim prometnicama, biciklističkim i pješačkim stazama, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete te uređenje zelenih pojasa unutar koridora ulice.
Članak 33.
(1) Način, odnosno mjesto priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 4a - NAČIN I UVJETI GRADNJE. Mjesto priključenja treba shvatiti kao načelno i približno te se može prilagoditi potrebi korisnika.
(2) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu. Kolni prilaz