Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Dekanovec
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 2247
Članak 31.
Članak 31.
Članak 39. mijenja se i glasi: 1) Na području Općine Dekanovec građevine povremenog stanovanja (“vikendice”) mogu se graditi u zonama mješovite, pretežito stambene gradnje uz uvjet da zadovolje uvjetima koji vrijede za gradnju stambenih građevina, ali se ne mogu graditi izvan građevinskog područja. 2) Postojeće građevine povremenog stanovanja koje se nalaze unutar mješovite zone mogu se zadržati s tom namjenom, ali treba težiti njihovoj prenamjeni u stambene, stambenoposlovne i poslovne građevine. 3) Zidana građevina povremenog stanovanja iz ovog članka ne može biti manja od 30 m2 tlocrtne površine uz obaveznu izgradnju sanitarnog čvora (minimalno WC), niti veća od 200 m2.
Članak 32.
Članak 32.
Članak 40. mijenja se i glasi: 1) Bruto izgrađenost čestica za gradnju višestambenih građevina može iznositi max. 40%. 2) Višestambenim građevinama smatraju se građevine s 4 i više stana i visinom gradnje minimalno P+1, a mogu sadržavati i poslovne prostore. Višestambene građevine visine do P+2, mogu se smjestiti temeljem uvjeta određenih prostornim planom užeg područja, - UPU-a. 3) Kada je sukladno odredbama posebnih propisa potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu višestambene građevine, ista mora sadržavati zemljište ispod građevine, površinu za održavanje građevine, površinu za privremeno odlaganje komunalnog otpada i smještaj kućnih instalacija, te pristup s javne prometne površine, te parkirališni prostor.
Članak 33.
Članak 33.
Članak 41. mijenja se i glasi: 1) Transformacija povijesne ruralne matrice dozvoljava se: - objedinjavanjem najviše dvije susjedne postojeće građevne čestice u jednu, uz uvjet da širina objedinjene čestice ne iznosi više od 24,0 m, - povećanjem izgrađenosti čestice do najviše 40% površine, - zamjenom pomoćnih poljoprivrednih građevina građenih iza pojasa stambene izgradnje ili interpolacijom novih gospodarskih građevina za obavljanje tihih i čistih djelatnosti, uz poštivanje ostalih obilježja matrice, a prvenstveno oblikovnih i funkcionalnih značajki građevne strukture u pojasevima izgradnje pomoćnih građevina, - zamjenom ili prenamjenom pomoćnih poljoprivrednih građevina ili interpolacijom na čestici, najmanje 30,0 m iza pojasa stambene izgradnje pa do početka pojasa podvrtnice, gospodarskih građevina za obavljanje bučnih i potencijalno opasnih djelatnosti - obrtničke proizvodnje (proizvoda od tekstila, metala, drveta, električnih i elektroničkih proizvoda), djelatnost tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske i limarske radione), te građevinarstva (armiračke, tesarske i bravarske radionice), uz poštivanje ostalih obilježja matrice, a prvenstveno oblikovnih i funkcionalnih značajki građevne strukture u pojasevima izgradnje pomoćnih građevina, te - postavom na površinu podvrtnice.- plastenika i staklenika, visine vijenca konstrukcije do 2,50 m, te visine sljemena konstrukcije do 4,80 metara i bez dijelova s drvenim, limenim ili zidanim oblogama.
Članak 34.
Članak 34.
Članak 42. mijenja se i glasi: 1) Najveća dubina novoformirane građevne čestice određuje se sa 100,0 m, a izuzetno u područjima ruralne matrice, gdje se osigurava mogućnost gradnje gospodarskih poljoprivrednih građevina, dubina čestica može biti veća. 2) Ukoliko se nova građevna čestica formira cijepanjem od postojeće građevne čestice, obje trebaju zadovoljiti minimalne uvjete iz stavka 1. prethodnog članka. 3) U postupku mogućeg objedinjavanja najviše dviju postojećih susjednih građevnih čestica unutar stambene zone, objedinjava se i površina izgradivih dijelova čestica, a zadržavaju broj građevina po čestici i uvjeti minimalnih udaljenosti građevina prema susjednim građevinama, odnosno susjednim građevnim česticama. 4) Kada je sukladno odredbama posebnih propisa potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu postojeće građevine osnovne namjene, koja nema formiranu vlastitu građevnu česticu, čestica mora sadržavati zemljište ispod građevine, površinu za održavanje građevine, površinu za privremeno skupljanje komunalnog otpada, površinu za smještaj kućnih instalacija, te prostor za smještaj vozila i pristup s javne prometne površine.
Članak 35.
Članak 35. Iznad članka 43. dodaje se podnaslov koji glasi: 2.2.3.1 Smještaj građevine na čestici, Udaljenost građevina od ruba čestice
Članak 43. mijenja se i glasi: 1) U određivanju položaja planirane građevine osnovne i prateće namjene na građevnoj čestici u odnosu na međe između susjednih građevnih čestica, građevina mora slijediti ritam postojeće izgradnje. 2) Građevine koje se izgrađuju na slobodnostojeći način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0m od susjedne međe, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore. Stranica 2248 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. srpnja 2019. 3) Jednom svojom stranom slobodnostojeća građevina se može smjestiti na manju udaljenost od 3,0m od međe, ali ne manju od 0,6m, i to u slučaju da smještaj građevine na susjednoj čestici omogućava postizanje razmaka od 4,0m između građevina. 4) Iznimno od stavka 1. i 2. ovog članka, udaljenost građevine od međe može biti i manja od 0,6m, ali samo u slučaju zamjenske gradnje, dogradnje i nadogradnje postojećih građevina koje su već izgrađene na udaljenosti manjoj od 0,6m, pod uvjetom da se poštuju ostali uvjeti iz Plana, a osobito u pogledu međusobnog razmaka susjednih građevina. 5) Na dijelu građevine koja je izgrađena na udaljenosti manjoj od 3,0m od susjedne međe, ne mogu se projektirati niti izvoditi otvori. 6) Otvorima u smislu stavaka 1. i 4. ovog članka ne smatraju se otklopni prozori maksimalne veličine 60x60cm, ostakljenja neprovidnim staklom, dijelovi zida od staklene opeke, ventilacijski otvori maksimalnog promjera 20cm, odnosno stranice 15 x 25cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem.
Članak 35.
7) Dvojne stambene i poslovne građevine grade se na način da se jednom svojom stranom prislanjaju na granicu susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu s kojom čine oblikovnu cjelinu. Udaljenost građevine od suprotne međe građevne čestice ne može biti manja od 4,0 m. 8) Zid između dviju građevina mora se izvesti kao protupožarni (vatrootpornosti najmanje 90 min.), a odvod krovne vode i snijega mora se riješiti na pripadajuću česticu.
Članak 36.
Članak 44. mijenja se i glasi: 1) Gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) koje se grade na čestici u zoni mješovite pretežno stambene namjene, mogu se graditi kao dvojne građevine na susjednoj međi, odnosno kao nizovi takvih građevina ili kao samostojeće građevine uz uvjet da od susjednih međa budu udaljene najmanje 3,0m. 2) Izuzetno, gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) mogu biti smještene i na manjoj udaljenosti od 3,0m, ali ne manjoj od 0,6m uz uvjet da se omogući postizanje međusobnog razmaka među građevinama od najmanje 4,0m. Udaljenosti iz ovog stavka se ne odnose na specifične vrste gospodarskih građevina (vezanih uz poljoprivredu) koje su ovim Odredbama drukčije definirane. 3) Udaljenost gnojišta i gospodarskih građevina u kojima se sprema sijeno i slama ili su izgrađeni od drveta mora iznositi od susjednih međa najmanje 5,0m. 4) Izuzetno, udaljenost gnojišta od susjedne međe može biti i manja, ali ne manja od 1,0m, pod uvjetom da se na toj dubini susjedne građevne čestice određuju uvjeti ili već postoji gnojište, odnosno građevina s izvorima zagađenja.
Članak 36.
5) Udaljenost pčelinjaka od susjedne međe ne može biti manja od 5,0m, ako su letišta okrenuta prema međi, a 3,0m ako su okrenuta u suprotnom pravcu. 6) Postojeće gospodarske građevine (vezane uz poljoprivredu) koje se nalaze na manjoj udaljenosti od onih iz stavaka 1. i 2. ovog članka mogu se rekonstruirati. 7) Kod specifične vrste životinja, osobito peradi, koje se uglavnom uzgajaju na otvorenom prostoru, ograđeni dio čestice koji služi za boravak tih životinja može se smatrati gospodarskom građevinom (vezanom uz poljoprivredu) na koju se odgovarajuće primjenjuju uvjeti o udaljenostima definirani za tu vrstu građevina.
Članak 37.
Članak 37.
Članak 45. mijenja se i glasi: 1) Pomoćne građevine mogu se graditi na jedan od sljedećih načina: - prislonjene uz stambenu, stambeno-poslovnu ili poslovnu građevinu, - odvojene od stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine, - na međi kao dvojna građevina s pomoćnom građevinom susjedne čestice, - unutar stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine (u građevnom sklopu), što se odnosi samo na garaže i spremišta, te slične pomoćne sadržaje. 2) Pomoćne građevine iz ovog članka, stavak 1., alineja 1. i 2. moraju od ostalih međa biti udaljene minimalno 0,6m. 3) Pomoćne građevine iz ovog članka, stavak 1., alineja 2. kad se grade kao odvojene u odnosu na osnovnu građevinu mogu biti locirane jedino iza građevine osnovne namjene. 4) Pomoćne građevine navedene u alineji 3. stavka 1. ovog članka mogu se graditi na granici s jednom susjednom česticom, uz uvjet: - da se prema susjednoj čestici izgradi vatrootporni zid, - da se u zidu prema susjedu ne grade otvori, - da se odvod krovne vode i snijega s pomoćne građevine riješi na pripadajuću česticu.
Članak 38.
Članak 38. Iznad članka 46. dodaje se podnaslov koji glasi: 2.2.3.2 Udaljenost građevina od regulacijskog pravca
Članak 46. mijenja se i glasi: 1) Stambene, poslovne i stambeno-poslovne građevine se u pravilu grade na uličnom građevinskom pravcu, a pomoćne, gospodarske i dvorišne poslovne građevine u dubini čestice, iza tih građevina. 2) Iznimno se može dozvoliti i drugačiji smještaj građevina na čestici, ukoliko konfiguracija terena i oblik čestice, te tradicijska organizacija čestice ne dozvoljavaju način gradnje određen u prethodnom stavku ovog članka. 3) Stambena, poslovna, odnosno stambeno-poslovna građevina mora se locirati na uličnom građevinskom pravcu koji se određuje prostornim planom užeg područja, odnosno na pravcu koji je već formiran postojećom gradnjom i koji je u tom slučaju obvezujući, u svrhu njegovanja tradicionalne matrice naselja, tj. poistovjećivanja regulacijskog i građevinskog pravca. 4) Iznimno, ukoliko se poslovna građevina - građevine bučnih i potencijalno opasnih djelatnosti - gradi kao samostalna građevina, mora se smjestiti na građevnom pravcu koji je udaljen 25m od regulacionog pravca, a na udaljenosti najmanje 12 m od susjedne stambene građevine. 5) U slučaju formiranja novih uličnih poteza, udaljenost uličnog građevinskog pravca od osi uličnog koridora ne može biti manja od 5,0m. 24. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 2249 6) Najveća udaljenost uličnog građevinskog pravca od regulacijskog pravca ne smije prelaziti 10,0m.
Članak 38.
7) Prilikom gradnje osnovnih građevina na uglovnim česticama, građevinski pravac može se uvući s obzirom na oba regulacijska pravca, radi preglednosti raskrižja.
Članak 39. Iznad članka 47. briše se naslov.
Članak 47. mijenja se i glasi: 1) Pojas gradnje za stambene i stambeno-poslovne građevine koji nije definiran prostornim planom užeg područja prostire se u pravilu u dubinu čestice 25,0m od regulacijskog pravca, a gradnja poslovne građevine za čiste i tihe djelatnosti ograničena je po dubini čestice 90m od regulacijskog pravca. 2) Pojas gradnje za gospodarske i poslovne građevine s izvorima zagađenja prostire se na udaljenosti najmanje 25,0m od regulacijskog pravca u dubinu čestice i na udaljenosti najmanje 12,0m od stambenih građevina na istoj i susjednim česticama, građenim u pojasu gradnje stambene i poslovne građevine. 3) Gradnja stambene i poslovne građevine osnovne namjene moguća je i izvan pojasa širine 25 m u dubinu čestice, ali ta građevina ne može biti uvjet za ograničenja budućih zahvata poslovnih i gospodarskih građevina na susjednim česticama koje bi se mogle locirati u pojasu gospodarskih i poslovnih građevina s izvorima zagađenja. 4) Septičke jame, vodomjerna i revizijska okna i sl. moraju se locirati na udaljenosti najmanje 1,0m od regulacijskog pravca, s unutarnje strane ulične ograde.
Članak 40.
Članak 40. Iznad članka 48. dodaje se podnaslov koji glasi: 2.2.3.3 Međusobna udaljenost građevina
Članak 48. mijenja se i glasi: 1) Međusobna udaljenost građevina građenih na slobodnostojeći i poluotvoreni način na susjednim građevnim česticama ne može biti manja od 4,0m za prizemne građevine, a 6,0m za katne građevine te 10,0 m za građevine kojima je visina vijenca viša od 7,0 m. 2) Iznimno, kad se radi o zamjeni postojeće građevine novom, može se zadržati i postojeća udaljenost između građevina iako je manja od one propisane u stavku 1. ovog članka. 3) U slučaju rekonstrukcije građevine ili gradnje zamjenske građevine na udaljenosti manjoj od 3,0 m, a čestice imaju osiguran kolni ulaz, potrebno je tehničkom dokumentacijom dokazati: - da konstrukcija građevine ima povećani stupanj otpornosti na rušenje od elementarnih nepogoda, - da u slučaju potresa ili ratnih razaranja rušenje građevine neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi niti izazvati oštećenja na drugim građevinama.
Članak 41.
Članak 41.
Članak 49. mijenja se i glasi: 1) Pojas izgradnje pomoćnih građevina, koje služe za redovnu upotrebu stambene građevine određen je od završetka izgradnje osnovne ili prateće građevine u dubinu čestice. 2) Iznimno od prethodnog stavka, garaže, ukoliko se grade u sklopu stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine, ili u kompleksu s navedenim građevinama i oblikuju kao jedinstvena arhitektonska cjelina, mogu se graditi i unutar pojasa izgradnje osnovnih građevina. 3) Udaljenost pomoćnih građevina koje se na istoj građevnoj čestici grade odvojeno od stambene, stambeno-poslovne ili poslovne građevine ne može biti manja od 4,0m od građevina osnovne namjene. 4) Ukoliko se bučne i potencijalno opasne poslovne građevine ne nalaze unutar pojasa definiranog u članku 47. ovih Odredbi, moraju biti od susjednih stambenih građevina udaljene najmanje 12,0m, a od susjednih stambenoposlovnih i poslovnih građevina s tihim i čistim djelatnostima, te od stambene građevine (ili stambenog dijela građevine u slučaju stambeno-poslovne građevine) vlasnika najmanje 12,0m. 5) Minimalne udaljenosti stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih, te gospodarskih građevina (vezanih uz poljoprivredu) od građevina društvenih djelatnosti koje se mogu graditi i rekonstruirati unutar zone mješovite namjene, pretežito stambene, utvrđene su u poglavlju 4. “Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti” ovih Odredbi.
Članak 42.
Članak 42. Iznad članka 50. dodaje se podnaslov koji glasi: 2.2.3.4 Visina građevina
Članak 50. mijenja se i glasi: 1) Visina vijenca građevine određuje se u odnosu na kotu konačno uređenog terena građevne čestice s one strane građevine koja je orijentirana na javnu površinu. 2) Visina vijenca građevine mora biti usklađena s tipologijom gradnje i visinom vijenca susjednih građevina s iste strane ulice s kojima čini cjelinu. U situaciji slobodnostojeće gradnje širina uličnog pročelja građevine ne smije biti manja od visine vijenca iste građevine.
Članak 43.
Članak 43.
Članak 51. mijenja se i glasi: 1) Na području Općine, u zonama mješovite pretežito stambene gradnje, dozvoljava se gradnja stambenih, stambeno-poslovnih, poslovnih i višestambenih građevina maksimalne visine Po+P+1+Potkr. (podrum+prizemlje+1 kat+potkrovlje) ili maksimalne visine vijenca 7,0m za katne građevine, a 5,0m za prizemne građevine. 2) Visina vijenca poslovne građevine koja se gradi na građevnoj čestici zajedno sa stambenom građevinom može iznositi najviše 7,0m. 3) Najveća etažnost i visina (vijenca) građevina utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: Stranica 2250 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. srpnja 2019. osnovna građevina ili Tipologija gradnje na ulični dio kompleksa pojedinačnoj građ. čestici visina etažnost /Vos/ /Eos/ individualana E=4 7 m do 3 ZKJ /Po+P+1K+Pk/ manja višejedinična E=4 7 m od 3 do 6 ZKJ /Po+P+1K+Pk/ ZKJ - zasebna korisnička jedinica
Članak 44.
Članak 44.
Članak 52. mijenja se i glasi: 1) Visina vijenca gospodarskih i pomoćnih građevina može iznositi najviše 3,5m. 2) Iznimno od stavka 1. ovog članka visina vijenca spremišta poljoprivrednih strojeva i poljoprivrednih proizvoda može iznositi najviše 5,0m (a silos za stočnu hranu i više). 3) Visina vijenca gospodarskih građevina za uzgoj životinja može iznositi najviše 5,0 m.
Članak 45. Iznad članka 53. dodaje se podnaslov koji glasi: 2.2.3.5 Oblikovanje građevina
Članak 53. mijenja se i glasi: 1) Krovne konstrukcije građevine se mogu izvoditi kao kose ili ravne. 2) Potkrovljem se smatra dio građevine ispod kose krovne konstrukcije, a iznad gornjeg ruba stropne konstrukcije najviše etaže, visine nadozida do 120 cm. 3) Prozori potkrovlja, mogu biti izvedeni u kosini krova, na zabatnom zidu ili kao vertikalni otvori u kosini krova sa svojom krovnom konstrukcijom ovisno o ambijentalnim uvjetima. 4) Potkrovlje ili mansarda uređeni za stanovanje i poslovnu namjenu kojima je visina nadozida veća od 60cm za jednokatne, odnosno 120cm za prizemne građevine, smatraju se etažom. 5) Kod složenih krovova, kod kojih se na istom pročelju pojavljuju različite visine vijenaca i različite visine nadozida, visina nadozida mjeri se na najvišem vanjskom zidu istog pročelja.
Članak 46.
Članak 46.
Članak 54. mijenja se i glasi: 1) Izvedena ravna krovišta mogu se preurediti u kosa. Rekonstrukcija će se izvršiti poštujući autorstvo i stilske karakteristike građevine, a u skladu s ostalim uvjetima o visini i oblikovanju građevine. 2) Rekonstrukcijom dobiveni tavanski prostori iz stavka 1. ovog članka mogu se privoditi stambenoj ili poslovnoj namjeni, ukoliko su zadovoljene sve ostale odredbe ovog Plana. 3) Postojeći tavanski prostori mogu se prenamijeniti u stambene ili poslovne prostore i u slučajevima kada ukupna izgrađena površina prelazi najveću bruto razvijenu površinu građevine, unutar postojećih gabarita.
Članak 47.
Članak 47.
Članak 56. mijenja se i glasi: prateća građevina ili pomoćne građevine dvorišni dio kompleksa visina etažnost visina etažnost /Vpr/ /Epr/ /Vpo/ /Epo/ E=3 E=2 5 m 3,5 m /Po+P+Pk/ /Po+P/ E=2 ne može se graditi 3,5 m /Po+P/ 1) Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s ambijentalnim vrijednostima sredine. 2) Pročelja se u pravilu izvode žbukom, a moguće je koristiti drvo, kamen, i sl., dok se za dijelove pročelja može koristiti kulir, fasadna opeka ili slični materijali. Za pokrivanje krovišta (koja se u pravilu grade kosa s nagibom između 30° i 45°) u pravilu se koristi crijep (izuzetno šindra i drugi materijali u dijelovima naselja gdje se time ne bi narušio postojeći ambijent) uz uvažavanje odredbe iz stavka 1. ovog članka. 3) Iznimno, na pojedinim vrijednim područjima mogu se koristiti samo određeni, tradicijski materijali i način obrade pročelja ovisno o pojedinoj konkretnoj lokaciji, što će definirati nadležni Konzervatorski odjel. 4) Dozvoljava se postava solarnih kolektora i/ili fotonaponskih ćelija na krovne plohe, osim na pojedinim vrijednim i zaštićenim područjima - na udaljenosti manjoj od 50m od kulturnih dobara. Preferira se postavljanje na pomoćnim građevinama, uvučeno od linije ulice.
Članak 48.
Članak 48.
Članak 57. se briše.
Članak 49.
Članak 58. mijenja se i glasi: 1) Građevine koje se grade kao dvojne moraju s građevinom na koju su prislonjene činiti arhitektonsku cjelinu. To se osobito odnosi na visinu građevine, nagib krova, kao i na ulično pročelje. 2) Građevine koje se grade u kompleksu sastoje se od više sadržajnih jedinica koje su međusobno fizički ili funkcionalno povezane, a mogu biti smještene na jednoj ili dvije susjedne građevne čestice.
Članak 50.
Članak 59. mijenja se i glasi: 1) Unutar građevinskog područja naselja, Općina treba poticajnim mjerama stimulirati gradnju: - interpolacijama – na slobodnim česticama, - rekonstrukcijom starih građevina, - dogradnjom i nadogradnjom postojećih građevina, - zamjenom starih građevina novim. 2) Kod gradnje nove građevine interpolacijom, kod dogradnje i nadogradnje postojeće, te zamjene stare građevine novom, potrebno je poštovati: - građevinski pravac određen postojećom gradnjom, 24. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 2251 - nagib i položaj krovnih ploha, visinu gradnje susjednih građevina s iste strane ulice, - gabarit (tlocrt, visina) novoizgrađene građevine moraju biti u skladu sa susjednim građevinama. 3) U povijesnim sredinama (unutar granica zaštite zatečene povijesne matrice seoskog naselja), gdje dominira tradicionalni način gradnje, u predjelima gdje je uočljiv identitet dijela naselja, identitet slike ulice, nova gradnja mora udovoljiti uvjetima: - skladan odnos veličine pročelja sa susjednim građevinama, - skladan odnos širine i visine pročelja, - usklađenost upotrebe materijala, veličine i ritma otvora, nagiba i položaja krovnih ploha sa susjednom građevinom, - obavezna primjena opečnog crijepa na krovovima građevina.
Članak 51.
Članak 51. Iznad članka 62. dodaje se podnaslov koji glasi: 2.2.3.6 Ograde i parterno uređenje
Članak 62. mijenja se i glasi: 1) Ulična ograda podiže se iza regulacijske linije u odnosu na javnu prometnu površinu. 2) Kada se javna cesta koja prolazi kroz građevinsko područje uređuje kao ulica, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: - kod državne ceste 8,5 metara - kod županijske ceste 8,0 metara - kod lokalne ceste 5,0 metara 3) Udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ostalih ulica ne može biti manja od 3,0 m. 4) Iznimno, ulična ograda kod nerazvrstanih cesta se može nalaziti na manjim udaljenostima od propisanih u stavku 3. ovog članka, (npr. u slučaju da konfiguracija terena ili zatečena izgradnja u potezu to onemogućava). Takvo odstupanje za nerazvrstane ceste utvrdit će nadležno općinsko tijelo. 5) Odstupanje od širina propisanih u stavku 2. ovog članka (u iznimnim slučajevima), za državne, županijske i lokalne ceste utvrdit će nadležno tijelo koje upravlja tim cestama. 6) Ograđivanje parcela nije obavezno u zonama sportsko rekreacijske namjene i javnih zelenih površina, kao ni u zonama javne i društvene namjene (osim za sadržaje za koje je to obavezno po posebnim propisima). 7) Ne preporuča se ograđivanje parcela višestambenih građevina.
Članak 52.
Članak 52.
Članak 63. mijenja se i glasi: 1) Ograda se može podizati prema ulici najveće visine 1,2m,a na međi prema susjednoj parceli najveće visine 2,0 m (u pravilu 1,5m). 2) Iznimno, ograde mogu biti i više, ali ne više od 2,5 m, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njezina korištenja ili stvaranja urbane slike ulice. 3) Ograde se mogu izvoditi kao prozračne u cijeloj visini ili s punim podnožjem. 4) Kameno ili betonsko podnožje ulične ograde ne može biti više od 50 cm. Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti prozračno, izvedeno od drveta, pocinčane žice ili drugog materijala sličnih karakteristika ili izvedeno kao zeleni nasad (živica). 5) Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati na parcelu, tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini. 6) Ulična ograda mora se svojim oblikovanjem uklopiti u sliku ulice. 7) Vlasnik parcele, u pravilu podiže ogradu na međi s one strane parcele na kojoj su mu bliže locirane građevine, ali može podići ogradu i s obje strane, ukoliko to ne obavi vlasnik susjedne parcele.
Članak 53.
Članak 53.
Članak 64. mijenja se i glasi: 1) Dio građevinske parcele organiziran kao gospodarsko dvorište na kojem slobodno borave domaće životinje mora se ograditi ogradom koja onemogućava izlaz stoke i peradi. 2) Kada se građevinska parcela iz st. 1. ovog članka formira na način da ima izravni pristup sa sporedne ulice, a svojom stražnjom ili bočnom stranom graniči sa zaštitnim pojasom državne ili županijske ceste, građevinska se parcela mora ograditi uz te međe na način koji onemogućava izlaz ljudi i domaćih životinja. 3) Ogradu iz stavka 1. ovog članka izgrađuje vlasnik, odnosno korisnik građevinske parcele u cijelosti, ako takva ograda nije izgrađena ranije, odnosno ako se ne gradi istovremeno sa susjedom.
Članak 54.
Članak 54. Kod naslova iznad članka 66. briše se broj poglavlja “2.2.5” i zamjenjuje brojem “2.2.4.”, a brišu se riječi u zagradi “i DPU”. U članku 66. stavku 1. iza riječi “područja” brišu se riječi “DPU ili”. Stavak 3. se briše. Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 3.
Članak 55. U članku 68. stavku 2. iza riječi “ne može biti manja od” riječi “20,0 m” zamjenjuju se riječima “30,0m”.
Članak 56. U članku 69. stavku 1. podstavku 8. riječ “DPU-om” zamjenjuje se riječju “UPU-om”.
Članak 57. U članku 70. stavku 1. brišu se riječi “niti višestambenih građevina”.
Članak 58.
Članak 58. Naslov iznad članka 74. mijenja se i glasi: 2.3 IZGRAĐENE STRUKTURE VAN NASELJA
Članak 74. mijenja se i glasi: 1) Građevine i sadržaji, koji se u skladu s propisima mogu ili moraju graditi izvan građevinskog područja, moraju se projektirati, graditi i koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu proizvodnju, šume i njihovu proizvodnu i zaštitnu funkciju, vode i vodno dobro, korištenje drugih Stranica 2252 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. srpnja 2019. građevina, te da ne ugrožavaju vrijednosti čovjekovog okoliša i krajolika. 2) U cilju zaštite prostora izvan građevinskog područja naselja, sve intervencije (izgradnja, uređenje i korištenje prostora), koje se izvode na tom području, moraju se odvijati sukladno odredbama odgovarajućih posebnih zakona. 3) Izvan građevinskog područja moguća je izgradnja građevina (uz korištenje odgovarajućih pripadajućih površina): Gospodarske namjene - površine i građevine za iskorištavanje mineralnih sirovina - građevine (gospodarske, poslovne i stambene) u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti: - ratarske i sl. farme (stambeno-gospodarski sklopovi) - građevine za uzgoj životinja (tovilišta, stočne farme, stambeno-gospodarski sklopovi, gospodarski sklopovi) - poljoprivredna gospodarstva u funkciji seoskog turizma - plastenici i staklenici - pčelinjaci - građevine vezane uz šumarstvo i lov (uzgajališta divljači, šumarske kuće, lugarnice i sl.) Sportsko rekreacijske namjene - površine zelenila i rekreacije s pratećim turističkim sadržajima Stambene i pomoćne građevine za vlastite potrebe i za potrebe seoskog turizma Infrastrukturni sustavi i građevine Ostala moguća gradnja izvan građevinskog područja Postojeća/zatečena izgradnja izvan građevinskog područja 4) Za građevine za koje nisu ishođeni propisani dokumenti za lociranje i građenje, a koje nisu suprotne ovom Planu, potrebno je te dokumente ishoditi 5) Mogućnost uređenja prostora i gradnje građevina, izvan građevinskih područja naselja određena je za:
Članak 58.
- izdvojena područja, prema odredbama iz poglavlja 3.2.1 i 4.2.1. - uz ograničenje u vrsti djelatnosti i oblikovanju građevina, na kultiviranim predjelima, prema odredbama iz poglavlja 3.2.2. i 4.2., - izuzetno na prostorima prirodnih i prirodi bliskih predjela, prema odredbama iz poglavlja 3.2.3. i 4.2., te - za građevine infrastrukturnih sustava, prema odredbama poglavlja 5.
Članak 59. U članku 75. stavku 1. iza riječi “organiziraju izvan granica građevinskog područja naselja” dodaju se riječi “pri čemu se razlikuju izdvojena građevinska područja gospodarskih djelatnosti i površine izvan građevinskih područja”. U stavku 2.dodaje se podstavak 3. koji glasi: - primjena odredbi postupanja s otpadom prema poglavlju 7.”Postupanje s otpadom”.
Članak 60.
Članak 60.
Članak 76. mijenja se i glasi: 1) Gospodarske djelatnosti, izuzev primarne poljoprivredne proizvodnje, na području Općine Dekanovec načelno je potrebno locirati unutar gospodarskih proizvodnoposlovnih zona (oznake I, K i T). 2) Gospodarsku djelatnost biljne poljoprivredne proizvodnje u kombinaciji s primarnom preradom ili skladištenjem poljoprivrednih proizvoda, kao i ekstenzivno stočarstvo uputno je locirati unutar poljoprivredno – gospodarske zone u sjevernom dijelu naselja - oznake K2. 3) Unutar ostalih funkcionalnih zona u naselju, gospodarske djelatnosti se mogu smještavati na način određen karakterističnim uzorkom naselja: - na pojedinačnim građevnim česticama interpoliranim u mješovitoj - pretežito stambenoj zoni i u zoni centralnih i društvenih sadržaja, te - kao prateći sadržaji na građevnim česticama, mješovitoj - pretežito stambenoj zoni, te na građevnim česticama unutar zone centralnih i društvenih sadržaja, zone sporta i rekreacije, ukoliko su kompatibilni s funkcijom zone. 5) Na pojedinoj građevnoj čestici unutar gospodarske zone može se graditi jedna zgrada s jednom ili više zasebnih korisničkih jedinica ili gospodarski kompleks od više međusobno fizički i/ili funkcionalno povezanih zgrada i drugih građevina, bez ograničenja u odnosu na broj zasebnih korisničkih jedinica i broj građevina. 6) Ukoliko se gradi gospodarski kompleks, međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom i tehnološkom rješenju, a međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima civilne zaštite, zaštite na radu i zaštite od požara.
Članak 60.
7) Ukoliko je u pojedinoj gospodarskoj zoni, ovisno o namjeni zone, predviđena mogućnost gradnje stana za domara, isti se može organizirati u zasebnoj zgradi ili kao dio građevnog kompleksa, a osim stambenih prostora može obuhvaćati i pomoćne prostore u funkciji stanovanja (garažu, spremište, nadstrešnice, terase i slično).
Članak 61. U članku 77. stavku 1. iza riječi “gospodarske proizvodnoposlovne zone” dodaju se riječi “(oznake - I)”, riječi “detaljnog plana” zamjenjuju se riječima “urbanističkog plana” i riječ “DPU” zamjenjuje se riječju “UPU”.
Članak 62.
Članak 62. U članku 79. stavku 1. podstavku 1. iza riječi “može iznositi 0,4,” dodaju se riječi “do veličine građevne čestice 1 ha”. Iza podstavka 1. dodaje se novi podstavak 2. koji glasi: - na građevnim česticama veličine većim od 1 ha kig iznosi najviše do 0,6, Dosadašnji podstavci 2.-10. postaju podstavci 3.-11. Dosadašnji podstavak 11. briše se. Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: 2) Građevine i prostore za obavljanje djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem treba odmaknuti: - djelatnosti iz Grupe 1 (većeg negativnog utjecaja) najmanje 20,0 m od međa građevnih čestica u zonama stambene namjene i zonama javne i društvene namjene - djelatnosti iz Grupe 2 (manjeg negativnog utjecaja) najmanje 10,0 m od stambenih i drugih vrsta smještajnih prostora (smještajni turistički sadržaji, domovi za 24. srpnja 2019. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 2253 starije i nemoćne osobe) i od prostora u funkciji odgoja i obrazovanja.
Članak 63.
Članak 63. U članku 80. stavku 1. iza riječi “poljoprivrednogospodarsku zonu” dodaju se riječi “(oznake - K1)”.
Članak 64. U članku 81. stavku 1. iza riječi “mogu se graditi na područjima“ dodaju se riječi “mješovitih - pretežito”, koje dolaze ispred riječi “stambenih zona individualne izgradnje”. U stavku 2. iza riječi “ne mogu se na građevnoj čestici unutar” dodaju se riječi “mješovite - pretežito” koje dolaze ispred riječi “stambene zone”.
Članak 65. U članku 82. stavku 1. iza riječi “na česticama unutar” dodaju se riječi “mješovitih - pretežito”, koje dolaze ispred riječi “stambenih zona”.
Članak 66.
Članak 66. U članku 83. stavci 4. i 5. brišu se.
Članak 67. U članku 84. stavku 1. iza riječi “graditi na područjima” dodaju se riječi “mješovitih - pretežito”, koje dolaze ispred riječi “stambenih zona individualne izgradnje”.
Članak 68. U članku 85. stavku 1. iza riječi “na česticama unutar” dodaju se riječi “mješovitih - pretežito”, koje dolaze ispred riječi “stambenih zona individualne izgradnje”.
Članak 69. U članku 88. stavku 2. riječi “visine vijenca do 3,0m” zamjenjuju se riječima “visine vijenca do 3,5m”.
Članak 70.
Članak 70. Naslov iznad članka 89. mijenja se i glasi: 3.2.1 Poljoprivreda.
Članak 89. mijenja se i glasi: 1) Obavljanje djelatnosti poljoprivrede ovisi o mogućnostima korištenja obradivog tla, koje je utvrđeno kao resurs od značaja za Republiku Hrvatsku. 2) Svi zahvati u prostoru u svrhu poljoprivrede trebaju se provoditi u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ broj 20/18, 115/18) i odgovarajućim podzakonskim propisima. 3) Sva gradnja i drugi zahvati koji se predviđaju u svrhu komercijalne poljoprivrede trebaju biti predviđeni na način da omoguće obavljanje poljoprivredne djelatnosti sukladno pravilima višestruke sukladnosti u poljoprivrednoj proizvodnji.
Ostali akti u ovom izdanju (43)
- Odluka o dodjeli potpore male vrijednosti za podizanje i obnovu trajnih nasada -proljetna sadnja
- Odluka o povjeravanju poslova izrade II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Sveta Marija
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Muzeja Međimurja Čakovec o sklapanju ugovora za sanacijske radove krovišta palače i izgradnju drenaže uz južni dio palače Starog grada u Čakovcu
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole „Vladimira Nazora“ Pribislavec za pokretanje postupka nabave udžbenika za školsku godinu 2019./2020.
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Tomaša Goričanca Mala Subotica o nabavi potrebnih udžbenika za školsku godinu 2019./2020.
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Strahoninec o nabavi udžbenika za školsku godinu 2019./2020.
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Draškovec o organizaciji programa produženog boravka za djecu od 1. do 4. razreda osnovne škole u školskoj godini 2019./2020.
- Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Odluku o odabiru najpovoljnije ponude po provedenom postupku jednostavne nabave za radove na uređenju učionica i zamjene podova u školskoj zgradi Tehničke škole Čakovec
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Graditeljske škole Čakovec o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Selnica o nabavi udžbenika za školsku godinu 2019./2020.
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije o usvajanju Statuta Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije i na Odluku o usklađenju djelatnosti Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije s odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Hodošan o odabiru najpovoljnije ponude za radove na energetskoj obnovi zgrade i školske sportske dvorane Osnovne škole Hodošan
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Dr. Vinka Žganca Vratišinec o odabiru najpovoljnije ponude za radove na energetskoj obnovi zgrade Škole
- Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Dekanovec
- Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Domašinec
- Odluka o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina
- 1. izmjene i dopune Proračuna Općine Nedelišće za 2019. godinu
- Odluka o komunalnom redu na području Općine Nedelišće
- Odluka o obavljanju komunalnih djelatnosti temeljem ugovora o povjeravanju obavljanja komunalnih djelatnosti
- Odluka o imenovanju Općinskog povjerenstva za procjenu šteta i dodjelu sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda
- Odluka o pokretanju prethodnog postupka za izradu II. izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja dijela „Gospodarske zone Općine Nedelišće“ – istočno od Macinca 6/07 i 4/16
- Odluka o potpisivanju Povelje o bratimljenju između Općine Nedelišće i Grada Vodnjan- Dignano
- Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o obavljanju dimnjačarskih poslova
- Odluka o I. izmjenama i dopunama Plana razvojnih programa Općine Nedelišće za razdoblje 2019. – 2021. godine
- Izmjene i dopune Programa gradnje građevina komunalne infrastrukture na području Općine Nedelišće za 2019. godinu
- Odluka o izmjenama i dopunama Programa održavanja komunalne infrastrukture na području Općine Nedelišće za 2019. godinu
- Odluka o I. izmjenama Programa javnih potreba u kulturi Općine Nedelišće za 2019. godinu
- Odluka o I. izmjenama Programa javnih potreba u sportu Općine Nedelišće za 2019. godinu
- Odluka o davanju suglasnosti za potpisivanje Sporazuma o izmještanju baznih stanica mobilne telekomunikacijske mreže iz centra naselja Nedelišće
- Odluka o davanju suglasnosti na Opće uvjete isporuke komunalne usluge obavljanja dimnjačarskih poslova
- Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom doprinosu
- Odluka o pristupanju Hrvatskoj zajednici općina
- Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o izradi II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Sveta Marija (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 15/04. i 10/15.)
- Zaključak o usvajanju Izvješća o utrošku sredstava ostvarenih od prodaje, zakupa i dugogodišnjeg zakupa poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Sveta Marija u 2018.godini
- Plan mreže dječjih vrtića u Općini Sveta Marija
- Program korištenja sredstava od raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH na području Općine Sveta Marija za 2019. godinu
- Izmjene i dopune Plana prijma u službu u Jedinstveni upravni odjel Općine Sveti Martin na Muri za 2019. godinu
- II. izmjene i dopune Pravilnika o unutarnjem redu Jedinstvenog upravnog odjela Općine Sveti Martin na Muri
- Pravilnik o unutarnjem redu Jedinstvenog upravnog odjela Općine Šenkovec
- Suglasnost na cjenik javne usluge – dimnjačar
- Odluka o komunalnom redu na području Općine Štrigova
- Odluka o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Općine Štrigova
- Izmjene i dopune Mjera za ostanak mladih u Općini Štrigova, 3. mjere poticaja za uređenje nekretnina na području Općine Štrigova