Arhiva › 2018. › SGMŽ 18

SGMŽOpćina Kotoriba · 14. prosinca 2018. · KLASA 350-02/06-01/12 · URBROJ 2109/9-06-1

Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Kotoriba (pročišćeni tekst)

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 4524

Članak 23.

2.2.2.2. Zona gospodarske, pretežito proizvodne namjene / oznaka I/
Članak 24.
(1) Zona gospodarske, pretežito proizvodne namjene /oznaka I/ primarno je namijenjena smještaju proizvodnih djelatnosti, ali i drugih gospodarskih djelatnosti - uslužnih, trgovačkih i komunalno – servisnih.
(2) Precizno određenje namjene površina, kao i uvjeti za pojedinačne zahvate u zonama gospodarske, pretežito proizvodne namjene utvrđuju se prema poglavlju 3.2. „Uvjeti provedbe zahvata u gospodarskim, pretežito proizvodnim zonama“.
(3) Iz površina zone gospodarske, pretežito proizvodne namjene mogu se izdvajati zasebne čestice u namjenama koje imaju servisnu, javnu ili infrastrukturnu funkciju i to: - javni trgovi, pješačke staze izvan uličnih koridora, otvorena parkirališta i slično - parkovi, zaštitne zelene površine i manja rekreacijska igrališta - građevine i oprema komunalne infrastrukture, osim samostojećih antenskih stupova za radijsku i telekomunikacijsku opremu - čestice za smještaj linijske komunalne infrastrukture i njenu zaštitu - kombinacija navedenih sadržaja, ukoliko su kompatibilni. 2.2.2.3. Zona javne i društvene namjene /oznaka D/

Članak 25.

Članak 25.
(1) Zona javne i društvene namjene je primarno namijenjena gradnji zgrada društvenih djelatnosti.
(2) Vrsta djelatnosti koje se unutar zone javne i društvene namjene predviđaju obavljati su upravna, socijalna, zdravstvena, predškolska, školska, kulture, vjerska, javnih i civilnih servisa, civilnog društva i slično, pri čemu se: - upravni sadržaji odnose na vrstu javnih usluga koje se obavljaju u uredima (lokalna uprava, ispostave državne uprave i slično) - socijalna, zdravstvena, predškolska, školska, vjerska i slične funkcije smatraju prostorno specifičnima u odnosu na površinu čestice i veličinu gradnje - sadržaji javnih i civilnih servisa odnose na prostorno specifične sadržaje u odnosu na lokaciju i veličinu gradnje (vatrogasna postaja, prostori spasilački službi i slično) - sadržaji civilnog društva odnose se na aktivnosti udruga građana, a potreban prostor za njihovo djelovanje ovisi o vrsti aktivnosti.
(3) Iz površine zone javne i društvene namjene mogu se izdvajati zasebne čestice u namjenama koje imaju servisnu, javnu ili infrastrukturnu funkciju i to: - javni trgovi, pješačke staze izvan uličnih koridora, otvorena parkirališta i slično - površine za memorijalna ili sakralna obilježja i drugu javnu plastiku (poklonci, skulpture i drugo) - parkovi i dječja igrališta i otvorena sportsko – rekreacijska igrališta isključivo uz predškolske i školske sadržaje - građevine i oprema komunalne infrastrukture, osim samostojećih antenskih stupova za radijsku i telekomunikacijsku opremu - čestice za smještaj linijske komunalne infrastrukture i njenu zaštitu - kombinacija navedenih sadržaja, ukoliko su kompatibilni.

Članak 26.

Članak 26.
(1) Unutar zone javne i društvene namjene veće površine može se formirati više pojedinačnih građevnih čestica, od kojih svaka pojedinačna ne mora obavezno sadržavati javnu i društvenu namjenu.
(2) Osnovna građevina na pojedinačnoj građevnoj čestici može biti: - zgrada društvenih djelatnosti - poslovna zgrada: - tihih i čistih djelatnosti - uredskih, trgovačkih i/ili ugostiteljskih - turističkih smještajnih sadržaja (hotel, pansion, hostel i slično) - stambena zgrada – individualna ili višestambena - građevni kompleks koji objedinjuje međusobno kompatibilne navedene sadržaje.
(3) Izuzetno od prethodnog stavka, vjerski sadržaji koji uključuju sakralne građevine i funkcionalno povezanu prateću gradnju (crkve, kapele, poklonci, raspela, 14. prosinca 2018. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 4525 memorijalni prostor i slično), ne mogu se prenamijeniti niti kombinirati sa sadržajem koji narušava dignitet osnovne funkcije.
(4) Druge vrste gospodarskih građevina tihih i čistih djelatnosti osim navedenih u stavku 2. ovog članka, jednako kao ni gospodarske građevine za djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem (Grupa 1 i 2) ne mogu se smještati u zonama javne i društvene namjene.
(5) Obavljanje svih vrsta djelatnosti primarne poljoprivredne proizvodnje, uključujući i držanje životinja, unutar zona javne i društvene namjene nije dozvoljeno, osim ukoliko se radi o postojećoj građevnoj čestici individualnog stanovanja, u kom slučaju se na čestici može organizirati (obiteljsko) poljoprivredno gospodarstvo.

Članak 26.

(6) Pojedinačni zahvati formiranja građevnih čestica i gradnje u zonama javne i društvene namjene utvrđuju se prema poglavlju 4. „Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti“. 2.2.2.4. Zona sportsko - rekreacijske namjene /oznaka R/
Članak 27.
(1) Zona sportsko – rekreacijske /oznaka R/ namjene je primarno namijenjena uređenju površina i gradnji otvorenih sportskih i/ili rekreacijskih igrališta, te uz njih pratećih servisnih prostora kao što su tribine uz sportska borilišta, te prostori sportskih društava sa sanitarijama i pratećim ugostiteljskim sadržajem.
(2) Zatvoreni sportski sadržaji kao što su sportske dvorane i sezonske građevine kojima se natkrivaju sportska igrališta mogu se smještati unutar zone sportsko – rekreacijske namjene ukoliko je zona dovoljno velike površine i gradnja, ili privremena postava takvog sadržaja, ne utječe negativno na korištenje okolnog prostora.
(3) Područje pojedine sportsko – rekreacijske zone može obuhvaćati jednu ili više građevnih čestica.
(4) Iz površine zona sportsko – rekreacijske namjene mogu se izdvajati zasebne čestice u namjenama koje imaju servisnu, javnu ili infrastrukturnu funkciju i to: - javni trgovi, pješačke staze izvan uličnih koridora, otvorena parkirališta i slično - građevine i oprema komunalne infrastrukture, osim samostojećih antenskih stupova za radijsku i telekomunikacijsku opremu - čestice za smještaj linijske komunalne infrastrukture i njenu zaštitu - kombinacija navedenih sadržaja, ukoliko su kompatibilni.
(5) Držanje životinja unutar zone sportsko – rekreacijske namjene dozvoljeno je isključivo ukoliko se radi o registriranoj sportskoj ili rekreacijskoj aktivnosti (jahački klub, kinološki klub i slično).

Članak 27.

(6) Unutar površina zone sportsko – rekreacijske namjene, uz veću vodenu površinu s funkcijom rekreacijskog ribnjaka, mogu se postavljati platforme za ribiče oblikovno prilagođene prirodnom okolišu, te graditi po jedna prizemna zgrada za potrebe održavanja ribnjaka, djelovanja ribičkog kluba i/ili u turističko – prezentacijskoj funkciji.
(7) Druga gradnja unutar zona sportsko – rekreacijske namjene nije dozvoljena.
(8) Uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje u zonama sportsko – rekreacijske namjene utvrđuju se prema poglavlju 4. „Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti“. 2.2.2.5. Zona javnog zelenila /oznaka Z/

Članak 28.

Članak 28.
(1) Zona javnog zelenila /oznaka Z/ određuje se kao funkcionalna zona parkovno uređenih površina namijenjenih javnom korištenju, koja se u pravilu uređuje sadnjom nasada, izvedbom parternog opločenja u obliku šetnica i manjih trgova, te postavom urbane opreme.
(2) Površine zona javnog zelenila uz željezničku prugu i uz gospodarske zone dodatno trebaju imati i zaštitnu namjenu, a zaštita se provodi sadnjom i održavanjem odgovarajućeg visokog i niskog raslinja.
(3) Unutar pojedinačne čestice se, osim navedenog u stavku 1. ovog članka, dodatno omogućava: - postava, odnosno gradnja javne i sakralne plastike (umjetnička skulptura, fontane, raspelo, manji poklonac, memorijalno obilježje i slično) tlocrtne površine do 10% površine pojedinačne zone javnog zelenila i ukupne visine do 5,0 m - postava, odnosno gradnja privremenih građevina namijenjenih javnim manifestacijama - postava igrala za djecu - na površinama većim od 0,5 ha izvedba jednog sportskog igrališta za mali nogomet ili košarku.
(4) Unutar pojedine zone javnog zelenila može se formirati više pojedinačnih čestica javnog zelenila s ovim člankom utvrđenim specifičnim namjenama.
(5) Druga gradnja unutar zona javnog zelenila nije dozvoljena. 2.2.2.6. Površine infrastrukturnih sustava /oznaka IS/

Članak 29.

Članak 29.
(1) Površine infrastrukturnih sustava /oznaka IS/ su površine koju zauzimaju dijelovi velikih infrastrukturnih sustava ili veće prometne površine, a u ovom slučaju se to odnosi na: - površinu koridora željezničke pruge M501 s pripadajućim željezničkim kolodvorom i pratećim sadržajima unutar građevinskog područja naselja Kotoriba - površinu namijenjenu za uređenje javnog parkirališta sjeverno od groblja unutar građevinskog područja naselja Kotoriba.
(2) Uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje unutar površina infrastrukturnih sustava utvrđuju se prema poglavlju 5. „Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava“. 2.2.2.7. Vodene površine – rekreacijski ribnjak /oznaka RI/

Članak 30.

Članak 30.
(1) Unutar građevinskog područja naselja evidentirana je postojeća vodena površina s namjenom rekreacijskog ribnjaka.
(2) Vodene površine se preporuča urediti primjenom autohtonih biljnih i životinjskih vrsta, a u slučaju pejsažnog uređenja koji uvodi neautohtone vrste potrebno je Stranica 4526 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. prosinca 2018. primijeniti samo one koje nisu invazivne, odnosno ne nalaze se na nacionalnoj listi invazivnih alohtonih vrsta.
(3) Obalni pojas vodenih površina treba urediti blagim pokosom i označiti na način da se spriječi slučajni pad u vodu. 2.2.2.8. Groblje /oznaka groblja/

Članak 31.

Članak 31.
(1) Površina koju zauzima groblje u Kotoribi utvrđuje se kao specifična funkcionalna zona unutar građevinskog područja naselja.
(2) Groblje je potrebno uređivati i održavati u skladu sa Zakonom o grobljima („Narodne novine“ broj 19/98, 50/12 i 89/17).
(3) Osim građevina utvrđenih Zakonom o grobljima, na groblju je moguće dodatno smjestiti i sadržaje utvrđene odgovarajućim pravilnikom o grobljima.
(4) Etažnosti građevina na groblju utvrđuje se s najviše E=1 /P/ - prizemlje.
(5) Visina (vijenca) građevina na groblju utvrđuje se s najviše 5,0 m, a zvonici kapela i slični elementi mogu biti i viši. NAJVEĆA NAČIN GRADNJE DOZVOLJENA OSNOVNE GRAĐEVINE ETAŽNOST OSNOVNE GRAĐEVINE E=Po+P+Pk SLOBODNOSTOJEĆA E=Po+P+1K+Pk E=Po+P+2K E=Po+P+Pk POLUUGRAĐENA / E=Po+P+1K+Pk DVOJNA E=Po+P+2K E=Po+P+Pk UGRAĐENA E=Po+P+1K+Pk
(2) Širina i dubina građevne čestice za slobodnostojeću i poluugrađenu gradnju promatraju se u međusobnom odnosu, a prema liniji regulacije mogu biti postavljene i obrnuto.
(3) Građevnoj čestici za ugrađenu gradnju širina se uvijek definira na liniji regulacije.
(4) Ukoliko je površina nove građevne čestice veća od minimalne, dubina joj ne može biti manja od 25,0 m.
(5) Najveća veličina pojedinačne građevne čestice nije ograničena.
(6) Građevne čestice za osnovne građevine etažnosti iznad E=Po+P+1K+Pk mogu se formirati: - ukoliko je to predviđeno provedbenim prostornim planom - neposredno temeljem ove Odluke samo u funkcionalnim zonama javne i društvene namjene.
(7) Na postojećim građevnim česticama unutar izgrađenih dijelova naselja, čije dimenzije (širina, dubina i/ili površina) su manje od minimalno utvrđenih, a na kojima postoji legalno izgrađena građevina, nije moguće vršiti daljnja cijepanja čestice kojima bi se smanjila površina građevne čestice radi formiranja dodatne neizgrađene čestice za potrebe nove gradnje, a moguće je vršiti zamjenu 2.2.3. Uvjeti provedbe zahvata u zoni mješovite, pretežito stambene namjene

Članak 32.

Članak 32.
(1) Uvjeti provedbe zahvata utvrđeni za zonu mješovite, pretežito stambene namjene primjenjuju se na: - sve zahvate u zonama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ - ostale dozvoljene zahvate u zonama javne i društvene namjene /oznaka D/, osim za sadržaje društvenih djelatnosti i sadržaje sporta i rekreacije, za koje se primjenjuju odredbe iz poglavlja 4. „Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti“. 2.2.3.1. Uvjeti formiranja građevne čestice - oblik i veličina, izgrađenost i iskoristivost građevne čestice

Članak 33.

Članak 33.
(1) Formiranje novih građevnih čestica i preoblikovanje postojećih u zonama stambene namjene provodi se uz osiguranje sljedećih minimalnih uvjeta: NAJMANJE DIMENZIJE GRAĐEVNE NAJVEĆI ČESTICE DOZVOLJENI KOEFICIJENT ŠIRINA DUBINA POVRŠINA / IZGRAĐENOSTI /m/ /m/ m2/ /kig/ 16 25 400 18 30 540 0,4 24 30 720 12 25 300 14 30 420 0,4 20 30 600 8 25 200 0,5 6 25 150 postojeće građevine novom ili rekonstrukciju i dogradnju postojećih građevina u skladu s ostalim uvjetima funkcionalne zone i koeficijentom izgrađenosti do najviše kig = 0,40.
(8) Izuzetno od prethodnog stavka, mogu se cijepati izgrađena zemljišta za potrebe formiranja građevnih čestica čije površine su manje od utvrđenih stavkom 1. ovog članka, ukoliko se radi o formiranju zasebnih građevnih čestica za dvije i više stambenih i/ili poslovnih zgrada izgrađenih na istoj građevnoj čestici i ozakonjenih prema posebnom propisu, pri čemu se u postupku formiranja svake nove građevne čestice: - primjenjuju isti kriteriji kao i za utvrđivanje površine zemljišta za redovnu upotrebu postojeće građevine iz članka 36. - za svaku novu građevnu česticu obavezno osigurava neposredni kolni pristup minimalne širine 3,0 m na javnu prometnicu.

Članak 34.

Članak 34.
(1) Izuzetno od uvjeta iz stavka 1. prethodnog članka: 14. prosinca 2018. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 4527 - veličina pojedinačne građevne čestice unutar mješovite, pretežito stambene zone ne može biti manja od 3.000,0 m2 ukoliko se na njoj kao osnovni sadržaj predviđa: - gospodarska građevina za djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem iz Grupe 2 - kompleks (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva - društveni sadržaji - dječji vrtić i/ili jaslice ili ustanova za skrb starih i nemoćnih. - dimenzije zasebnih građevnih čestica u javnoj, servisnoj ili infrastrukturnoj namjeni (za parkirališta, trafostanice i slično) utvrđuju se temeljem tehničkih normativa i mogu biti manje od utvrđenih tabelom iz prethodnog članka.

Članak 35.

Članak 35.
(1) Ostali uvjeti za formiranje pojedinačnih građevnih čestica: - svaka građevna čestica treba imati neposredni kolni pristup na javnu prometnu površinu - granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica - između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti, odnosno ukoliko se između dviju čestica ostavlja prostor još neutvrđene namjene, njegova širina ne može biti manja od 12,0 m - oblik pojedine građevne čestice nije ograničen, uz uvjet da se idejnim projektom zahvata u prostoru dokaže svrsishodnost unutarnje organizacije čestice.
(2) Formirana ili izgrađena građevna čestica može se naknadno cijepati na više manjih, pod uvjetom da sve čestice koje se u takvom postupku cijepanja formiraju, zadovolje minimalne uvjete dimenzija i ostale uvjete za formiranje čestice iz stavka 1. ovog članka.
(3) Moguće je naknadno pripajanje dijelova zemljišta k postojećoj, već izgrađenoj građevnoj čestici (proširenje gruntišta postojeće izgrađene građevne čestice), a što se može odvijati fazno, kroz duži vremenski period.
(4) Proširenja gruntišta građevne čestice formirane u stambenoj zoni pomicanjem njene stražnje međe u dubinu (proširenje dvorišnog dijela čestice) moguće je ukoliko je zemljište na koje se čestica planira širiti unutar iste funkcionalne zone ili je iste postojeće namjene.
(5) Ukoliko se u postupku proširenja gruntišta smanjuje površina druge građevne čestice, čestica čija površina se smanjuje treba također zadovoljiti minimalne uvjete dimenzija i ostale uvjete za formiranje čestice iz stavka 1.

Članak 35.

ovog članka.
Članak 36.
(1) Kada je sukladno odredbama posebnih propisa potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu postojeće građevine osnovne namjene, koja nema formiranu vlastitu građevnu česticu, čestica mora sadržavati zemljište ispod građevine, površinu za održavanje građevine, površinu za privremeno skupljanje komunalnog otpada, površinu za smještaj kućnih instalacija, te prostor za smještaj vozila i pristup s javne prometne površine. 2.2.3.2. Uvjeti smještaja i oblikovanja građevina

Članak 37.

Članak 37.
(1) Gradnja na pojedinačnoj građevnoj čestici se u odnosu na dozvoljeni broj zasebnih korisničkih jedinica može tipološki koncipirati kao individualna ili kao višejedinična.
(2) Na građevnoj čestici individualne gradnje mogu se graditi jedna osnovna građevina, jedna prateća građevina i više pomoćnih građevina.
(3) Na građevnoj čestici višejedinične gradnje može se graditi jedna osnovna građevina i više pomoćnih građevina, a prateća građevina se ne može graditi.
(4) Pojam zasebne korisničke jedinice utvrđen je člankom 13.

Članak 38.

Članak 38.
(1) Pomoćne građevine mogu biti u funkciji osnovne ili prateće građevine.
(2) Pomoćne građevine u funkciji stambene namjene mogu biti garaža, alatnica, spremište, vrtni paviljon, sjenica, nadstrešnica i slično.
(3) Ukoliko se na pojedinačnoj građevnoj čestici individualne gradnje, jedna korisnička jedinica prateće namjene sastoji od više zgrada, jedna od zgrada smatra se i oblikuje kao prateća građevina, a ostale kao pomoćne građevine uz prateću.
Članak 39.
(1) Ukoliko se na pojedinačnoj čestici u tipologiji višejedinične gradnje gradi zgrada koja sadrži više stanova i dodatno barem jednu zasebnu korisničku jedinicu druge namjene, preporuča se da stambeni dio zgrade imati vlastiti ulaz i stubište odvojeno od dijelova kompleksa drugih namjena.

Članak 40.

Članak 40.
(1) Unutar izgrađenog dijela ulice, građevni pravac određen prema širem uličnom potezu, obvezujući je za novu građevnu česticu i novu gradnju, odnosno rekonstrukciju, zamjenu ili dogradnju postojećih osnovnih građevina.
(2) Izuzetno, kod zamjenske gradnje u izgrađenom dijelu naselja, može se odstupiti od uvjeta iz stavka 1. ovog članka, uvlačenjem građevnog pravca: - ukoliko je to uvjetovano potrebom širenja uličnog koridora - ukoliko se kao osnovna građevina predviđa građevina društvenih djelatnosti, te se između linije regulacije i osnovne građevine planira uređenje javnog trga ili parka - ukoliko se kao osnovna građevina predviđa građevina gospodarskog sadržaja s potrebnim većim parkirališnim prostorom, radi čega se između linije regulacije i osnovne građevine planira uređenje parkirališta.

Članak 41.

Članak 41.
(1) U novim ulicama unutar područja za razvoj naselja – neizgrađeni i/ili komunalno neuređeni dio naselja za koji je propisana obveza izrade provedbenog prostornog plana utvrđuju se sljedeće smjernice za provedbeno planiranje: - za individualnu tipologiju stambene i/ili poslovne gradnje, odnosno za čestice na kojima se predviđaju do 3 zasebne korisničke jedinice, građevni pravac na koji Stranica 4528 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. prosinca 2018. se smješta ulično pročelje osnovne građevine na čestici utvrđuje se s najmanje 5,0 i najviše 10,0 m uvučeno od linije regulacije - za višejediničnu tipologiju gradnje – višestambene ili poslovno - stambene zgrade s više od 3 zasebne korisničke jedinice, ulično pročelje treba biti od linije regulacije uvučeno najmanje za visinu (vijenca) zgrade.
(2) U novim ulicama unutar područja za razvoj naselja – neizgrađeni i/ili komunalno neuređeni dio naselja za koji ne postoji obveza izrade provedbenog prostornog plana, mogu se formirati građevne čestice za gradnju najveće etažnosti osnovne građevine E=Po+P+1K+Pk, pri čemu se udaljenost uličnog pročelja osnovne građevine utvrđuje neposredno projektnim rješenjem, najmanje 5,0 i najviše 8,0 m uvučeno od linije regulacije.

Članak 42.

Članak 42.
(1) Osnovna građevina se u odnosu na bočne međe vlastite građevne čestice može smjestiti kao slobodnostojeća, poluugrađena ili ugrađena.
(2) Prateće i pomoćne građevine se na građevnoj čestici smještaju: - u odnosu na susjedne građevne čestice, kao slobodnostojeće ili poluugrađene. - u odnosu na osnovnu građevinu na istoj čestici, kao slobodnostojeće ili prigrađene uz osnovnu.
(3) Prateće i pomoćne građevine uobičajeno se smještaju iza uličnog pročelja osnovne građevine, a drugačiji smještaj građevina na građevnoj čestici dozvoljen je ukoliko konfiguracija terena, oblik građevne čestice, mjere zaštite priridnog ili kulturnog dobra, odnosno neki drugi funkcionalno opravdani razlog uvjetuje odstupanje od uobičajenog načina smještaja građevina na čestici.

Članak 43.

Članak 43.
(1) Udaljenost građevine od međe prema susjednim zemljišnim česticama i međusobna udaljenost građevina, određuju se u odnosu na liniju vertikalne projekcije oboda najbližeg najisturenijeg otvorenog ili zatvorenog dijela građevine (vanjskog zida, balkona, lođe i slično) postavljenog paralelno ili s manjim otklonom u odnosu na predmetnu među.
(2) Udaljenost osnovne građevine od jedne bočne međe treba iznositi najmanje: - 3,0 m za slobodnostojeće građevine visine (vijenca) do 8,0 m - 4,0 m za poluugrađene građevine visine (vijenca) do 8,0 m - ½ visine (vijenca) za građevine kojima je visina (vijenca) veća od 8,0 m.
(3) Međusobna udaljenost osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama, građenih kao slobodnostojeće ili poluugrađene, treba biti najmanje: - 4,0 m za prizemne građevine (etažnosti do E=Po+P+Pk) - 6,0 m za katne građevine, odnosno građevine visine (vijenca) do 10,0 m - 10,0 m za građevine s visinom (vijenca) višim od 10,0 m.
(4) Izuzetno, u izgrađenim dijelovima naselja, postojeća udaljenost građevina do međe susjedne čestice, kao i postojeća udaljenost između građevina na susjednim česticama može se zadržati iako su manje od utvrđenih ovim člankom, ukoliko se radi o zamjenskoj gradnji ili rekonstrukciji, odnosno dogradnji u produžetku postojeće građevine u smjeru dvorišta.
(5) Međusobna udaljenost pratećih i pomoćnih građevina u stražnjim dijelovima građevnih čestica može biti i manja, ukoliko se tehničkim mjerama osigura zaštita od prijenosa požara s jedne na drugu građevinu.

Članak 44.

Članak 44.
(1) Ukoliko se na pojedinačnoj građevnoj čestici unutar mješovite, pretežito stambene zone, kao osnovna ili kao prateća namjena predviđaju gospodarske djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem (građevine iz Grupe 2), najmanja udaljenost takvog sadržaja od ulične međe čestice, najbližeg susjednog stambenog prostora, crkve, kapele, predškolske ili školske ustanove, kao i druge vrste stacionarnog smještajnog sadržaja (turistički, lječilišni, dom za starije osobe, socijalni smještaj i slično) može biti najmanje 20,0 m.
(2) Ukoliko se na pojedinačnoj građevnoj čestici unutar mješovite, pretežito stambene zone, kao osnovna ili kao prateća namjena predviđaju sadržaji poljoprivrednog gospodarstva iz kategorije građevina s potencijalnim izvorima zagađenja, najmanja udaljenost takvih sadržaja od linije regulacije je 20,0 m, a udaljenost od najbližeg stambenog prostora, crkve, kapele, predškolske ili školske ustanove, kao i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, dom za starije osobe, socijalni smještaj i slično) utvrđuje se ovisno o pretpostavljenom negativnom učinku, prema članku 87.
(3) Ukoliko se na pojedinačnoj građevnoj čestici unutar mješovite, pretežito stambene zone, kao prateća namjena predviđaju sadržaji poljoprivrednog gospodarstva iz kategorije građevina bez izvora zagađenja, najmanja udaljenost takvih sadržaja od najbližeg susjednog stambenog prostora, crkve, kapele, predškolske ili školske ustanove, kao i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, dom za starije osobe, socijalni smještaj i slično)

Članak 44.

utvrđuje se s 6,0 m.
(4) Izuzetno od prethodnog stavka, udaljenost pčelinjaka treba biti i veća od utvrđene, ukoliko je to određeno posebnim propisom o držanju pčela.
Članak 45.
(1) Najveća etažnost i visina (vijenca) građevina utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: osnovna građevina ili prateća građevina ili pomoćne građevine TIPOLOGIJA GRADNJE NA ulični dio kompleksa dvorišni dio kompleksa POJEDINAČNOJ GRAĐ. ČESTICI visina /Vos/ INDIVIDUALNA 7,0 m do 3 ZKJ etažnost visina / etažnost / visina / etažnost / /Eos/ Vpr/ Epr/ Vpo/ Epo/ E=4 E=3 / E=2 5,0 m 3,5 m /Po+P+1K+Pk/ Po+P+Pk/ /Po+P/ 14. prosinca 2018. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 18 - Stranica 4529 VIŠEJEDINIČNA više od 3 ZKJ 7,0 m mješovita, pretežito stambena zona /oznaka M1/ VIŠEJEDINIČNA više od 3 ZKJ stambene i/ili poslovne zgrade u zonama 11,0 m javne i društvene namjene /oznaka D/ i u višestambenim zonama prema provedbenom prostornom planu ZKJ – zasebna korisnička jedinica
(2) Izuzetno: - postojeće višestambene zgrade u središtu Kotoribe s brojem etaža i visinom većom od navedenih u tabeli iz stavka 1. mogu se rekonstruirati u zatečenoj etažnosti i visini - visina spremišta poljoprivrednih strojeva i/ili proizvoda koji se gradi kao prateća ili kao pomoćna građevina poljoprivredne namjene može najviše iznositi 5,0 m - visina zgrada unutar čestice u stambenoj zoni, na kojoj se kao osnovna namjena predviđaju gospodarski sadržaji (Grupa 2) ili sadržaji poljoprivrednoga gospodarstva, može u stražnjim dijelovima čestice biti veća od dozvoljenih tabelom, ukoliko je visina uvjetovana tehnološkim zahtjevima obavljanja djelatnosti (silos, spremište strojeva i slično).

Članak 46.

Članak 46.
(1) U slučaju prirodnog pokosa na čestici, moguće je između podruma i prizemlja izvesti jednu dodatnu etažu suterena, u kojem slučaju se etaža suterena ne uračunava u etažnost zgrade, a visina etaže suterena ne uračunava u visinu (vijenca) zgrade.
(2) U slučaju da širina građevine omogućava gradnju dvoetažnog potkrovlja, druga etaža potkrovlja može se predvidjeti kao dodatna etaža uz dozvoljene, samo ukoliko se oblikuje kao galerijski prostor funkcionalno i vlasnički nedjeljiv od prve etaže potkrovlja.

Članak 47.

Članak 47.
(1) Oblikovanje građevina potrebno je uskladiti prema obilježjima prostora.
(2) Građevine u higijenskom i tehničkom smislu trebaju zadovoljiti suvremene arhitektonske norme, a posebno sanitarne propise i uvjete za osiguranje pristupačnosti javnih prostora osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
Članak 48.
(1) Ukoliko su od međe prema susjednoj građevnoj čestici udaljene manje od 3,0 m, građevine na zidu orijentiranom prema toj međi ne mogu imati predviđene otvore.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom dimenzija do 60,0 cm x 120,0 cm, i s parapetom najmanje 120,0 cm - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 20 cm x 20 cm. E=4 E=2 ne može se graditi 3,5 m /Po+P+1K+Pk/ /Po+P/ E=4 E=2 ne može se graditi 3,5 m /Po+P+2K/ /Po+P/
(3) Stavak 1. ovog članka ne odnosi se na otvore koji su manje od 3,0 m udaljeni od međe čestice koja graniči s površinom koja nije predviđena za gradnju građevina visokogradnje (ulica, pješačka staza, put, trg, park i slično).
(4) Ukoliko se na udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe vlastite građevne čestice predviđa gradnja lođe, balkona, prohodne terase, otvorene galerije, otvorenog stubišta ili drugog otvorenog korisnog prostora građevine, na tu stranu građevna treba imati predviđen puni zid, ostakljenu neprozirnu pregradu ili punu pregradu najmanje visine 2,0 m, odnosno drugi element koji će onemogućiti vizualni kontakt među susjednim česticama.

Članak 48.

(5) Najmanja udaljenost slobodnostojeće građevine od bočne međe susjedne građevne čestice prema kojoj nema predviđene otvore, utvrđuje se kao širina strehe, uz uvjet da se odvodnja krovnih voda riješi na vlastitu česticu, te da pozicija građevine omogućava postizanje propisanog razmaka između građevina na susjednim česticama.
Članak 49.
(1) Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom (poluugrađena i ugrađena gradnja), trebaju biti oblikovane na način: - između zgrada obostrano smještenih na istoj međi treba predvidjeti izvedbu dilatacije, odnosno konstruktivni elementi takvih zgrada ne mogu biti zajednički - zid smješten na međi sa susjednom česticom treba biti predviđen kao vatrootporni, odnosno trebaju biti zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine i druge objekte - ukoliko se u zidu osnovne građevine smještenom na međi sa susjednom česticom predviđaju otvori, pozicija otvora treba od građevnog pravca biti udaljena najmanje 10,0 m, a građevni element koji se ugrađuje u zid (prozor, vrata i drugo) treba imati istu vatrootpornost kao i zid u koji je ugrađen - kod pratećih i pomoćnih građevina se u zidu smještenom na međi sa susjednom česticom ne mogu predvidjeti otvori - odvod krovne vode i snijega s građevine treba riješiti na vlastitoj čestici.

Članak 50.

Članak 50.
(1) Kod oblikovanja zgrada na području Općine uobičajena je primjena kosih krovova s nagibom do 45°.
(2) Zgrade se mogu oblikovati i primjenom ravnog krova, skrivenog kosog krova ili drugačije.
(3) Arhitektonsko oblikovanje koje odstupa od uobičajenog primjereno je za: Stranica 4530 - Broj 18 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. prosinca 2018. - dijelove naselja s grupiranim javnim i/ili poslovnim sadržajima unutar kojih se suvremeno arhitektonsko oblikovanje može primijeniti radi podizanja urbaniteta - samostojeće višestambene zgrade - samostojeće individualne zgrade, osobito u novijim dijelovima naselja.
(4) Na kosim i zaobljenim krovnim plohama zgrada smještenih na udaljenosti manjoj od 3,0 m od linije regulacije, obavezna je postava snjegobrana.

Članak 51.

Članak 51.
(1) Za zahvate na građevnim česticama građevina upisanih u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i navedenih kao evidentiranih u svrhu zaštite na lokalnoj razini, obavezna je primjena odredbi za provođenje iz poglavlja 6.3. „Mjere zaštite kulturno – povijesnih vrijednosti“.
Članak 52.
(1) Ukoliko na postojećoj čestici postoji stara kuća s tradicijskim arhitektonskim obilježjima, preporuča se staru kuću sačuvati i obnoviti, te je koristiti za trajno ili povremeno stanovanje, poslovni prostor, u turističke svrhe, odnosno u drugu namjenu koja će omogućiti očuvanje tradicijskih obilježja arhitekture.
(2) U slučaju izgradnje nove kuće uz staru tradicijskih obilježja, potrebno je novogradnju smjestiti tako da obje imaju funkcionalnu okućnicu (dvorište), makar i male površine, ali se među njima ne treba nužno postavljati ograda. 2.2.3.3. Uvjeti uređenja građevne čestice

Članak 53.

Članak 53.
(1) Građevne čestice se uređuju ograđivanjem, parternim uređenjem dvorišne površine, hortikulturnim zahvatima, postavom uređaja i opreme, te drugim odgovarajućim zahvatima.
(2) Na čestici stambenog sadržaja mogu se izvesti pomoćni sadržaji koji se ne smatraju građevinama, kao što su kamin, peka, fontana i slično.
(3) Kao dodatni element uređenja dvorišta zgrade sa stambenim sadržajem moguće je u stražnjem dijelu građevne čestice izvesti: - dekorativno vrtno jezerce površine do 10,0 m2 i dubine do 1,0 m - najviše jedno otvoreno tenis igralište - najviše jedan bazen.
(4) Više otvorenih sportsko - rekreacijskih igrališta i kompleks bazena moguće je graditi isključivo ukoliko se radi o sadržajima turističke namjene.
(5) Otvoreni bazeni i sportsko - rekreacijska igrališta trebaju biti udaljeni najmanje 12,0 m od najbližeg susjednog stambenog prostora i od drugog smještajnog sadržaja na susjednoj građevnoj čestici.

Članak 54.

Članak 54.
(1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje 20% vlastite površine u prirodnom terenu: - ispod kojeg ne mogu biti izvedene građevine niti ugrađene instalacije i drugi objekti (podrumske prostorije, septičke taložnice, cisterne, instalacije autonomnih sustava grijanja i slično) - iznad kojeg se ne mogu graditi građevine niti postavljati drugi objekti (nadstrešnice, vrtni paviljoni, solarni kolektori, fotonaponski paneli i slično).
(2) U obračun površine prirodnog terena uzimaju se: - zelene površine dvorišta koje pojedinačno nisu manje od 4,0 m2, a mogu se koristiti kao ukrasni vrt, povrtnjak, voćnjak, vinograd, livada, šumarak i slično, odnosno površina prirodnog terena treba omogućiti prihvat oborinskih voda s vlastite čestice i osigurati njihovo upuštanje u podzemlje - krovovi podzemnih garaža u razini poda prizemlja ukoliko su izvedeni tehničkim sustavom „zelenog krova“.
(3) U obračun prirodnog terena ne uzimaju se otvorene vodene površine dekorativnog jezerca.
(4) Ostatak građevne čestice koji nije zauzet visokogradnjom, može se opločiti.

Članak 55.

Članak 55.
(1) Uvjet za gradnju na pojedinačnim građevnim česticama je osiguranje najmanjeg broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta za osobna vozila, koji se utvrđuje prema poglavlju 5.2.1. „Cestovni promet“.
(2) Sva parkirališta je potrebno predvidjeti sukladno uvjetima zaštite voda iz poglavlja 5.4.2. „Zbrinjavanje otpadnih voda i zaštita voda“.
Članak 56.
(1) Ograđivanje pojedinačnih građevnih čestica nije obavezno, a provedbenim prostornim planom se za javne sadržaje, višestambenu gradnju i građevne komplekse s javnim načinom korištenja može predvidjeti i zabrana ograđivanja građevnih čestica iz oblikovnih razloga.
(2) Ulična ograda pojedinačne građevne čestice u pravilu se podiže na liniji regulacije, ali u slučaju kosog terena, izlomljene linije regulacije ili iz oblikovnog razloga, ulična ograda se može postaviti i dublje unutar građevne čestice.
(3) Pješački i kolni ulazi trebaju biti riješeni na način da se ograda otvara na vlastitu građevnu česticu.
(4) Visina ulične ograde može biti najviše 1,5 m, pri čemu ograde uz raskrižja trebaju imati manju visinu ili biti oblikovane od prozračnih elemenata na način da se osigura preglednost raskrižja.
(5) Iznimno, ulične ograde mogu biti više kada je to nužno radi zaštite građevine ili radi zaštite prometa od mogućeg utjecaja aktivnosti koja se na čestici odvija (izlijetanje životinja na prometnicu, dolijetanje sportskih rekvizita i slično), uz uvjet da takve ograde budu prozračne.
(6) Ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti najviše do 2,0 m visine, mjereno od niže kote terena susjednih građevnih čestica.

Ostali akti u ovom izdanju (78)