GLASNIK

Arhiva › 2018. › SGGČ 4

SGGČGrad Čakovec · 19. listopada 2018. · KLASA 021-05/18-01/75 · URBROJ 2109/2-02-18-06

Odluka o donošenju Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja romskog naselja Kuršanec

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

PDF stranica 97

Članak 35.

(4) Kod formiranja pojedinačnih građevnih čestica obavezno je poštivanje slijedećih parametara: - kod parcelacije je potrebno poštivati načelo racionalnog korištenja prostora, pri čemu je potrebno formiranje čestica neposrednim nastavljanjem jedne do druge, - nije dozvoljeno formiranje čestice na način da se dio zemljišta formira iza građevne čestice, odnosno tako da se u pozadini čestica ostavljaju površine do kojih nije mogući pristup s jednog od uličnih koridora, - granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica, - između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom površina ovog Plana, odnosno ukoliko se između dviju čestica ostavlja prostor još neutvrđene namjene, njegova širina ne može biti manja od najmanje širine građevne čestice utvrđene prema tabeli iz stavka 1. ovog članka. MAKSIMALNA NAMJENA NAČIN GRADNJE VISINA (vijenca) PODRUČJA OSNOVNE OSNOVNE GRAĐ (ZONA) GRAĐEVINE V /m/ osn Samostojeća /SS/ pri- 4,80 zemna /Po+P+Pk/ Samostojeća /SS/ 7,0 Katna /Po+P+1+Pk/ S1 i S1 post. Dvojna prizemna / 4,80 Po+P+Pk/ Dvojna katna 7,0 /Po+P+1+Pk/ - na postojećim česticama stambene namjene S1 može se zadržati zatečena veća izgrađenost post. (kig) od 0,4.
(4) Tlocrtna površina građevine je tlocrtna projekcija građevine, uključujući i krovne prepuste na površinu čestice.
(5) Bruto površina građevina je maksimalna bruto površina svih etaža svih građevina na čestici.

Članak 35.

(6) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.
Članak 36.
(1) Na postojećim česticama namjene (oznake S1 ), u skladu s propisima kojima se uređuje gradpost. nja, moguće je ozakoniti više postojećih građevina stambene namjene različitih vlasnika u slučaju kada je veći broj stambenih građevina izgrađen na istoj građevnoj čestici. 4.2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA
Članak 37.
(1) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar obuhvata ID Urbanističkog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne čestice.
(2) Veličina i površina građevina iskazuje se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ i koeficijent iskoristivosti građevne čestice / kis/, - maksimalno dozvoljenu visinu građevina /V/, prvenstveno u odnosu na osnovnu građevinu i maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /E/, prvenstveno u odnosu na osnovnu građevinu.
(3) Koeficijenti izgrađenosti i iskoristivosti čestice obračunavaju se ovisno o namjeni površina, prema kartografskom prikazu br. »1.« - Korištenje i namjena površina, a maksimalne vrijednosti navedenih koeficijenata, kao i najviše dozvoljene vrijednosti za visinu i etažnost građevina, utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: MAKSIMALNA MAKSIMALNA VISINA (vijen- VISINA (vijenkig kis ca) PRATEĆE ca) POMOĆNE GRAĐ. V /m/ GRAĐ. V /m/ prat pom nije moguće 3,00 0,4 1,0 graditi nije moguće 3,0 0,4 1,4 graditi nije moguće 3,0 0,4 1,0 graditi nije moguće 3,0 0,4 1,4 graditi
(7) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je u smislu ove Odluke odnos ukupne (bruto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.

Članak 38.

Članak 38.
(1) Visina građevine, u smislu ovog Plana je istovremeno i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne Stranica 582 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 4 konstrukcije zadnjeg kata odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,20 m.
(2) Na građevinama ravnog ili skrivenog kosog krova, ukupna visina atike iznad vrha krovne konstrukcije uz pročelje građevine, može biti maksimalno 80 cm.
(3) Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena), a kod građevina s ravnim krovom ili kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina se mjeri do vrha atike. MAKSIMALNA NAMJENA NAČIN GRADNJE ETAŽNOST PODRUČJA OSNOVNE OSNOVNE (ZONA) GRAĐEVINE GRAĐEVINE E Samostojeća /SS/ pri- 3/Po+P+Pk zemna Samostojeća /SS/ katna 4/Po+P+1+Pk S1 i S1 post. Dvojna prizemna 3/Po+P+Pk Dvojna katna 4/Po+P+1+Pk
(2) Etažnost se određuje brojem punih etaža, pri čemu se zadnja (najviša) etaža može oblikovati kao kat ili alternativno kao potkrovlje.
(3) U potkrovlju se prostor može organizirati samo u jednoj etaži (razini), osim kod krovova velikih volumena gdje je moguće formirati i drugu etažu potkrovlja, ali samo kao galerijski prostor. 4.3. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEV- NOJ ČESTICI

Članak 40.

Članak 40.
(1) Građevinu osnovne namjene je unutar čestice potrebno locirati u skladu s grafički utvrđenim parametrima iz kartografskog prikaza br. »4.« Način i uvjeti gradnje i to: - minimalnom udaljenosti građevina od linije regulacije i granica zone, - obaveznim građevnim pravcem, koji je određen za dijelove područja za koje je predviđena nova gradnja, - na obavezni građevni pravac locira se ulično pročelje osnovne građevine.
(2) Građevni pravac se za izgrađene dijelove područja obuhvata utvrđuje prema građevnom pravcu izvedenih susjednih građevina.
(3) Samostojeća osnovna građevina, od međe uz koju se locira, treba biti odmaknuta najmanje 60,0 cm, a dvojna osnovna građevina se locira na međi čestice.
(4) Ukupna visina građevine, ovisi o rasponu građevine i nagibu krovnih ploha, te kod građevina s kosim krovom ne može biti veća od visine građevine uvećane za ½ najvećeg raspona krovišta.

Članak 39.

Članak 39.
(1) Maksimalno dozvoljen broj etaža građevina /E/ određuje se ovisno o namjeni područja unutar kojeg se lociraju, kao i o planiranom načinu gradnje, sukladno vrijednostima iz slijedeće tabele: MAKSIMALNA MAKSIMALNA ETAŽNOST PRATEĆE ETAŽNOST POMOĆNE GRAĐEVINE GRAĐEVINE E E osn prat pom nije moguće graditi 1/P nije moguće graditi 1/P nije moguće graditi 1/P nije moguće graditi 1/P
(4) Osnovna građevina, od međe koja je suprotna onoj uz koju se locira (ili u slučaju dvojne gradnje na koju se locira), ne može biti manja od 4,0 m.
(5) Prateće i pomoćne građevine, ukoliko su dopuštene prema uvjetima zone, lociraju se iza pročelja građevine osnovne namjene, osim u slučaju kad se garaža za osobna vozila gradi kao dio kompleksa osnovne građevine, u kojem slučaju se na obavezni građevni pravac locira pročelje garaže.
(6) Udaljenost pojedine građevine do građevine na susjednoj građevnoj čestici ne može biti manja od visine ½ više građevine.
(7) Izuzetno od stavka 6. ovog članka, u području postojeće izgradnje - mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka S1 ./ udaljenost susjednih građepost vina može biti i manja, ukoliko se radi o zatečenom stanju.
(8) Međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom i tehnološkom rješenju i ID UPU- om se ne uvjetuje, osim što međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina, - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici, - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevinu na drugu - izvedbom protupožarnih barijera.

PDF stranica 99

Članak 39.

Broj 4 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 583
Članak 41.
(1) Unutar postojećih stambenih građevnih čestica /oznake S1 / mogu se u skladu s propisima kojima post. se uređuje gradnja, ozakoniti postojeće bespravno izgrađene građevine, te vršiti novi zahvati adaptacije, rekonstrukcije, dogradnje, nadogradnje i interpolacije na način koji osigurava: - direktni kolni prilaz na česticu s javne prometne površine u širini najmanje 2,0 m, - udaljenost osnovne građevine od regulacijske linije (međa prema prilaznoj javnoj površini), najmanje 3,0 m, osim za, kartografskim prikazom br. 1. prikazane izgrađene građevine, koje se u postupku legalizacije zadržavaju na izmjerenim pozicijama, a čije udaljenosti od linije regulacije mogu biti i manje od 3,0 m, - udaljenost svih građevina od ostalih međa građevne čestice, najmanje za širinu strehe, - udaljenost pomoćne građevine na čestici od susjedne osnovne ili prateće građevine najmanje 4,0 m.
(2) Izuzetno od prethodnog stavka, međusobna udaljenost građevina može biti i manja, ukoliko je to uvjetovano prostornim ograničenjima građevne čestice, ali u tom slučaju glavnim projektom treba dokazati ispravnost poduzetnih mjera za zaštitu od požara i to u odnosu na osiguranje vatrogasnog pristupa i mjera za zaštitu od prenošenja požara s jedne građevine na drugu. 4.4. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 42.

Članak 42.
(1) Arhitektonsko oblikovanje građevine te građevinski materijal koji će se upotrebljavati mora biti u skladu s uobičajenim načinom građenja na okolnim prostoru, uvažavajući krajobrazne karakteristike i vrijednosti kako bi se ostvarila što kvalitetnija slika prostora.
(2) Preporuča se postići oblikovanje uličnog poteza volumenima u odnosu stranica tlocrta građevine 1:1,5, te postavljanjem duže stranice paralelno s ulicom, pri čemu sljeme građevine u pravilu prati pružanje ulice, osim ako je zatečena izgradnja u predmetnom dijelu obuhvata ID UPU-a formirala potez ulice s građevinama zabatom orijentiranim prema ulici i položajem sljemena okomito na ulični pravac.
(3) Krovište građevine može biti ravno ili koso ili drugog oblika, a pokrov treba biti uobičajen za ovo podneblje i krajobrazna obilježja (biber, utoreni crijep, i dr.). Koso krovište je nagiba 25° - 45°.
(4) Na krovnu plohu mogu se ugraditi krovni prozori i kupole za prirodno osvjetljenje, postaviti kolektori sunčeve energije ili istu izvesti dijelom kao ravnu terasu.
(5) Oblikovanje pročelja provodi se prema načelima suvremenog građenja primjenom kvalitetnih i postojanih materijala.
(6) Satelitske antene, uređaji za klimatizaciju, ventilaciju i sl. te solarni paneli moraju se postavljati tako da budu što manje uočljivi i u pravilu ne na uličnu stranu.

Članak 43.

Članak 43.
(1) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.
(2) Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane.
(3) Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da ne zadiru u zračni prostor susjednih građevnih čestica, odnosno da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine.

Članak 44.

Članak 44.
(1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe (bočna ili stražnja međa) udaljeni manje od 3,0 m ne mogu imati otvore orijentirane prema susjednoj međi.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. 4.5. UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA 4.5.1. OSNOVNI UVJETI UREĐENJA GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 45.

Članak 45.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, osiguranje pristupa na česticu s javne prometne površine, minimalno izvedene kao makadamske ceste, te mogućnosti rješavanja otpadnih voda sukladno ovoj Odluci i posebnim propisima.
Članak 46.
(1) Sve građevine obavezno se priključuju na sustave komunalne infrastrukture. Stranica 584 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 4
(2) Optimalna razina komunalne opremljenosti građevne čestice obuhvaća: - javnu prometnu površinu (ulicu) radi ostvarenja pristupa do građevine, - kabelsku mrežu elektroopskrbe na koju je moguće ostvariti priključak građevine, uključivo javnu rasvjetu, - javnu mrežu vodoopskrbe i odvodnju oborinskih i otpadnih voda na koje je moguće priključiti građevinu, - kabelsku mrežu telekomunikacija, - mrežu plinoopskrbe.
(3) Iznimno od stavka 2. ovog članka moguće je realizirati gradnju individualne građevine i uz privremeno nižu razinu komunalne opremljenosti koja obuhvaća: - pristupnu cestu ili pristupni put (javno prometna površina), - mrežu elektroopskrbe na koju je moguće ostvariti priključak građevine, - vodoopskrbu iz javne mreže vodovoda, - odvodnju otpadnih voda putem nepropusne sabirne jame.
(4) Navedena iznimna opremljenost građevne čestice komunalnom infrastrukturom u stavku 3. ovog članka predstavlja samo privremeno (etapno) rješenje u prijelaznom periodu do potpune izgradnje komunalne i druge infrastrukture.

Članak 46.

4.5.2. UVJETI GRADNJE I UREĐENJA MANI- PULATIVNIH POVRŠINA I POVRŠINA PARKIRALIŠTA
Članak 47.
(1) Na svakoj građevnoj čestici, potrebno je izvesti kolni pristup na česticu, te parkirališni ili garažni prostor za vlastite potrebe.
(2) Na svakoj građevnoj čestici koja ima izlaz na kategoriziranu prometnicu, potrebno je osigurati manevriranje vozila unutar čestice, na način da se izlaz s čestice na prometnicu može izvesti prednjom stranom vozila.
(3) Minimalni broj parkirališnih ili garažnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema poglavlju 5.1.2. »Promet u mirovanju«.
(4) Parkirališne i manipulativne površine potrebno je predvidjeti uz primjenu mjera zaštite iz poglavlja 9.1. »Zaštita od zagađenja okoliša otpadnim vodama.« 4.5.3. GRADNJA OGRADE

Članak 48.

Članak 48.
(1) Ograde oko građevne čestice treba oblikovati i izvoditi na način da se uklapaju u sliku naselja te da su u skladu s oblikovanjem okolnog prostora.
(2) Ograda se s unutrašnje strane međe prema javnoj prometnoj površini izvodi visine do 1,20 m, a prema drugim građevnim česticama visine do 1,80 m, pri čemu se podnožje visine do 60 cm - može izvesti kao puna ograda od kamena, betona ili opeke, a preostali dio kao »prozračna« ograda od zelenila, drveta, metalne rešetke ili mreže u skladu s lokalnim uvjetima.
(3) U odnosu na ulične koridore ograde se mogu postavljati na liniji regulacije ili uvučeno od nje, ovisno o unutarnjoj organizaciji čestice. 4.5.4. OBAVEZA UREĐENJA ZELENIH POVR- ŠINA NA GRAĐEVNIM ČESTICAMA

Članak 49.

Članak 49.
(1) Svaka građevna čestica kojoj je kao osnovna namjena utvrđena stambena namjena treba imati minimalno 20% površine uređeno kao zelene površine. 5.0. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRAD- NJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
Članak 50.
(1) ID UPU-a osigurane su površine za razvoj infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske infrastrukturne građevine i to za: - prometnu mrežu (cestovna, pješačka, biciklistička), - vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda), - energetski sustav (elektroopskrba, plinofikacija), - sustav telekomunikacija.
(2) Infrastrukturni sustavi utvrđeni su na kartografskim prikazima Plana br. »2.a - 2.d« - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža u mjerilu 1: 1000.
(3) Građevine i uređaji infrastrukturnih sustava iz stavka 1. ovoga članka mogu se graditi, odnosno rekonstruirati neposrednom provedbom na čitavom području obuhvata ove ID UPU-a sukladno ovim Odredbama, posebnim propisima te posebnim uvjetima nadležnih ustanova s javnim ovlastima kojima se određuju i mjere zaštite okoliša.
(4) ID UPU-a prikazane trase komunalne infrastrukture su načelne i mogu se izmijeniti temeljem detaljnijih projekata ovisno o konfiguraciji terena, uvjetima zaštite okoliša te drugim posebnim uvjetima, a u svrhu postizanja funkcionalnijeg te tehnološki i ekonomski povoljnijeg rješenja, pri čemu trase treba zadržati u okvirima građevne čestice prometnica.

Članak 50.

(5) Položaj vodova i razmaci između pojedinih instalacija prikazani su orijentaciono na kartografskom prikazu br. 2a., 2b., 2c., 2d. u karakterističnim poprečnim profilima. Broj 4 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 585
Članak 51.
(1) Čestice namijenjene uličnoj i komunalnoj infrastrukturi formiraju se prema parcelaciji, danoj ovom ID UPU-a.
(2) Točna površina svake građevne čestice namijenjene uličnoj i komunalnoj infrastrukturi utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovom ID UPU-a.
(3) Dozvoljena odstupanja od planiranom utvrđenih površina mogu se kretati u rasponu od ±5 % planirane površine, ali nije moguće smanjivati širinu uličnih koridora ispod minimalne utvrđene grafički na kartografskim prikazima.

Članak 52.

Članak 52.
(1) Sve prometne površine na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogući vođenje komunalne infrastrukture (vodovod, odvodnja, elektroenergetska, plinska i telekomunikacijska mreža).
(2) Prilaz sa građevne čestice na prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava promet.
(3) Priključivanje građevina na komunalnu infrastrukturu obavlja se na način propisan od nadležnog distributera. 5.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE

Članak 53.

Članak 53.
(1) Na području obuhvata ID UPU-a određeni su prostori za izgradnju i rekonstrukciju prometne infrastrukture koji su prikazani na kartografskom prikazu broj »2a.« Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Plan prometa«, u mjerilu 1: 1000.
(2) ID UPU-a omogućena je gradnja i drugih prometnih i pratećih površina i građevina potrebnih za funkcioniranje pojedinih namjena u prostoru, temeljem projektne dokumentacije.
(3) Sve elemente prometnih sustava potrebno je projektirati sukladno posebnim propisima, prema pravilima struke, te uz poštivanje posebnih uvjeta održavatelja sustava.
(4) Spojevi prometnica nižeg ranga na prometnice višeg ranga trebaju biti riješeni na način da se utvrdi pravo prvenstva prometnice višeg ranga.

Članak 54.

Članak 54.
(1) ID UPU-a se za sve građane sukladno Pravilniku o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti predviđa osiguranje nesmetanog pristupa javnim građevinama, javnim površinama i sredstvima javnog prijevoza.
(2) Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.
(3) U provedbi ID UPU-a primjenjivat će se propisi i normativi utvrđeni zakonskom regulativom u svrhu smanjenja i eliminiranja postojećih i sprečavanja nastajanja novih urbanističko - arhitektonskih barijera.
(4) U raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s poteškoćama u kretanju moraju se ugraditi upušteni rubnjaci. 5.1.1. CESTOVNA I ULIČNA MREŽA

Članak 55.

Članak 55.
(1) ID UPU-a utvrđuju se građevne čestice mjesnih ulica kao dijelova prometnog sustava naselja.
(2) Podjela mjesnih ulica prema funkciji i značaju provodi se na: - glavne mjesne ulice - sabirnice, - ostale ulice.
(3) Ulicom se smatra svaka prometnica ili javni put uz koji se grade ili postoje stambene ili druge građevine te na koju te građevine, odnosno građevne čestice imaju izravan pristup.
(4) Glavne mjesne ulice funkcionalno su vezane uz vođenje ishodišno - odredišnog prometa. Promet motornih vozila na glavnim mjesnim prometnicama uključuje promet osobnih vozila i teretnih vozila.

Članak 56.

Članak 56.
(1) Cestovna i ulična mreža područja obuhvata ID UPU-a nadovezuje se na mrežu postojeće cestovne infrastrukture naselja.
(2) Ulice oznake UK , UK i UK predviđene su 1 2 5 kao prometne sabirnice u kategoriji glavnih mjesnih ulica.
(3) Ulice oznake UK , UK , UK , UK te UK 3 4 5 6 post1 - UK predviđene su kao prometnice za pristup post6 građevnim česticama u kategoriji ostalih ulica.
Članak 57.
(1) Minimalni tehnički elementi za izgradnju planiranih dionica ulica unutar obuhvata ID UPU-a, ovisno o kategorizaciji pojedine prometnice, su: a) Glavne ulice UK - širina koridora - 10 m 1 - broj prometnih traka i širina kolnika 2 x 3,0 m (6,0 m) - pješačke staze obostrano 2 x 1,5 m - zaštitno zelenilo jednostrano 1 x 2,0 m - računalna brzina 30 - 50 km/h - sa prometnice postoje prilazi zgradama Stranica 586 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 4 UK - širina koridora - 10 m 5 - broj prometnih traka i širina kolnika 2 x 2,5 m (5,0 m) - pješačko - biciklističke staze obostrano 2 x 1,5 m - zaštitno zelenilo obostrano 2 x 1,0 m - računalna brzina 30 - 50 km/h - sa prometnice postoje prilazi građevnim česticama b) Ostale ulice UK -UK 3 4 - širina koridora - 10m - broj prometnih traka i širina kolnika 2 x 2,5 m (5,0 m) - pješačka staza obostrano 2 x 1,5 m - zaštitno zelenilo obostrano 2 x 1,0 m - računalna brzina 30 km/h UK -UK - postojeće ulice i profili post1 post6

Članak 58.

Članak 58.
(1) Spoj prometnica je potrebno prometno označiti prema Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi cesta.
Članak 59.
(1) Svaka građevna čestica mora imati neposredni pristup na ulicu u jednoj od kategorija navedenih u članku 56.
(2) Neposrednim pristupom smatra se kolni pristup minimalne širine 3,00 m (iznimno prilikom rekonstrukcije postojeće građevine manje od 3,0 m).
(3) Pristup s građevne čestice na površinu mjesne ulice mora se odrediti tako da na njoj ne bude ugroženo odvijanje prometa. 5.1.2. PROMET U MIROVANJU

Članak 60.

Članak 60.
(1) Minimalno potreban broj parkirališno-garažnih mjesta dimenzija 2,5×5,0 m koji treba osigurati na građevnoj čestici građevine određene namjene utvrđuje se prema veličini građevinske bruto površine ili broju korisnika (mjesta) / zaposlenika uz primjenu sljedećih normativa: Jednoobiteljski i višeobitelj- 1 mjesto/1stambena ski stambeni objekti jedinica Poslovni prostori uz sta- 2 mjesta/100 m2 BRP novanje Uredi i sl. 2 mjesta/100 m2 BRP Trgovine i uslužni sadržaji 4 mjesta/100 m2 BRP Kulturni, vjerski i društveni 4 mjesta/100 m2 BRP sadržaji Ugostiteljstvo 4 mjesta/100 m2 BRP
(2) Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina s različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme. 5.1.3. BICIKLISTIČKE STAZE

Članak 61.

Članak 61.
(1) Unutar koridora prometnice mogu se graditi i uređivati biciklističke staze i to: - odvojeno od kolnika u drugoj razini.
(2) Najmanja širina biciklističke staze ili trake za jedan smjer vožnje je 1,0 m. 5.1.4. PJEŠAČKE POVRŠINE
Članak 62.
(1) Pješačke površine obuhvaćaju pločnike - nogostupe, pješačke putove i šetnice.
(2) Uređenje pločnika za kretanje pješaka - nogostupa, predviđa se uz kolnike u minimalnoj širini od 1,2 m - 1,5 m.
(3) Iznimno, u ulicama gdje to postojeća izgradnja ne dozvoljava pločnik se može urediti i u manjim gabaritima, ali ne manjim od 1,0 m.
(4) Kada su nogostupi uži od 1,2 m na njih se ne smiju postavljati stupovi javne rasvjete ili druge prepreke koje otežavaju kretanje pješaka.
(5) Izgradnja sustava nogostupa obavezna je za sve nove prometnice i postojeće prometnice koje se mogu rekonstruirati prema Planom definiranim profilima. 5.2. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE

Članak 63.

Članak 63.
(1) Ovom ID UPU-a određene su površine i koridori za rekonstrukciju i gradnju distributivne telekomunikacijske mreže (nepokretne mreže).
(2) Postojeće i planirane građevine i mreža telekomunikacija prikazana je na kartografskom prikazu br. 2b.
(3) Pri projektiranju i izvođenju TK kanalizacije obavezno se pridržavati važećih propisa kao i propisa o minimalnim udaljenostima od ostalih infrastrukturnih objekata. Broj 4 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 587
(4) Izmjenom i dopunom Urbanističkog plana uređenja osiguravaju se uvjeti za gradnju i rekonstrukciju distributivne telefonske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom obuhvatu Plana.
(5) Omogućava se dogradnja, odnosno rekonstrukcija te eventualno izgradnja novih građevina, radi implementacije novih tehnologija i/ili kolokacija odnosno potreba novih operatera, vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih koncesionara.
(6) Izmjenom i dopunom Urbanističkog plana uređenja predviđeno je povećanje kapaciteta telekomunikacijske mreže, tako da se osigura dovoljan broj telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika, kao i najveći mogući broj spojnih veza.
(7) Nova telekomunikacijska infrastruktura za pružanje javnih telekomunikacijskih usluga putem telekomunikacijskih vodova mora omogućiti efikasnu i ekonomičnu izgradnju širokopojasnih žičnih i optičkih mreža i za generacije budućih mrežnih tehnologija, a istovremeno mora biti kompatibilna s postojećim tehnologijama.

Članak 63.

(8) Sve telekomunikacijske mreže (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli i drugo) trebaju se polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica, tj. u zoni pješačkih staza ili zelenih površina s jedne ili obje strane kolnika, ovisno o poprečnom presjeku.
(9) Distributivna telekomunikacijska kanalizacija treba biti realizirana s PVC, PEHD i sl. cijevima ø 110, 75, 50 mm i montažnim zdencima tipa D0 do D4.
(10) Dubina rova za polaganje cijevi između zdenaca treba biti tolika da je minimalna udaljenost od površine terena do tjemena cijevi u gornjem redu min 0.7 m. Na prijelazu prometnica taj razmak mora biti min 1,0 m.
(11) U izgrađenom dijelu ID UPU-a infrastrukturne građevine /veće i manje građevine za TK opremu/ mogu se postavljati samo na zasebnoj građevnoj čestici ili na čestici na kojoj se nalazi građevina javne namjene.
(12) U neizgrađenom dijelu ID UPU-a, obzirom na razvoj novih usluga, unutar javnih zelenih površina u koridorima ulica ili na pojedinačnim građevnim česticama, moguće je predvidjeti: - izuzetno - gradnju veće građevine za smještaj TK opreme, - gradnju manje građevine (TK stanice) za lociranje TK opreme, - postavu samostojećeg kabineta na površini okvirnih dimenzija 2 m x 1 m. Kabinet je pretpostavljene visine 1,5 m, na svakih cca. 500,0 m dužine a potrebno ga je postaviti da ne smeta prometu.
(13) Telekomunikacijsku mrežu u zoni treba projektirati i izvesti u skladu s Pravilnikom o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju (»Narodne novine«, broj 114/10 i 29/13), Pravilniku o načinu i uvjetima određivanja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, zaštite zone i radijskog koridora te obaveze investitora radova ili građevine (»Narodne novine«, broj 42/09, 39/11) i Pravilniku o tehničkim i uporabnim uvjetima za svjetlovodne distribucijske mreže (»Narodne novine«, broj 108/10), te uvjetima davatelja telekomunikacijskih usluga i pravilima struke na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera.

Članak 63.

5.2.1. TELEFONSKI PRIKLJUČCI
Članak 64.
(1) Na svaku građevinu potrebno je ugraditi izvodni telekomunikacijski ormarić.
(2) Izvodne ormariće potrebno je cijevima spojiti na kabinet kabelske kanalizacije. Unutarnji razvod se projektira u sklopu zasebnih glavnih projekta pojedinih objekata prema posebnim propisima.
(3) Tip, lokacija postave i način priključenja priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji vlasnika TK kanalizacije, danoj prethodnim uvjetima, ali na način da zauzimanje javne površine oknom ne onemogući prolaz drugim mrežama komunalne infrastrukture. 5.2.2. POKRETNE TELEKOMUNIKACIJSKE - BAZNE RADIJSKE STANICE

Članak 65.

Članak 65.
(1) Na prostoru obuhvata ID UPU-a novu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javne komunikacijske usluge putem elektroničkih valova, bez korištenja vodova (osnovne postaje pokretnih komunikacija i pripadajućim antenski sustavi na krovnim prihvatima) planirati nakon provjere pokrivenosti radijskim signalom svih operatora pokretnih komunikacija. 5.3. UVJETI GRADNJE, KOMUNALNE I OSTA- LE INFRASTRUKTURNE MREŽE
Članak 66.
(1) Glavne projekte mreža infrastrukture potrebno je izraditi za cjelovito područje zone stanovanja obuhvata ID UPU-a, u kojima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica.
(2) Za izvedenu linijsku infrastrukturu, čije trase se dijelom ili u cijelosti ne poklapaju s uličnim koridorima, ukoliko nije predviđeno izmještanje vodova u koridore ulica ili periodu do predviđenog izmještanja, potrebno je utvrditi služnost prolaza za moguće održavanje i/ili rekonstrukciju infrastrukture unutar čestica druge namjene. Stranica 588 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 4
(3) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih staza i zasađenog raslinja. 5.3.1. MREŽE ELEKTROOPSKRBE I JAVNE RASVJETE

Članak 67.

Članak 67.
(1) Rješenje mreže elektroopskrbe i javne rasvjete za prostor ID UPU-a prikazano je na kartografskom prikazu br. »2b.« Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Elekroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža, a položaj vodova unutar koridora ulice dat je prikazom poprečnog profila ulice.
(2) Unutar područja obuhvata ID UPU-a predviđena je izgradnja dvije nove trafostanice 10(20)/0,4 kV koje se povezuje srednjenaponskim podzemnim vodom 10(20) kV međusobno i na najbližu postojeću 10(20) kV infrastrukturu u naselju Kuršanec po sistemu ulazizlaz. Opskrbu električnom energijom tj. izgradnju srednjenaponske 10(20)kV mreže do zone i u zoni, novih 10(20)/0,4kV trafostanica, 0,4kV niskonaponske mreže te 0,4 kV niskonaponske mreže javne rasvjete, treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke.
(3) Postojeća stupna trafostanica »LUG« - 578 STS-B se ukida.

Članak 68.

Članak 68.
(1) Projektna dokumentacija s opisom i dispozicijom svih potrebnih elemenata el. instalacije i opreme te sa svim proračunima izradit će se posebno za svaku jedinicu mreže: - projekt trafostanice sa SN priključnim vodom i raspletom NN mreže koji se odnosi na napajanje građevnih čestica stanovanja; - projekt javne rasvjete s vrstom i pozicijom stupova i svjetiljki i ostalim potrebnim elementima za rasvjetu prometnica, ulica i pješačkih staza, a sve ovisno o važećim uvjetima.
(2) Na svim prijelazima podzemnih energetskih kabela ispod prometnica obavezno treba predvidjeti zaštitne plastične cijevi PVC. Broj i profil zaštitnih cijevi će se odrediti u projektnoj dokumentaciji za svaki slučaj posebno.

Članak 69.

Članak 69.
(1) Niskonaponski kućni priključak za pojedinu predmetnu građevinu izvodi se prema pravilima i tipskim rješenjima HEP-a ODS »Elektra« Čakovec s obzirom na odabir izvedbe niskonaponske mreže: - nadzemna ugradnja kućnog priključnog ormarića (KPMO) na vanjskoj fasadi na najprikladnije mjesto u odnosu na očitanje, vanjski priključak i unutarnji razvod, - podzemna ugradnja samostojećeg kabelskog razvodnog ormara (KRO) u zeleni pojas s mogućnošću priključenja do 6 kupaca s ugradnjom kućnog priključnog mjernog ormarića (KPMO) na vanjskoj fasadi na najprikladnije mjesto u odnosu na očitanje, vanjski priključak i unutarnji razvod, odnosno ugradnja samostojećeg kućnog priključnog mjernog ormara (KPMO) u liniju razgraničenja dviju građevnih čestica prema pješačkoj stazi s mogućnošću priključenja do 3 kupca.

Članak 70.

Članak 70.
(1) Javna rasvjeta izvodi se u sklopu nadzemne niskonaponske mreže na stupovima, a prema potrebama će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće niskonaponske mreže.
(2) Detaljno rješenje rasvjete unutar obuhvata ID UPU-a potrebno je prikazati u izvedbenim projektima, koji će do kraja definirati njeno napajanje i upravljanje, odabir stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i rasvjetnih tijela i traženi nivo osvijetljenosti sa svim potrebnim proračunima. 5.3.2. PLINOOPSKRBA

Ostali akti u ovom izdanju (29)