Odluka o donošenju Master plana za integrirani prijevoz putnika (projekt razvoja integriranog prijevoza putnika i intermodalnog prijevoza tereta na području regije sjeverne Hrvatske)
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 1983
Članak 3.
o Unapređenje organizacijskih postavki sustava i suradnje među mjerodavnim dionicima – poboljšanje organizacijskih postavki prometnog sustava i reorganizacija strukture važnih dionika kako bi se optimizirali njihovi resursi ključni su za poboljšanje održivosti i kvalitete prometnih sustava. o Unapređenje operativnih postavki sustava – prioritet je utvrditi prikladni sustav održavanja kako bi se osiguralo pravilno održavanje postojeće mreže, objekata i voznog parka. o Unapređenje sigurnosti prometnog sustava – cilj je koristiti ITS/TMS, mjere smanjenja prometa, mjere poticanja korištenja javnog prijevoza, prikupljanje, obradu, publiciranje i distribuciju pomorskih navigacijskih sigurnosnih podataka i informacija kao i mjere za unapređenje sigurnosti pomorskog prometa. o Smanjenje/ublažavanje utjecaja na okoliš – smanjenje emisija stakleničkih plinova povezanih s prometom, promjenom navika mobilnosti i korištenjem modernih tehnologija. o Unapređenje energetske učinkovitosti – promicanje učinkovitijeg korištenja prometne mreže, naročito preusmjeravanjem korisnika na javni prijevoz i alternativne vidove prometa. o Financijska održivost prometnog sustava – bolje planiranje i upravljanje prometnim sustavima. S ciljem unapređenja međunarodnog teretnog i putničkog prometa na velike udaljenosti Sjeverna regija, ulaganjem u infrastrukturu, može postati gospodarski konkurentniji, te važan dio europskog tržišta. Razvojem željezničke i cestovne Stranica 1984 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017.
Članak 3.
mreže otvorit će se put ka daljnjem razvoju regije. Bitno je unaprijediti postojeći prometni sustav s ciljem osiguranja efikasnosti i održivosti samog sustava. Time bi se unaprijedile operativne postavke sustava, ublažio utjecaj na okoliš, unaprijedila energetska učinkovitost i financijska održivost prometnog sustava, što je dio europskih ciljeva za ostvarenje održive mobilnosti. 4.7. Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske 1997. Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske u poglavlju 2.3 „Osnove za utvrđivanje prioritetnih intervencija u prostoru“ u aspektu provođenje strateških ciljeva predlaže prioritetno osposobljavanje i poboljšanje postojeće razvojne strukture u prostoru te izvedbu nedostajućih sustava o kojima ovisi razvoj u širem prostoru i prostoru posebne važnosti za državu. • Prioritetni zahvati u prostoru se usmjeravaju po sljedećim načelima bitnim za prometni sektor: o korištenje alternativnih, lokalnih, i posebnih oblika prometa, vodoopskrbe, energije i odvodnje na područjima rijetke naseljenosti i ograničenja razvoja, o usmjeravanje izgradnje u zone s dovoljnim kapacitetima postojeće infrastrukture, te izgradnja potrebne infrastrukture radi stvaranja uvjeta za razvoj, osobito na područjima oživljavanja gospodarstva i naseljavanja, o rezervacija i ograničeno korištenje prostora potencijalnog razvoja (turizam, infrastruktura, vodni resursi) koji se ne može realizirati u predvidivom razdoblju i za koje ne postoji dovoljan stupanj istraženosti. • Kao prioritetna problemska područja prepoznaje:
Članak 3.
o funkcionalno osposobljavanje infrastrukturnih mreža (poglavito prometnih i vodoopskrbnih) kao osnove za usmjeravanja razvoja i zaštite okoliša i to ravnomjernim pokrivanjem cijelog prostora Države (uz primjenu prostoru prilagođenih oblika). U cilju unaprijeđenja Republike Hrvatske, Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske naglašava važnost prometa za povezivanje grupa županija (prostornih cjelina) i Hrvatske s Europskom unijom kao medij za promicanje gospodarskog i demografskog rasta, dok upozorava na invenstiranje u velike projekte bez prethodno potrebnih stručnih studija. Strategijom se za cjelinu županija Središnje Hrvatske kojoj pripada i područje Master plana predviđa planska usmjerenja razvoja prometa prema gospodarsko – prometnoj funkciji županijskih i regionalnih centara Varaždina, Čakovca i Koprivnice. 4.8. Nacrt prijedloga Strategije regionalnog razvoja RH za razdoblje do kraja 2020. godine Premda Strategija regionalnog razvoja RH za razdoblje do kraja 2020. godine još nije stupila na snagu smjernice za razvoj prometa na cijelom području Republike Hrvatske su navedene kroz propisane mjere za ispunjavanje strateških ciljeva. Ciljevi s relevantnim mjerama za razvoj prometa su navedeni niže: • 1. Povećanje kvalitete življenja poticanjem održivog teritorijalnog razvoja o 1.2. Osiguranje i unapređenje osnovne lokalne i regionalne infrastrukture 1.2.1. Razvoj javne infrastrukture od lokalnog značaja • Podrška aktivnostima ujednačavanja kvalitete, razvijenosti i učinkovitijeg korištenja prometne infrastrukture sukladno dokumentima prostornog uređenja, radi bolje povezanosti sa čvorištima s većim volumenima prometa, ublažavanja prometne izoliranosti, smanjenja zagušenosti i povećanja sigurnosti, razvoja turističke destinacije uz poticanje zelene mobilnosti • Podrška izradi projekata „Održivog plana urbane i regionalne mobilnosti“ (SUMP)
Članak 3.
• Podrška ulaganjima u željezničku infrastrukturu u svrhu povećanja propusne moći pruge i povećanja teretnog i putničkog željezničkog prometa • Podrška u aktivnostima poboljšanja kvalitete lokalnih usluga u prometu. • 1. Povećanje kvalitete življenja poticanjem održivog teritorijalnog razvoja o 1.2. Osiguranje i unapređenje osnovne lokalne i regionalne infrastrukture 1.2.2. Razvoj javne infrastrukture od regionalnog značaja • Podrška aktivnostima ujednačavanja kvalitete, razvijenosti i učinkovitijeg korištenja prometne infrastrukture sukladno dokumentima prostornog uređenja, radi bolje povezanosti sa čvorištima s većim volumenima prometa, ublažavanja prometne izoliranosti, smanjenja zagušenosti i povećanja sigurnosti, razvoja turističke destinacije na regionalnoj razini uz poticanje zelene mobilnosti • Podrška izradi projekata „Održivog plana urbane i regionalne mobilnosti“ (engl. SUMP) • Podrška razvoju multimodalnog integriranog prometa i suradnja u aktivnostima poboljšanja kvalitete usluga u prometu • Podrška u aktivnostima ulaganja u željezničku infrastrukturu u svrhu povećanja propusne moći pruge i povećanja teretnog i putničkog željezničkog prometa. • 1. Povećanje kvalitete življenja poticanjem održivog teritorijalnog razvoja o 1.2 Osiguranje i unapređenje osnovne lokalne i regionalne infrastrukture 1.2.4. Podrška primjeni mjera zaštite okoliša i energetske učinkovitosti na lokalnoj i regionalnoj razini • Podrška u unaprjeđenju cestovne i željezničke infrastrukture u smislu povećanja njezine energetske učinkovitosti (npr. unapređenje rasvjete, odvodnje, zaštita od buke, elektrifikacija željeznica, rampe, nadvožnjaci)
Članak 3.
• Promicanje i podrška boljoj organizaciji i korištenju zelenog javnog prijevoza s ciljem smanjenja ispuštanja CO2. • 1. Povećanje kvalitete življenja poticanjem održivog teritorijalnog razvoja o 1.3. Podrška potpomognutim područjima i područjima s razvojnim posebnostima 29. rujna 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 1985 1.3.1. Pružanje podrške razvoju potpomognutih područja • Ujednačavanje kvalitete, razvijenosti i poboljšanje organizacije prometne infrastrukture radi bolje povezanosti s urbanim središtima i ublažavanja prometne izoliranosti (veza 1.2.1, 1.2.2). • 1. Povećanje kvalitete življenja poticanjem održivog teritorijalnog razvoja o 1.3. Podrška potpomognutim područjima i područjima s razvojnim posebnostima 1.3.4. Unapređenje kvalitete življenja i razvoj urbanih područja (veza 1.2.1) • Podrška rješenjima kojima se uspostavljaju sustavi temeljeni na konceptu održive urbane mobilnosti (veza 1.2.1) • Provedba aktivnosti usmjerenih na rješavanje problema potrošnje velike količine energije, zagađenosti, prometnih zagušenja (usmjeriti aktivnosti na pametno upravljanje prometom), loše povezanosti s okruženjem i sl. u urbanim područjima (veza 1.2.4). • 1. Povećanje kvalitete življenja poticanjem održivog teritorijalnog razvoja o 1.3. Podrška potpomognutim područjima i područjima s razvojnim posebnostima 1.3.5. Stvaranje poželjnih uvjeta za život u pograničnim područjima • Poboljšanje kvalitete, sigurnosti i ekološke održivosti usluga i čvorišta pomorskog i obalnog prijevoza promicanjem multimodalnih rješenja (veza 1.2.1, 1.2.2)
Članak 3.
• Poboljšanje planiranja i koordinacije regionalnih putničkih prijevoznih sustava u svrhu boljeg povezivanja s nacionalnim i europskim prijevoznim mrežama (veza 1.2.2) • Poboljšanje koordinacije između sudionika u teretnom prijevozu s ciljem povećanja broja multimodalnih okolišno prihvatljivih prijevoznih rješenja (veza 1.2.2) • Podrška aktivnostima ujednačavanja kvalitete, razvijenosti i učinkovitog korištenja prometne infrastrukture radi bolje povezanosti, povećanja sigurnosti i ublažavanja prometne izoliranosti pograničnih područja (veza 1.2.1, 1.2.2). Nacrt prijedloga Strategije regionalnog uređenja pruža smjernice za razvoj prometa po svim aspektima njegove funkcionalnosti potrebne za područje Master plana. Prihvaćanjem i usmjerenim razvojem po predloženim smjernicama omogućio bi se razvoj prometnog sustava u skladu s europskim primjerima dobre prakse i direktivama. 4.9. Strateški dokumenti Koprivničko-križevačke županije 4.9.1. Regionalni operativni program Koprivničko-križevačke županije Dokument Regionalni operativni program Koprivničkokriževačke županije propisuje sljedeće strateške ciljeve i prioritete: • Razvoj prometne i komunalne infrastrukture o Izgradnja prometne infrastrukture – cilj je osigurati bolju prometnu povezanost prostora Županije sa ostatkom Hrvatske te na taj način pridonijeti razvoju gospodarstva, podići standard prometne infrastrukture i zaštite okoliša na prostoru cijele Županije, te rasterećenjem državne i županijske ceste osigurati veću sigurnost u prometu.
Članak 3.
Dokument navodi razvoj prometne infrastrukture kao jedan od ključnih segmenata razvoja gospodarstva u Županiji, te u osiguranju veće sigurnosti u prometu. 4.9.2. Županijska razvojna strategija Koprivničko-križevačke županije za razdoblje 2011. – 2013. U dokumentu Županijska razvojna strategija Koprivničkokriževačke županije za razdoblje 2011. – 2013. definirani su strateški ciljevi od kojih se sljedeći tiču prometnog sustava: • Razvoj prometne i komunalne infrastrukture o Izgradnja prometne infrastrukture Razvoj cestovne infrastrukture – osigurati bolju prometnu povezanost Koprivničko-križevačke županije s ostatkom Hrvatske izgradnjom kvalitetne cestovne infrastrukture – autocesta i brzih cesta, te podići standard cestovne infrastrukture i zaštite okoliša kroz rasterećenje državnih i županijskih cesta, te osigurati veću sigurnost u prometu Razvoj željezničkog prometa – modernizacija željezničkog transporta u Županiji, te njegovo povezivanje s europskim željezničkim sustavom. Razvoj i poboljšanje željezničke infrastrukture koja će povećati sigurnost i kvalitetu transporta i skratiti vrijeme putovanja i transporta. Razvoj ostalih oblika prometne infrastrukture – maksimalizirati iskorištenost geoprometnog položaja Županije i time proširiti razvojne mogućnosti Županije, te razvojem riječnog i zračnog prometa pridonijeti stvaranju preduvjeta za daljnji razvoj i povećanje konkurentnosti gospodarstva Županije. Ovim dokumentom osigurala bi se izgradnja novih prometnica te povećala sigurnost u prometu čime bi se povećao broj prevezenih putnika, a time i brzina na prometnicama.
Članak 3.
Provođenjem mjera modernizacije željezničkog transporta ostvarila bi se modernizirana i elektrificirana željeznička infrastruktura u Koprivničko-križevačkoj županiji. Isto tako stvorili bi se preduvjeti za razvoj integralnog prometa Županije. 4.9.3. Razvojna strategija Koprivničko-križevačke županije 2014.-2020. U dokumentu Razvojna strategija Koprivničkokriževačke županije 2014.-2020. navedeni su ciljevi za razvoj prometne i komunalne infrastrukture: • Razvoj cestovne infrastrukture- poboljšanje cestovne povezanosti na državnoj cesti DC41 GP Gola -Koprivnica -Križevci -Sesvete (D3) gdje je potrebno izvesti habajući sloj asfalta kako bi se cesta dovela u zadovoljavajuće stanje za prometovanje, ulaganje u obnovu državnih cesta po programu unapređenja državnih cesta (poboljšali bi se poprečni i uzdužni elementi ceste, izvela odvodnja i izgradnja pješačkih i biciklističkih staza) • Razvoj željezničke infrastrukture- izgradnja nove željezničke pruge Gradec-Sveti Ivan Žabno (u tijeku), provedba projekta rekonstrukcije i dogradnje drugog kolosijeka dionice Dugo Selo -Križevci (u tijeku) kao dio uspostavljanja dvokolosječne željezničke pruge Stranica 1986 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017. visoke učinkovitosti za mješoviti promet na Mediteranskom koridoru, dvokolosječna željeznička pruga Križevci-Koprivnica-granica s Republikom Mađarskom. 4.9.4. Program ukupnog razvoja Grada Đurđevca za razdoblje od 2011. do 2013. godine U dokumentu Program ukupnog razvoja Grada Đurđevca za razdoblje od 2011.-2013. godine navedeni su strateški ciljevi za razvoj prometne i komunalne infrastrukture:
Članak 3.
• Razvoj cestovne infrastrukture- izrada planske dokumentacije za izgradnju dviju brzih cesta te daljnja modernizacija prometnica • Osuvremenjivanje i dogradnja željezničke infrastrukture i ostalih oblika prometne infrastrukture- izrada tehničko-tehnološke dokumentacije, rekonstrukcija željezničke infrastrukture i pratećih objekata, • Izrada projektne dokumentacije za izgradnju zračne luke. 4.9.5. Strategija razvoja Grada Koprivnice Dokument Strategija razvoja Grada Koprivnice pruža mjere i ciljeve za razvoj grada. Neki od njih su sljedeći: • Održiv rast o Povećati energetsku učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije i smanjiti štetne emisije Provedba plana održive mobilnosti – prema načelima održive mobilnosti, uz minimalne i nužne izmjene potrebno je urediti postojeći prometni sustav Grada Koprivnice. Mjerama poput izgradnje i rekonstrukcije određenih nerazvrstanih cesta, pješačko-biciklističkih staza, trgova, uvođenja javnog prijevoza uz multimodalnost prijevoza putnika, elektromobilnost, multimodalnost prijevoza tereta, želi se postići bolje funkcioniranje gradskog prometnog sustava, poboljšati mobilnost putnika i tereta te povećati prometna sigurnost, sve uz smanjenje troškova i onečišćenja. Ovim dokumentom potaknut će se razvoj održive mobilnosti u Gradu Koprivnici, a time i razvoj prometnog sustava čime će se poboljšati mobilnost i pristupačnost za putnike. Razvoj Grada Koprivnice treba biti u skladu s razvojem Županije i cijele sjeverne regije. 4.9.6. Plan održive urbane mobilnosti Grada Koprivnice U dokumentu Plan održive urbane mobilnosti Grada Koprivnice definiran je niz mjera za provedbu strateških poglavlja:
Članak 3.
• Ostvarenje održivog prometno-prostornog planiranja o Uklanjanje uskih grla u prometu s ciljem povećanja protočnosti prometne mreže – cilj ove mjere je identifikacija problematičnih lokacija u prometnom sustavu koje uzrokuju „uska grla“ te njihovo sustavno rješavanje prema stupnju težine izvedbe o Edukacija građana s ciljem popularizacije održivih oblika prometovanja – cilj ove mjere je educirati građane o novim inovativnim načinima prijevoza, o njihovim koristima i sl. • Poboljšanje pješačkog i biciklističkog prometa o Primarna biciklistička mreža – cilj ove mjere je uređenje i izgradnja glavnih biciklističkih pravaca na području Grada Koprivnice o Povećanje izravnosti i povezanosti mreže pješačkobiciklističkih pravaca – cilj ove mjere je povezati postojeću pješačko-biciklističku mrežu na području Grada Koprivnice o Intermodalnost javnog prijevoza – cilj ove mjere je provesti niz aktivnosti u svrhu jačanja intermodalnosti sustava javnog prijevoza. • Javni prijevoz i intermodalnost o Uvođenje javnog prijevoza – cilj ove mjere je uvesti sustav javnog prijevoza u Grad Koprivnicu te promovirati sustav javnog prijevoza o Sustav integriranih prijevoznih karata – cilj ove mjere je izraditi studiju uspostave zajedničke naplate prijevoznih karata o Uvođenje sustava informiranja o vremenu putovanja – cilj ove mjere je uvesti ICT sustav praćenja. • Elektromobilnost o Uvođenje „car sharing“ sustava na ostale korisnike te poticanje „carpooling“ sustava – cilj ove mjere je uvesti car sharing sustav, te potaknuti „carpooling“ sustav o Poticanje korištenja električnih i hibridnih vozila – cilj ove mjere je poticanje korisnika na korištenje električnih i hibridnih vozila.
Članak 3.
• Optimizacija automobilskog prometa o Optimizacija sustava parkiranja – cilj ove mjere je optimizirati sustav parkiranja te urediti parkirališta za sve oblike prijevoza. Ovim dokumentom potiču se mjere održive mobilnosti u Gradu Koprivnici provođenjem mjera održivog prometnoplanskog planiranja kojima bi se povećala protočnost u samom Gradu. Poboljšanjem javnog prijevoza, te biciklističkog i pješačkog prometa razvijaju se alternativni oblici prijevoza, te stvaraju preduvjeti za razvoj održive mobilnosti. Kao mjera optimizacije automobilskog prometa moguća je primjena „car sharing“ sustava te korištenje električnih i hibridnih vozila. Osim toga sa svrhom optimizacije gore navedenog prometa potrebno je optimizirati sustav parkirališta u gradu te teretni promet na području Grada. 4.9.7. Strategija razvoja Grada Križevaca Dokument Strategija razvoja Grada Križevaca navodi prioritete i ciljeve za adekvatan razvoj Grada Križevaca: • Podizanje kvalitete života građana o Unaprjeđenje komunalne i druge infrastrukture – unaprijediti postojeću infrastrukturu s ciljem poboljšanja životnog standarda građana. U području lokalnih cesta, Grad donosi godišnje planove održavanja i izgradnje sukladno financijskim mogućnostima. Gore navedenim dokumentom želi se osigurati kontinuirani razvoj i održavanje mreže prometnica na području Grada Križevaca, kako bi se razvoj Grada uskladio s razvojem Županije ali i sjeverne regije. 4.9.8. Strategija razvoja cikloturizma za područje Podravine U dokumentu Strategija razvoja cikloturizma za područje Podravine propisuju se ciljevi razvoja cikloturizma:
Stranica 1987
Članak 3.
29. rujna 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 1987 • Uspostava i osuvremenjivanje sadržaja javne turističke infrastrukture i suprastrukture koja će moći udovoljiti zahtjevima potražnje inducirane razvojem cikloturizma na projektnom području o Razvoj novih i osuvremenjivanje postojećih biciklističkih staza, koje je potrebno privesti turističkoj svrsi na način da se na njima osiguraju objekti javne turističke infrastrukture. U Koprivničko-križevačkoj županiji jedan od glavnih prioriteta je razvoj, modernizacija i održavanje biciklističkih staza koje osim što imaju pozitivan utjecaj na održivu mobilnost u gradovima, može pozitivno utjecati na turističku ponudu Županije. 4.10. Strateški dokumenti Međimurske županije 4.10.1. Regionalni operativni program Međimurske županije Dokument Regionalni operativni program Međimurske županije propisuje sljedeće ciljeve i mjere: • Očuvanje okoliša i gospodarenja prirodnim resursima i kulturnom baštinom o Očuvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom baštinom Unapređenje okoliša kroz izgradnju i modernizaciju prometnica – cilj je sačuvati visoku kvalitetu okoliša kroz izgradnju novih prometnica/zaobilaznica. Ovim dokumentom želi se potaknuti razvoj prometnog sustava u Županiji i umanjiti promet u gradovima izgradnjom obilaznica kako bi se rasteretili gradovi, ali i potaknuo njihov daljnji gospodarski razvoj. 4.10.2. Godišnji plan Energetske učinkovitosti Međimurske županije za 2016. godinu U dokumentu Godišnji plan Energetske učinkovitosti Međimurske županije za 2016. godinu navodi se mjera za sektor prometa:
Članak 3.
• Projekt razvoja integriranog sustava javnog prijevoza putnika – razvoj Master plana za razvoj integriranog sustava javnog prijevoza putnika Kako bi se potaknuo razvitak Međimurske županije i ostanak stanovništva u izvangradskim sredinama potreban im je kvalitetni sustav javnog prijevoza koji omogućava da sve potrebne poslove obave u gradu, a ostanu živjeti izvan njega. 4.10.3. Strateški marketing plan turizma Međimurske županije 2014.-2020. Dokument Strateški marketing plan turizma Međimurske županije 2014.-2020. navodi neke od ciljeva za unapređenje kvalitete turističke ponude: • Unapređenje vinske ceste • Unapređenje biciklističkih staza. Razvojem vinskih cesta i biciklističkih staza pozitivno se utječe na razvoj prometnog sustava te na unapređenje turističke ponude, čime se isto tako utječe na razvitak Međimurske županije. 4.10.4. Strategija ruralnog razvoja Međimurske županije U dokumentu Strategija ruralnog razvoja Međimurske županije definirano je sljedeće: • Turističke para-atrakcije – poboljšanje turističke ponude razvojem građevina i ostalih sadržaja koji poput ostalih turističkih atrakcija, privlače turiste i jednodnevne posjetitelje, kao što su prometna infrastruktura i servisi putovanja, poslovna putovanja, redovno obrazovanje, liječenje, znatnija kupnja i sl. Dokumentom se želi potaknuti razvoj prometne infrastrukture i servisa putovanja kako bi se olakšalo korištenje istih, s krajnjim ciljem generacije turističke potražnje. 4.10.5. Razvojna strategija Međimurske županije 2011.-2013.
Članak 3.
U dokumentu Razvojna strategija Međimurske županije 2011.-2013. navode se neki od prioriteta za razvoj prometnog sustava: • Sustavni razvoj prometa i prometne infrastrukture o Unapređenje prometnog infrastrukturnog sustava županije – cilj je unaprijediti prometnu infrastrukturu županije kako bi se osigurali uvjeti za daljnji razvoj, istovremeno vodeći brigu o zaštiti okoliša i kvaliteti življenja o Razvoj integriranog sustava javnog prijevoza – cilj je stvoriti preduvjete za šire korištenje usluga javnog prijevoza kroz razvoj kvalitetnog sustava javnog prijevoza stanovništva na temelju koncepta integriranog prometnog sustava. o Poticanje održive mobilnosti – cilj je stvoriti preduvjete za korištenje električnih vozila na kraće i duže relacije, korištenje vozila koja manje zagađuju zrak, troše manje energenata i imaju manje emisije CO , potaknuti veće korištenje bicikla na kraće 2 relacije i za dnevnu upotrebu te svrhu rekreacije. Kako bi se ostvario razvoj prometa u Međimurskoj županiji potrebno je unaprijediti prometnu infrastrukturu Županije, čime bi se stvorili preduvjeti za razvoj. Poticanjem razvoja održive mobilnosti i integriranog sustava javnog prijevoza stvaraju se predispozicije za razvoj kvalitetnog sustava javnog prijevoza, smanjenje onečišćenja zraka, te korištenje energetski učinkovitih oblika prijevoza. Odlukama Skupštine Međimurske županije (prema naputku Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU) od 10. listopada 2013. godine, 9. listopada 2014. godine i 7. listopada 2015.
Članak 3.
godine produljeno je važenje strategije do kraja 2016. godine. 4.10.6. Strategija razvoja Grada Čakovca do 2020. godine Dokumentom Strategija razvoja Grada Čakovca do 2020 utvrđena je neučinkovitost prometne povezanosti unutar grada, te se predlaže poboljšanje prometne povezanosti unutar grada. Pod prioritetima i mjerama strateških ciljeva navedena je provedbena mjera: • Unapređenje i održavanje prometne infrastrukture Navedenom mjerom namjerava se potaknuti razvoj postojećih i novih cesta i poveznica koje će pospješiti prometnu povezanost unutar Grada Čakovca. Dokumentom se želi potaknuti razvoj sektora infrastrukture, a time i cjelokupnog gospodarstva na području Grada Čakovca. Stranica 1988 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017. 4.10.7. Strateški razvojni program Grada Mursko Središće do 2020. godine U dokumentu Strateški razvojni program Grada Mursko Središće do 2020. godine navode se razvojni problemi kao što su: • Izrazito visoka prometna opterećenost središta Murskog Središća, zagađenje zraka, opasnosti u prometu i buka zbog velikog prometa • Smanjena sigurnost u prometu uslijed neizgrađenih pješačkih i biciklističkih staza. Pod ciljevima, prioritetima i mjerama navedena je mjera za provođenje: • Poboljšanje kvalitete prometnog sustava. Dokumentom se želi potaknuti razvoj sveobuhvatnog gospodarstva na području Grada Mursko Središće, uz poboljšanje prometnog sustava u cijelosti. 4.11. Strateški dokumenti Varaždinske županije 4.11.1. Regionalni operativni program Varaždinske županije Dokument Regionalni operativni program Varaždinske županije definira sljedeće ciljeve i prioritete:
Članak 3.
• Zaštita okoliša, racionalno gospodarenje prostorom i razvoj infrastrukture o Poboljšanje prometne infrastrukture – cilj je modernizacija i upotpunjavanje prometne infrastrukture Cilj je potaknuti bolje korištenje geoprometnog položaja Varaždinske županije i doprinijeti otvaranju novih mogućnosti njenog daljnjeg razvoja. 4.11.2. Socijalni plan Varaždinske županije 2015. Unutar dokumenta Socijalnog plana Varaždinske županije 2015. propisani su neki od operativnih ciljeva poboljšanja života osoba s invaliditetom: • Socijalno uključivanje starijih osoba i osoba s invaliditetom u lokalnu zajednicu – cilj je uključiti osobe s invaliditetom u život lokalne zajednice kroz aktivnosti koje organiziraju i provode organizacije civilnog društva (uključuje usluge prijevoza) • Subvencioniranje javnog prijevoza djeci – cilj je omogućiti djeci financijsku pomoć za korištenje javnog prijevoza. Ovim dokumentom potiče se razvoj socijalnog razvoja Varaždinske županije, te se u pogledu prijevoza želi osigurati pristupačan i subvencioniran javni prijevoz za sve članove društva. 4.11.3. Regionalni razvojni koncept Varaždinske županije Dokument Regionalni razvojni koncept Varaždinske županije obrađuje tematiku pametnih gradova koji su bazirani na energetski održivim rješenjima i korištenjem obnovljivih izvora energije. Dokumentom su predloženi pilot projekti: • Energetska učinkovitost grada – cilj projekta je povećanje energetske učinkovitosti i podizanje kvalitete života u gradovima. Provođenjem gore navedenog dokumenta želi se potaknuti razvoj Varaždinske županije, te povećati energetsku učinkovitost grada (uključujući učinkovitost javnog prijevoza).
Članak 3.
4.11.4. Strategija razvoja Grada Novog Marofa U Strategiji razvoja Grada Novog Marofa propisan je jedan od ciljeva koji uključuje razvoj prometnog sustava: • Poboljšanje kvalitete života kroz daljnju modernizaciju i izgradnju prometne, energetske i komunalne infrastrukture, korištenje obnovljivih izvora energije i unapređenje sustava gospodarenja otpadom o Poboljšanje i modernizacija infrastrukturnih sustava Razvoj i modernizacija prometne infrastrukture – cilj ove mjere je poboljšati kvalitetu prometne infrastrukture kroz izgradnju i modernizaciju nerazvrstanih i javnih cesta, izgradnju nogostupa i biciklističkih staza, modernizaciju i postavljanje prometne signalizacije, te uvođenjem novih parkirnih mjesta. Izgradnjom, modernizacijom i razvojem mreža cesta, i biciklističkih staza, postavljanjem prometne signalizacije na potrebnim lokacijama, te izgradnjom novih parkirališnih mjesta pozitivno će se utjecati na unaprjeđenje kvalitete prometne infrastrukture i sigurnosti prometa Grada Novog Marofa. 4.11.5. Strategija razvoja Grada Varaždinskih Toplica za razdoblje 2014.-2020. U dokumentu Strategija razvoja Grada Varaždinskih Toplica za razdoblje 2014.-2020. navedeni su ciljevi razvoja: • Poboljšanje kvalitete života kroz razvoj infrastrukture, korištenje obnovljivih izvora energije te očuvanje okoliša o Rekonstrukcija i modernizacija infrastrukture Unapređenje prometne infrastrukture – cilj je adaptirati i sanirati lokalne i županijske ceste; postavljanje prometne signalizacije, uređenje parkirališta, izgradnja podzemne garaže kako bi se povećala kvaliteta prometne infrastrukture i sigurnost u prometu.
Članak 3.
Unapređenjem i rekonstrukcijom prometne infrastrukture pozitivno se utječe na razvoj Grada Varaždinskih Toplica. Isto tako potrebno je ulaganje u prometnu signalizaciju te izgradnju parkirališta i podzemnih garaža kako bi se utjecalo na razvoj održive mobilnosti u Gradu, te na povećanje sigurnosti u prometu. 4.11.6. Strategija razvoja ljudskih potencijala Varaždinske županije U dokumentu Strategija razvoja ljudskih potencijala Varaždinske županije definirano je sljedeće: • Privlačenje mladog stručnog kadra radi povećane mobilnosti – javlja se mogućnost razvoja mobilnosti na području Varaždinske županije, čime bi se utjecalo na privlačenje mladog stručnog kadra. Varaždinska županija dobro je prometno povezana, te je moguće povećanje kvalitete života razvojem mobilnosti i pristupačnosti županiji. 4.11.7. Strateški plan razvoja turizma Grada Varaždina do 2020. Dokument Strateški plan razvoja turizma Grada Varaždina do 2020. propisuje sljedeće smjernice: • Daljnji razvoj prometnih sustava (ali ne tranzit kroz stambeno područje) – potrebno je dodatno investiranje u prometno rješenje, s naglaskom na održivim oblicima prijevoza. 29. rujna 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 1989 Cilj dokumenta je potaknuti razvoj turizma razvojem biciklističkog prijevoza, čime bi se stvorila turistička atrakcija koja bi potaknula razvoj turističke ponude. 4.11.8. Strategija razvoja turizma Varaždinske županije 2015.- 2025. Strategija razvoja turizma Varaždinske županije 2015.- 2025. propisuje neke od sljedećih ciljeva:
Članak 3.
• Izgradnja prometne infrastrukture na području Županije – cilj je razvoj turističke ponude kroz bolje povezivanje Županije. Dokumentom se želi potaknuti razvoj turističke ponude ulaganjem u prometnu infrastrukturu, te razvojem održivih oblika prijevoza. 4.11.9. Županijska razvojna strategija Varaždinske županije 2011.-2013. Županijska razvojna strategija Varaždinske županije 2011.- 2013. propisuje sljedeće ciljeve: • Unaprijeđeno i razvijeno gospodarstvo Varaždinske županije o Unapređenje konkurentnosti kroz povezivanje, poslovnu izvrsnost i inovativnost Povećanje prometne dostupnosti i prohodnost regije te smanjenje transportnih i komunikacijskih troškova u gospodarstvu – cilj ove mjere je razvojem kvalitetne, moderne i efikasne prometne i informacijskokomunikacijske infrastrukture postići veću konkurentnost Varaždinske županije čime će se osigurati bolja prometna povezanost Županije sa susjednim županijama, susjednim državama i Europom te povećati iskorištenost gospodarskog položaja. Kako bi se iskoristila povoljna geoprometna lokacija Varaždinske županije potrebno je ulagati u razvoj prometne infrastrukture. Boljom povezanosti Županije stvorila bi se predispozicija za gospodarski razvoj i stvaranje konkurentne pozicije na domaćem ali i stranom tržištu. 4.11.10. Strategija razvoja Općine Klenovnik za razdoblje 2015.-2020. U dokumentu Strategija razvoja Općine Klenovnik za razdoblje 2015.-2020. navode se sljedeći ciljevi za razvoj prometnog sustava: • Unaprjeđenje kvalitete života kroz razvoj prometne i komunalne infrastrukture, korištenje obnovljivih izvora energije te očuvanje i zaštitu okoliša o Rekonstrukcija i modernizacija infrastrukture Unaprjeđenje prometne infrastrukture – cilj je poboljšati kvalitetu prometne infrastrukture kroz unaprjeđenje prometnog sustava. Izgradnjom i modernizacijom prometnica, nogostupa i biciklističkih staza, te uređenjem cestovnih prijelaza i postavljanje prometne signalizacije poboljšati kvalitetu prometne infrastrukture i sigurnosti u prometu.
Članak 3.
Unapređenjem i rekonstrukcijom prometne infrastrukture pozitivno se utječe na razvoj Općine Klenovnik. Ulaganjem u prometnu signalizaciju te izgradnjom parkirališta stvorili bi se preduvjeti za razvoj održive mobilnosti, te za povećanje prometne sigurnosti u Gradu. 4.11.11. Strategija razvoja Grada Ivanca 2014.-2020. Dokument Strategija razvoja Grada Ivanca 2014.-2020. navodi sljedeće ciljeve i mjere: • Unaprijediti komunalnu infrastrukturu s ciljem podizanja kvalitete života lokalnog stanovništva o Razvoj i modernizacija prometne, komunalne i društvene i sportske infrastrukture Izgradnja regionalne prometne infrastrukture – cilj je projektiranje i izgradnja brze ceste koja će se izgraditi korištenjem fondova EU, a povezivat će Ivanec sa Zagrebom, Varaždinom i graničnim prijelazima, čime će se značajno ubrzati protok roba i usluga te ostvariti preduvjeti za privlačenje turista i ulagača. Modernizacija i izgradnja lokalne prometne infrastrukture – cilj je omogućavanje daljnjeg razvoja grada temeljem dobre prometne povezanosti Kvaliteta života lokalnog stanovništva Grada Ivanca može se podići razvojem i modernizacijom regionalne i lokalne prometne infrastrukture kako bi se ubrzao protok roba i usluga. Takav razvoj može pozitivno utjecati na privlačenje turista, i na privlačenje ulagača u Grad Ivanec, ali i cijelu Županiju. 5. ČETVEROSTUPANJSKI PROMETNI MODEL PROMETNIH TOKOVA 5.1. Opći pregled prometnih modela Prometni model je matematički model koji može reproducirati približno stvarni prometni volumen za različite modove prometa. Prometni model pruža sveobuhvatne funkcije za sve aspekte prometnog planiranja i inženjerstva, bez obzira je li u prometni model uključen multimodalni, javni prijevoz i/ ili privatni prijevoz.
Članak 3.
Prometni model uključuje: a) mrežu prometne ponude (uključujući ceste, pruge i linije javnog prijevoza) b) socioekonomske podatke i podatke o mobilnosti (administrativna ograničenja, namjena prostora, OD matrice) c) Algoritme proračuna. Prometni model je podijeljen u dvije faze: Faza 1: izrada i kalibracija modela. U navedenoj fazi koristi se strukturiran i kalibriran model, kako bi se mogao reproducirati približno stvaran prometni volumen i zagušenja na mreži. Faza 2: evaluacija scenarija. Nakon što se model kalibrira, njime se testiraju različiti scenariji na način da se mijenjaju uvjeti mreže i ponovno asigniraju OD matrice za evaluaciju novih distribucija prometa na mreži. Prometni modeli su izrazito korisni za evaluaciju promjena u infrastrukturnoj mreži. Isto tako, postoje i neke mjere i projekti koji se predlažu u Master planovima, koji se teško mogu evaluirati kroz prometni model. Mjere koje je lako evaluirati u prometnom modelu: • Nova cestovna infrastruktura • Promjene u dopuštenim smjerovima prometovanja • Zatvaranje dijelova mreže cestovnog prometa uz povećanje pješačkih zona • Promjene u voznim redovima linija javnog prijevoza • Razvoj praznih gradskih područja (nova kućanstva) • Nove usluge javnog prijevoza ili infrastrukture (žičara, prigradske linije,…). Stranica 1990 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017. Slika 5.1. Faze razvoja prometnog modela Izvor: Izradio autor Za Master plan integriranog prijevoza putnika koristi se makrosimulacijski model, koji obrađuje prometne tokove duž prometne mreže. Razlika između makro i mikrosimulacijskog modela je u tome što mikrosimulacijski model može prikazati individualna vozila u mreži i koristi se za prikaz manjih područja, dok makrosimulacijski model za analizu koristi linkove prometne mreže i prometne tokove kao osnovne jedinice.
Članak 3.
5.2. Softverski alat Za izradu makrosimulacijskog modela korišten je softverski alat PTV VISUM, što je isti softver korišten za izradu Nacionalnog transportnog modela Republike Hrvatske. PTV VISUM je najčešće korišteni softverski alat za analizu i prognoziranje prometa, te upravljanje GIS podacima, u svijetu. Navedeni alat koristi se za konzistentno modeliranje svih sudionika u prometnom sustavu, te prikazivanje njihovih interakcija. Prometni stručnjaci koriste PTV VISUM za modeliranje prometnih mreža i prometne potražnje, za analizu očekivanih prometnih tokova, planiranje usluga javnog prijevoza, te razvoj naprednih prijevoznih strategija i rješenja. 5.3. Analiza prometne ponude Prometni model uključuje multimodalni graf sa sveobuhvatnom mrežom prometne ponude, uključujući: 1. Cestovnu mrežu 2. Sustav javnih autobusa 3. Željezničku mrežu Slika 5.2. Prikaz prometne ponude Izvor: Izradio autor 29. rujna 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 1991 5.4. Cestovna mreža Prema projektnom zadatku, cestovna mreža na području Sjeverne regije preuzeta je iz Nacionalnog transportnog modela. Cestovna mreža uključuje sveobuhvatnu mrežu cesta na području Sjeverne regije i nekih glavnih prometnica unutar najvećih gradova. U regionalnom modelu nije potrebna kompletna mreža gradskih prometnica u svim gradovima, jer se model odnosi na regionalni promet. Model obuhvaća međugradske ceste i autoceste iz susjednih županija koje povezuju područja Sjeverne regije s eksternim zonama (susjedne županije).
Članak 3.
Nakon što je preuzeta prometna mreža iz Nacionalnog transportnog modela, provedeno je testiranje i provjera prometne mreže. Testiranje uključuje: • Validaciju cestovnih raskrižja • Validaciju dopuštenih smjerova kretanja na gradskim prometnicama • Stvaranje linkova koji nedostaju kako bi se dovršila mreža • Validaciju dozvoljenih ograničenja brzine • Validaciju cestovnih kapaciteta • Validaciju tipa cesta. Slika 5.3. Linkovi prometne mreže iz prometnog modela Izvor: Izradio autor Pri validaciji izrade prometnog modela provjeravaju se proračuni najkraćeg puta kako bi se osigurala konzistentnost prometnog modela. Kao pomoć pri validaciji korišteni su podaci preuzeti s Google maps platforme, te je prihvatljivo odstupanje od 10%. Primjer 1: Predloženi najkraći put od Ivanca do Varaždina: • Navedeno trajanje putovanja u prometnom modelu traje 24 minuta, dok prema google maps platformi isto putovanje traje 27 minuta. Slika 5.4. Usporedba najkraćih vremena putovanja između Ivanca i Varaždina Izvor: Izradio autor Stranica 1992 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017. Primjer 2: Predloženi najkraći put od Čakovca do Preloga • Navedeno trajanje putovanja u prometnom modelu traje 19 minuta, dok prema google maps platformi isto putovanje traje 18 minuta. Slika 5.5. Usporedba najkraćih vremena putovanja između Čakovca i Preloga Izvor: Izradio autor Primjer 3: Predloženi najkraći put od Križevaca do Đurđevca • Navedeno trajanje putovanja u prometnom modelu traje 48 minuta, dok prema google maps platformi isto putovanje traje 52 minute.
Članak 3.
Slika 5.6. Usporedba najkraćih vremena putovanja između Križevaca i Đurđevca Izvor: Izradio autor Mreža cestovnog prometa uključuje nekoliko različitih • Prometni kapacitet varijabli potrebnih za proračun prometnih asignacija. Najvažnije • Dopušteni smjerovi kretanja varijable su: • Prometna opterećenja. • Mreža / vrsta ceste • Ograničenje brzine Najveće dopuštene brzine na prometnoj mreži Slika 5.7. Najveće dopuštene brzine na prometnoj mreži Izvor: Izradio autor 29. rujna 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 1993 Kapacitet prometne mreže Slika 5.8. Kapaciteti prometne mreže Izvor: Izradio autor 5.5. Sustav javnog prijevoza Sustav javnog prijevoza u Sjevernoj regiji obuhvaća željeznički i autobusni prijevoz. Željeznička mreža se dijeli na željezničke pruge ovisne o namjeni i važnosti i za regiju i županije. Prema voznom redu za razdoblje 2014./2015. utvrđeno je kako dnevno na području Sjeverne regije vozi 178 putničkih vlakova, u što spadaju sve kategorije vlakova: regularni, brzi, ekspresni, međunarodni i sezonski vlakovi. Svi navedeni putnički vlakovi uključeni su u prometni model. Prijevozna usluga u Sjevernoj regiji je podijeljena u različite kategorije: međužupanijske autobusne linije, županijske autobusne linije, gradske autobusne linije i međunarodne autobusne linije. Sjeverna regija ima približno 300 županijskih autobusnih linija, 30 međužupanijskih linija i 4 međunarodnih linija. Prometni model sadrži sveobuhvatne podatke o željezničkom prijevoznom sustavu u Sjevernoj regiji koji su preuzeti iz Nacionalnog transportnog modela i validirani od strane autora Master plana.
Članak 3.
Mreža javnog prijevoza u modelu uključuje podatke o: • Lokacijama službenih mjesta • Itinerarima • Voznim redovima • Vremenima putovanja 5.6. Podaci o prometnoj potražnji 5.6.1. Zoniranje U skladu sa zahtjevima iz projektnog zadatka, zoniranje prometnog modela provedeno je koristeći obuhvate jedinica lokalne samouprave i zone NTM-a. Svi značajni prometni koridori i područja su u prometnom modelu prikazani kao eksterne zone povezane direktno na odgovarajuće glavne prometne linkove (glavne državne ceste ili autoceste). Prometni model za Sjevernu regiju sastoji se od 160 unutarnjih zona i 15 eksternih zona. Kako bi se izradio reprezentativan prometni model gradovi kao Varaždin, Čakovec, Koprivnica, Križevci, Lepoglava, Đurđevac te općina Mala Subotica i naselje Gornje Ladanje su podijeljeni u dvije ili više zona. Slika 5.9 prikazuje prometne zone u Sjevernoj regiji. Slika 5.9. Prometne zone u Sjevernoj regiji Izvor: Izradio autor Stranica 1994 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017. 5.6.2. Socioekonomski podaci Zoniranje prometnog modela uključuje socioekonomske podatke, kao što je broj stanovništva određenog područja i prostorna namjena. Navedeni podaci korišteni su pri izradi OD matrica za četverostupanjsku metodu izrade prometnog modela, opisanu u narednim poglavljima. U nastavku je prikaz broja stanovnika unesen u prometni model: Slika 5.10. Prikaz broja stanovnika Izvor: Izradio autor 5.7. Četverostupanjska metoda izrade prometnog modela Korišten je četverostupanjski model prometne potražnje – najčešće korišteni i najpoznatiji slijedni model te stoga i najrašireniji. Sastoji se od četiri (pod)modela (koraka):
Članak 3.
• Model generiranja (nastajanja/stvaranja) putovanja, • Model distribucije (prostorne raspodjele) putovanja, • Model modalne raspodjele putovanja (raspodjele po načinima prijevoza), • Model asignacije (dodjele) putovanja na prometnu mrežu. Slika 5.11. Shematski prikaz četverostupanjskog prometnog modela Izvor: Izradio autor 5.7.1. Model generacije putovanja Nakon definiranja prometnih zona slijedi izračun generacije putovanja tj. model generiranja putovanja. Korištenjem podataka o namjeni površina iz prostorno planske dokumentacije i gradskih urbanističkih planova koji su prikupljeni u suradnji s Naručiteljem, određen je broj stvorenih i privučenih putovanja za svaku zonu. Broj stvorenih i privučenih putovanja računa se regresijskom jednadžbom koja povezuje namjenu prostora s brojem putovanja koje ta namjena stvara/privlači ili množenjem težinskog srednjaka broja putovanja s karakterističnom jedinicom namjene. Regresijske jednadžbe su oblika: ili , gdje su a i b parametri, T traženi broj putovanja, X karakteristična jedinica namjene prostora (npr. površina, broj stanovnika, broj zaposlenih, broj učenika, broj kreveta i sl.), a ln prirodni algoritam. Vrijednosti dobivene modelom generacije putovanja kalibriraju se socio-ekonomskim obilježjima područja obuhvata te reduciraju prema svrsi putovanja i zauzeću vozila, podacima dobivenim terenskim istraživanjima. 5.7.2. Model distribucije putovanja Model generacije putovanja daje broj putovanja koje svaka zona stvara i privlači. Sljedeći korak je distribucija putovanja tj.
Članak 3.
prostorna raspodjela putovanja po zonama. Za svaku zonu potrebno je naći odredišne zone stvorenih te ishodišne zone privučenih putovanja. Konačan rezultat je OD matrica (ishodišno odredišna matrica) koja prikazuje odnos prometne potražnje između svakog para prometnih zona. Općenito, broj putovanja iz zone i u zonu j računa se kao umnožak ukupnog broja putovanja s 29. rujna 2017. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 1995 početkom u zoni i (O ) i vjerojatnosnom mjerom da će putovanje i završiti u zoni j (A ) tj. j Modeli se razlikuju u načinu definiranja vjerojatnosne mjere. Odabran je gravitacijski model oblika: gdje F predstavlja otpor putovanja iz zone u zonu, a c ij konstantu proporcionalnosti. Otpor putovanju je funkcija koja ovisi o generaliziranom trošku između para zona (linearna kombinacija udaljenosti između zona, trajanja putovanja, novčanog troška, vremena čekanja itd.). Iz mnogih dosad izrađenih prometnih studija i planova, poznato je više oblika funkcija otpora, sljedećeg oblika: • eksponencijalne funkcije • funkcije potencije • kombinirane funkcije Izračun OD matrice je iterativni proces i koraci se ponavljaju sve dok zbroj po redcima i stupcima matrice ne odgovara ukupnoj generaciji i atrakciji po zonama. Kalibracija OD matrice vrši se podacima dobivenim kordonskim anketama i anketama kućanstava i bit će pobliže objašnjena u sljedećim poglavljima. OD matrice računaju se posebno za privatni (po kategorijama) i javni prijevoz. 5.7.3. Model modalne razdiobe putovanja Koliko će se putovanja obaviti pojedinim načinom prijevoza (prijevoznim sredstvom) na području obuhvata, određuje se modelom modalne raspodjele putovanja. Izbor prijevoznog sredstva uvjetovan je mnogim čimbenicima, a svrstavaju se u sljedeće grupe:
Članak 3.
• Obilježja putnika (prihodi, (ne)posjedovanje vozila, veličina i struktura domaćinstva, posjedovanje vozačke dozvole, navike ponašanja itd.) • Obilježja putovanja (svrha putovanja) • Obilježja prometnog sustava (vrijeme putovanja u vozilu, vrijeme pješačenja do stajališta javnog prijevoza, vrijeme presjedanja i čekanja, novčani troškovi, troškovi parkiranja, cestarine, udobnost, sigurnost, pouzdanost, čistoća, točnost itd.) Za izračun udjela (postotka) putovanja koja se odvijaju određenim načinom prijevoza koristi se model regresijske analize. Zavisna varijabla regresijske jednadžbe je postotak putovanja određenim sredstvom, a nezavisne varijable neki od utjecajnih faktora za modalnu raspodjelu (navedenih u prethodnom tekstu). Podaci o obilježjima putnika, putovanja te obilježja prometnog sustava dobiveni su iz anketa kućanstava. Napomena: Modalna raspodjela odnosi se na javni prijevoz. 5.7.4. Model dodjele prometa na prometnu mrežu Završna faza četverostupanjskog prometnog modela je model asignacije (dodjele) prometa na prometnu mrežu. Osnovni principi zastupljeni u modelu asignacije su: • ograničenje kapaciteta – princip ograničenja kapaciteta uvažava činjenicu da su brzina i prometni tok u realnim uvjetima dvije međusobno uvjetovane veličine. Povećanjem opterećenja neke dionice dolazi do smanjenja brzine prometnog toka i konačno i do smanjenja propusne moći prometnice • višestruki izbor ruta – princip se odnosi na realnu situaciju u kojoj korisnik prometnog sustava mijenja rutu svojeg putovanja, uvažavajući činjenicu da svi vozači ne vrednuju otpore na mreži na jednak način • ravnoteža – svodi se na to da u uvjetima ravnoteže i zagušenja niti jedan vozač ne može smanjiti svoje troškove putovanja na način da promijeni rutu putovanja.
Članak 3.
Postoji više metoda za dodjelu prometa na prometnu mrežu, a bit će korištene one koje uvažavaju propusnu moć elemenata mreže kao ograničenje i raspodjeljuje promet po mreži u ovisnosti o operativnim uvjetima na mreži. Ulazni podaci modela su: geometrija prometne mreže, parametri prometne mreže (udaljenost, brzina, troškovi, itd.) i OD matrica. 5.7.5. Kalibracija OD matrice Kalibracija modela vrši se korištenjem podataka brojanja prometa i provodi se u dva koraka: • kalibracija OD matrice OD matrica dobivena gravitacijskim modelom (prior matrix) kalibrira se koristeći podatke o ishodištima i odredištima dobivenim iz kordonskih anketa i anketa kućanstava. Odgovorima iz anketa dodijeljene su zone te se tako dobivaju realni odnosi prometne potražnje između zona. 5.7.6. Kalibracija prometnog modela Nakon inicijalne dodjele prometa na prometnu mrežu, koriste se podaci brojanja prometa na presjecima i raskrižjima kako bi se odredile realne rute putovanja i usporedili dodijeljeni volumen prometnog toka s realnim mjerenim vrijednostima volumena na samim prometnicama. Nakon kalibracije, procesom validacije testira se kvaliteta modela, uspoređujući rezultate modela s izbrojenim vrijednostima prometnih tokova, pritom koristeći drugačije skupove podataka od onih korištenih tijekom faze kalibracije, kako bi se osigurala pouzdana procjena točnosti modela. Prema međunarodnim smjernicama najbolje prakse, prihvatljivost rezultata modela ocjenjivat će se prema vrijednostima statističke formule GEH, empirijske formule dokazano korisne za različite prometne analize.
Članak 3.
gdje je M modelirani, a C izmjereni prometni tok. Postupak verifikacije provodi se odabirom linkova prometne mreže na kojima postoje brojanja prometa (različita od onih korištenih u procesu kalibracije, a koji čine 5% ukupnog broja linkova). Nakon dodjele prometne potražnje na mrežu, prema formuli za GEH, računa se vrijednost statistike za svaki par modelirane i izmjerene vrijednosti na pojedinom linku. Smatra se da model dobro opisuje postojeće stanje ukoliko je vrijednost GEH statistike manja od 5 za 85% odabranih linkova. Za validaciju modela korišten je i koeficijent determinacije - R2 - mjera koliko dobro su izmjereni podaci opisani modelom. Vrijednosti se kreću između 0 i 1, a model je reprezentativniji što je R2 bliže 1. Koristeći podatke terenskih istraživanja, provedena je verifikacija modela za osobne automobile, teško i lako teretna vozila. Pri brojanju prometa na presjecima i raskrižjima, vodilo Stranica 1996 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. rujna 2017. se računa o razdvajanju tih vidova prometa te su tako prikupljeni vrijedni podaci za verifikaciju modela. Za svaki promatrani vid ustanovljeno je da je vrijednost GEH statistike manja od 5 za 85% odabranih validacijskih linkova mreže te je stoga model reprezentativan. Kalibracija je provedena sa 76 prometnih lokacija koje su rezultirale: • 68 cestovnih dionica s GEH <5 Predstavlja 87% • 10 cestovnih dionica s 5<GEH <10 Predstavlja 13% • 0 cestovnih dionica s GEH >10 Predstavlja 0% S obzirom na to da se koristio veliki broj prometnih podataka, kalibriranje 87% lokacija uz održavanje GEH<10, smatra se da je prometni model za privatna vozila kalibriran.
Ostali akti u ovom izdanju (88)
- Odluka o osnivanju i imenovanju povjerenstva za ispitivanje minimalnih uvjeta za pružanje socijalnih usluga starijim i nemoćnim osobama, beskućnicima, usluga pomoći u kući te usluga koje pružaju fizičke osobe kao profesionalnu djelatnost
- Odluka o razrješenju i imenovanju člana Stožera civilne zaštite Međimurske županije
- Rješenje o razrješenju i imenovanju članova i zamjenika članova partnerskog vijeća Međimurske županije
- Rješenje o osnivanju i imenovanju predsjednika i članova Mješovitog odbora za suradnju Međimurske županije s pomurskim Hrvatima
- Zaključak o utvrđivanju potrebe za ustrojavanjem posebnog stomatološkog dežurstva u djelatnosti dentalne medicine za područje Međimurske županije
- Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog odluke Školskog odbora Osnovne škole Domašinec o promjeni naziva područne škole Dekanovec
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku upravnog vijeća županijske bolnice Čakovec za potpisivanje ugovora za nabavu „komore za mrtvačnicu“
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku upravnog vijeća Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije o zaključivanju ugovora o međusobnim pravima i obvezama o specijalističkom usavršavanju iz hitne medicine
- I. izmjene i dopune proračuna Međimurske županije za 2017. godinu
- Odluka o mirovanju vijećničkog mandata i početku obnašanja vijećničke dužnosti zamjenika vijećnika u Skupštini Međimurske županije
- Odluka o izmjeni Odluke o ustroju i nadležnostima upravnih tijela Međimurske županije
- Odluka o dopuni Odluke o koeficijentima za obračun plaće službenika i namještenika u upravnim tijelima Međimurske županije i službi za unutarnju reviziju Međimurske županije
- Odluka o raspoređivanju sredstava za redovito godišnje financiranje političkih stranaka u Skupštini Međimurske županije, za razdoblje srpanj – prosinac 2017. godine
- Odluka o prihvaćanju prijenosa osnivačkih prava nad ustanovom Dom za žrtve obiteljskog nasilja „Sigurna kuća“
- Odluka o dopuni Odluke o izboru predsjednice i članova Odbora za izbor i imenovanja
- Odluka o dopuni Odluke o izboru predsjednika i članova Odbora za Statut, poslovnik i propise
- Odluku o dopuni Odluke o izboru predsjednika i članova Odbora za financije i proračun
- Odluka o donošenju Master plana za integrirani prijevoz putnika (projekt razvoja integriranog prijevoza putnika i intermodalnog prijevoza tereta na području regije sjeverne Hrvatske)
- Rješenje o imenovanju predsjednika i članova upravnog vijeća županijske uprave za ceste Međimurske županije
- Rješenje o imenovanju predsjednice i članova upravnog vijeća Međimurske prirode - Javne ustanove za zaštitu prirode
- Rješenje o razrješenju i imenovanju članica Odbora za financije i proračun
- Rješenje o imenovanju članova Odbora za dodjelu javnih priznanja Skupštine Međimurske županije
- Rješenje o izboru i imenovanju predsjednika i članova Odbora za lokalnu samoupravu
- Rješenje o izboru i imenovanju predsjednika i članova Odbora za gospodarski razvoj
- Rješenje o izboru i imenovanju predsjednika i članova Odbora za energetiku, komunalnu i prometnu infrastrukturu
- Rješenje o izboru i imenovanju predsjednice i članova Odbora za prosvjetu, kulturu i sport
- Rješenje o izboru i imenovanju predsjednika i članova Odbora za zdravstvo
- Rješenje o izboru i imenovanju predsjednice i članova Odbora za socijalnu skrb
- Rješenje o izboru i imenovanju predsjednika i članova Odbora za prostorno uređenje i zaštitu okoliša
- Rješenje o izboru i imenovanju predsjednice i članova Odbora za međužupanijsku suradnju
- Rješenje o izboru i imenovanju predsjednika i članova Odbora za poljoprivredu i turizam
- Rješenje o izboru i imenovanju predsjednika i članova Odbora za mladež
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o radu župana Međimurske županije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2017. godine
- Zaključak o prodaji nekretnine u vlasništvu Međimurske županije na području gospodarske zone „pOSLOVni paRk MEĐiMuRJE“ (k.o. Čakovec, kat. čest. 1729/15)
- Zaključak o davanju mišljenja na imenovanje načelnika policijske uprave međimurske
- Zaključak o davanju pozitivnog mišljenja na i. izmjene i dopune Financijskog plana i i. izmjene i dopune Godišnjeg plana građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta za 2017. godinu
- Zaključak o davanju pozitivnog mišljenja na Financijski plan i Godišnji plan građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta za 2018. godinu
- Zaključak o davanju pozitivnog mišljenja na projekciju proračuna županijske uprave za ceste Međimurske županije za 2019. i 2020. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Godišnjeg izvješća o radu društva Min-Međimurje, investicije, nekretnine d.o.o. za 2016. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Godišnjeg izvješća o poslovanju Regionalne razvojne agencije Međimurje - REDEa d.o.o. za 2016. godinu
- Program javnih potreba u kulturi Međimurske županije za 2017. godinu
- Odluka o imenovanju članova komisije za ocjenjivanje trofeja divljači stečenih u zajedničkim lovištima na području Međimurske županije
- Ii. izmjena i dopuna plana prijma u službu Jedinstvenog upravnog odjela Općine Mala Subotica za 2017. godinu
- Polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna Općine Mala Subotica za razdoblje 01.01.2017.-30.06.2017. godine
- Odluka o određivanju potpisnika financijske dokumentacije Općine Mala Subotica
- Odluka o osnivanju i imenovanju Odbora za društvene djelatnosti i stipendiranje studenata
- Odluka o osnivanju i imenovanju Odbora za gospodarstvo, malo i srednje poduzetništvo i turizam
- Odluka o osnivanju i imenovanju Odbora za komunalne djelatnosti, prostorno uređenje i zaštitu okoliša
- Odluka o osnivanju i imenovanju Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina
- Odluka o osnivanju i imenovanju Odbora za proračun i financije
- Odluka o osnivanju i imenovanju Odbora za zaštitu potrošača Općine Mala Subotica
- Odluka o osnivanju i imenovanju povjerenstva za procjenu, prodaju i kupnju imovine i provođenje natječaja
- Odluka o osnivanju i imenovanju povjerenstva za statut, poslovnik i propise
- Odluka o osnivanju i imenovanju Socijalnog vijeća
- Odluka o redovnom financiranju političkih stranaka u 2017. godini
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti za provedbu izgradnje telekomunikacijske infrastrukture na području Općine Mala Subotica
- Odluka o donošenju iii. izmjene i dopune urbanističkog plana uređenja „Zone poduzetništva“ u Maloj Subotici
- Odluka o obračunu proračuna Općine Nedelišće od 01.01.-30.06.2017. godine
- Odluka o raspodjeli rezultata
- Odluka o izboru Odbora za Statut, Poslovnik i propise
- Odluka o izboru Odbora za proračun i financije
- Odluka o izboru Odbora za komunalnu djelatnost, prostorno uređenje i zaštitu okoliša
- Odluka o izboru komisije za procjenu, prodaju i kupnju imovine i provođenje natječaja
- Odluka o izboru Odbora za poljoprivredu i procjenu štete od elementarnih nepogoda
- Odluka o izboru Odbora za društvene djelatnosti i stipendiranje studenata
- Odluka o izboru Socijalnog vijeća
- Odluka o izboru Odbora za gospodarstvo, malo i srednje poduzetništvo i turizam
- Odluka o izboru Odbora za provedbu plana zelenog djelovanja Općine Nedelišće
- Odluka o izboru Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina
- Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o komunalnim djelatnostima koje se mogu obavljati na temelju pisanog ugovora na području Općine Nedelišće
- Odluka o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi na nekretnini u pretetincu
- Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o prodaji nekretnina u Dunjkovcu
- Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o prodaji nekretnina u Črečanu
- Odluka o usvajanju Strategije upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Općine Nedelišće za razdoblje od 2017. do 2021. godine
- Odluka o usvajanju plana upravljanja imovinom u vlasništvu Općine Nedelišće za 2017. godinu
- Odluka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o ostvarenju plana i programa rada Dječjeg vrtića „Zvončić“ Nedelišće za pedagošku godinu 2016./17.
- Odluka o prihvaćanju polugodišnjeg izvješća o radu načelnika Općine Nedelišće za razdoblje 01.01.2017.-30.06.2017.
- Odluka o izmjeni Odluke o provedbi izbora za članove vijeća mjesnih odbora na području Općine Nedelišće
- Zaključak (o prihvaćanju izvješća Državnog ureda za reviziju, područnog ureda Čakovec, o obavljenoj financijskoj reviziji Općine Nedelišće za 2016. godinu)
- Plan razvojnih programa Općine Nedelišće za razdoblje 2017. – 2019. godine
- Plan prijma u službu Jedinstvenog upravnog odjela Općine Sveta Marija
- Polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna Općine Sveti Martin na Muri za 2017. godinu
- 1. izmjene i dopune proračuna Općine Sveti Martin na Muri za 2017. godinu
- Odluka o imenovanju članova Odbora za dodjelu javnih priznanja Općine Sveti Martin na Muri
- Odluka o imenovanju članova uprave groblja Općine Sveti Martin na Muri
- Odluka o imenovanju povjerenstva za dodjelu stipendija Općine Sveti Martin na Muri
- Odluka o osnivanju i imenovanju Savjeta za potrošače Općine Sveti Martin na Muri
- Odluka o izradi iV. izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja Gospodarske zone Sveti Martin na Muri (1. dio)