Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja područja „Mostišće“ u Belici

37. Na temelju članka 109. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13), članka 31. Statuta Općine Belica („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 4/13) i Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja područja „Mostišće“ u Belici (“Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 17/15), Općinsko vijeće Općine Belica na svojoj 20. sjednici održanoj 12. kolovoza 2016. godine donosi: oDLuku o donošenju urbanističkog plana uređenja područja „mostišće“ u belici i. opće oDreDbe
Članak 1.
(1) Donosi se Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja područja „Mostišće“ u Belici, u daljnjem tekstu: Odluka.

Članak 2.

Članak 2.
(1) Prostor obuhvata Urbanističkog plana uređenja područja „Mostišće“ u Belici čini dio pretežito neizgrađenog dijela stambene zone, sjeverno od Športske ulice u Belici.
(2) Veličina prostora obuhvata iznosi cca 3,52 ha.
Članak 3.
(1) Elaborat „Urbanistički plan uređenja područja „Mostišće“ u Belici izradila je tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec. Stranica 1494 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. kolovoza 2016.
(2) Elaborat sadrži opće priloge, tekstualni dio i grafički dio.
(3) Opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o nositelju izrade i podatke o izrađivaču.
(4) Tekstualni dio sadrži Odluku o donošenju Urbanističkog plana uređenja „područja „Mostišće“ u Belici s odredbama za provođenje sljedećeg sadržaja: 1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena 2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti 3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti 4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina 5. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, komunalne i telekomunikacijske mreže s pripadajućim objektima i površinama 6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina 7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno – povijesnih vrijednosti 8. Postupanje s otpadom 9. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 10. Mjere provedbe plana
(5) Grafički dio sadrži kartografske prikaze: 0.1. POSTOJEĆE STANJE UNUTAR MJ = 1:1.000 OBUHVATA UPU 1. KORIŠTENJE I NAMJENA MJ = 1:1.000 POVRŠINA 2.1. PROMETNA, ULIČNA MJ = 1:1.000 I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – PLAN PROMETA 2.2. PROMETNA, ULIČNA MJ = 1:1.000 I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – MREŽE VODOOPSKRBE, ODVODNJE I PLINOOPSKRBE 2.3. PROMETNA, ULIČNA MJ = 1:1.000 I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – ELEKTROOPSKRBE, JAVNE RASVJETE I TELEKOMUNIKACIJA 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA MJ = 1:1.000 I ZAŠTITE POVRŠINA 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE MJ = 1:1.000 ii. oDreDbe Za proVođenje

Članak 4.

Članak 4.
(1) Pojmovi koji se koriste u ovoj Odluci imaju sljedeće značenje: - Građevna čestica je zemljišna čestica namijenjena za gradnju građevina. - Namjena površina označava obvezu korištenja površine u predviđenu svrhu, određenu UPU-om. - Linija regulacije je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine. - Obavezni građevni pravac je pravac na koji se obvezno postavlja pročelje osnovne građevine. - Površina unutar koje se može razviti tlocrt građevina je površina unutar koje se smješta građevina, uz poštivanje uvjeta izgrađenosti čestice. Označena je na planu uvjeta gradnje, kao i udaljenost te površine od granica građevne čestice. - Tlocrtna površina građevine /PT/ je tlocrtna projekcija nadzemnih etaža građevine na površinu građevne čestice. - Građevinska (bruto) površina građevine /GBP/ je zbroj ukupne bruto površine etaža građevine. - Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos zbroja svih tlocrtnih površina /PT/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice. - Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je odnos zbroja svih građevinskih (bruto) površina /GBP/ svih građevina na čestici i površine građevne čestice. - Visina građevine (V) je istovremeno i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti veća od 1,20 m. - Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena), a kod građevina s ravnim krovom ili s kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina se mjeri do vrha atike.

Članak 4.

- Maksimalno dozvoljena visina građevine (Vmax) je najveća dozvoljena visina (vijenca) osnovne građevine ili građevnog kompleksa. - Etaža (E) je natkriveni korisni prostor zgrade između (pripadajućih) poda i stropa, odnosno krova. Tipovi etaža su podrum, suteren, prizemlje, katovi i potkrovlje. - Maksimalno dozvoljena etažnost građevine (Emax) označava najveći dozvoljeni broj i tip etaža osnovne građevine ili građevnog kompleksa. - Podrum (Po) je dio zgrade koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. - Suteren (S) je dio zgrade čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno s najmanje jednim svojim pročeljem je izvan terena. - Prizemlje (P) je dio zgrade čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova). - Kat (K) je dio zgrade čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja. - Potkrovlje (Pk) je dio zgrade čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. - Samostojeća zgrada (SS) je zgrada koja je sa svih strana odmaknuta od međe građevne čestice. - Poluugrađena zgrada (PU) je zgrada koja se jednom svojom stranom prislanja na među susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu, a od suprotne susjedne međe je odmaknuta.

Članak 4.

31. kolovoza 2016. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 1495 - Dvojna zgrada (D) je vrsta poluugrađene zgrade koja je s jedne strane prislonjena na susjednu građevinu. - Građevni kompleks (K) je zgrada s većim brojem zasebnih funkcionalnih jedinica objedinjenih u jednoj građevini ili u više međusobno fizički povezanih građevina. - Mješoviti način gradnje (MJ) određuje mogućnost gradnje zgrade kao samostojeće ili u obliku građevnog kompleksa. - Individualna stambena zgrada (SZ) je zgrada unutar koje se nalazi najviše 3 zasebne stambene jedinice. - Višestambena zgrada (VSZ) je zgrada unutar koje se nalazi više od 3 zasebne stambene jedinice. - Višefunkcionalni kompleks (VK) je zgrada tipološki i oblikovno slična višestambenoj zgradi, unutar koje se nalazi više od 3 zasebne funkcionalne cjeline - poslovnih prostora i/ili stanova. 1. uVjeti oDređiVanja i raZGraničaVanja poVršina jaVnih i DruGih namjena

Članak 5.

Članak 5.
(1) Unutar područja obuhvata Urbanističkog plana uređenja područja „Mostišće“ u Belici, u daljnjem tekstu UPU, pretežita namjena površina i njihovo razgraničenje na površine javnih i drugih namjena, određuje se prema kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“.
(2) Utvrđene namjene površina pojedinih funkcionalnih zona unutar područja obuhvata UPU su sljedeće: - površine mješovite, pretežito stambene namjene / oznaka M1/ - zaštitne zelene površine – vegetacijski pojas kanala / oznaka Z/ - površina infrastrukturnih sustava /oznaka IS/.

Članak 6.

Članak 6.
(1) Površinom javne namjene smatraju se: - površina javne ceste, preko koje se osigurava pristup do pojedinih građevnih čestica u obuhvatu UPU - u ovom slučaju postojeća Športska ulica - površina u funkciji lociranja javne linijske komunalne infrastrukture, predviđeno kao zasebna čestica /oznake IS/ - zasebno formirana pojedinačna čestica zaštitne zelene površine – vegetacijskog pojasa kanala.
(2) Linija koja razgraničava javnu prometnu površinu i površine drugih namjena je linija regulacije.
(3) Linija regulacije je istovremeno i međa građevne čestice sa strane ulice.

Članak 7.

Članak 7.
(1) Namjene koje su kartografskom prikazu br. 1 – “Korištenje i namjena površina“ određene za pojedino područje, određuju obvezu uređenja i korištenja označenog područja pretežito u svrhu određenu namjenom.
(2) Građevinske čestice su podijeljene na postojeće i planirane.
(3) Postojeće građevinske čestice sastoje se od dviju namjena: - mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ - zelene zaštitne površine – vegetacijski pojas kanala / oznaka Z/.
(4) Dijelove pojedine postojeće građevinske čestice je potrebno koristiti u skladu s utvrđenim namjenama.
(5) Planirane građevinske čestice imaju jedinstvenu namjenu i to mješovitu, pretežito stambenu /oznaka M1/.

Članak 8.

Članak 8.
(1) Unutar površine mješovite, pretežito stambene namjene / oznaka M1/ mogu se graditi jedna ili kompleks građevina i to: - osnovna građevina: - stambene namjene - poslovne namjene - kompleks koji objedinjuje stambenu i poslovnu namjenu - prateća građevina ili kompleks gospodarskih građevina: - poslovne namjene - proizvodne namjene - više pomoćnih građevina u funkciji osnovne i prateće građevine.
Članak 9.
(1) Zaštitne zelene površine – vegetacijski pojasa kanala / oznaka Z/ utvrđuje se kao obvezna namjena za područje širine 6,0 m južno od međe čestice kanala Boščak (južna međa k.č. 7737/1 k.o. Belica).
(2) Unutar površine zaštitne zelene površine – vegetacijskog pojasa: - zabranjena je svaka gradnja građevina visokogradnje i niskogradnje - zabranjeno je zasipavanje i popločavanje površine terena - obavezno je održavati zaštitnu površinu zelenom - sadnjom autohtone vegetacije.
(3) Stražnja ograda postojećih građevnih čestica se preporuča locirati na granici razgraničenja između dviju namjena unutar postojeće čestice, odnosno između mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ i zaštitne zelene površine /oznaka Z/.
(4) Ukoliko se postojeće čestice ograđuju na stražnjoj međi, odnosno na međi čestice prema čestici kanala Boščak, ogradu je potrebno izvesti kao drvenu ili prozračnu žičanu ogradu uzdignutu od razine terena najmanje 10,0 cm, te bez betoniranih ili zidanih temelja i parapeta.
(5) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, građevine koje su unutar postojećih građevnih čestica već izgrađene unutar zaštitne zelene površine – vegetacijskog pojasa /oznaka Z/ mogu se zadržati i rekonstruirati, ali im se kod rekonstrukcije tlocrtni gabariti ne mogu povećavati unutar površine vegetacijskog pojasa.

Članak 10.

Članak 10.
(1) Površina infrastrukturnih sustava /oznaka IS/ je javna površina namijenjena za lociranje linijske komunalne infrastrukture, prvenstveno kanala oborinske odvodnje.
(2) Površinu je potrebno održavati kao zelenu travnatu površinu ili zasađenu niskim raslinjem bez korijenskog sustava koji bi mogao oštetiti infrastrukturne instalacije. Stranica 1496 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. kolovoza 2016. 2. uVjeti smještaja GrađeVina GospoDarskih DjeLatnosti
Članak 11.
(1) Građevine gospodarskih djelatnosti mogu se locirati unutar građevnih čestica u obuhvatu UPU na sljedeći način: - poslovne građevine se mogu graditi kao osnovne ili prateće građevine na čestici - proizvodne građevine se mogu graditi kao prateće građevine na čestici.
(2) Obje skupine gospodarskih građevina, i poslovne i proizvodne, trebaju biti svrstane u grupu tihih i čistih gospodarskih građevina.
(3) Izuzetno, unutar stražnjih 30,0 m područja dozvoljene gradnje prema kartografskom prikazu br. 4. „Uvjeti i način gradnje“ moguće je locirati gospodarske građevine za bučne i/ili potencijalno opasne djelatnosti i to: - tehničke servise tipa automehaničarske, autolimarske, klesarske i limarske radione, kovačnice i slično, - armiračke, tesarske, stolarske i slične radionice, - trgovačke i skladišne zgrade za poljoprivredne i druge proizvode - hladnjače, silose visine do 12,0 m, sušare i slično, - građevine za uzgoj stoke do 10 uvjetnih grla.
(4) Ukupna dozvoljena tlocrtna površina prateće gospodarske građevine ograničava se na neto 400,0 m2, osim za građevine u funkciji poljoprivrednog gospodarstva, za koje se maksimalna tlocrtna površina utvrđuje u odnosu prema dozvoljenoj izgrađenosti čestice.

Članak 12.

Članak 12.
(1) Gospodarskom građevinom za tihe i čiste djelatnosti smatra se građevina za obavljanje djelatnosti: - financija, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - finalni proizvodni procesi (šivanje finalnih tekstilnih proizvoda, sklapanje finalnih proizvoda od prethodno proizvedenih dijelova i slično) - obrtničkih usluga i proizvodnih djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke i zagađenje prostora niti uzrokuju značajnije povećanje prometa, (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske, autoelektričarske radionice, autopraonice i slično), - trgovačkih i skladišnih prostora za trgovinu i skladištenje proizvoda koji ne utječu povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, - turizma i ugostiteljstva bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (hoteli, pansioni, kavane i slično), - prerade biljnih poljoprivrednih proizvoda (sortirnice, pakirnice, vinarije i sl.), - mini mljekare, kapaciteta do 10.000 l/dnevno, - mini pekare, površine do 150,0 m2, - rasadnička djelatnost i uzgoj ukrasnog bilja mogući su u vidu stakleničke ili plasteničke proizvodnje, samostalno ili u kombinaciji s tržnim prostorom i laboratorijem, ali ne i kao uzgoj na otvorenom polju, - proizvodnja energije korištenjem solarne energije (solarna energana), - druge djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke i zagađenja zraka i ne uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor.

Članak 13.

Članak 13.
(1) Gospodarskom građevinom za bučne i/ili potencijalno opasne djelatnosti smatra se građevina: - industrijske ili obrtničke proizvodnje ili prerade, odnosno djelatnosti tipa klanje životinja, prerada mesa i ribe, proizvodnja hrane, pića, tekstila, kože, metala, proizvodnja proizvoda od metala, drveta, kemijskih, betonskih, opekarskih, električnih i elektroničkih proizvoda i slično, - tehničke servise tipa automehaničarske, autolimarske, klesarske i limarske radione, kovačnice i slično, - građevinarstva kao armiračke, tesarske, stolarske i slične radionice i pogoni, - rudarstva kao pogoni za preradu i skladištenje mineralnih sirovina, - trgovačkih i skladišnih prostora za proizvode koji mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije - hladnjače, silosi, sušare, trgovine gorivom na malo, trgovine plinom i slično, - prijevoza i/ili komunalnih djelatnosti – stajališta i parkirališta za autobuse, parkirališta za teretna transportna vozila, građevinske radne strojeve i slično - građevine za skupljanje i selektiranje neopasnog komunalnog i tehnološkog otpada, koji se koristi kao sirovina u proizvodnom procesu ili se u kratkom periodu privremeno skuplja do transporta na odgovarajuće zbrinjavanje, sukladno posebnom propisu, - ugostiteljske djelatnosti, uslijed čijeg obavljanja potencijalno dolazi do povećanja razine buke kao što su disco klubovi, noćni barovi i slično, - druge djelatnosti koje se mogu obavljati unutar naselja, ali mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije, a za sprečavanje kojih je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite.

Članak 14.

Članak 14.
(1) Urbanističko – tehnički uvjeti za formiranje građevnih čestica i gradnju utvrđuju se prema odredbama iz poglavlja 4. 3. uVjeti smještaja GrađeVina DruštVenih DjeLatnosti
Članak 15.
(1) Građevine društvenih djelatnosti mogu se locirati unutar građevnih čestica u obuhvatu UPU na sljedeći način: - kao osnovne građevine na čestici: - građevine predškolskog odgoja 31. kolovoza 2016. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 1497 - građevine socijalne skrbi – smještajnog tipa za starije i nemoćne osobe i drugi sadržaj slične namjene - kao osnovne ili kao prateće građevine uz osnovnu stambenu ili poslovnu mogu se graditi: - edukacijski prostori - prostori za djelovanje udruga građana i slično - prostori zdravstvenih usluga - ambulante primarne zdravstvene zaštite ili specijalističke ambulante i ljekarne - vjerske građevine.

Članak 16.

Članak 16.
(1) Urbanističko – tehnički uvjeti za formiranje građevnih čestica i gradnju utvrđuju se prema odredbama iz poglavlja 4. 4. uVjeti i način GraDnje stambenih GrađeVina
Članak 17.
(1) Unutar područja UPU gradnja stambeni sadržaji se lociraju unutar osnovne građevine, pri čemu se građevina može organizirati kao: - individualna stambena zgrada (SZ) - višestambena zgrada (VSZ) - višefunkcionalni kompleks (VK).
(2) Stambeni sadržaj se ne predviđa u pratećim i pomoćnim građevinama. NAMJENA OSNOVNE KATNOST OSNOVNE GRAĐEVINE GRAĐEVINE prizemna /Po+P+Pk/ stambena ili pretežito stambena katna /Po+P+1K+Pk/ prizemna /Po+P+Pk/ ili katna / poslovna ili pretežito poslovna Po+P+1K+Pk/ prizemna /Po+P+Pk/ ili katna / društvena ili pretežito društvena Po+P+1K+Pk/
(2) Moguće je međusobno spajanje čestica ili pripajanje dijelova zemljišta k postojećoj, već izgrađenoj građevnoj čestici (proširenje gruntišta postojeće izgrađene građevne čestice), a što se može odvijati fazno, kroz duži vremenski period.
(3) Jedna izgrađena građevna čestica može se naknadno cijepati na više manjih građevnih čestica, pod uvjetima da svaka od novoformiranih zadovolji uvjete iz stavka 1. ovog članka i uvjete izgrađenosti i iskoristivosti utvrđene člankom 19.
(4) Neobavezni prijedlog parcelacije čestica dan je na kartografskom prikazu broj 4. „Način i uvjeti gradnje“, na temelju kojeg je moguće formirati građevne čestice za gradnju zgrada, uz prethodnu provjeru zadovoljenja uvjeta iz ovog članka. 4.2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA KOJE SE MOGU IZGRADITI NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 19.

Članak 19.
(1) Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti /kig/ pojedine građevne čestice unutar područja obuhvata UPU iznosi 0,4. 4.1. VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA
Članak 18.
(1) Kod formiranja pojedinačnih građevnih čestica unutar obuhvata UPU obavezno je poštivanje sljedećih parametara: - građevne čestice se predviđaju formirati nizanjem uz liniju regulacije Športske ulice, na koju svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan, a najviše dva neposredna kolna pristupa, - kod parcelacije je potrebno poštivati načelo racionalnog korištenja prostora, pri čemu se preporuča formiranje čestica neposrednim nastavljanjem jedne do druge, - između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom površina prema UPU, odnosno ukoliko se između dviju čestica ostavlja prostor još neutvrđene namjene, njegova širina ne može biti manja od 16,0 m, - granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica, - dubina postojeće građevne čestice određena je dubinom područja UPU, ali se čestica može formirati i na način da joj stražnja međa završava na liniji razgraničenja površina stambene namjene /oznake M1 / i zaštitne zelene površine /oznake Z/ - dubina planiranih čestica određenja je dubinom površine mješovite, pretežito stambene namjene / oznake M1/ - širina pojedine građevne čestice utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: NAJMANJA ŠIRINA NAJVEĆA ŠIRINA GRAĐEVNE ČESTICE /m/ GRAĐEVNE ČESTICE /m/ 16,0 50,0 18,0 50,0 28,0 50,0 28,0 70,0
(2) Najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti /kis/ pojedine građevne čestice unutar područja obuhvata UPU iznosi 1,2.

Članak 20.

Članak 20.
(1) Maksimalna visina građevina /Vmax/: - osnovne građevine je 7,0 m - pratećih građevina je 4,8 m - pomoćnih građevina je 3,0 m, osim za spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda za koje je 4,8 m.
(2) Specifični skladišni prostori kao silosi mogu imati visinu do 12,0 m, te se trebaju locirati u stražnjem gradivom dijelu čestice.
(3) Na građevinama ravnog ili skrivenog kosog krova, ukupna visina atike iznad vrha krovne konstrukcije uz pročelje građevine, može biti maksimalno 80 cm.

Članak 21.

Članak 21.
(1) Maksimalno dozvoljen broj etaža građevine /Emax/: - osnovne građevine je Po+P+1K+Pk Stranica 1498 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. kolovoza 2016. - pratećih građevina je Po+P+Pk - pomoćnih građevina je Po+P.
(2) Etažnost se određuje brojem punih etaža, pri čemu se zadnja (najviša) etaža može oblikovati kao kat ili alternativno kao potkrovlje. 4.3. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
Članak 22.
(1) Obavezna građevinska linja osnovne građevine unutar obuhvata UPU se utvrđuje na udaljenosti 8,0 m od linije regulacije Športske ulice.
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka postojeće osnovne građevine na već izgrađenim česticama mogu odstupati od utvrđene građevinske linije.
(3) Građevine se lociraju unutar površine za razvoj građevina utvrđene kartografskim prikazom br. 4. „Način i uvjeti gradnje“, pri čemu se prateće i pomoćne građevine obavezno lociraju iza uličnog pročelja osnovne građevine.
(4) Maksimalna dubina osnovne građevine ograničena dubinom područja gradnje.
(5) Za smještaj gospodarskih građevina na čestici dodatno se primjenjuje članak 11.
(6) Za smještaj društvenih građevina na čestici dodatno se primjenjuje članak 15.
(7) U slučaju spajanja susjednih čestica površine za razvoj građevina na susjednim česticama se spajaju u jedinstvenu.

Članak 23.

Članak 23.
(1) Međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom i tehnološkom rješenju i planom se ne uvjetuje, pri čemu međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina, - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici, - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu – izvedbom protupožarnih barijera. 4.4. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 24.

Članak 24.
(1) Građevina može biti oblikovana kao samostojeća građevina ili kao građevni kompleks koji se sastoji od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici.
(2) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje.
(3) Servisna i gospodarska dvorišta i otvoreni proizvodni prostori se ne mogu orijentirati prema ulici.
Članak 25.
(1) Krovovi se, u skladu s funkcijom građevine, mogu oblikovati kao kosi, ravni ili kompleksni, pri čemu se preferiraju oblikovno „čista“ rješenja.
(2) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.

Članak 26.

Članak 26.
(1) Dijelovi građevina koji su od susjedne bočne i/ili stražnje međe udaljeni manje od 3,0 m ne mogu imati otvore orijentirane prema susjednoj međi.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. 4.5. UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA 4.5.1. Osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica

Članak 27.

Članak 27.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(1) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice, osiguranje pristupa na česticu s javne prometne površine Športske ulice, te mogućnosti rješavanja otpadnih voda sukladno ovoj Odluci i posebnim propisima.
Članak 28.
(1) Ovaj UPU kao konačno komunalno uređenje područja obuhvata predviđa opremljenost područja asfaltiranom prometnicom mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje oborinskih i otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, te uređenje javnih zelenih površina i zelenih pojasa unutar koridora ulice.

Članak 29.

Članak 29.
(1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan, a najviše dva neposredna kolna pristupa na javnu prometnu površinu Športske ulice.
(2) Točna pozicija priključenja rješava se projektom, za svaku česticu zasebno. 4.5.2. Uvjeti gradnje i uređenje manipulativnih površina i površina parkirališta
Članak 30.
(1) Na svakoj građevnoj čestici s gospodarskim i društvenim sadržajima potrebno je izvesti pristup na česticu koji će omogućiti kružno okretanje vozila, odnosno manevriranje vozila unutar čestice.
(2) Na svakoj čestici je potrebno osigurati dostatni parkirališni ili garažni prostor za vlastite potrebe unutar vlastite čestice i na način da se na parkirna mjesta pristupa s vlastite čestice. 31. kolovoza 2016. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 8 - Stranica 1499
(3) Parkirališne, odnosno garažne površine, moguće je izvesti kao podzemne garaže, parkirališta u razini terena i kao parkirališne ili garažne zgrade.
(4) Direktno parkiranje vozila s ulice na parkirališna mjesta na čestici nije dozvoljeno.
(5) Minimalni broj parkirališnih ili garažnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema poglavlju 5.2.3. „Promet u mirovanju“.
(6) Parkirališne i manipulativne površine potrebno je predvidjeti uz primjenu mjera zaštite iz poglavlja 9.1. „Zaštita od zagađenja okoliša otpadnim vodama“. 4.5.3. Gradnja ograda

Članak 31.

Članak 31.
(1) Građevne čestice moguće je ograđivati žičanim, prozračnim zaštitnim ogradama, visine do 1,20 m prema ulici i do 2,00 m prema susjednoj čestici, odnosno prema bočnim i stražnjoj međi čestice, sve mjereno od kote uređenog terena, niže apsolutne vrijednosti.
(2) U odnosu na ulične koridore ograde se mogu postavljati na liniji regulacije, ili uvučeno od nje, ovisno o unutarnjoj organizaciji čestice.
(3) Uvjeti ograđivanja unutar područja zaštitne zelene površine – vegetacijskog pojasa određeni su člankom 9. 4.5.4. Obveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama

Članak 32.

Članak 32.
(1) Svaka građevna čestica treba imati minimalno 20% površine uređeno kao zelene površine.
(1) U zelene površine iz stavka 1. ovog članka ne ubrajaju se zatravnjene parkirališne površine, niti stabla uz parkirališta, koja su zasađena u zelene otoke površine manje od 5,0 m2. 5. uVjeti uređenja, oDnosno GraDnje, rekonstrukCije i opremanja prometne, komunaLne i teLekomunikaCijske mreže s pripaDajućim objektima i poVršinama
Članak 33.
(1) Postojeća i planirana infrastruktura prikazana je u mjerilu 1:1000, na kartografskim prikazima brojeva: 2.1. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - plan prometa“, 2.2. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže vodoopskrbe, odvodnje i plinoopskrbe“ 2.3. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacija“
(2) Ograničenja u prostoru, koja proizlaze iz potrebe zaštite postojeće i planirane infrastrukture, prikazana su na kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“.

Članak 34.

Članak 34.
(1) Komunalna infrastruktura u pravilu se locira unutar javne površine uličnog koridora i izvan površine kolnika. 5.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE
Članak 35.
(1) Športska ulica je izvedena u opsegu asfaltiranog kolnika, a očekuje se još najmanje izvedba pješačko – biciklističke staze za koju se preporuča lociranje s južne strane kolnika. 5.1.1. Cestovna i ulična mreža
Članak 36.
(1) Širina kolnika Športske ulice minimalno se predviđa s 5,5 m.
Članak 37.
(1) Prilaze i priključke na javne ceste potrebno je projektirati prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu („Narodne novine“ broj 119/07) i prema odgovarajućim normama.
(2) S kolnog priključka i kolnog prilaza ne smije se izlijevati voda na javnu prometnu površinu.
(3) Spoj prometnica je potrebno prometno označiti prema Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi cesta („Narodne novine“ broj 33/05, 64/05 i 155/05). 5.2. Promet u mirovanju

Članak 38.

Članak 38.
(1) Za potrebe parkiranja vozila potrebno je osigurati prostor unutar vlastitih građevnih čestica.
(2) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se ovisno o namjeni, umnoškom koeficijenta i parametra koji određuje broj potrebnih parkirališnih ili garažnih mjesta po jedinici projektirane (neto) površine ili broja osoba, prema sljedećoj tabeli: namjena građevine koeficijent broj parkirališnih ili garažnih mjesta na 1 PRIRUČNA 0,45 1 zaposlenika SKLADIŠTA 2 UREDSKI 20 1000 m2 korisnog PROSTORI prostora 3 TRGOVINA, 40 1000 m2 korisnog USLUGE, prostora UGOSTITELJSTVO 4 VIŠENAMJENSKE 0,15 1 posjetitelja DVORANE I SAKRALNE GRAĐEVINE 5 STAMBENE 1 1 stan GRAĐEVINE 6 DRUŠTVENE minimalno 5 po čestici, DJELATNOSTI (dj. ostalo prema posebnom vrtić, dom za starije propisu i sl.)
(3) Dodatno u odnosu na vrijednosti dobivene prema stavku 2. ovog članka, minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za poslovnu namjenu – urede, Stranica 1500 - Broj 8 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 31. kolovoza 2016. usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100 m2 korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici.
(4) Potreban broj parkirališnih mjesta za osobe smanjene pokretljivosti utvrđuje se prema posebnom propisu.

Članak 39.

Članak 39.
(1) Otvorena parkirališta je moguće locirati i van područja predviđenog za gradnju građevina.
(2) Parkirališne površine potrebno je projektirati sukladno odredbama iz poglavlja 9.1. „Zaštita od zagađenja okoliša otpadnim vodama“. 5.3. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA
Članak 40.
(1) Za planirane građevine infrastrukturnih sustava, koje se mogu graditi na česticama druge namjene – prvenstveno se to odnosi na trafostanice, plinske redukcijske stanice, precrpne stanice sustava odvodnje, retencijske građevine za sustave odvodnje i slično, potrebno je osigurati mogućnost pristupa za distributera, bilo direktnim pristupom s javne površine, bilo služnošću prolaza.
(2) Sve građevne čestice koje se formiraju za potrebe gradnje građevina infrastrukture kao što su trafostanice, plinske stanice i slično koeficijenti izgrađenosti i iskoristivosti građevne čestice /kig i kis/ iznose 0,4. 5.3.1. Opskrba pitkom vodom, odvodnja otpadnih sanitarnofekalnih, tehnoloških i oborinskih voda, opskrba plinom i drugi energetski izvori

Članak 41.

Članak 41.
(1) Postojeće i planirane trase mreža plinoopskrbe, vodoopskrbe, i odvodnje otpadnih voda, prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.2 – “Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje“, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 5.3.1.1. Vodoopskrba
Članak 42.
(1) U koridoru Športske ulice, južno od kolnika je izvedena opskrbna vodovodna mreža, a po potrebi se može rekonstruirati u istoj trasi.
Članak 43.
(1) Mreže vodoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.
(2) Materijali koji se mogu primjenjivati za izvedbu mreže ne smiju biti škodljivi za ljudsko zdravlje.

Članak 44.

Članak 44.
(1) Vodoopskrbnu mrežu treba predvidjeti i za potrebe gašenja požara, sukladno odredbama iz poglavlja 9.4 „Zaštita od požara“, ove Odluke.
Članak 45.
(1) Priključke građevina na mrežu vodoopskrbe u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak po jednoj funkcionalnoj ili korisničkoj cjelini.
(2) Vodomjerno okno u pravilu se locira unutar građevne čestice unutar prvih 5,0 m od ulične međe, osim ako u posebnim uvjetima distributera nije određeno drugačije. 5.3.1.2. Odvodnja i zbrinjavanje otpadnih, oborinskih i tehnoloških voda

Članak 46.

Članak 46.
(1) Sustav javne odvodnje za naselje Belica predviđen je kao razdjelni, a planirane trase u ovom dijelu Športske ulice prikazane su grafički.
(2) Trase sustava odvodnje i oborinskih i otpadnih voda predviđaju se unutar koridora Športske ulice sa sjeverne strane kolnika, s koje se predviđa zadržati zelena površina.
(3) Kanal oborinske odvodnje se predviđa kao zatvorena kanalizacija s ispustom u kanal Boščak, preko planirane čestice s namjenom – površina infrastrukturnih sustava / oznaka IS/.
(4) Sve vode koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje, trebaju imati sastav i kakvoću koja odgovara uvjetima Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda („Narodne novine“ br. 80/13, 43/14,27/15,3/16), za ispuštanja u sustave javne odvodnje.
(5) Unutar područja obuhvata UPU nije dozvoljeno ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda (sanitarnih, tehnoloških, procjednih i oborinskih s prometnih površina) na tlo i u podzemlje.