GLASNIK

Arhiva › 2015. › SGGČ 1

SGGČGrad Čakovec · 13. veljače 2015. · KLASA 021-05/14-01/30 · URBROJ 2109/2-02-15-08

Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Čakovca (pročišćeni tekst)

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

PDF stranica 110

Članak 23.

Članak 23. GUP-om grada Čakovca moguće je odrediti zone u kojima površine građevnih čestica određenih u prethodnom članku mogu biti i manje ovisno o gustoći i postojećoj tipologiji izgradnje u tim zonama, te u pogledu veličine građevne čestice i koeficijenta izgrađenosti čestice.
Članak 24. Koeficijent izgrađenosti građevnih čestica za izgradnju višestambenih građevina s više od 6 stanova koje mogu sadržavati i poslovne prostore građenih na: - slobodnostojeći način ne može biti veći od 0,6; - ugrađeni način ne može biti veći od 0,8, s time da se, ukoliko se predviđa koeficijent izgrađenosti veći od 0,6, njihova izgradnja definira planom užeg područja.

Članak 25.

Članak 25. Najmanje veličine građevnih čestica određuju se: najmanja koeficijent najmanja površina Izgrađenosti čestice dubina čestice građevne čestice (k ) ig 25 m 400 m2 0,4 30 m 540 m2 0,4 Broj 1 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 111 najmanja način izgradnje širina čestice b) za izgradnju na poluotvoreni način: - prizemne 12 m - katne 14 m c) za izgradnju na ugrađeni način: - prizemne 8 m - katne 6 m Kada je sukladno odredbama posebnih propisa potrebno utvrditi površinu zemljišta za redovnu upotrebu građevine, ista mora sadržavati zemljište ispod građevine, površinu za održavanje građevine, površinu za privremeno odlaganje komunalnog otpada i smještaj kućnih instalacija, te pristup sa javne prometne površine.

Članak 26.

Članak 26. U postupku mogućeg objedinjavanja građevnih čestica kojim se ne remeti tipologija izgradnje objedinjava se i površina gradivih dijelova čestica, tako da se zadržavaju samo propisane udaljenosti prema susjednim česticama. Dužina uličnog pročelja na objedinjenoj građevnoj čestici ne smije biti veća od dvostruko uobičajene tipološke izgradnje. 2.2.2. SMJEŠTAJ GRAĐEVINE NA GRAĐEVNOJ ČESTICI Udaljenost građevina od ruba građevne čestice
Članak 27. Građevine koje se izgrađuju na slobodnostojeći način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne međe, ako na tu stranu imaju orijentirane otvore. Udaljenost građevine od susjedne međe može biti i manja u slučaju da smještaj građevine na susjednoj građevnoj čestici omogućava postizanje propisanog razmaka između građevina od 4,0 m. Udaljenost ostalih dijelova građevine koji se smatraju dijelom građevine (balkoni, terase i otvorena stubišta) od granica građevne čestice ne može biti manja od 3,0 m. Otvorima se u smislu stavaka 1. ovoga članka ne smatraju ustakljenja neprozirnim staklom najveće veličine 60 x 60 cm, dijelovi zida od staklene opeke, ventilacijski otvori najvećeg promjera, odnosno stranice 15 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.

Članak 28.

Članak 28. Građevine koje se izgrađuju na poluotvoreni način (dvojne građevine) jednom svojom stranom se prislanajmanja koeficijent najmanja površina Izgrađenosti čestice dubina čestice građevne čestice (k ) ig 25 m 300 m2 0,4 35 m 420 m2 0,4 25 m 200 m2 0,5 25 m 150 m2 0,5 njaju na granicu susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu. Obveza izgradnje poluotvorenih građevina odnosi se na građevne čestice čija građevinska međa graniči s česticama čija širina iznosi od 8,0-12,0 m. Građevinskom međom smatra se granica čestice uz koju se gradi na udaljenosti manjoj od 3,0 m. Na dijelu građevine koja se gradi na samoj građevnoj međi ne smiju se izvoditi nikakvi otvori u dubini do 10,0 m od građevnog pravca. Kod izdavanja građevne dozvole za građevine koje se izgrađuju kao dvojne građevine mora se u istom postupku utvrditi i lokacijska dozvola za susjednu česticu ili građevinu uz čiju među se građevina izgrađuje. Zid između dvije građevine mora se izvesti kao protupožarni.

Članak 29.

Članak 29. Građevine koje se izgrađuju u nizu, dvjema svojim stranama se prislanjaju na granice susjednih građevnih čestica i uz susjedne građevine.
Članak 30. Udaljenost gnojišta i gospodarskih građevina u kojima se sprema sijeno i slama ili su izrađeni od drveta mora iznositi od susjedne međe najmanje 5,0 m. Izuzetno, udaljenost gnojišta od susjedne međe može biti i manja, ali ne manje od 1,0 m, pod uvjetom da se na toj dubini susjedne građevne čestice određuju uvjeti ili već postoji gnojište, odnosno građevina s izvorima zagađenja. Udaljenost pčelinjaka od susjedne međe ne može biti manja od 5,0 m, ako su letišta okrenuta prema međi, a 3,0 m ako su okrenuta u suprotnom pravcu.

Članak 31.

Članak 31. Kao dvojne ili u nizu mogu se na zajedničkoj građevnoj međi graditi i gospodarske prateće građevine pod uvjetom da su izgrađene od vatrootpornog materijala i da su između njih izvedeni vatrootporni zidovi. Stranica 112 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 1
Članak 32. Uz stambene građevine, na građevnoj čestici se mogu graditi pomoćne građevine što služe redovnoj upotrebi stambene građevine s prostorima za rad, spremište ogrjeva i druge svrhe, te garaže tako da su: - prislonjene uz stambenu građevinu na istoj građevnoj čestici na poluugrađeni način, - odvojene od stambene građevine na istoj građevnoj čestici, - na međi, sukladno uvjetima iz članka 37. odredbi za provođenje. Površina građevne čestice pod pomoćnom građevinom uračunava se u koeficijent izgrađenosti građevne čestice. Udaljenost građevina od regulacijskog pravca

Članak 33.

Članak 33. Najmanja udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika mora biti takva da omogućuje izgradnju nogostupa/pločnika najmanje širine 1,2 m. Osnovna građevina mora se locirati na uličnom građevnom pravcu koji se određuje prostornim planom užeg područja, odnosno koji je već formiran postojećom izgradnjom i koji je u tom slučaju obvezujući. U slučaju formiranja novih uličnih poteza bez donešenog DPU-a udaljenost uličnog građevnog pravca od osi uličnog koridora ne može biti manja od 5,0 m. Najveća udaljenost uličnog građevnog pravca od regulacijskog pravca ne smije prelaziti 10,0 m. Izuzetno, udaljenost uličnog građevnog pravca od regulacijskog pravca može biti veća, ako se radi o rekonstrukciji ili dogradnji postojeće građevine ili je nemogućnost gradnje na prvih 10,0 m od regulacijskog pravca posljedica konfiguracije terena. Samostojeće prateće i pomoćne građevine, što uključuje i kioske, te reklamne panoe površine veće od 6,0 m2, trebaju biti locirane iza regulacijskog pravca. Ukoliko se na građevnoj čestici u naselju, kao prateća građevina predviđa bučna ili potencijalno opasna djelatnost, treba je locirati najmanje 20,0 m udaljeno od najbližih stambenih prostora na vlastitoj ili susjednoj čestici i 37,0 m udaljeno od regulacijskog pravca. Poljoprivredne gospodarske građevine bez izvora zagađenja potrebno je od regulacijskog pravca udaljiti najmanje 20,0 m. Izuzetno, ukoliko se radi o uglovnoj građevnoj čestici, pozicija građevine određuje se u odnosu na jedan (osnovni) regulacijski pravac, a od ostalih treba biti udaljena najmanje 4,0 m.

Članak 33.

Poljoprivredne gospodarske građevine s potencijalnim izvorom zagađenja, koje su člankom 11. ovih odredbi, radi svoje komercijalne namjene, određene kao prateće, trebaju od najbliže stambene građevine biti udaljene najmanje 70,0 m. Pomoćna poljoprivredna gospodarska građevina s izvorom zagađenja, treba od najbližeg stambenog prostora biti udaljena najmanje 12,0 m, a od regulacijskog pravca koji određuje poziciju osnovne građevine najmanje 37,0 m. Izuzetno, ukoliko se radi o uglovnoj građevnoj čestici, pozicija pomoćne građevine određuje se u odnosu na jedan (osnovni) regulacijski pravac, a od ostalih treba biti udaljena najmanje 6,0 m. Druge pomoćne građevine ili prostori, koji nemaju poljoprivrednu namjenu (garaže, vrtne sjenice, spremišta alata, bazeni, fontane, igrališta i slično lociraju se na čestici na način da s osnovnom i ukoliko postoji i pratećom građevinom čine oblikovnu cjelinu, uz uvjet da se na pojedinoj stambenoj čestici ne može izgraditi više od jednog tenis igrališta, koje dodatno od najbližeg stambenog prostora treba biti udaljeno najmanje 12,0 m.

Članak 34.

Članak 34. Građevna čestica ne može se osnivati, niti se na njoj može vršiti gradnja, na način koji bi onemogućavao uređenje korita i oblikovanje inundacije potrebne za najveći protok vode ili pristup vodotoku. Međusobna udaljenost građevina
Članak 35. Međusobna udaljenost građevina građenih na slobodnostojeći način na susjednim građevnim česticama ne može biti manja od 4,0 m. Iznimno, kad se radi o rekonstrukciji ili dogradnji postojeće građevine ili zamjeni postojeće građevine novom, može se zadržati i postojeća udaljenost između građevina iako je manja od one propisane u stavku 1. ovog članka.

Članak 36.

Članak 36. U slučaju izgradnje građevina na najmanjoj međusobnoj udaljenosti potrebno je tehničkom dokumentacijom dokazati: - da konstrukcija građevine ima povećani stupanj otpornosti na rušenje od elementarnih nepogoda; - da u slučaju potresa ili ratnih razaranja rušenje građevine neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi, niti izazvati oštećenje na drugim građevinama.
Članak 37. Prateće i pomoćne građevine mogu se izgraditi jednim svojim dijelom i na granici sa susjednom česticom, uz uvjet: - da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, - da se u zidu prema susjednoj čestici ne grade otvori, - da se odvod krovne vode i snijega s pomoćne građevine riješi na pripadajućoj joj čestici. Broj 1 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 113 2.2.3. VISINA I OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 38.

Članak 38. Etaža je zajednički naziv za sve korisne razine zgrade, odnosno pojedinu etažu čini korisni prostor između pripadajućeg poda i stropa, ili poda i krovne konstrukcije, pri čemu je visinska kota poda iste etaže ista ili se razlikuje do okvirno ½ visine etaže (poluetaža). S obzirom na odnos prema tlu etaže su: podrum(i), suteren, prizemlje, kat(ovi) i potkrovlje. Maksimalna dozvoljena etažnost (E) određuje se brojem dozvoljenih etaža, koje se u pojedinim slučajevima mogu dodatno specificirati na maksimalno dozvoljeni broj podzemnih etaža (podrumi) i maksimalno dozvoljeni broj nadzemnih etaža (suteren, prizemlje, katovi i potkrovlje), te kao pune i nepotpune etaže. Puna etaža (PE) je svaka etaža ispod najviše etaže i svaka najviša etaža čija bruto tlocrtna površina iznosi više od 60% tlocrtne projekcije građevine ili ima nadozid u liniji uličnog pročelja, pri čemu se nadozidom ne smatra atika u funkciji zaštite ravnog ili skrivenog kosog krova. Ukoliko se dozvoljena etažnost definira na način da završava s punom katnom etažom (npr. E=P+2) iznad stropne ploče najviše dozvoljene katne etaže moguće je izvesti samo ravni krov ili kosi krov blagog nagiba, čiji prostor unutar krovišta, radi male visine, nije moguće koristiti kao etažu. Nepotpuna etaža (NPE) je najviša etaža čija bruto tlocrtna površina iznosi manje od 60% tlocrtne projekcije građevine, odnosno etaža kojoj se, radi visine manje od 1,20 m, ne može koristiti više od 70% neto površine, pri čemu se nepotpuna etaža može oblikovati kao:

Članak 38.

- potkrovlje bez nadozida, odnosno potkrovlje čija je konstrukcija krovišta izvedena direktno na stropnoj konstrukciji najviše pune etaže prizemlja ili kata, pri čemu je visina nadozida na pročelju jednaka nuli, a prostor ispod krova (unutar krovišta) se može urediti za korištenje, na način da je korisnički (etažno) nedjeljiv od najviše pune etaže, - druga etaža potkrovlja, izvedena kao (galerijski) korisni prostor (etažno) nedjeljiv od osnovne etaže potkrovlja, može se primijeniti isključivo kod osnovnih građevina i uz uvjet da je posljednja puna etaža potkrovlje, - uvučena katna etaža, može se primijeniti isključivo kod osnovnih građevina izvedenih s ravnim krovom na najvišoj punoj etaži i uz uvjet da je nepotpuna etaža: - izvedena s ravnim krovom, - uvučena od uličnog pročelja najmanje za 1,20 m, - bruto površine najviše do 60% tlocrtne projekcije građevine, - ukupne visine, mjereno od vrha stropne konstrukcije najvišeg dozvoljenog punog kata do vrha krova dodatne etaže, najviše 3,5 m.

Članak 39.

Članak 39. Etažnost građevine se određuje brojem dozvoljenih etaža, pri čemu se mogućnost gradnje nepotpune etaže iznad posljednje pune etaže dodatno specificira, odnosno ukoliko nije posebno navedeno, nepotpuna etaža se iznad posljednje pune etaže ne može graditi, te takvu građevinu (ukoliko se želi postići puna dozvoljena etažnost) treba završiti s ravnim krovom ili kosim krovom čiji se prostor ispod krovišta ne može koristiti (kosi krov malog nagiba). Izuzetno od stavka 1. ovog članka, etažom se ne smatraju funkcionalni izlazi na ravni krov, svjetlici (kupole) i instalacijski elementi (klima komore i slično), ukoliko im ukupna tlocrtna površina ne prelazi 10% tlocrtne projekcije posljednje etaže.

Članak 40.

Članak 40. Najmanja i najveća dozvoljena etažnost pojedine građevine prvenstveno se određuje u odnosu na predviđeni način gradnje kao individualna ili višestambena gradnja. PPUG-om se za građevine određuje samo najveća dozvoljena etažnosti (E), ali se najmanja dozvoljena etažnost (Emin) može odrediti prostornim planom užeg područja. Ukoliko planovima uređenja užih područja nije određeno drugačije, osnovna građevina na područjima Grada određenim za individualnu gradnju može imati najviše ukupno 4 etaže, odnosno jednu (1) podrumsku etažu, dvije (2) pune nadzemne etaže i jednu (1) nepotpunu etažu (E=Po+P+1+NPE) ili jednu (1) podrumsku etažu i 3 pune nadzemne etaže (E=Po+P+1+Pk). Ukoliko planovima uređenja užih područja nije određeno drugačije, osnovna građevina na području grada Čakovca određenim za višestambenu gradnju može imati najviše ukupno 6 etaža, odnosno dvije
(2) podrumske etaže i četiri (4) pune nadzemne etaže (E=2Po+P+3 ili E=2Po+P+2+NPE). Ukoliko planovima uređenja užih područja nije određeno drugačije, osnovna građevina na području prigradskih naselja Čakovca određenim za višestambenu gradnju može imati najviše ukupno 4 etaža, odnosno dvije (1) podrumsku etažu i tri (3) pune nadzemne etaže (E=Po+P+2 ili E=Po+P+1+NPE). Ukoliko planovima uređenja užih područja nije određena manja vrijednost, prateća građevina na područjima Grada određenim za individualnu gradnju može imati najviše ukupno 3 etaže, odnosno jednu
(1) podrumsku i dvije (2) pune nadzemne etaže, pri čemu drugu nadzemnu etažu treba oblikovati kao potkrovlje, odnosno s visinom nadozida iznad stropne ploče prizemlja, ne većom od 1,20 m (E = Po+P+Pk).

Članak 40.

Ukoliko planovima uređenja užih područja nije određena manja vrijednost, pomoćna građevina može imati najviše ukupno 3 etaže, odnosno jednu (1) podrumsku, jednu (1) nadzemnu etažu i jednu (1) nepotpunu etažu - potkrovlje bez nadozida,(E = Po+P+NPE). Stranica 114 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 1
Članak 41. Visina građevine je visina vijenca građevine, a utvrđuje se izmjerom od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m. Izuzetno od stavka 1. ovog članka, visina osnovne građevine izvedene sa skrivenim kosim krovom ili s ravnim krovom kod koje je posljednja etaža izvedena kao nepotpuna (katna etaža uvučena od uličnog pročelja, utvrđuje se mjerenjem na uličnom pročelju od uređenog terena do vrha atike iznad zadnje pune etaže, odnosno visina građevine se ne mjeri na nepotpunoj etaži. Na građevinama ravnog ili skrivenog kosog krova, ukupna visina atike iznad vrha stropne konstrukcije uz ulično pročelje građevine, može biti maksimalno 80,0 cm.

Članak 42.

Članak 42. Ukoliko planovima uređenja užih područja nije određena manja vrijednost, visina osnovne građevine na područjima Grada određenim za individualnu gradnju može iznositi do 7,0 m. Ukoliko planovima uređenja užih područja nije određena manja vrijednost visina osnovne građevine na područjima grada Čakovca određenim za višestambenu gradnju može iznositi do 15,0 m, a na područjima drugih naselja do 10,5 m. Ukoliko planovima uređenja užih područja nije određena manja vrijednost, visina prateće građevine na područjima Grada određenim za individualnu gradnju može iznositi do 5,0 m. Ukoliko planovima uređenja užih područja nije određena manja vrijednost, visina pomoćne građevine na područjima Grada može iznositi do 3,0 m, osim spremišta za poljoprivredne proizvode i strojeve, čija visina može iznositi do 5,0 m.

Članak 43.

Članak 43. Etažnost i visina (vijenca) građevine treba biti usklađena s navedenim elementima susjednih građevina, izvedenih s iste strane ulice, s kojima čini cjelinu uličnog niza. Sukladno stavku 1. ovog članka, etažnost i visina građevine se može povećati ili treba smanjiti, za najviše jednu etažu, ukoliko se time izjednačava visina (vijenca) susjednih građevina, odnosno postiže njihovo oblikovno usklađenje.
Članak 44. Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s ambijentalnim vrijednostima sredine. Građevine koje se izgrađuju na poluotvoreni način ili u nizu moraju s građevinom na koju su prislonjene činiti arhitektonsku cjelinu. 2.2.4. OGRADE I PARTERNO UREĐENJE

Članak 45.

Članak 45. Ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu. Kada se javna cesta koja prolazi kroz građevinsko područje uređuje kao ulica, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje: - kod državne ceste 10 metara - gradske kategorizirane ceste većeg značaja 8 metara - kod ostalih cesta 5 metara Udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ostalih ulica/cesta ne može biti manja od 3,0 m.
Članak 46. Ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim česticama najveće visine 1,60 m. Kameno ili betonsko podnožje ulične ograde ne može biti više od 50 cm. Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti providno, izvedeno od drveta, pocinčane žice i drugih materijala sličnih karakteristika ili izvedeno kao zeleni nasad (živica). Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati s unutrašnje strane (na česticu), tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini.

Članak 47.

Članak 47. Dio seoske građevne čestice organizirane kao gospodarsko dvorište na kojem slobodno borave domaće životinje mora se ograditi ogradom koja onemogućava njihov izlaz van čestice. Kada se građevna čestica formira na taj način da ima izravni pristup sa sporedne ulice, a svojom stražnjom ili bočnom stranom graniči sa zaštitnim pojasom državne ili županijske ceste odnosno željezničke pruge, građevna se čestica mora ograditi uz te međe na način koji onemogućava izlaz ljudi i domaćih životinja. Susjedski dio ograde iz stavka 1. ovog članka izgrađuje vlasnik, odnosno korisnik građevne čestice u cijelosti, ako takva ograda nije izgrađena ranije, odnosno ako se ne gradi istovremeno sa susjedom. Ograda iz stavka 1. ovog članka mora se tako postaviti da leži na zemljištu vlasnika građevine, a da je glatka strana okrenuta ulici, odnosno prema susjedu.

Članak 48.

Članak 48. Zabranjuje se postavljanje žičanih, zidanih, kamenih, živih i drugih ograda i potpornih zidova kojima bi se sprječavao slobodan prolaz uz vodotoke, te koji Broj 1 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 115 bi smanjili propusnu moć vodotoka ili na drugi način ugrozili vodotok i područje uz vodotok. Zabranjuje se postavljanje na ogradu oštrih završetaka, bodljikave žice i drugog što bi moglo ugroziti ljudski život. Zabrana iz stavka 2. ovog članka ne odnosi se na ograđivanje čestica i građevina posebne namjene (vojska i sl.) ili drugih, ako je to određeno posebnim propisima.

Članak 49.

Članak 49. Teren oko građevine, potporne zidove, terase i sl. treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina. Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 2,0 m. U slučaju da je potrebno izgraditi potporni zid veće visine, tada je isti potrebno izvesti u terasama, s horizontalnom udaljenošću zidova od min 1,5 m, a teren svake terase ozeleniti.
Članak 50. Prilazne stube, terase u razini terena ili do najviše 60 cm iznad razine terena, potporni zidovi i sl. mogu se graditi i izvan površine gradivog dijela čestice, ali na način da se na jednoj strani građevne čestice osigura nesmetan prilaz na njezin stražnji dio najmanje širine 3,0 m. 2.2.5. PRIKLJUČAK NA PROMETNU INFRASTRUKTURU

Članak 51.

Članak 51. Građevna čestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu širine najmanje 3,0 m. U slučaju prilaza na javnu cestu u postupku izdavanja lokacijske dozvole potrebno je ishoditi posebne uvjete priključenja od strane organizacije koja tim cestama upravlja. U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz spoj ulica različitog značaja, prilaz s nje na javnu prometnu površinu treba u pravilu ostvariti preko ulice nižeg značaja. 2.2.6. KOMUNALNO OPREMANJE GRAĐEVINA
Članak 52. Građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti važeće standarde vezano na površinu, vrste i veličine prostorija, a naročito uvjete u pogledu sanitarnog čvora.

Članak 53.

Članak 53. Komunalno opremanje građevina i način priključenja na pojedini sustav komunalne infrastrukture vrši se sukladno poglavlju 5. ovih odredbi. 2.3. Izgrađene strukture izvan građevinskih područja naselja
Članak 54. Za sve površine koje se uređuju i sve građevine koje se grade izvan građevinskih područja naselja, bilo da su locirane na ovim planom određenim izdvojenim područjima za obavljanje specifičnih djelatnosti ili na zemljišnim česticama koje se u svrhu gradnje izdvajaju iz poljoprivrednog ili šumskog zemljišta, uvjeti priključenja na komunalnu infrastrukturu, uvjeti zaštite prirodne i kulturne baštine, mjere zaštite okoliša i postupanje s otpadom jednaki su kao i za ostale površine na području Grada i određuju se prema odgovarajućim odredbama iz ovog plana. Izvan građevinskih područja naselja graditi se može samo unutar granica izdvojenih (građevinskih) područja obavljanja gospodarskih djelatnosti, te površina infrastrukture i komunalnih servisa sukladno poglavljima 3. 5. i 7. ovih odredbi ili unutar granica izdvojenih (građevinskih) područja obavljanja društvenih djelatnosti sukladno poglavlju 4. ovih odredbi. Izuzetno od stavka 2. ovog članka, na dijelu površina obradivog tla isključivo osnovne namjene /oznake P1 i P2/ moguća je: - gradnja građevina u funkciji poljoprivrede, prema uvjetima iz poglavlja 2.3.1. ovih odredbi, - uređenje rekreacijskih prostora bez značajnog utjecaja na okolinu, prema uvjetima iz poglavlja 2.3.2. ovih odredbi, - izvedba istražnih i eksploatacijskih bušotina unutar utvrđenog eksploatacijskih polja plina, prema uvjetima iz poglavlja 2.3.3. ovih odredbi, - izgradnja infrastrukturnih građevina, prema uvjetima iz poglavlja 2.3.4. ovih odredbi, - rekonstrukcija postojećih građevina izgrađenih izvan građevinskih područja, prema uvjetima iz poglavlja 2.3.5. ovih odredbi.

Članak 54.

Kao prostorno - razvojna mjera s ciljem unapređenja poljoprivredne proizvodnje preporuča se provedba komasacije s ciljem okrupnjavanja obradivog tla. 2.3.1. GRAĐEVINE U FUNKCIJI OBAVLJANJA POLJOPRIVREDNE DJELATNOSTI Stambeno - gospodarski sklopovi - farme
Članak 55. Farmom se smatra gospodarski kompleks, koji se gradi u funkciji poljoprivredne proizvodnje, lociran izvan naselja na poljoprivrednom tlu, a koji može sadržavati i stambene sadržaje u funkciji poljoprivrednog gospodarstva, te kompatibilne trgovačke i ugostiteljske djelatnosti. Stranica 116 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 1 Farma se na području Grada Čakovca može graditi na površinama obradivog tla /oznake P1 i P2/, uz uvjet na nije manje od 200,0 m udaljena od južne granice građevinskog područja grada (naselja Čakovec) i da nije locirana između naselja Čakovec i Šenkovec, pri čemu se farma za djelatnost uzgoja životinja, dodatno može locirati samo na površinama, koje su u kartografskom prikazu br 1. »Korištenje i namjena površina«, označene kao pogodne za gradnju farmi za uzgoj životinja. Građevna čestica za gradnju farme biljne proizvodnje, minimalne je površine 1.000,0 m2 ha i izdvaja se iz područja poljoprivrednog tla, čija površina ne može biti manja od 5,000,0 m2, te uz uvjet da ukupni zemljišni posjed gospodarstva (na više lokacija) na području Grada Čakovca treba, ovisno o vrsti poljoprivredne proizvodnje, minimalno iznositi: - ratarstvo 25,0 ha, - vinogradarstvo i podrumarstvo 3,5 ha, - uzgoj povrća 3,0 ha, - uzgoj voća 1,7 ha, - uzgoj ukrasnog ili ljekovitog bilja 0,3 ha.

Članak 55.

Građevna čestica za gradnju farme na kojoj se vrši uzgoj životinja, minimalne je površine 2.000,0 m2
Članak 56. Na građevnoj čestici farme mogu se graditi gospodarske građevine u funkciju obavljanja osnovne djelatnosti, odnosno za: - uzgoj bilja u staklenicima i plastenicima, - uzgoj životinja, - pčelarstvo, - druge vrste primarne poljoprivredne proizvodnje, - spremanje poljoprivrednih strojeva i proizvoda (silosi, spremišta, manje hladnjače), - primarnu preradu poljoprivrednih proizvoda, proizvedenih na gospodarstvu, kao što su sortirnice, pakirnice, vinarije, uljare, manje mljekare i slično, osim klanja životinja i prerade mesa i drugih životinjskih produkata. Ukoliko je poljoprivredno gospodarstvo u funkciji i na njemu su već izgrađene građevine poljoprivrednog gospodarstva, kao prateći sadržaj na čestici može se urediti trgovina za prodaju proizvoda isključivo proizvedenih na poljoprivrednom gospodarstvu, površine do 100,0 m2 i to u zasebnoj građevini ili kao dio gospodarskog u kompleksa. Ukupna izgrađenost čestice poljoprivrednog gospodarstva poljoprivredne proizvodnje može maksimalno iznositi 40% površine čestice, ali ne može se izgraditi više od bruto 5.000,0 m2 površine. Ako se farme organiziraju kao obiteljska poljoprivredna gospodarstva mogu se na građevnoj čestici objediniti djelatnosti poljoprivrede, stanovanja za obitelj nosioca gospodarstva i djelatnost seoskog turizma u seljačkom domaćinstvu, određeno prema posebnom propisu, te djelatnost prodaje proizvoda isključivo proizvedenih na izdvojenom poljoprivrednom gospodarstvu.

Članak 56.

Građevine, odnosno prostori za stanovanje i seoski turizam, te trgovinu, mogu imati ukupnu bruto tlocrtnu površinu do 600,0 m2, a površina otvorenih rekreativnih sportskih igrališta može zauzeti još dodatnih 400,0 m2. Od stambenih građevina i smještajnih jedinica seoskog turizma, na čestici obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva građenog izvan građevinskog područja naselja, građevine za uzgoj životinja trebaju minimalno biti udaljene 20,0 m. Uzgoj životinja na farmi biljne poljoprivredne proizvodnje dozvoljen je do kapaciteta životinja koje se po posebnim propisima mogu smjestiti na ukupnih 90,0 m2 neto površine građevina za takvu namjenu, a koji uzgoj se ne smatra komercijalnim. Oblikovanje građevina stanovanja i djelatnosti seoskog turizma jednako je kao i za gospodarske zgrade za obavljanje osnovne djelatnosti i određeno je u prethodnom članku. Na čestici se mogu graditi pčelinjaci kao čvrste građevine, pod uvjetom da im je visina vijenca najviše 3,0 m, da su od stambenih građevina i smještajnih jedinica seoskog turizma odmaknuti najmanje 20,0m, od građevina za držanje životinja najmanje 10,0 m i da su im letišta okrenuta na suprotnu stranu od navedenih građevina.

Članak 57.

Članak 57. Uvjeti uređenja čestice farme i gradnje građevina na farmi su slijedeći: - regulacijski pravac od osi pristupne javne površine treba biti udaljen najmanje 5,0 m, - građevine od regulacijskog pravca trebaju biti udaljene minimalno 5,0 m; - građevine trebaju od jedne uzdužne međe građevne čestice biti minimalno odmaknute za širinu vatrogasnog koridora određenog posebnim propisom, ali ne manje od 4,0 m, a od ostalih minimalno 1,0 m; - međusobna udaljenost građevina, koje nisu građene u kompleksu, treba biti minimalno jednaka ½ visine više građevine, ali ne manja od širine vatrogasnog koridora; - najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice može iznositi 0,4; - visina vijenca građevina može iznositi najviše 4,80 m, osim izuzetno, ukoliko je to nužno radi tehnologije proizvodnje ili gradnje visina vijenca građevina može biti do 7,00 m, - nagib krovnih ploha građevina može se kretati do 45°; - pokrov građevina može biti od crijepa, šopa, slame ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit, lim ili slično) isključivo u crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji; Broj 1 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 117 - silos može biti visine do 15,0 m, a treba biti izrađen od nehrđajućeg čelika, bijele ili zelene boje, odnosno u boji čelika ili ga se može obložiti drvetom, - najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice treba biti ozelenjeno, a - ozelenjenim površinama se smatraju i parkirališta osobnih vozila, popločena travnim elementima prema posebnim uvjetima održavatelja sustava odvodnje oborinskih voda i zasađena drvoredom u omjeru 1 stablo na 2 parkirališna mjesta, pri čemu se zelena površina za jedno stablo dimenzionira sa najmanje 8,0 m2.

Članak 57.

Svi zahvati unutar farme trebaju se izvesti na način da se osiguraju prometni i infrastrukturni servisi, te mjere zaštite okoliša i zbrinjavanja otpada, sukladno poglavljima 5., 7. i 8. ovih odredbi. Za područja unutar III. zone zaštite vodocrpilišta Nedelišće, zahvate u prostoru potrebno je uskladiti s posebnim propisima o zaštiti izvorišta vodocrpilišta. Provedba postupka procjene utjecaja na okoliš provodi se temeljem posebnog propisa. Gospodarske građevine za uzgoj životinja - staje i peradarnici

Članak 58.

Članak 58. Građevina namijenjena za uzgoj životinja (za mliječnu proizvodnju ili proizvodnju mesa, odnosno Tabela 1. Udaljenosti tovilišta Kapacitet tovilišta (broj uvjetnih grla -UG) do 10 UG 12 m 10-60 UG 50 m 60-100 UG 70 m 100-250 UG 200m 50 m 20 m Više od 250 UG 500 m 100 m 50 m 3. drugih životinjskih produkata) može se izvan građevinskih područja naselja graditi: - građevina kapaciteta iznad 30 uvjetnih grla - u sklopu farme za uzgoj životinja, na površinama obradivog tla /oznake P1 i P2/, koje su u kartografskom prikazu br 1. »Korištenje i namjena površina« označene kao pogodne za gradnju farmi za uzgoj životinja, - građevina maksimalnog kapaciteta do 30 uvjetnih grla - na podvrtnici stambene čestice poljoprivrednog gospodarstva svih naselja osim grada Čakovca, odnosno na površini obradivog tla / oznake P1 i P2/ izvan građevinskog područja naselja koja se neposredno nastavlja na površinu stambene čestice locirane unutar građevinskog područja naselja. Ukoliko se građevina za držanje životinja (staja ili peradarnik) locira izvan građevinskog područja naselja, površina građevne čestice za građevine iz stavka 1. ovog članka ne može biti manja od 2.000 m2, s najvećim koeficijentom izgrađenosti od 0,4. Gospodarske građevine poljoprivredne namjene za uzgoj stoke mogu se graditi izvan ili unutar građevinskog područja naselja, prema uvjetima (udaljenostima) navedenim u sljedećoj tabeli: Najmanja udaljenost u metrima od najbliže stambene građevine od najbliže stambene građevine od najbliže stambene građevine od DC od kategoriziranih gradskih cesta od građevnog područja od DC od kategoriziranih gradskih cesta pri čemu su koeficijenti uvjetnih grla (UG) određeni u sljedećoj tabeli:

Članak 58.

Tabela 2. Koeficijenti uvjetnih grla (UG) Ekvival VRSTA STOKE koeficijent težina ent 10 UG Krava, steona junica 1,00 500 10 Bik 1,50 750 6,6 Vol 1,20 600 8,33 Junad 1-2 godina 0,70 350 14,3 Ekviv Ekviv Ekvival Ekvival Ekvival Ekvival alent alent ent 60 ent100 ent 250 ent 400 30 UG 40 UG UG UG UG UG 30 40 60 100 250 400 19,8 26,4 39,6 66 165 264 25,2 33,3 50 83,3 208 333 42,8 57,2 85,8 143 357,5 576 Stranica 118 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 1 Ekvival VRSTA STOKE koeficijent težina ent 10 UG Junad 6-12 mjeseci 0,50 250 20 Telad 0,25 125 40 Krmača + prasad 0,30 300 16,7 Tovne svinje preko 6 0,25 125 40 mjes mlade svinje 2do 6 0,13 60 76,9 mjeseci Prasad do 2 mjeseca 0,04 20 2500 Teški konj 1,20 600 8,33 Srednje teški konj 1,00 500 10 Laki konj 0,80 400 12,5 Zdrebad 0,75 375 1,3 Ovce i koze 0,10 50 100 Janjad 0,05 25 200 Divljač papkari 0,15 75 66 (srne jeleni) konzumna perad 0,002 1 5000 rasplodne nesilice 0,004 2 2500 Perad težine do 0,01 5 1000 5,0kg/kom Velika perad težine od 5,0 -30kg/kom (ve- 0,04 20 250 liki purani i sl.) Velika perad prosječne težine preko 80kg/ 0,25 125 40 kom (nojevi, i sl.) Zećevi i kunići 0,007 3,5 1429 Cinćile i slične male 0,005 2,5 2000 životinje Izuzetno, udaljenost staje, odnosno peradarnika od stambene građevine na usamljenoj izgrađenoj građevnoj čestici može biti i manja ukoliko je o tome suglasan vlasnik građevine na navedenom građevinskom području, pod uvjetom da je staja, odnosno peradarnik propisno udaljen od drugih građevinskih područja.

Ostali akti u ovom izdanju (40)