Odluka o donošenju I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Selnica

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 1317

Članak 158b.

Članak 158b. 1) Postrojenja za proizvodnju i korištenje energije iz obnovljivih izvora i/ili kogeneracije, za jednog ili nekoliko pojedinačnih korisnika, lociraju se neposredno uz predviđenog potrošača, na istoj građevnoj čestici ili na zasebnoj građevnoj čestici u njenoj blizini. 2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, sustav za proizvodnju energije korištenjem energije okoliša – topline zemlje, obavezno treba biti u cijelosti postavljen na istoj građevnoj čestici kao i potrošač. 3) Individualni sustavi proizvodnje energije temeljeni na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji mogu se locirati: - na građevnim česticama u svim funkcionalnim zonama unutar građevinskih područja naselja osim u zonama zelenila (parkovi, zaštitno zelenilo, dječja igrališta i slično) - na građevnim česticama izdvojenih građevinskih područja gospodarskih zona (proizvodnih, poslovnih, poljoprivredno-gospodarskih) - na građevnim česticama izdvojenih građevinskih područja rekreacijskih zona može se predvidjeti lociranje sustava za: - pripremu sanitarne tople vode i/ili grijanje pomoću prijamnika sunčeve energije i to na način da se sunčevi prijamnici lociraju isključivo na krov građevine, - proizvodnju električne energije temeljeno na fotonaponskim panelima lociranim isključivo na krovu ili drugi integrirani element zgrade, u funkciji izvora energije za vlastitu opskrbu električnom energijom i/ili kao prateću komercijalnu funkciju na čestici. 4) Uvjet za lociranje sustava za proizvodnju energije temeljen na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji, unutar građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja gospodarskih zona, je da građevna čestica, na koju se lociranje predviđa, zadrži minimalno 20 % površine kao zelene površine prirodnog terena na kojem i ispod kojeg nije predviđena postava instalacija predmetnog sustava proizvodnje energije.

Članak 158b.

5) Osim uvjeta iz stavka 4. ovog članka: - unutar građevnih područja naselja nije moguće locirati postrojenja koja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije koriste energiju vode iz površinskih vodotokova, Stranica 1318 - Broj 9 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 1. kolovoza 2014. - unutar građevnih područja naselja nije moguće locirati postrojenja koja za proizvodnju električne i/ili toplinske energije koriste energiju vjetra i kogeneraciju ukoliko se time proizvodi buka veća od dozvoljene za zonu u kojoj se postrojenje locira, - kogeneracijska postrojenja u stambenim zonama, zonama centralnih i javnih sadržaja i sportskim zonama moraju biti razine mikro CHP ili mini CHP, - u stambenim zonama i zonama centralnih i javnih sadržaja nije dozvoljeno koristiti bioplin i biogoriva koja nisu atestirana za korištenje u domaćinstvima, odnosno bioplin i biogoriva koja se koriste za proizvodnju energije ne mogu biti proizvedeni na mjestu potrošnje, - u stambenim zonama i na česticama na kojima se nalaze ili planiraju graditi stambeni sadržaji, nije dozvoljeno locirati sustav čija je površina sunčevih prijemnika topline i fotonaponskih panela veća od površine krova građevina, u što se ne uračunavaju solarni, odnosno fotonaponski paneli integrirani u pročelja. 6) Ostali uvjeti za lociranje i gradnju utvrđuju se jednako kao i za ostale građevine unutar odgovarajuće funkcionalne zone unutar koje se lociraju.

Članak 158c.

Članak 158c. 1) Energane koje za dobivanje energije koriste obnovljive izvore i kogeneraciju, a primarna im je funkcija proizvodnja energije za prodaju, mogu se locirati u gospodarskim zonama i uz izdvojena poljoprivredna gospodarstva građena izvan naselja. 2) Tipovi postrojenja su: - sunčane elektrane, - geotermalne elektrane, - elektrane na biomasu do uključivo 10,0 MW instalirane snage, - elektrane na tekuća biogoriva, - kombinacije navedenih tipova. 3) Sunčane elektrane mogu se unutar gospodarskih zona locirati kao osnovna ili prateća gospodarska funkcija pojedine čestice, a uz poljoprivredna gospodarstva kao prateća gospodarska funkcija, odnosno: - fotonaponski paneli se mogu locirati na krov građevina ili ugraditi u pročelja, - oblikovati kao nadstrešnice nad površinom obveznih parkirališnih površina čija površina se utvrđuje u odnosu na minimalni broj parkirališnih mjesta, ovisno o osnovnoj namjeni građevine. - postavljati na tipskim samostojećim stupovima postavljenim na tlu. 4) Sunčane elektrane se kao prateći sadržaj mogu locirati na česticama drugih tipova energana. 5) S obzirom da na području Općine postoje dvije bušotine s geotermalnim potencijalom, moguće je uz njih locirati geotermalnu elektranu, bez obzira na utvrđene granice građevinskih područja. 6) Elektrane na biomasu dozvoljavaju se izvan građevinskih područja naselja do uključivo 10,0 MW instalirane snage, uz uvjet da su najmanje 100,0 m udaljene od državne i županijskih cesta. 7) Elektrane na bioplin koncepcijski vezane uz poljoprivredna gospodarstva za uzgoj životinja mogu se locirati unutar čestice poljoprivrednog gospodarstva ili na zasebnoj građevnoj čestici u blizini poljoprivrednog gospodarstva.

Članak 158c.

8) Gradnja vjetroparkova na području Općine Selnica nije predviđena. 9) Postrojenja koja pri proizvodnji energije proizvode buku veću od dozvoljene za zonu unutar koje se lociraju ili neugodne mirise koji bi mogli negativno utjecati na kvalitetu stanovanja u naselju, potrebno je najmanje 100,0 m udaljiti od stambene zone, zone centralnih i javnih funkcija, zone sporta i rekreacije, dok je za druge vrste štetnih utjecaja po ljudsko zdravlje ili okoliš udaljenost potrebno predvidjeti ovisno o posebnim propisima. 10) Ostali uvjeti za lociranje i gradnju utvrđuju se jednako kao i građevine unutar odgovarajuće funkcionalne zone.“

Članak 40.

Članak 40. 1) U članku 161. stavak 1. se briše. 2) U članku 161. dosadašnji stavci 2., 3., 4., 5. i 6. postaju stavci 1., 2., 3., 4. i 5.
Članak 41. 1) U članku 163., u stavku 1., iza teksta „korisnika na mrežu odvodnje“ dodaje se zarez i tekst „a septičke i sabirne jame je potrebno ukinuti i sanirati teren“. 2) U članku 163. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „3) Nakon izgradnje sustava javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, tehnološke otpadne vode se mogu upuštati u sustav samo nakon propisanog predtretmana.“

Članak 42.

Članak 42. 1) U članku 164., u stavku 1., alineja 1. mijenja se i glasi: “- sanitarno–fekalne vode potrebno je skupljati u vodonepropusnim septičkim jamama zatvorenog tipa (bez preljeva i ispusta) koje je potrebno prazniti po ovlaštenom poduzeću” 2) U članku 164., u stavku 1., alineja 2. mijenja se i glasi: “- tehnološke otpadne vode potrebno je nakon tretmana propisanog Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisije otpadnih voda („Narodne novine“, br. 80/13) za ispuštanje u sustav javne odvodnje skupljati u vodonepropusnim sabirnim jamama koje treba redovito prazniti po za to ovlaštenom poduzeću.”

Članak 43.

Članak 43. 1) U članku 167., stavak 1. mijenja se i glasi: „ 1) Groblje se određuje kao prostor namijenjen za ukop ljudi i smještaj odgovarajućih pratećih funkcija sukladno Zakonu o grobljima („Narodne novine“, br. 19/98 i 50/12) te Pravilniku o grobljima („Narodne novine“, br. 99/2002).“ 2) U članku 167., stavak 2. mijenja se i glasi: „2) Planom predviđeno proširenje groblja pretpostavlja osiguranje zaštitnog zelenila i uređenje parkirališnih površina u kontaktnim površinama prema stambenoj zoni, sukladno propisima iz stavka 1. ovog članka.“ 3) U članku 167., u stavku 5. tekst: „4,80 m“ zamjenjuje se tekstom: „7,0 m“. 4) U članku 167. stavak 8. se briše. 1. kolovoza 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 9 - Stranica 1319

Članak 44.

Članak 44. 1) Iza članka 170. dodaju se novi članci 170a. i 170b. koji glase: „Članak 170a. 1) Unutar područja obuhvata PPUO Selnica ne nalaze se područja zaštićena prema Zakonu o zaštiti prirode („Narodne novine“, br. 80/13). 2) Unutar područja Općine dijelom se proteže područje ekološke mreže – HR2003146 Međimurje utvrđeno prema Uredbi o ekološkoj mreži („Narodne novine“, br. 124/13) s ciljem očuvanja: - stanišnog tipa nizinskih (livada) košanica sa zaštićenim trajnicama velika krvara (Sanguisorbaofficinalis) i livadni repak (Alopecuruspratensis), - vrsta leptira - veliki livadni plavac (Maculianeatelejus), danja medonjica (Euplagiaquadripunctaria), kiseličin livadni plavac (Lycaenadispar) i zagasiti livadni plavac (Maculineanausithous). 3) Mjere zaštite za područje ekološke mreže su sljedeće: - (18) sprečavati zaraštanje travnjaka, - (26) svrsishodna i opravdana prenamjena zemljišta, - (30) osigurati poticaje za očuvanje biološke raznolikosti (POP), - (115) gospodariti travnjacima putem ispaše i režimom košnje prilagođenom stanišnom tipu, uz prihvatljivo korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva, - (116) očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip, ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme, - (118) očuvati povoljnu razinu vrijednosti mineralnih tvari u tlima suhih i vlažnih travnjaka, - (119) očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima cretova, vlažnih travnjaka i zajednica visokih zeleni.

Članak 170b.

Članak 170b. 1) Utvrđeni uvjeti i mjere zaštite prirode: - zaštita prirode provodi se kroz očuvanje bioloških i krajobraznih raznolikosti te zaštitu prirodnih vrijednosti, - u cilju očuvanja prirodne biološke raznolikosti treba očuvati postojeće šumske površine, šumske rubove, živice koje se nalaze između obradivih površina, te zabraniti njihovo uklanjanje, treba izbjegavati velike poljoprivredne površine zasijane jednom kulturom, osobito treba štititi područja prirodnih vodotoka i vlažnih livada i slično, - potrebno je očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudove, brzake, slapove) i povoljnu dinamiku voda (meandriranjem prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno plavljenje rukavaca i drugo), - prilikom zahvata na uređenju i regulaciji vodotoka, s ciljem sprečavanja štetnog djelovanja voda (nastanak bujica, poplava i erozije) treba prethodno snimiti postojeće stanje te planirani zahvat na način da se zadrži doprirodno stanje vodotoka, treba izbjegavati betoniranje korita vodotoka, a ukoliko je takav zahvat neophodan, korito treba obložiti grubo obrađenim kamenom, - u što većoj mjeri je potrebno zadržati prirodne kvalitete prostora, odnosno planiranje treba vršiti tako da se očuva cjelokupan prirodni pejzaž (namjena uklopljena u krajobraz, slika naselja u krajobrazu), - prilikom planiranja građevinskih područja naselja, pojedine dijelove naselja koji su do sada bili neizgrađeni, treba sačuvati kao zaštitne zelene površine, a što veći dio treba sačuvati i pretvoriti u javne zelene površine, - pri oblikovanju građevina treba koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima prostora i tradicionalnoj arhitekturi, - pri planiranju gospodarskih djelatnosti treba osigurati racionalno korištenje neobnovljivih prirodnih dobara te održivo korištenje obnovljivih prirodnih izvora, - za područje ekološke mreže potrebno je provoditi smjernice za zaštitu ciljeva očuvanja za svako od područja, - za planirani zahvat, koji sam ili s drugim zahvatima može imati značajni utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, treba ocijeniti njegovu prihvatljivost za ekološku mrežu.“

Članak 45.

Članak 45. 1) U članku 171., iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „2) U šumama koje su na kartografskom prikazu br. 1. „Korištenje i namjena površina“ označene kao zaštitne šume /oznake Š2/ osnovna funkcija je kao i kod gospodarskih šuma /oznake Š1/ gospodarska, s razlikom da je u zaštitnim šumama potrebno provoditi mjere koje pri gospodarenju šumama osiguravaju zaštitu od erozije tla.“
Članak 46. 1) U članku 172., stavak 2. mijenja se i glasi: „2) Vegetacijski pojas vodotoka iznosi 15,0 m od osi vodotoka unutar građevinskih područja te 30,0 m od osi vodotoka izvan građevinskih područja.“ 2) U članku 172., stavak 4. mijenja se i glasi: „4) Unutar vegetacijskih pojasa vodotoka i drugih vodenih površina ne mogu se odobravati zahvati u prostoru, ne može se locirati linijska infrastruktura (prometna mreža, elektroopskrbna mreža, plinovod, vodovod, kanalizacija) i ne mogu se formirati nove građevne čestice.“ 3) U članku 172., iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi: „5) Iznimno od stavka 4. ovog članka, gradnja unutar vegetacijskog pojasa može se dozvoliti ukoliko se radi o građevinama čije je funkcioniranje vezano uz sam vodotok, kao što su mlin, mlinarska kuća, skelarska kuća i slično, ili ukoliko se radi o postojećim, izgrađenim građevnim česticama unutar naselja.“

Članak 47.

Članak 47. 1) Tekst članka 174. mijenja se i glasi: „1) Na području Općine Selnica su kao kulturno dobro utvrđeno Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“, br. 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12) pod brojem Z- 3435 registrirani župna crkva sv. Marka, župni dvor i pripadajuće pomoćne građevine. Stranica 1320 - Broj 9 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 1. kolovoza 2014. 2) Evidentirana graditeljska baština i javna plastika na području Općine Selnica je sljedeća: Selnica - Trg sv. Marka 2 – javna građevina na Trgu sv. Marka, - A. Stepinca 18 – visoka prizemnica u blizini župnog dvora, pročelja bogato ukrašenih neostilskim elementima. Izgrađena vjerojatno početkom 20. st., - A. Stepinca 20 – mala, skromna stambena prizemnica izgrađena vjerojatno polovicom 20. st., građena „u ključ“, - pil sv. Josipa iz 1831. g. – smješten je na istočnom raskrižju u Selnici, - tradicijski stambeno-gospodarski kompleks – u sjevernom dijelu naselja na kbr. 171(13), a sastoji se od stambene i nekoliko gospodarskih pomoćnih građevina, Bukovec - kameno raspelo u sjevernom dijelu naselja – nastalo vjerojatno 18/19. st., vrlo lijepo oblikovano, ukrašeno reljefima, ograđeno je metalnom ogradom, - tradicijska gospodarska građevina – smještena kraj kbr. 40, Donji Koncovčak - kameno raspelo kraj potoka – smješteno na raskrižju, nastalo pol. 19. st., ukrašeno klasicističkim elementima, ograđeno metalnom ogradom, - spomenik NOR-a – smješten nasuprot raspelu uz potok, - etnološke građevine – nekoliko tradicijskih stambenih i pomoćnih građevina u predjelu vinograda, Donji Zebanec - raspelo uz LC-20016, Gornji Zebanec - raspelo uz ŽC-2005 – jednostavno raspelo smješteno na južnom ulazu u naselje, ograđeno metalnom ogradom, Zebanec Selo - raspelo u središtu naselja – jednostavno raspelo smješteno uz nogometno igralište – na raskrižju, ograđeno metalnom ogradom, Merhatovec - raspelo uz LC-20017, - tradicijske stambene građevine – na kbr. 14, 23 (stambeno-gospodarski kompleks) i 43, Zaveščak - kameno raspelo na raskrižju putova između naselja Zaveščak i Donji Koncovčak, - poklonac Srca Isusova iz 1939. g. – smješten kraj ceste među vinogradima, - Zaveščak br. 62 - stambena kuća nastala vjerojatno na prijelazu 19./20. st., a uz nju nekoliko pomoćnih drvenih građevina.

Članak 47.

3) Zaštita registriranog kulturnog dobra provodi se neposrednom primjenom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. 4) Zaštitu, odnosno prezentaciju evidentiranih građevina i javne plastike iz stavka 2. ovog članka treba provoditi s ciljem očuvanja općeg kulturnog – povijesnog nasljeđa. 5) U postupku izdavanja uvjeta uređenja prostora u svrhu uređenja okoliša ili izvedbe zahvata (rekonstrukcija, adaptacija, restauracija i drugo) na građevinama i javnoj plastici iz stavka 2. ovog članka, obavezno je tražiti stručno mišljenje nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine. 6) Mišljenjem iz prethodnog stavka potrebno je utvrditi projektantske smjernice za očuvanje, odnosno restauraciju značajnih stilskih elemenata pojedine građevine ili javne plastike, te njen odnos prema okolini.“

Članak 48.

Članak 48. 1) U članku 177. u stavku 1. tekst „u skladu sa Zakonom o otpadu,“ se briše. 2) U članku 177. stavak 2. se briše.
Članak 49. 1) U članku 179., stavak 1. mijenja se i glasi: „1) Reciklažno dvorište za građevinski otpad, uz koje se može vezati i djelatnost skupljanja i drugih vrsta neopasnog otpada koje se mogu smatrati sekundarnom sirovinom, moguće je locirati unutar gospodarske zone Selnica, najmanje 200 m udaljeno od stambene zone Selnice.“
Članak 50. 1) Tekst članka 180. mijenja se i glasi: „1) Opasni otpad potrebno je zbrinjavati sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“, br. 94/13).“

Članak 51.

Članak 51. 1) U članku 189. tekst „člankom 25. Zakona o zaštiti zraka („Narodne novine“, br. 178/04)” zamjenjuje se tekstom “Zakonom o zaštiti zraka („Narodne novine“, br. 130/11) i Pravilnikom o praćenju kvalitete zraka („Narodne novine“, 3/13)”.
Članak 52. 1) U članku 190. tekst „članku 37. Zakona o zaštiti zraka („Narodne novine“, 178/04)” zamjenjuje se tekstom “Zakonu o zaštiti zraka („Narodne novine“, br. 130/11)”.
Članak 53. 1) Tekst članka 194. mijenja se i glasi: „1) Mjere zaštite od opasnosti nastanka i posljedica velikih nesreća i katastrofa potrebno je provoditi prema dokumentu - Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od opasnosti nastanka i posljedica velikih nesreća i katastrofa za Općinu Selnica („Službeni glasnik Međimurske županije“, br. 7/12). 2) Mjere za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća trebaju biti sukladne Zakonu o zaštiti i spašavanju („Narodne novine“, br. 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10) i pripadajućim podzakonskim aktima.“

Članak 54.

Članak 54. 1) Tekst članka 199. mijenja se i glasi: „1) Temeljem zakonskih odredbi, na području Općine Selnica obvezna je izrada i primjena do pretežite dovršenosti planova uređenja užih područja - provedbenih prostornih planova za sljedeća izdvojena građevinska područja: - gospodarske zone uz D 209, na području naselja Zebanec, 1. kolovoza 2014. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 9 - Stranica 1321 - ugostiteljsko–turističke zone u Merhatovcu, - rekreacijskog područja uz retenciju Selnica.“

Članak 55.

Članak 55. 1) Tekst članka 200. mijenja se i glasi: „1) Ovim PPUO-om se propisuje izrada i primjena do pretežite dovršenosti provedbenih prostornih planova (UPU, DPU) za sva neizgrađena građevinska područja naselja, ovim PPUO-om označena kao prostor za razvoj naselja s obvezom izrade plana uređenja užeg područja i to za sljedeća područja: - Bukovčak i Kutnjakov breg u Selnici (DPU usvojen – „Službeni glasnik Međimurske županije“, br. 10/07), - Ograd u sjevernom dijelu Selnice, - Pri stezaj u južnom dijelu Selnice, - Štučec u Selnici – (DPU usvojen – „Službeni glasnik Međimurske županije“, br. 5/13), - Novo Selo u Selnici, - centar u Zebanec Selu (DPU usvojen – „Službeni glasnik Međimurske županije“, br. 10/07), - Zavrtje u Zebanec Selu. 2) Obuhvat obavezne izrade provedbenih prostornih planova unutar građevinskog područja naselja određena je u kartografskim prikazima građevinskih područja naselja, a obuhvaća neizgrađena građevinska područja naselja s obvezom izrade provedbenih prostornih planova i dijelom kontaktne prostore. 3) Obuhvat izrade provedbenih prostornih planova može se dodatno proširiti i na kontaktni izgrađeni prostor. 4) Za izgrađene dijelove naselja koji su obuhvaćeni utvrđenim obuhvatom obaveznih provedbenih prostornih planova, uvjeti uređenja prostora mogu se utvrđivati i prije izrade navedenih provedbenih prostornih planova temeljem odredbi PPUO Selnica.“

Članak 56.

Članak 56. 1) Tekst članka 201. mijenja se i glasi: „1) Fazna izrada provedbenih prostornih planova propisuje se sukladno Zakonu, pojedinačnim odlukama.“
Članak 57. 1) Tekst članka 204. mijenja se i glasi: „1) Obavezna je sanacija napuštenih bušotina na općinskom području.“ III. ZAVRŠNE I PRIJELAZNE ODREDBE
Članak 58. 1) Elaborat izvornika Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Selnica ovjerava predsjednik Općinskog vijeća. 2) Izvornik je izrađen u 5 primjeraka. 3) Po jedan primjerak elaborata i istovjetni digitalni zapis na magnetnom mediju dostavljaju se Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj, Zavodu za prostorno uređenje Međimurske županije i Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša u Međimurskoj županiji. 4) Jedan primjerak elaborata i istovjetni digitalni zapis na magnetnom mediju čuvaju se u arhivi Općine. 5) Uvid u elaborat može se obaviti u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Selnica.

Članak 59.

Članak 59. 1) Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja Gospodarske zone Selnica („Službeni glasnik Međimurske županije“, br. 3/04) ukinuta je Odlukom ustavnog suda broj: U-II- 57/2006, od 25. siječnja 2011. 2) Radi pretežite komunalne dovršenosti područja gospodarske zone Selnica, za njega ne postoji obveza izrade provedbenog prostornog plana, odnosno na područje navedene gospodarske zone nadalje se neposredno primjenjuju odredbe PPUO Selnica.
Članak 60. 1) Odluka o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Selnica objavit će se u „Službenom glasniku Međimurske županije“. 2) Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave. 3) Za tumačenje Odluke nadležno je Općinsko vijeće.

Članak 61.

Članak 61. 1) Nadzor nad provedbom ove Odluke obavlja urbanistička inspekcija u skladu s posebnim propisima. OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE SELNICA KLASA: 350-02/13-01/2 URBROJ: 2109-15-14-81 Selnica, 25. srpnja 2014. PREDSJEDNIK Općinskog vijeća Radovan Zadravec, dipl.ing., v.r.

Ostali akti u ovom izdanju (49)