Arhiva › 2013. › SGMŽ 9

SGMŽOpćina Pribislavec · 28. lipnja 2013. · KLASA 21-05/13-01/07 · URBROJ 2109/26-13-01

Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja „Područja 9“ u Pribislavcu

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 1410

Članak 32.

Članak 32.
(1) Na građevnim česticama je obavezno najmanje 20 % površine urediti kao zelene površine okućnice.
(2) U zelene površine iz stavka 1. ovog članka ne ubrajaju se zatravnjene parkirališne površine. 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE
Članak 33.
(1) Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br 2.1 - “Plan komunalne infrastrukture - plan prometa“.
(2) Ulična mreža obuhvata detaljnog plana uređenja sastoji se od 6 novoplaniranih uličnih koridora /UK1, UK2, UK3, UK4, UK5 i UK6/ te postojeće Ulice dr. Ante Starčevića, s time da se UK1 ne mora izvoditi.

Članak 34.

Članak 34.
(1) Minimalna širina koridora ulica definirana je grafički.
(2) ceste u obuhvatu plana trebaju biti projektirane za obostrani kolni promet i imati kolnu površinu minimalne širine 6,0 m.
(3) Minimalna širina pješačkih staza utvrđuje se sa 1,2 m, a pješačko–biciklističkih staza sa 2,5 m.
(4) Presjecima kroz prometnice u kartografskom prikazu br. 2.1 - “Plan komunalne infrastrukture - plan prometa“ dan je prikaz odnosa kolnih, pješačkih i zelenih površina unutar koridora prometnica.
(5) Za zelene površine unutar uličnog koridora i javnih zelenih površina uz ulični koridor treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz hortikulturnog rješenja.

Članak 35.

Članak 35.
(1) Spoj planiranih cesta međusobno te prema postojećim cestama - županijskoj cesti ŽC 2018 i lokalnoj cesti LC 20028, potrebno je projektirati prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu (NN br. 119/07).
(2) Spoj prometnica je potrebno prometno označiti prema Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi cesta (NN br. 33/05, 64/05 i 155/05). 3.2 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA

Članak 36.

Članak 36.
(1) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih staza i zasađenog raslinja.
(3) Idejne projekte mreža infrastrukture preporučuje se izraditi za cjelovito područje područja obuhvata DPU.
(4) Projektima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica.
(5) Opseg izvedbe infrastrukture također se predviđa fazno, u smislu razine opremanja, pri čemu I. faza opremanja zone ili dijela zone treba osigurati pristup na pojedinu građevnu česticu makadamskom cestom i mogućnost odvodnje, odnosno zbrinjavanja otpadnih voda, sukladno Zakonu.
(6) Za planirane građevine infrastrukturnih sustava koje se mogu graditi na česticama druge namjene – prvenstveno se to odnosi na trafostanice, plinske redukcijske stanice i slično, potrebno je osigurati mogućnost pristupa za distributera, bilo direktnim pristupom s javne površine, bilo služnošću prolaza. 3.2.1 Opskrba pitkom vodom, odvodnja otpadnih sanitarnofekalnih, tehnoloških i oborinskih voda, opskrba plinom i drugi energetski izvori 28. lipnja 2013. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 9 - Stranica 1411

Članak 37.

Članak 37.
(1) Postojeće i planirane trase mreža vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje sanitarno-fekalnih voda i odvodnje oborinskih voda prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.2 – “Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje“, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 3.2.1.1 Vodoopskrba
Članak 38.
(1) Ulicom dr. Ante Starčevića prolazi magistralni vod vodovoda na koji se planira priključiti planirana mreža opskrbnog vodovoda predviđena u novoplaniranim uličnim koridorima u obliku prstena.

Članak 39.

Članak 39.
(1) Mreže vodoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.
(2) Materijali koji se mogu primjenjivati za izvedbu mreže ne smiju biti škodljivi za ljudsko zdravlje.
(3) Vodoopskrbnu mrežu potrebno je predvidjeti i za potrebe gašenja požara, sukladno odredbama iz poglavlja 9.2.7. Zaštita od požara, ove Odluke. 3.2.1.2 Zbrinjavanje otpadnih voda
Članak 40.
(1) Uličnim koridorom Ulice dr. Ante Starčevića izveden je cjevovod sanitarno–fekalne kanalizacije koji je spojen na kolektor IV sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Čakovca.
(2) Kod svake planirane nove gradnje i rekonstrukcije postojećih građevina obvezno je priključenje na javni sustav sanitarno–fekalne odvodnje.
(3) Obveza priključenja korisnika na sustav sanitarno–fekalne odvodnje u funkciji, koji je utvrđen drugim propisima, treba se provoditi na području obuhvata DPU i bez planirane gradnje ili rekonstrukcije građevina na čestici, pri čemu je do sada korištene septičke taložnice potrebno staviti izvan funkcije i sanirati teren.

Članak 41.

Članak 41.
(1) Građevine u planiranom dijelu naselja nije moguće graditi bez stečenih uvjeta za zbrinjavanje otpadnih voda javnim sustavom, odnosno izvedba sanitarno–fekalne mreže odvodnje i njen spoj na cjeloviti sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u funkciji preduvjet je za gradnju u novoplaniranom dijelu DPU-a.
(2) Tehnološke vode, mogu se upuštati u javni sustav sanitarno – fekalne odvodnje, uz obvezni prethodni predtretman pročišćavanja propisan odredbama za ispuštanje u sustav javne odvodnje u Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN br. 87/10)

Članak 42.

Članak 42.
(1) Uličnim koridorom Ulice dr. Ante Starčevića izveden je cjevovod oborinske odvodnje koji je usmjeren prema jugu te ima izveden ispust u recipijent kanal Trnavu.
(2) Oborinske vode s površina čestica i javnih opločenih površina – uličnih koridora, javnih parkirališta i drugih javnih površina mogu se zbrinjavati na dva načina: - klasičnom zatvorenom oborinskom odvodnjom s ispustom u sustav oborinske odvodnje, - primjenom integralnog pristupa oborinske odvodnje – korištenjem zelenih površina unutar uličnih koridora i unutar čestice javne zaštitne zelene površine, - kombinacijom sustava iz prethodne dvije alineje.
(3) U slučaju klasičnog rješenja oborinske odvodnje, oborinske vode mogu se ispuštati u sustav javne oborinske odvodnje voda samo preko slivnika s taložnicom, a s parkirališta sa 10 i više parkirnih mjesta i preko separatora ulja i masti.
(4) U slučaju primjene integralnog pristupa, potrebno je projektom dokazati neškodljivost sustava u ekološkom smislu.

Članak 43.

Članak 43.
(1) Čiste oborinske vode s krovova zgrada moguće je predvidjeti na način da se ispuštaju direktno na zelene površine čestice. 3.2.1.3 Kućni priključci vodoopskrbe i odvodnje
Članak 44.
(1) Priključke građevina na mrežu vodoopskrbe i odvodnje u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na jednu građevinu, odnosno funkcionalnu cjelinu.
(2) Vodomjerno okno potrebno je locirati unutar građevne čestice unutar prvih 1,0 m od ulične međe.
(3) Nove čestice, sukladno zakonskim odredbama, ne mogu se uređivati niti je moguće početi gradnju ukoliko za svaki posebni slučaj nije riješen način zbrinjavanja otpadnih voda sukladno ovom planu. 3.2.1.4 Plinoopskrba

Članak 45.

Članak 45.
(1) U koridoru županijske ceste ŽC 20018 izveden je srednjetlačni plinovod kojeg se planira produžiti ulicama koje okružuju čestice namijenjene gospodarskoj, pretežito industrijskoj namjeni.
(2) Niskotlačna plinska mreža izvedena je u koridoru Ulice dr. Ante Starčevića te se planira produžiti u koridorima ulica s kojih se osigurava pristup planiranim stambenim česticama.
Članak 46.
(1) Sve elemente sustava plinoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima koji se odnose na opasne tvari i materije i prema pravilima struke.
(2) Materijal voda treba definirati kao PE HD.
(3) Izgradnju plinovoda potrebno je predvidjeti na dovoljnoj udaljenosti od visokog raslinja, odnosno van dohvata korijenja, a prelaze preko prometnica izvan područja raskrižja.
(4) Ukoliko posebnim propisom nije određena manja vrijednost, najmanja međusobna udaljenost ukopanog Stranica 1412 - Broj 9 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. lipnja 2013. plinovoda od drugih ukopanih instalacija utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: križanje paralelno minimalni razmaci /m/ vođenje /m/ plinovodi međusobno 0,20 0,60 plinovod prema vodovodu i 0,20 0,60 kanalizaciji plinovod prema 0,30 0,50 informacijskim kablovima plinovod do 0,50 1,00 elektroenergetskih vodova plinovod do okna i kanala 0,20 0,30

Članak 47.

Članak 47.
(1) Izvedba novih redukcijskih plinskih stanica, ukoliko će iz tehničkih razloga biti potrebna, moguća je na način da se lociraju na javne zelene površine ili na čestice gospodarske namjene na način da ne smetaju osnovnom sadržaju čestice ni prometu.
(2) Potrebno je poštovati udaljenosti plinske stanice prema drugim građevinama sukladno sljedećoj tabeli: minimalni razmak vrsta gradnje plinske redukcijske stanice /m/ od dvorišnih ograda 1,00 od javnih cesta, ulica i nadzemnih niskonaponskih 5,00 vodova i trafostanica od stambenih prostora, drugih javnih građevina, odnosno od građevina gdje se okuplja veći broj ljudi, kao i od skladišta 6,00 zapaljivih materijala i građevina građenih od drveta ili obučenih u drvo 3.2.1.5 Kućni priključci plinoopskrbe

Članak 48.

Članak 48.
(1) Priključni plinski set za priključak plina se u pravilu smješta na pročelju osnovne građevine ili postavom tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne čestice.
(2) Do priključnog seta potrebno je osigurati pristup radi očitanja i održavanja. 3.2.1.6 Toplovodi i drugi produktovodi
Članak 49.
(1) U slučaju potrebe toplovodi i drugi produktovodi, u funkciji distribucije energije, mogu se locirati unutar koridora ulica te ih je potrebno projektirati u skladu s posebnim propisima. 3.2.1.7 Energija iz obnovljivih izvora

Članak 50.

Članak 50.
(1) Za sve građevine poželjna je primjena energije dobivene iz obnovljivih izvora (energija sunca, sustavi korištenja temperature zemlje, vode, biogoriva i drugo), a koju je moguće predvidjeti prvenstveno za potrebe građevina izgrađenih na čestici, ali i s mogućnošću komercijalne isporuke viška energije (električne ili toplinske) u odgovarajuću javnu mrežu.
(2) Posebni uvjet za lociranje sustava za proizvodnju energije temeljenog na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji, je da građevna čestica, na koju se lociranje predviđa, zadrži minimalno 20 % površine kao zelene površine prirodnog terena, na kojem i ispod kojeg nije predviđena postava instalacija predmetnog sustava proizvodnje energije.
(3) Proizvodnju električne i toplinske energije korištenjem sunčevih prijemnika moguće je predvidjeti kao prateću funkciju na čestici, pri čemu se sunčevi prijemnici (fotonaponski ili toplinski paneli) mogu locirati isključivo na krovu građevina ili se mogu predvidjeti u obliku drugog elementa integriranog u zgradu, kao što je obloga pročelja i slično.
(4) Unutar područja obuhvata plana mogu se koristiti biogoriva, ali ne i vršiti njihova proizvodnja.
(5) Postrojenja koja pri proizvodnji energije proizvode buku ili neugodne mirise neprimjerene uvjetima zone ne mogu se locirati unutar područja plana.
(6) Kogeneracijska postrojenja u obuhvatu plana moraju biti razine mikro CHP ili mini CHP.
(7) Uređaji kojima se za dobivanje električne energije koristi vjetar ne mogu se locirati unutar područja obuhvata DPU.

Članak 50.

(8) Ostali uvjeti za lociranje i gradnju utvrđuju se jednako kao i za ostale građevine unutar odgovarajuće funkcionalne zone unutar koje se lociraju. 3.2.2 Elektroopskrba i javna rasvjeta
Članak 51.
(1) Postojeća i planirane mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.3. – “Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža“, a položaj vodova unutar koridora ulice dat je prikazom poprečnog profila ulice.
(2) Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. 3.2.2.1 Mreže elektroopskrbe i javne rasvjete

Članak 52.

Članak 52.
(1) Daljnji razvoj mreže elektroopskrbe potrebno je koncipirati na daljnjem razvoju sustava koji za gospodarski dio područja obuhvata ima izvedeno napajanje na dva načina: - podzemnim srednjenaponskim vodom iz najbliže trafostanice TS 10/04 kV „IND ZONA“ (645) koja se nalazi uz ŽC 2018 koji vodi prema Štefancu, a koji napaja postojeće 10/04 kV trafostanicama TS „IM – COMP“ (693) i TS „IM-COMP I.“ (735), - podzemnim kablom i priključnim KRO ormarima.
(2) Za povećanje priključnih snaga čestica gospodarske namjene, predviđa se mogućnost gradnje dodatnih trafostanica na pojedinačnim česticama te novih KRO ormara, za potrebe jednog ili više korisnika, kao i njihova srednjenaponska veza na postojeću infrastrukturu. 28. lipnja 2013. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 9 - Stranica 1413

Članak 53.

Članak 53.
(1) Opskrba električnom energijom pretežito stambenog dijela naselja predviđa se izgradnjom jedne nove trafostanice povezane na srednjenaponsku infrastrukturu u okruženju i izvedbom nadzemne mreže elektroopskrbe i javne rasvjete s mogućnošću spajanja na postojeću nadzemnu mrežu.
Članak 54.
(1) Za izvedbu planirane zračne nn mreže elektroopskrbe s javnom rasvjetom potrebno je predvidjeti postavu betonskih stupova, jednostrano u uličnim koridorima.
(2) Prosječni razmak između stupova treba projektirati na način da se osigura dobra osvijetljenost ulice.
(3) Zbog racionalnijeg korištenja električne energije, a da bi se osigurali minimalni uvjeti vođenja i identifikacije, treba omogućiti držanje u funkciji polovine rasvjetnih tijela.
(4) Svaki stup treba uzemljiti i zaštititi od indirektnog dodira. 3.2.2.2 Kućni priključci elektroopskrbe

Članak 55.

Članak 55.
(1) Elektroenergetske priključke treba projektirati i izvesti spajanjem na planiranu elektroenergetsku mrežu ili za veće potrošače, pojedinačnim podzemnim priključnim kablima na odgovarajuću transformatorsku stanicu prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera.
(2) Za potrebe razvoda moguće je na javnoj površini uličnih koridora, na način da ne smetaju prometu, locirati razvodne ormare u svrhu elektroopskrbe većeg broja građevnih čestica ili javne rasvjete.
(3) Tipski priključni elektroormar se može locirati na vanjskom zidu građevine, uz građevinu i u kontaktnom dijelu sa susjednom česticom, na način da bude lako pristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 3.2.3 Telekomunikacijska mreža 3.2.3.1 Mreža fiksne telefonije

Članak 56.

Članak 56.
(1) U novoplaniranim ulicama predviđa se izvedba podzemne telefonske kanalizacije, sa strane planiranih novih građevnih čestica, povezane s postojećom TK kanalizacijom.
(2) Mreže fiksne telefonije potrebno je polagati unutar podzemne kanalizacije izvedene za navedenu namjenu.
Članak 57.
(1) Telekomunikacijsku kanalizaciju za postavu TK mreže treba projektirati prema posebnim propisima i pravilima struke te na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera.
(2) Obzirom na razvoj novih usluga, unutar zelenih površina unutar uličnih koridora i na česticama druge namjene moguće je predvidjeti postavu samostojećeg kabineta na površini dimenzija 2,0 m x 1,0 m.
(3) Kabinet je pretpostavljene visine 1,5 m, a potrebno ga je postaviti da ne smeta prometu. 3.2.3.2 Mreža mobilne telefonije

Članak 58.

Članak 58.
(1) Bazne postaje mobilnih telekomunikacijskih mreža mogu se pozicionirati na vlastitim stupnim nosačima lociranim unutar građevinskih čestica gospodarske, pretežito industrijske namjene, unutar područja predviđenog za razvoj građevina.
(2) Radi zaštite vizura na spomenik kulture – „Kaštel“ u Pribislavcu, za lociranje antenskog stupa potrebno je ishoditi suglasnost Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine – Konzervatorskog odjela u Varaždinu.
Članak 59.
(1) Građevine i uređaje pokretne telekomunikacijske mreže treba projektirati prema posebnim propisima i pravilima struke te, ukoliko se postavlja antenski stup, na način da se do tri operatera mogu koristiti istim antenskim stupom. 3.2.3.3 Telefonski priključci

Članak 60.

Članak 60.
(1) Kućne priključke na TK kanalizaciju i unutarnji kućni razvod potrebno je projektirati i izvesti sukladno uvjetima Pravilnika o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada (NN br 155/09). 4 UVJETI UREĐENJA I OPREME ZELENIH POVRŠINA
Članak 61.
(1) Javne zelene površine čine zelene površine javnog režima korištenja neovisno o pripadnosti pojedinoj građevnoj čestici, koridoru prometnice ili je čestica formirana kao zaštitna površina.
(2) Zelene površine potrebno je uređivati sadnjom autohtonih biljnih vrsta koje nemaju izražena alergena svojstva.
(3) Zeleni pojas u sastavu uličnog koridora određen je karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice.
(4) Uvjeti uređenja čestica s namjenom zaštitne zelene površine dodatno su utvrđeni člankom 10. 5. UVJETI UREĐENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/ILI OSJETLJIVIH CJELINA I GRAĐEVINA

Članak 62.

Članak 62.
(1) Na prostoru obuhvata DPU nema posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina i građevina. 6 UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA
Članak 63.
(1) Uvjeti gradnje građevina grafički su prikazani na kartografskom prikazu br. 4. – „Uvjeti gradnje“.
Članak 64.
(1) Na novoplaniranim građevnim česticama graditi je dozvoljeno unutar površine za razvoj tlocrta građevina, odnosno u skladu s odredbama iz poglavlja 2.2 – 2.5. Stranica 1414 - Broj 9 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 28. lipnja 2013.
(2) Samostojeća gradnja /oznaka SS/ predviđena je za planirane čestice individualne stambene namjene /oznake namjene S1/ i za gradnju trafostanice /oznake namjene IS1/, a označava gradnju jedne osnovne građevine na čestici, odmaknuto od međa čestice.

Članak 65.

Članak 65.
(1) Mješoviti način gradnje /oznaka MJ/ označava mogućnost odabira između samostojeće gradnje, poluugrađene gradnje i gradnje u kompleksu koje su varijantno predviđene na česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka namjene M1/ i na česticama gospodarske, pretežito industrijske namjene /oznaka I1/.
(2) Gradnja na postojećim česticama uvjetuje poštivanje zatečenog građevnog pravca koji se za osnovne građevinae kod zamjenske gradnje utvrđuje prema okolnim česticama u istom uličnom nizu.
(3) Nove građevine na postojećim česticama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka namjene M1/ i na česticama gospodarske, pretežito industrijske namjene / oznaka I1/ potrebno je locirati na način da ih se pozicionira na poziciji građevine koja se uklanja ili na uobičajen način tipičan za ulični niz, pri čemu minimalna udaljenost osnovne građevine od suprotne bočne međe treba iznositi 3,0 m, a minimalna udaljenost osnovne građevine od susjedne osnovne građevine treba iznositi 4,0 m.
(4) Prateće i pomoćne građevine koje se lociraju dublje unutar čestice mogu se locirati ovisno o potrebama funkcionalne organizacije čestica, uz uvjet da se protupožarnim koridorima i posebnim mjerama oblikovanja zgrada spriječi mogućnost prijenosa požara na okolne građevine.

Članak 66.

Članak 66.
(1) Posebni uvjeti gradnje, koji nisu sadržani u ovom Detaljnom planu uređenja, određuju se na temelju posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona. 7 MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH VRIJEDNOSTI 7.1 MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI
Članak 67.
(1) Unutar područja obuhvata DPU nema područja zaštićenih prema Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine broj 70/05, 139/08 i 57/11) niti područje zadire u područja nacionalne ekološke mreže (NEM) utvrđene sukladno Uredbi o proglašenju ekološke mreže (“Narodne novine’’ broj 109/07). 7.2 MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNIH VRIJEDNOSTI

Članak 68.

Članak 68.
(1) Na prostoru obuhvata DPU nema građevina s utvrđenim kulturno–povijesnim vrijednostima.
Članak 69.
(1) Ukoliko se pri izvođenju građevinskih zahvata, ili bilo kakvih drugih radova, u zemlji naiđe na predmete ili nalaze arheološkog i povijesnog značaja, potrebno je radove odmah obustaviti i o tome obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel u Varaždinu ili Arheološki odjel u Muzeju Međimurja u Čakovcu. 8 MJERE PROVEDBE DETALJNOG PLANA UREĐENJA
Članak 70.
(1) Detaljni plan uređenja osnova je za provedbu parcelacije planiranog područja.

Članak 71.

Članak 71.
(1) Za sadržaje unutar područja obuhvata DPU ne predviđa se provedba urbanističko–arhitektonskih niti arhitektonskih natječaja. 9 MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ 9.1 REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ
Članak 72.
(1) Postojeće građevine unutar područja obuhvata DPU koje imaju neodgovarajuću namjenu u odnosu na namjenu predviđenu DPU-om, moguće je građevinski rekonstruirati u funkciji poboljšanja radnih uvjeta i mjera zaštite okoliša ili u funkciji prenamjene u skladu s DPU-om predviđenom namjenom. 9.2 OSTALE MJERE ZAŠTITE OD ZAGAĐENJA OKOLIŠA I MJERE ZA ZAŠTITU ŽIVOTA I ZDRAVLJA LJUDI 9.2.1 Zaštita od zagađenja tla

Članak 73.

Članak 73.
(1) Gradnju građevina i obavljanje djelatnosti treba predvidjeti na način koji osigurava nedostupnost štetnih čestica u tlo, što se osigurava: - primjenom zaštitnih materijala koji čine fizičku membranu za zaštitu tla, - primjenom mjera zaštite zagađenja tla otpadnim vodama, koje se provode kontroliranim skupljanjem i odgovarajućim zbrinjavanjem otpadnih voda. 9.2.2 Zaštita od zagađenja zraka
Članak 74.
(1) Potrebno je primijeniti mjere zaštite i poboljšanja kakvoće zraka prema članku 37. i 42. Zakona o zaštiti zraka (NN br. 178/04) kako se ne bi prekoračile propisane vrijednosti. 9.2.3 Zaštita podzemnih i površinskih voda

Članak 75.

Članak 75.
(1) Za sve građevine i sve otvorene površine unutar područja obuhvata DPU treba predvidjeti kontrolirano skupljanje i odvodnju otpadnih i oborinskih voda prema poglavlju 3.2.1.2 ove Odluke - Zbrinjavanje otpadnih voda i na način da se zadovolje zakonom propisani standardi kakvoće 28. lipnja 2013. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 9 - Stranica 1415 vode sukladno Pravilniku o graničnim emisijama otpadnih voda (“NN’’ br. 89/10).
(2) Parkirališta s brojem mjesta od 10 i više trebaju imati izvedenu separaciju ulja i masti iz oborinskih voda. 9.2.4 Svjetlosno onečišćenje

Članak 76.

Članak 76.
(1) Stupovi vanjske rasvjete unutar područja obuhvata DPU trebaju imati zaslon izveden na način da spriječe širenje svjetlosnog snopa prema gore. 9.2.5 Postupanje s otpadom
Članak 77.
(1) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta definirati mjesto za postavu posude za skupljanje komunalnog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada, te tehnologiju skupljanja. 9.2.6 Zaštita od buke
Članak 78.
(1) Buka koja se uslijed tehnološkog postupka može razviti u radnim prostorima, treba se primjenom propisa zaštite na radu ograničiti na dozvoljenu, prema važećem propisu o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.
(2) Utjecaj buke izvan pojedinog radnog prostora treba ograničiti primjenom adekvatnih materijala, na način da ukupna razina buke unutar područja obuhvata s gospodarskom namjenom /oznaka namjene I1/ ne bude veća od 60 dB(A) danju i 55 dB(A) noću.
(3) Utjecaj buke izvan pojedinog radnog prostora treba ograničiti primjenom adekvatnih materijala, na način da ukupna razina buke unutar dijela područja obuhvata s mješovitom, pretežito stambenom namjenom /oznaka namjene M1/ i stambenom namjenom /oznaka namjene S1/ ne bude veća od 55 dB(A) danju i 45 dB(A) noću. 9.2.7 Zaštita od požara

Članak 79.

Članak 79.
(1) U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od građevine na susjednoj građevnoj čestici, kao i od druge samostojeće građevine na vlastitoj čestici, najmanje ½ visine više građevine, ali ne manje od 4,0 m.
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, udaljenost može biti i manja ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili građevina mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.
(3) Za skladišta, u skladu s posebnim propisima, širina konzole vatrootpornosti 90 minuta, koja se radi u slučajevima predviđenim prethodnim stavkom, treba iznositi najmanje 1,60 m na svaku stranu od zida.
(4) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni pristup određen prema Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe („Narodne novine“ broj 35/94, 55/94 i 142/03).

Članak 80.

Članak 80.
(1) Radi osiguranja od požara, prilikom projektiranja ulične mreže vodoopskrbe, potrebno je odrediti lokacije vanjskih nadzemnih hidranata, postavljanjem istih unutar uličnog koridora, sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara („Narodne novine“ broj 8/06).
(2) Osim unutar uličnih koridora, nadzemne hidrante za zaštitu od požara moguće je locirati i na drugim površinama ukoliko je to predviđeno posebnim propisima te ukoliko za to postoji prostorna mogućnost.
(3) Vanjska hidrantska mreža poslovnih građevina unutar pojedinačnih građevnih čestica treba također biti izvedena nadzemnim hidrantima.

Ostali akti u ovom izdanju (52)