Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja Poduzetničke zone – Jug Donji Vidovec

1. na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (nn RH br. 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11), članka 15. Statuta Općine Donji Vidovec ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 10/09) i Odluke o izradi Detaljnog plana uređenja poduzetničke zone – JUG Donji Vidovec ("Službeni glasnik Međimurske županije" broj 21/11), Općinsko vijeće Općine Donji Vidovec na svojoj 15. sjednici održanoj 20.veljače 2012. godine, donijelo je OdlUKU o donošenju detaljnog plana uređenja Poduzetničke zone – jug donji vidovec I OPćE OdrEdBE

Članak 1.

Članak 1.
(1) Ovom Odlukom donosi se Detaljni plan uređenja poduduzetničke zone – JUG Donji Vidovec (u daljnjem tekstu DETALJnI PLAn) kojeg je izradila tvrtka "Arhitekt – atelje" d.o.o. Čakovec i odgovorni voditelj izrade Detaljnog plana Armin Sovar dipl.ing. arh.
(2) Detaljni plan detaljno razrađuje uvjete za uređenje zemljišta, gradnju i uređenje građevnih čestica, osobito u odnosu na njihovu namjenu, položaj, veličinu, opće smjernice oblikovanja i način priključivanja na komunalnu infrastrukturu te određuje mjere za zaštitu okoliša, prirodnih, krajobraznih, kulturno-povijesnih i drugih vrijednosti.

Članak 2.

Članak 2.
(1) Obveza izrade, obuhvat Detaljnog plana, osnovne namjene prostora i smjernice za planiranje utvrđeni su Prostornim planom uređenja Općine Donji Vidovec (Službeni Glasnik Međimurske Županije br. 14/06).
(2) Površina obuhvata Detaljnog plana iznosi 12,581 ha, sa sjevera omeđena koridorom državne ceste D20 Čakovec- Prelog-Donja Dubrava, sa zapadne i južne strane otvorenim kanalom Topolovec te s istočne strane kat. česticama 6004 i 6003/3. pojedinačno za svakog predloženog kandidata za dodjelu nagrade "Zrinski". ODBOR ZA STATUT, POSLOVnIK I PROPISE SKUPŠTInE MEĐIMURSKE ŽUPAnIJE KLASA: 012-03/12-03/2 URBROJ: 2109/1-02-12-2 Čakovec, 21. veljače 2012. PREDSJEDnICA mr.sc. andreja Fileš-ružić, v. r. jI vIdOvEc dIjElOvI dEtaljNOG PlaNa

Članak 3.

Članak 3.
(1) Detaljni plan uređenja sadrži: OsNOvNI dIO dPU I OPćI DIO (PRILOZI) DPU-a § obrazac prostornog plana § suglasnost ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja za upis u sudski registar – dokumenata prostornog uređenja i stručnih podloga za izdavanje lokacijskih dozvola § imenovanje odgovornog voditelja izrade DPU-a § rješenje o upisu u imenik ovlaštenih arhitekata § izvod iz sudskog registra za izrađivača prostornog plana II. TEKSTUALnI DIO – ODLUKA O DOnOŠEnJU DPU-a I OPćE ODREDBE II ODREDBE ZA PROVOĐEnJE III PRIJELAZnE I ZAVRŠnE ODREDBE III. GRAFIČKI DIO DPU-a Grafički dio sadrži kartografske prikaze: u mjerilu 01 SITUACIJA – POSEBnA GEODETSKA PODLOGA ZA 1:1000 IZRADU PLAnA 1 DETALJnA nAMJEnA POVRŠInA 1:1000 2a PLAn KOMUnALnE 1:1000 InFRASTRUKTURE – PLAn PROMETA 2b PLAn KOMUnALnE 1:1000 InFRASTRUKTURE – MREŽE ELEKTROOPSKRBE, JAVnE RASVJETE I TELEKOMUnIKACIJA 2c PLAn KOMUnALnE 1:1000 InFRASTRUKTURE – MREŽE PLInOOPSKRBE 2d PLAn KOMUnALnE 1:1000 InFRASTRUKTURE – MREŽE VODOOPSKRBE I ODVODnJE OTPADnIH VODA 24. veljače 2012. “SLUŽBEnI GLASn IK MEĐIMURSKE ŽUPAnIJE” Broj 2 - Stranica 53 3 UVJETI KORIŠTEnJA, UREĐEnJA 1:1000 I ZAŠTITE POVRŠInA 4 UVJETI GRADnJE 1:1000 OBavEZNI PrIlOZI dPU-a I. Obrazloženje Detaljnog plana uređenja 1.Polazišta 2.Plan prostornog uređenja II. Posebna geodetska podloga za izradu DPU III. Izvod iz prostornog plana šireg područja – PPU OPćInE DOnJI VIDOVEC IV. Evidencija postupka izrade i donošenja Plana, sa zahtjevima i mišljenjima iz članka 79. i članka 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (nn RH br. 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11)

Članak 3.

( 2) Obrazac prostornog plana, tekstualni dio i obrazloženje izrađeni su prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (nn RH br. 106/98; 39/04; 45/04). II OdrEdBE Za PrOvOĐENjE dEtaljNOG PlaNa UrEĐENja 1. UvjEtI OdrEĐIvaNja NaMjENE POvršINa
Članak 4.
(1) namjena površina građevnih čestica prikazana je na kartografskom prikazu br. 1 – DETALJnA nAMJEnA POVRŠInA kojim je definirana namjena površina za:
(2) gospodarska namjena – proizvodna /oznaka I/ I1 pretežito industrijska
(3) površine infrastrukturnih sustava i građevina / oznaka IS / IST transformatorska stanica
(4) javna zelena površina Z zaštitne zelene površine uz ulične koridore
(5) zaštitni zeleni pojas Z1 obavezni zaštitni zeleni pojas poduzetničke zone planiran na građevnim česticama gospodarske – proizvodne namjene
(6) prometne površine; UK1 ulični koridor prilazne ceste
(7) Površinu unutar svake namjene čine građevne čestice za uređenje, gradnju ili rekonstrukciju osnovnih i ostalih građevina.

Članak 5.

Članak 5.
(1) Površine čestica namijenjenih gradnji građevina i/ili uređenju javnih prostora određuju se bilo kao površine jedne namjene ili se unutar čestice planira podjela na područja više različitih namjena.
(2) namjene koje su u kartografskom prikazu br. 1 – DETALJnA nAMJEnA POVRŠInA sadržane unutar površine pojedine građevne čestice određuju obavezu uređenja i korištenja označenog područja čestice u svrhu određenu prema namjeni označenog područja.
(3) Građevne čestice su namijenjene izgradnji građevine osnovne namjene i kompatibilnih građevina, određenih prema osnovnoj namjeni. Gospodarska namjena – proizvodna pretežito industrijska /oznaka I1/

Članak 6.

Članak 6.
(1) Gospodarska namjena, proizvodna – pretežito industrijska /oznaka I1/ omogućava gradnju proizvodnih pogona čiste industrije koje svojim postojanjem i radom ne otežavaju i ne ugrožavaju ostale funkcije i okoliš u naselju Donji Vidovec.
(2) Proizvodne djelatnosti iz stavka 1 ovog članka vezane su uglavnom uz izgradnju Bioenergetskog parka za bioplinsko postrojenje, plinsku vršnu elektranu i solarne građevine.
(3) na građevnim česticama proizvodne, pretežito industrijske namjene /oznaka I1/ mogu se graditi, kao građevine osnovne namjene – jedna samostojeća građevina ili kompleks proizvodnih građevina industrijske ili obrtničke razine.
(4) Unutar kompleksa se, kao prateći sadržaj, mogu integrirati poslovni sadržaji u funkciji osnovne djelatnosti – uprava, servis i trgovina vlastitih proizvoda.
(5) Kao pomoćne građevine na čestici, mogu se predvidjeti servisne i infrastrukturne građevine u funkciji obavljanja gospodarske djelatnosti: - porte; - prostore ugostiteljske namjene kao restorane za vlastite potrebe; - parkirališta i garaže za vozila; - nadstrešnice za parkirališta; - otvorena skladišta; - utovarno–istovarne rampe; - silose; - mjerne i druge uređaje velikih dimenzija; - transformatorske stanice; - plinske redukcijske stanice; - spremnike goriva i slično.
(6) Unutar čestica ne mogu se graditi građevine za: - primarnu biljnu proizvodnju i poljoprivrednu proizvodnju uzgoja životinja; - klanje životinja; - preradu životinjskih ostataka; - proizvodnju kože, stakla i ljevaonice metala;

Članak 6.

- preradu otpada koji se ne može smatrati sekundarnim sirovinom; - deponiranje otpada; - smještajno turističko–ugostiteljsku funkciju (hoteli, moteli, pansioni i slično) - privremeno i stalno stanovanje osim jednog stana za potrebe portira/čuvara do 70 m2 Stranica 54 - Broj 2 “SLUŽBEnI GLASn IK MEĐIMURSKE ŽUPAnIJE” 24. veljače 2012. Površine infrastrukturnih sustava i građevina /oznaka Is/
Članak 7.
(1) Površine za gradnju građevina infrastrukture /oznaka IS/ namijenjene su gradnji nadzemnih infrastrukturnih građevina, prvenstveno trafostanice / oznake IST/.
(2) Dijelovi infrastrukurnih sustava mogu se graditi i na površinama drugih namjena ukoliko su nužni za realizaciju građevina osnovnih namjena, odnosno realizaciju ukupne zone. javne zelene površine /oznaka Z /

Članak 8.

Članak 8.
(1) Javne zelene površine označene su zelenom bojom na kartografskom prilogu br. 1 DETALJnA nAMJEnA POVRŠInA i predviđeni su za uređenje bez izgradnje: Z – zaštitne zelene površine uz ulične koridore
(2) Zaštitne zelene površine uz ulične koridore u pravilu nisu namijenjene gradnji građevina. Izuzetno se na zelenim površinama dozvoljava gradnja nadzemnih infrastrukturnih građevina, ukoliko to ne ugrožava prometnu sigurnost.
(3) Obavezni zaštitni zeleni pojas (oznake Z1) poduzetničke zone planiran je na građevnim česticama gospodarske namjene kao neizgrađeni prostor građevnih čestica, zasađen planski raspoređenim visokim zelenilom ekoloških obilježja, namijenjen zaštiti i sprječavanju negativnih utjecaja od poduzetničke zone na okolni kontaktni prostor zone (u vizualnom i ekološkom smislu). Površine uličnih koridora /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom/

Članak 9.

Članak 9.
(1) Površine uličnih koridora /oznaka UK s dodatnom numeričkom oznakom/ formiraju se radi izgradnje javne površine za pristup česticama u vidu prometnica, pješačkih i biciklističkih staza, zelenih površina, komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, telekomunikacijskom mrežom te sustavima za odvodnju otpadnih voda. 2. dEtaljNI UvjEtI KOrIštENja, UrEĐENja I GradNjE GraĐEvNIH ČEstIca tE GradNjE GraĐEvINa
Članak 10.
(1) Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica te gradnje građevina, prema kartografskim prikazima br.1 DETALJnA nAMJEnA POVRŠInA; br. 3 – UVJETI KORIŠTEnJA, UREĐEnJA I ZAŠTITE POVRŠInA; te br. 4 – UVJETI GRADnJE, ovim Detaljnim planom utvrđuje se: - veličina i oblik građevnih čestica; - veličina i površina građevina koje se mogu graditi na građevnoj čestici; - namjena građevina; - smještaj građevina na građevnoj čestici; - oblikovanje građevina; - uređenje građevnih čestica. 2.1. vElIČINa I OBlIK GraĐEvNIH ČEstIca

Članak 11.

Članak 11.
(1) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja.
(2) Svakoj pojedinoj novoformiranoj građevnoj čestici, dodijeljena je numerička oznaka od np1 do np4.
(3) Točna površina građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom. Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od ± 5% planirane površine.
Članak 12.
(1) Unutar bloka poduzetničke zone više čestica proizvodne, pretežito industrijske namjene /oznake I1/, koje nisu odvojene javnim prometnim koridorom, određene ovim Detaljnim planom, moguće je spajanjem objediniti u dvije ili jednu česticu.
(2) Čestice np1 do np3 gospodarske – proizvodne, pretežito industrijske namjene /oznake I1/ mogu se cijepati na dvije čestice svaka.
(3) na taj način formirane građevne čestice (iz stavka 1 i 2 ovog članka) tretiraju se u organizacijskom smislu kao jedinstvene, međa među njima se ukida (iz stavka 1) ili spaja (iz stavka 2), a površine unutar kojih je predviđen razvoj tlocrta planiranih građevina se spajaju ili razdvajaju.

Članak 13.

Članak 13.
(1) U kartografskom prikazu br. 4. – UVJETI GRADnJE svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja površine čestice; - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu; - smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture; - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/; - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/.
(2) U tabelarnom prikazu (članak 14.) za svaku pojedinu građevnu česticu određuju se: - koeficijenti izgrađenosti (kig) i koeficijent iskoristivosti (kis); - okvirna planska veličina građevne čestice, površina zauzimanja svih građevina na čestici i ukupna bruto površina svih građevina na čestici, iskazana kao površina u kvadratnim metrima.

Članak 14.

Članak 14.
(1) Koeficijenti izgrađenosti i iskoristivosti čestice obračunavaju se ovisno o namjeni površina, prema kartografskom prikazu br. 1 – DETALJnA nAMJEnA POVRŠInA, a maksimalne vrijednosti navedenih koeficijenata, kao i najviše dozvoljene vrijednosti za visinu i etažnost građevina, utvrđuju se prema sljedećoj tabeli:
(2) Iskaz prostornih pokazatelja za pojedinu građevnu česticu: 24. veljače 2012. “SLUŽBEnI GLASn IK MEĐIMURSKE ŽUPAnIJE” Broj 2 - Stranica 55 Oznaka namjena način Ukupna Površina građevne građevne grad. površina namijenjena čestice čestice građ. građevne čestice gradnji /m2/ P /m2/ np 1 I1 MJ 31.232,0 18.739,2 np 2 I1 MJ 43.945,0 26.367,0 np 3 I1 MJ 38.966,0 23.379,6 np 4 IST SS 190,0 čestice ukupno m2 114.332,0 68.542,8
(3) namjena građevne čestice: – I1 – gospodarska namjena – proizvodna –pretežito industrijska – IST– površine infrastrukturnih sustava – trafostanica
(4) način gradnje građevina: – SS slobodno stojeća građevina – MJ mješoviti način gradnje građevina
(5) – P tlocrtna površina građevine jest vertikalna projekcija svih zatvorenih i otvorenih dijelova građevine na građevinskoj čestici uključujući i krovne prepuste
(6) – PB građevinska bruto površina građevine je maksimalna bruto površina svih etaža, svih građevina na čestici mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, Pr, K, Pk) uključujući lođe, balkone i terase.
(7) – kig koeficijent izgrađenosti građevne čestice /odnos tlocrtne projekcije građevine na zemljište i ukupne površine građevne čestice/
(8) – kis koeficijent iskoristivosti građevne čestice /odnos ukupne (bruto) površine svih etaža svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice/ 2.2. vElIČINa I POvršINa GraĐEvINa

Članak 15.

Članak 15.
(1) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar obuhvata Detaljnog plana ovisi o namjeni i površini građevne čestice, a date su u kartografskom prikazu br. 4 – UVJETI GRADnJE i definirane granicama gradivog dijela za građevine osnovne namjene (označena je granica za razvoj tlocrta osnovne građevine).
(2) Veličina i površina građevine iskazuju se kroz: - ukupnu (bruto) tlocrtnu površinu građevine /P/ - ukupnu (bruto) površinu građevina / BP/ - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/; - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/; - maksimalno dozvoljenu visinu građevina /Vmax/, - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina / Emax/,
(3) Zelene i prometne površine nisu namijenjene gradnji građevina visokogradnje te se za njih ne iskazuju parametri iz stavka 2 ovog članka.

Članak 16.

Članak 16.
(1) Visina građevine, u smislu ovog plana je istovremeno i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnatog i uređenog Građevinska V max E max broj bruto površina kig kis visina etaža građevina PB /m2/ /m/ 8,5 m 37.478,4 0,6 1,2 Pr+1 i vše ako 8,5 m 0,6 Pr+1 52.734,0 1,2 i više ako 8,5 m Pr+1 46.759,2 0,6 1,2 i više ako 57,0 0,3 Pr 57,0 0,3 4,0 m 137.028,6 terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m.
(2) na građevinama ravnog ili sakrivenog kosog krova, ukupna visina atike iznad vrha krovne konstrukcije uz pročelje građevine, može biti maksimalno 80,0 cm.

Članak 17.

Članak 17.
(1) Maksimalno dozvoljena visina osnovnih građevina /Vmax/ određena je kao visina najvišeg vijenca osnovne građevine, odnosno najviše građevine unutar građevinskog kompleksa i određena je u tabelarnom prikazu (članak br. 14.) za svaku pojedinu građevnu česticu. Vosn < 8,5 m za građevine gospodarske – proizvodne namjene pretežito industrijska (I1) Vosn < 4,0 m za građevine infrastrukture – trafostanica (IST)
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, ukoliko to zahtjeva proizvodno-tehnološki proces, radni uvjeti prema posebnim propisima ili konstrukcija građevine, na građevnim česticama gospodarske – proizvodne namjene (oznake I1), visina vijenca građevina može se povisiti i iznad 8,5 m (silosi, dimnjaci, i sl.)
(3) Visina vijenca pratećih građevina, ukoliko je predviđena mogućnost njihove gradnje na čestici jednaka je kao i za osnovne građevine, ukoliko se grade u kompleksu s osnovnom, a ukoliko je prateća građevina na čestici odvojena od osnovne, ne može biti viša od 7,0 m.
(4) Visina vijenca pomoćnih građevina, ukoliko je predviđena mogućnost njihove gradnje na čestici jednaka je kao i za osnovne građevine, ukoliko se grade u kompleksu s osnovnom, a ukoliko je pomoćna građevina na čestici odvojena od osnovne, ne može biti viša od 7,0 m.

Članak 18.

Članak 18.
(1) Etažom (E) se smatra natkriveni korisni prostor zgrade između poda i stropa, odnosno krova, pri čemu je visinska kota poda svih prostorija iste etaže ista ili se razlikuje najviše ½ visine etaže (poluetaže).
(2) S obzirom na odnos prema tlu etaže su: podrum, suteren, prizemlje, kat i potkrovlje.
(3) Maksimalna dozvoljena etažnost (E) određuje se brojem dozvoljenih etaža, koje se u pojedinim slučajevima mogu dodatno specificirati na maksimalno dozvoljeni broj podzemnih etaža (podrumi) i maksimalno dozvoljeni broj nadzemnih etaža (suteren, prizemlje, katovi i potkrovlje), te kao pune i nepotpune etaže. Stranica 56 - Broj 2 “SLUŽBEnI GLASn IK MEĐIMURSKE ŽUPAnIJE” 24. veljače 2012.
(4) Puna etaža (PE) je svaka etaža ispod najviše etaže i svaka najviša etaža čija bruto tlocrtna površina iznosi više od 60% tlocrtne projekcije građevine ili ima nadozid u liniji uličnog pročelja, pri čemu se nadozidom ne smatra atika u funkciji zaštite ravnog ili skrivenog kosog krova. Ukoliko se dozvoljena etažnost definira na način da završava s punom katnom etažom (npr. E=P+2) iznad stropne ploče najviše dozvoljene katne etaže moguće je izvesti samo ravni krov ili kosi krov blagog nagiba, čiji prostor unutar krovišta, radi male visine, nije moguće koristiti kao etažu.
(5) nepotpuna etaža (nPE) je najviša etaža čija bruto tlocrtna površina iznosi manje od 60% tlocrtne projekcije građevine, odnosno etaža kojoj se, radi visine manje od 1,20 m, ne može koristiti više od 70% neto površine, pri čemu se nepotpuna etaža može oblikovati kao:

Članak 18.

- potkrovlje bez nadozida, odnosno potkrovlje čija je konstrukcija krovišta izvedena direktno na stropnoj konstrukciji najviše pune etaže prizemlja ili kata, pri čemu je visina nadozida na pročelju jednaka nuli, a prostor ispod krova (unutar krovišta) se može urediti za korištenje, na način da je korisnički (etažno) nedjeljiv od najviše pune etaže, - druga etaža potkrovlja, izvedena kao (galerijski) korisni prostor (etažno) nedjeljiv od osnovne etaže potkrovlja, može se primijeniti isključivo kod osnovnih građevina i uz uvjet da je posljednja puna etaža potkrovlje, - uvučena katna etaža, može se primijeniti isključivo kod osnovnih građevina izvedenih s ravnim krovom na najvišoj punoj etaži i uz uvjet da je nepotpuna etaža izvedena s ravnim krovom, uvučena od uličnog pročelja najmanje za 1,20 m, bruto površine najviše do 60% tlocrtne projekcije građevine, ukupne visine, mjereno od vrha stropne konstrukcije najvišeg dozvoljenog punog kata do vrha krova dodatne etaže, najviše 3,5 m.
(6) Podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.
(7) Suteren (S) je dio građevine čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50 % svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno je najmanje s jednim svojim pročeljem izvan terena.
(8) Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnatog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).

Članak 18.

(9) Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja.
(10) Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova.
Članak 19.
(1) Maksimalni broj dozvoljenih etaža (E) za izgradnju građevina na građevinskim česticama s gospodarskom namjenom je P+1, uz mogućnost uređenja potkrovlja i izgradnju suterena ili podruma.
(2) Maksimalni broj dozvoljenih etaža (E) za izgradnju trafostanice je prizemlje (P) 2.3. NaMjENa GraĐEvINa

Članak 20.

Članak 20.
(1) Građevinom osnovne namjene smatra se građevina čija namjena je određena pretežitošću namjene građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. 1. – "Detaljna namjena površina" i definicijom osnovne građevine iz članaka 6. ovih odredbi.
(2) Pratećom građevinom smatra se građevina čija namjena je određena vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti na čestici, prema članku 6. ovih odredbi.
(3) Pomoćne građevine su servisne građevine i uređaji, određeni prema osnovnoj namjeni pojedine čestice i definirane su člankom 6. ovih odredbi.
(4) Površina pratećih i pomoćnih građevina na građevnim česticama nije limitirana u odnosu na površinu građevine osnovne namjene.

Članak 21.

Članak 21.
(3) Unutar obuhvata Detaljnog plana poduzetničke zone moguće je na građ. česticama gospodarske – proizvodne namjene (oznake I1) izgraditi jedan stan za portira/čuvara. Takav stan ne može biti veći od 70 m2 i ne može se graditi kao samostalan objekt već mora biti u sastavu ostalih građevina (kao potkrovlje ili aneks osnovne ili prateće građevine).
Članak 22.
(1) na svim građevnim česticama unutar obuhvata ovog plana dozvoljeno je planirati gradnju prometnih, energetskih, servisnih i infrastrukturnih objekata i uređaja neophodnih za funkcioniranje građevina osnovne namjene.
(2) Objekte i uređaje iz stavka 1. ovoga članka potrebno je graditi kao podzemne.
(3) Izuzetno od odredbe stavka 2. ovoga članka ako je ovim planom predviđena izgradnja nadzemnih objekta i uređaja, dozvoljeno ih je graditi isključivo u sklopu građevine osnovne, pomoćne ili prateće građevine. 2.4. sMjEštaj GraĐEvINa Na GraĐEvNOj ČEstIcI

Članak 23.

Članak 23.
(1) Smještaj građevina na novoplaniranim građevnim česticama određen je kartografskim prikazom br. 4 – UVJETI GRADnJE.
(2) Tim prikazom je za svaku od novoplaniranih građevnih čestica određena površina unutar koje se mogu graditi ili rekonstruirati građevine (osnovne, prateće i pomoćne) i udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice.
(3) Linija regulacije u smislu ovog Detaljnog plana je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine.
(4) Izvan gradivog dijela građevne čestice nije dozvoljena nikakva gradnja ni rekonstrukcija. 24. veljače 2012. “SLUŽBEnI GLASn IK MEĐIMURSKE ŽUPAnIJE” Broj 2 - Stranica 57 Udaljenost građevina od regulacijskog pravca

Članak 24.

Članak 24.
(1) Za građevne čestice, osim površine unutar koje se mogu graditi građevine određen je i obvezni građevinski pravac i njegova udaljenost od regulacijskog pravca.
(2) Obavezni građevinski pravac je u smislu ovog Detaljnog plana pravac, koji određuje obvezu gradnje građevine, dijela građevine ili jedne građevine unutar građevne cjeline na tom pravcu.
(3) na građevinskom pravcu nije dozvoljeno graditi pomoćne građevine. Udaljenost građevina od ruba građevne čestice i međusobna udaljenost građevina

Članak 25.

Članak 25.
(1) na kartografskom prikazu br. 4 UVJETI GRADnJE utvrđene su granice gradivnog dijela novoformiranih građevnih čestica. To su površine unutar kojih je moguća gradnja tj. smještavanje građevina.
(2) Smještaj građevina unutar gradivog dijela čestice treba, ovisno o njihovoj namjeni i organizaciji tehnološkog procesa, omogućiti neometan kolni pristup, manevriranje vozila i organizaciju protupožarnih pristupa.
(3) Međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena sa propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina; - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici i - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu – izvedbom protupožarnih barijera.
(4) Međusobna udaljenost građevina, ukoliko nisu građene u kompleksu, mora biti minimalno jednaka ½ visine vijenca osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora.
(5) Vatrogasni koridor određuje se sa 6,0 m, a iznimno može biti i uži, ukoliko je to u posebnim uvjetima za projektiranje i gradnju utvrdilo nadležno upravno tijelo za zaštitu od požara.
(6) Izvan gradivog dijela građevne čestice mogu se graditi i uređivati prometnice, prostori za parkiranje i manipulaciju. 2.5. OBlIKOvaNjE GraĐEvINa

Članak 26.

Članak 26.
(1) način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje.
(2) Obradu pročelja i ostalih površina građevine potrebno je izvesti kvalitetnim i suvremenim materijalima.
(3) Krovišta se mogu izvoditi kao kosa, maksimalnog nagiba 35º, a pokrov može biti lim, crijep ili drugi materijal. Moguća je ugradba sunčanih kolektora u ravnini krovne plohe ili paralelno s njom.
(4) Građevina može biti oblikovana i kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima, te moraju činiti jednu oblikovnu cjelinu. 2.6. UrEĐENjE GraĐEvNIH ČEstIca Osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica

Članak 27.

Članak 27.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, sukladno ovom Detaljnom planu, te opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom u minimalnom opsegu makadamski izvedene pristupne ceste i osiguranja mogućnosti spajanja na javnu elektroopskrbu.
Članak 28.
(1) Ovaj Detaljni plan kao konačnu predviđa, opremljenost područja asfaltiranim prometnicama, i pješačkim stazama, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete te uređenje zelenih pojasa unutar koridora ulice. Kolni prilaz

Članak 29.

Članak 29.
(1) način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 4 – UVJETI GRADnJE. Mjesto priključenja treba shvatiti kao načelno i približno te se može prilagoditi potrebi korisnika.
(2) Mjesto priključenja građevne čestice na prometnu mrežu će se definirati u postupku ishođenja propisane dokumentacije za lociranje/građenje građevina.
(3) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu u širini od 6,0 m.
(4) Za pojedine čestice, ako to uvjeti omogućavaju, a tehnološki proces zahtjeva, moguće je uz glavni ulaz izvesti i pomoćni.

Članak 30.

Članak 30.
(1) Visinska kota platoa građevne čestice gospodarske namjene i kota prilaza se usklađuju s niveletom prilazne ceste, susjednim platoima i s okolnim terenom. Uvjeti gradnje i uređenje površina parkirališta
Članak 31.
(1) Parkirališni prostor za vlastite potrebe potrebno je izvesti na vlastitoj građevnoj čestici.
(2) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: Stranica 58 - Broj 2 “SLUŽBEnI GLASn IK MEĐIMURSKE ŽUPAnIJE” 24. veljače 2012. namjena broj parkirališnih ili broj parkirališnih ili građevine garažnih mjesta za garažnih mjesta ili posjetitelje određivanje po: prosječna vrijednost zaposlenima po 1000 m2 korisnog prostora / proizvodnja, - 1/1 zaposleni po skladišta i slično smjeni drugi poslovni 20-40 1/1 zaposleni po sadržaji (uredi) smjeni
(3) Potreban broj parkirališnih mjesta dobiva se zbrajanjem vrijednosti iz obje kolone. Obaveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama

Članak 32.

Članak 32.
(1) Površinu građevne čestice potrebno je urediti sadnjom visokog i niskog zelenila.
(2) Svaka građevna čestica gospodarske – proizvodne namjene /oznaka I1/, treba imati minimalno 20% površine uređeno kao zelene površine.
(3) najmanja dozvoljena ozelenjena površina građevne čestice razumijeva površinu prirodnog terena, te istu ne čine zeleni krovovi, parkirališta izvedena kao zelena, žardinjere i slično.
(4) Prilikom izrade projektne dokumentacije za gradnju građevina unutar obuhvata ovoga plana potrebno je izraditi projekt uređenja okoliša.
(5) Teren i odvodnju oborinskih voda oko građevine treba urediti na način da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno građevine. Gradnja ograda

Članak 33.

Članak 33.
(1) na liniji regulacije i između građevnih čestica gospodarske namjene moraju se graditi ograde maksimalne visine 3,0 m ako su providne, uz uvjet da puni dio ograde nije viši od 0,5 m iznad kote terena.
(2) neprovidne ograde mogu biti visoke najviše 2,0 m, ali se ne preporučuju.
(3) Zabranjuje se postavljanje oštrih završetaka na ogradu, bodljikave žice i sl.
(4) Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati s unutarnje strane na česticu tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini.
(5) Uz ulične ograde parcela koje se nalaze s one strane interne prometnice s koje se ne planira izvedba drvoreda, obavezna je sadnja živice. 3. NaČIN OPrEMaNja ZEMljIšta PrOMEtNOM, UlIČNOM, KOMUNalNOM I tElEKOMUNIKacIjsKOM INFrastrUKtUrNOM MrEžOM 3.1. UvjEtI GradNjE, rEKONstrUKcIjE I OPrEMaNja cEstOvNE I UlIČNE MrEžE