GLASNIK

Arhiva › 2011. › SGGČ 4

SGGČGrad Čakovec · 8. srpnja 2011. · KLASA 021-05/11-01/117 · URBROJ 2109/02-02-11-06

Odluka o donošenju DPU-a prostora vojarne u Čakovcu,

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

PDF stranica 54

Članak 29.

Članak 29. Za građevne čestice, osim površine unutar koje se mogu graditi građevine određen je i obvezni građevinski pravac i njegova udaljenost od regulacijskog pravca. Obavezni građevinski pravac je u smislu ovog Detaljnog plana pravac, koji određuje obvezu gradnje građevine, dijela građevine ili jedne građevine unutar građevne cjeline na tom pravcu. Na građevinskom pravcu nije dozvoljeno graditi pomoćne građevine, iznimno garaže gdje je to grafičkim dijelom Plana predviđeno. Udaljenost građevina od ruba građevne čestice i međusobna udaljenost građevina

Članak 30.

Članak 30. Međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina; - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici i - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu - izvedbom protupožarnih barijera. Međusobna udaljenost građevina, ukoliko nisu građene u kompleksu, mora biti minimalno jednaka ½ visine vijenca osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora. Vatrogasni koridor određuje se sa 6,0 m, a iznimno može biti i uži, ukoliko je to u posebnim uvjetima za projektiranje i gradnju utvrdilo nadležno upravno tijelo za zaštitu od požara. 2.5. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 31.

Članak 31. Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje te uz poštivanje ambijentalnih značajki okolnog prostora. Obradu pročelja i ostalih površina građevine potrebno je izvesti kvalitetnim i suvremenim materijalima. Građevina može biti oblikovana i kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima. Ne dozvoljava se nekritično preslikavanje ili korištenje stranih ili povijesnih stilskih obilježja u oblikovanju pročelja.

Članak 32.

Članak 32. Na uličnim pročeljima građevina nije dozvoljeno konzolno postavljanje uređaja za klimatizaciju, ventilaciju i slično, već je iste potrebno uklopiti u postojeće otvore ili postaviti na manje istaknutom mjestu. Instalacije termotehničkih sustava građevina potrebno je postavljati u potkrovlje ili na krov građevine. Na pročelju građevine ne dozvoljava se postava antenskih sustava ili drugih sličnih uređaja.
Članak 33. Visina etaže poslovnog i drugog javnog prostora ne smije prelaziti 4,0 m, osim kod ulaznih foayera, dvorana, hallova i sličnih prostora čija funkcija zahtjeva veću visinu prostora. Prilikom oblikovanja građevina posebnu pažnju treba posvetiti povezivanju građevine s okolnim terenom i javnim zelenim i pješačkim površinama te ih projektirati tako da imaju prozirna i prolazna prizemlja, kako bi se omogućilo nesmetano kretanje kroz prostor u svim smjerovima.

Članak 34.

Članak 34. Krovovi se, u skladu s funkcijom građevine, mogu oblikovati kao kosi, ravni, bačvasti ili kompleksni, bez krovnih kućica (vertikalnih krovnih otvora u razini uličnog pročelja ili iza razine pročelja) prema uličnom pročelju. Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 40°. Za pokrov krova ne dozvoljava se uporaba kupa kanalica, mediteran crijepa, pokrova od bitumenske šindre i sličnih prefabriciranih ploča. 2.6. UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA Osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica

Članak 35.

Članak 35. Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, sukladno ovom Detaljnom planu, te opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom u minimalnom opsegu makadamski izvedene pristupne ceste i osiguranja mogućnosti spajanja na javnu elektroopskrbu. Broj 4 Stranica 267 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA«
Članak 36. Ovaj Detaljni plan kao konačnu predviđa, opremljenost područja asfaltiranim prometnicama, biciklističkim i pješačkim stazama, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete te uređenje zelenih pojasa unutar koridora ulice.

Članak 37.

Članak 37. Način, odnosno mjesto priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 4 - UVJETI GRADNJE. Mjesto priključenja treba shvatiti kao načelno i približno te se može prilagoditi potrebi korisnika.
Članak 38. Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu. Ukoliko je formirana samo jedna od više Detaljnim planom predviđenih ulica, na koje se planira priključak građevne čestice, priključak treba ostvariti s postojeće ulice. Kolni prilaz

Članak 39.

Članak 39. Svaka građevna čestica mora imati osiguran interventni kolni prilaz javnoj prometnoj površini u širini od 5,0 m. Interventnim kolnim pristupom, u smislu ove Odluke, smatra se i javna pješačka površina ako udovoljava tehničkim karakteristikama interventnog i servisnog kolnog prilaza. Kolni ulaz treba izvesti na mjestu označenom u kartografskom prikazu br. 4, a po posebno obrazloženoj i opravdanoj potrebi može se izvesti i na drugom mjestu, s time da se izbjegavaju nepregledna i nesigurna mjesta. Ne dopušta se izgradnja potpornih zidova i ograda kolnog prilaza te sadnja gustog raslinja koji bi ometali normalnu vidljivost i sigurnost sudionika u prometu. Uvjeti gradnje i uređenje površina parkirališta

Članak 40.

Članak 40. Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: broj parkirališnih ili garažnih broj parkirališnih ili garažnih mjesta za posjetitelje namjena građevine mjesta ili određivanje po: 2 prosječna vrijednost po 1000m stanaru zaposlenima korisnog prostora / trgovine, banke, usluge 40 drugi poslovni sadržaji 20 ugostiteljstvo 50 višenamjenske dvorane 0,2/1 škole, veleučilište i vrtić 5 uredi društvene i javne namjene 20 Potreban broj parkirališnih mjesta dobiva se zbrajanjem vrijednosti iz obje kolone. Izuzetno od stavka 1. ovog članka, za trgovačke sadržaje neto korisne površine 2.000,00 m2 i veće, na neto površinu trgovine iznad 2.000,00 m2, broj min. potrebnih parkirališnih mjesta je 20, a na neto površinu trgovine iznad 5.000,00 m2 broj min. potrebnih parkirališnih mjesta je 5. Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m2 korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici. 0,5/1 zaposleni po smjeni 0,5/1 zaposleni po smjeni 0,5/1 zaposleni po smjeni gledatelj 0,5/1 zaposleni po smjeni 0,5/1 zaposleni po smjeni 0,5/1 zaposleni po smjeni

Članak 41.

Članak 41. Parkirališni prostor za vlastite potrebe potrebno je izvesti na vlastitoj građevnoj čestici. Izuzetno od stavka 1. ovog članka na česticama javne i društvene namjene sa postojećom izgradnjom, nije moguće osigurati ukupan broj parkirališnih mjesta na česticama /np1, np2, npr, np4, np5, np7, np8, np9, np10 i np13/ prema tabeli iz stavka 1. ovog članka, nedostajući broj parkirališnih mjesta isključivo za osobna vozila, osiguran je detaljnim planom prema kartografskom prikazu br. 2a na površini javnog parkirališta unutar uličnog koridora /oznaka UK2/. Unutar profila cestovnog koridora UK2 planirana je gradnja i uređenje 500 parkirališnih mjesta na otvorenom parkiralištu. Stranica 268 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 4 Parkirališne potrebe za planirane građevine, društvena i javna namjena - Inovacijski centar Dnp1 i sveleučilišta - visoko učilište D6np12 kampusa potrebno je riješiti gradnjom podzemnih garaža na građevnoj česti np6 i np12. Parkirališne potrebe novoplaniranih građevina poslovne namjene - pretežito trgovačke, na građevnoj čestici oznake np15 potrebno je riješiti u sklopu podzemnih garaža ili na građevnoj čestici.

Članak 42.

Članak 42. Od ukupnog broja parkirališnih mjesta na javnim parkiralištima, najmanje 5% mora biti osigurano za vozila osoba s teškoćama u kretanju, pravilno raspoređenih. Javna parkirališta potrebno je projektirati na način da se na svakih 3 parkirališna mjesta zasadi jedno drvo. Obaveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama
Članak 43. U zelene površine iz stavka 1. ovog članka ne ubrajaju se ozelenjene i zatravnjene parkirališne površine. Površinu građevne čestice potrebno je urediti sadnjom visokog i niskog zelenila. Svaka građevna čestica društvene i javne namjene /oznaka D/ i poslovne-pretežito trgovačke namjene /oznaka K2/, treba imati minimalno 20% površine građevne čestice uređeno kao zelene površine. Najmanja dozvoljena ozelenjena površina građevne čestice razumijeva površinu prirodnog terena, te istu ne čine zeleni krovovi, parkirališta izvedena kao zelena, žardinjere i slično. Prilikom izrade projektne dokumentacije za gradnju građevina unutar obuhvata ovoga Plana potrebno je izraditi projekt uređenja okoliša. Teren i odvodnju oborinskih voda oko građevine treba urediti na način da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno građevine. Gradnja ograda

Članak 44.

Članak 44. Unutar obuhvata ovoga Plana nije dozvoljeno ograđivanje građevnih čestica. Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka, građevina predškolske ustanove planirane za gradnju na građevnoj čestici oznake D4-np11, dozvoljeno je ograditi. Također se zadržava postojeća sjeverna ograda vojarne uz liniju regulacije Ulice J. Bana Jelačića u svom izvornom obliku i materijalima. Podnožje i stupovi od neožbukane opeke, a transparentni dio od kovanog željeza. Na mjestima ulaza potrebno je rekonstruirati ogradu na način da se naprave vrata od kovanog željeza iste tipologije kao povijesna ograda. Iznimno ograda se može izvesti u dijelu gospodarskog dvorišta ili servisnim dijelovima građevnih čestica. Nova ograda čestica se može oblikovati na način da joj puno podnožje (parapet) nije više od 50,0 cm, dok iznad toga ograda treba biti izvedena kao prozračna ograda ili zelena živica, a njena ukupna visina može iznositi 1,20 m. Nove ograde, oko gospodarskih dvorišta na česticama poslovne, pretežito trgovačke namjene, trebaju se izvoditi kao prozračne, metalne ograde, visine do najviše 1,8 m. Ograda oko igrala dječjeg igrališta može se izvesti kao drvena ograda visine do 80,0 cm. Zabranjuje se postavljanje na ogradu oštrih završetaka, bodljikave žice i drugog što bi moglo ugroziti ljudski život. Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati s unutrašnje strane (na česticu), tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini. 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PRO- METNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUK- TURNOM MREŽOM 3.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE

Članak 45.

Članak 45. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije ulične mreže i karakteristični poprečni profili prikazani su na kartografskom prikazu br. 2a - Plan prometa. Sve građevne čestice imaju direktan pristup na javne površine. Ulična mreža obuhvata Detaljnog plana sastoji se od novoplaniranih uličnih koridora UK1, UK2 i pješačko biciklističkog koridora PK1 uz prugu. Radijus zakrivljenosti kolnih rubnika, kao i same zavoje u zoni treba izvesti na način da je moguć promet svih vrsta vozila. Ulični koridori

Članak 46.

Članak 46. UK1 - Ulični koridor (PRESJEK A) potrebno je izvesti u širini 16,5m. Koridor se sastoji od: - kolnik širine 6,0 m, - pješačko-biciklistička staza širine 2,5 m obostrano, - zeleni pojas širine 3,0 m s jedne strane i 2,5 m s druge strane. Broj 4 Stranica 269 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« UK2 - Ulični koridor (PRESJEK B,E) potrebno je izvesti u širini 18,5 -20,0 m. Koridor se sastoji od: - kolnik širine 6,0 m, - obostrano zeleni pojas 2,5 m - 6.0 m - obostrano, pješačko-biciklistička staza širine 2,0 m, UK2 - Ulični koridor (PRESJEK C,D) potrebno je izvesti u širini 21,0 m. Koridor se sastoji od: - kolnik širine 6,0 m, - obostrano okomito parkiranje 5,5 m, - obostrano, pješačko-biciklistička staza širine 2,0 m. Unutar uličnih koridora predviđena je sva potrebna mreža komunalne infrastrukture.

Članak 47.

Članak 47. Spoj planirane ceste (UK1) na ŽC-2018 i L-20023 potrebno je projektirati prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu i prema normi HRN U.C4.050, za iste zatražiti Posebne uvjete građenja od Županijske uprave za ceste Međimurske županije. Voda se s nerazvrstanih cesta i kolnih prilaza ne smije izlijevati na kolnik županijske i lokalne ceste. Spoj prometnica je potrebno prometno označiti prema Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi cesta.

Članak 48.

Članak 48. Sve prometne površine potrebno je obraditi suvremenom kolničkom obradom (asfalt, beton, ploče) odvajanjem kolnika od pješačkih i biciklističkih staza. Odvajanje se može izvršiti uzdignutim rubnikom i sigurnosnim zelenim pojasom. Potrebno je osigurati sprečavanje arhitektonsko-urbanističkih barijera na svim pješačkim i biciklističkim prelascima te tako omogućiti slobodno kretanje osoba s invaliditetom i drugih osoba s kolicima.
Članak 49. Presjekom kroz prometnice u kartografskom prikazu br. 2a - PLAN PROMETA dan je prikaz pozicija zelenih površina u koridoru cestovnih prometnica. Za zelene površine unutar uličnog koridora i javnih zelenih površina uz ulični koridor treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz hortikulturnog rješenja. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 50.

Članak 50. Na građevnim česticama oznake np1, np2, np3, np4, np5 i np14 planirana je gradnja i uređenje pješačkih površina. Na građevnoj čestici np5 i np6 planirana je gradnja trga tehnološkog i učilišnog parka-kampusa. U sklopu trgova i pješačkih površina dozvoljeno je uređenje partera i otvorenih površina te postava pozornica- amfiteatar, fontana, paviljona i drugih elemenata urbane i likovne opreme - skulptura, rasvjete. 3.2. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUK- TURNE MREŽE I VODOVA UNUTAR PRO- METNIH I DRUGIH JAVNIH POVRŠINA I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTA- LACIJA

Članak 51.

Članak 51. Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih staza i zasađenog raslinja. Glavne projekte mreža infrastrukture potrebno je izraditi za cjelovito područje zone obuhvata DPU-a, u kojima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica. Za izvedenu linijsku infrastrukturu, čije trase se dijelom ili u cijelosti ne poklapaju s uličnim koridorima, ukoliko nije predviđeno izmještanje vodova u koridore ulica, ili periodu do predviđenog izmještanja, potrebno je utvrditi služnost prolaza za moguće održavanje i/ili rekonstrukciju infrastrukture unutar čestica druge namjene. 3.2.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE Mreža fiksne telefonije

Članak 52.

Članak 52. Rješenje telekomunikacijske mreže za prostor Detaljnog plana prikazano je na kartografskom prikazu br. 2b - ELEKROOPSKRBA, JAVNA RASVJETA I TELEKOMUNIKACIJSKA MREŽA. Projektom telekomunikacijske mreže prostora Detaljnog plana treba odrediti kako će se dovesti potrebna telekomunikacijska infrastruktura do zone te kako će se izvršiti razvod po samoj zoni. Ovisno o stvarnim potrebama korisnika navedene zone treba odrediti broj i vrstu plastičnih cijevi i kabelskih zdenaca DTK te odgovarajuće kapacitete telekomunikacijskih kabela koji su u njih naknadno uvlače.

Članak 53.

Članak 53. Telekomunikacijsku mrežu u zoni treba projektirati i izvesti u skladu s Pravilnikom o tehničkim uvjetima Stranica 270 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 4 gradnje i uporabe telekomunikacijske infrastrukture prema ostalim posebnim propisima, uvjetima davatelja telekomunikacijskih usluga i pravilima struke.
Članak 54. Mreže fiksne telefonije potrebno je polagati unutar podzemne kanalizacije izvedene za navedenu namjenu. Trasa postojeće fiksne telekomunikacijske kanalizacije prikazana je na kartografskom prikazu br. 2b - MREŽA TELEKOMUNIKACIJE, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. U novoplaniranoj ulici UK1 predviđa se obostrana izvedba podzemne telefonske kanalizacije, dok se u novoplaniranim koridorma UK2 predviđa jednostrana izvedba podzemne telefonske kanalizacije.

Članak 55.

Članak 55. Telekomunikacijsku kanalizaciju za postavu TK mreže treba projektirati prema posebnim propisima i pravilima struke te na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera. Obzirom na razvoj novih usluga, unutar javnih zelenih površina u koridorima ulica ili na pojedinačnim građevnim česticama, moguće je predvidjeti: - izuzetno - gradnju veće građevine za smještaj TK opreme, - gradnju manje građevine (TK stanice) za lociranje TK opreme, - postavu samostojećeg kabineta na površini okvirnih dimenzija 2 m x 1 m. Kabinet je pretpostavljene visine 1,5 m, na svakih cca. 500,0 m dužine a potrebno ga je postaviti da ne smeta prometu. Na prostoru predmetnog Detaljnog plana zabranjuje se postava slobodno stojećih antenskih stupova za mobilnu komnikaciju. Telefonski priključci

Članak 56.

Članak 56. Na svaku građevinu potrebno je ugraditi izvodni telekomunikacijski ormarić. Izvodne ormariće potrebno je cijevima spojiti na kabinet kabelske kanalizacije. Unutarnji kutni razvod se projektira u sklopu zasebnih glavnih projekta pojedinih objekata prema posebnim propisima. Tip, lokacija postave i način priključenja priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji vlasnika TK kanalizacije, danoj prethodnim uvjetima, ali na način da zauzimanje javne površine oknom ne onemogući prolaz drugim mrežama komunalne infrastrukture. 3.2.2. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - MREŽA ELEKTROOPSKRBE I JAVNE RASVJETE

Članak 57.

Članak 57. Rješenje mreže elektroopskrbe i javne rasvjete za prostor Detaljnog plana prikazano je na kartografskom prikazu br. 2b - ELEKROOPSKRBA, JAVNA RASVJETA I TELEKOMUNIKACIJSKA MREŽA. Opskrbu električnom energijom i javnu rasvjetu treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke. Unutar područja obuhvata Detaljnog plana predviđena je izgradnja tri trafostanice. Navedene trafostanice potrebno je srednjenaponskim podzemnim vodom povezati s najbližim, odnosno odgovarajućim, trafostanicama u gradu. Većim potencijalnim korisnicima električne energije, može se, ovisno o pojedinačnim potrebama i na temelju posebnih uvjeta distributera, odrediti izvedba vlastitog izvora na zato izdvojenoj građevnoj čestici koji se povezuje srednjenaponskim podzemnim vodom na najbližu trafostanicu.

Članak 58.

Članak 58. Projektna dokumentacija s opisom i dispozicijom svih potrebnih elemenata el. instalacije i opreme te sa svim proračunima izradit će se posebno za svaku jedinicu mreže: - projekt trafostanice sa SN priključnim vodom i raspletom NN mreže koji se odnosi na napajanje jedinica javne i društvene namjene i poslovne namjene; - projekt javne rasvjete s vrstom i pozicijom stupova i svjetiljki i ostalim potrebnim elementima za rasvjetu prometnica, ulica i pješačkih staza, a sve ovisno o važećim uvjetima. Na svim prijelazima podzemnih energetskih kabela ispod prometnica obavezno treba predvidjeti zaštitne plastične cijevi PVC promjera Ø=110,0 mm. Broj zaštitnih cijevi će se odrediti u projektnoj dokumentaciji za svaki slučaj posebno. Sve radove na elektro-dijelu u zoni zahvata potrebno je projektirati i izvesti prema posebnim uvjetima i suglasnostima ovlaštenog distributera i pravilima struke te uz suglasnosti ostalih čimbenika koji sudjeluju svojim instalacijama na tom području.

Članak 59.

Članak 59. Niskonaponski podzemni priključak s formiranjem mjernog mjesta za pojedinu građevinu izvodi se prema pravilima i tipizaciji HEP-a ODS DP »Elektre« Čakovec. Broj 4 Stranica 271 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Za potrebe razvoda moguće je u zelenom pojasu ispred građevnih čestica (parkirališta) na način da ne smetaju prometu, locirati razvodne i priključno mjerne ormare, u svrhu elektroopskrbe većeg broja građevnih čestica ili javne rasvjete.
Članak 60. Javna rasvjeta na prostoru Detaljnog plana izvodi se unutar javnih zelenih površina podzemnom kabelskom instalacijom priključenom na blok JR u novoj TS. Stupovi se izvode metalni, sa svjetiljkama (sijalice NaVT), a snaga sijalice će se odrediti izvedbenim projektom. Visinu stupova treba definirati projektnom dokumentacijom, ovisno o odgovarajućim proračunima rasvijetljenosti. U izvedbenom projektu proračun treba izvršiti za kategoriju gradske prometnice. Preporučena visina stupova javne rasvjete je h=4,5 - 6,0 m, a raspored stupova jednostran. 3.2.3. OPSKRBA PLINOM

Članak 61.

Članak 61. Rješenje opskrbe plinom na prostoru Detaljnog plana prikazano je na kartografskom prikazu br. 2d - MREŽA CIJEVNOG TRANSPORTA PLINA.
Članak 62. Plinska mreža mora biti projektirana i izgrađena na temelju važećih normi, odredbi lokalnog distributera te pravila struke za izvođenje predmetnih instalacija. Izvedba plinovoda predviđena je iz polietilenskih cijevi, u kvaliteti PE 100. Cijevi moraju odgovarati normama EN 1555-2, ISO 4437 i DIN 8074. Moraju biti predviđene za maksimalni radni tlak od 10 bara, za srednjetlačni plinovod, odnos dimenzija je SDR 11, a za niskotlačni SDR 17,6 i maksimalni tlak 6 bara. Ukoliko posebnim propisom nije određena manja vrijednost, najmanja međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: Minimalni horizontalni i vertikalni razmak između plinovoda i ostalih instalacija infrastrukture minimalni razmaci plinovodi međusobno plinovod prema vodovodnoj i kanalizacijskoj* plinovod prema tk. plinovod prema elekroenergetskim * Zabranjeno je polaganje kanalizacijskih cijevi iznad horizontalni razmak vertikalni razmak /paralelno vođenje/ kod križanja 0,60 m 0,20 m 0,60 m 0,20 m 0,50 m 0,30 m 1,00 m 0,50 m plinovoda. Minimalni razmak biljaka od ukopanog plinovoda kod hortikulturnog uređenja površine stabla visokog raslinja stabla niskog raslinja - grmoliko bilje Kućni priključci plinoopskrbe

Članak 63.

Članak 63. Plinski priključak se u pravilu smješta na pročelju osnovne građevine. Alternativno od prethodnog stavka, priključak se može izvesti i postavom tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne čestice. Priključni set ugraditi s vanjske strane zgrade, u pravilu na bočnu stranu pročelja, i do seta treba osigurati neposredni pristup za održavanje i kontrolu. 3.2.4. OPSKRBA PITKOM VODOM
Članak 64. Rješenje opskrbe pitkom vodom na prostoru Detaljnog plana prikazano je na kartografskom prikazu 1,5 metara 0,5 metara br. 2d - VODOOPSKRBA I ODVODNJA OTPADNIH VODA. Vodoopskrbu područja novih ulica obuhvaćenih Detaljnim planom treba riješiti prstenastim sustavom spojenim na postojeću mrežu tj. magistralni vodovod uz županijsku cestu. Opći i tehnički uvjeti za projektiranje vodovoda

Članak 65.

Članak 65. Nije dopušteno polaganje energetskih, CATV i TK kabela i plinovoda ispod ili iznad vodovodnih, odnosno kanalizacijskih cijevi, kao ni polaganje vodovodnih i kanalizacijskih cijevi ispod ili iznad spomenutih drugih instalacija, osim kod križanja istih. Građevine moraju biti udaljene od razvodne vodovodne mreže i od kanalizacijske mreže minimalno 3,0 Stranica 272 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 4 m. Nije dozvoljena gradnja građevine iznad vodovoda i kanalizacije.
Članak 66. Planirani cjevovod i planiranu uličnu hidrantsku mrežu treba projektirati tako da zadovolji uvjete iz Pravilnika o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara i druge važeće regulative.

Članak 67.

Članak 67. Na svim odvojcima vodovodne mreže predviđena je izvedba zasunskih okana sa svim potrebnim fazonskim komadima i armaturama. Vrsta materijala za izvedbu vodovodne mreže predviđena je cijevima koje trebaju podnijeti tlak od min. 10 bara. Vodomjerno okno preporuča se locirati unutar građevne čestice unutar prvih 5,0 m od ulične međe, osim u izgrađenom dijelu, gdje ga se može locirati ovisno o stanju na terenu i na drugim dijelovima čestice 3.2.5. ODVODNJA OTPADNIH I OBORINSKIH VODA
Članak 68. Rješenje odvodnje otpadnih i oborinskih voda prostora Detaljnog plana prikazano je na kartografskom prikazu br. 2d- VODOOPSKRBA I ODVODNJA OTPADNIH VODA.

Članak 69.

Članak 69. Nove građevne čestice, sukladno zakonskim odredbama, ne mogu se uređivati, niti je moguće početi gradnju ukoliko za svaki posebni slučaj nije riješen način zbrinjavanja otpadnih voda, sukladno ovim odredbama. Sve vode koje se ispuštaju u sustave javne odvodnje, trebaju imati sastav i kakvoću koja odgovara uvjetima Pravilnika o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama.
Članak 70. Osnovna varijanta izvedbe mješovitog sustava predviđa izvedbu kanalizacijskih cjevovoda unutar koridora ulica i njihovo spajanje na kolektor I u produžetku planirane ulica UK1. Tehnološke vode mogu se upuštati u sustav odvodnje sanitarno-fekalnih voda, uz obvezni prethodni predtretman pročišćavanja do razine određene posebnim propisima.

Ostali akti u ovom izdanju (25)