Odluka o donošenju DPU Gospodarska zona Istok – sjeverni dio u Čakovcu

7. Na temelju članka 325. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, broj 76/07, 38/09) i članka 28. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, broj 76/07, 38/09), članka 44. Statuta Grada Čakovca (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 9/09) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Čakovca (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 7/04 i 4/06), Gradsko vijeće Grada Čakovca, na svojoj 12. sjednici održanoj 3. ožujka 2011. godine, donijelo je O D L U K U o donošenju Detaljnog plana uređenja gospodarska zona Istok - sjeverni dio u Čakovcu I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1.
(1) Ovom Odlukom donosi se Detaljni plan uređenja gospodarska zona Istok - sjeverni dio u Čakovcu (u daljnjem tekstu Detaljni plan uređenja, odnosno DPU), kojeg je izradila tvrtka Urbia d.o.o. Čakovec.
(2) Detaljnim planom uređenja utvrđuje se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja zemljišta, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina, uvjeti za sprečavanje štetnih utjecaja na okoliš i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora unutar područja obuhvata DPU.

Članak 2.

Članak 2.
(1) Područje obuhvata ovog DPU-a odnosi se na prostor površine od cca 39,50 ha, sa sjevera omeđen Ulicom bana J.Jelačića, sa statusom lokalne ceste LC 20023 Čakovec - Pribislavec, sa juga Sajmišnom ulicom, sa statusom županijske ceste ŽC 2018 Čakovec - Pribislavec, a sa zapada česticom željezničke pruge od značaja za lokalni promet L 101 Čakovec - Mursko Središće, te sa istoka granicom lokalnih samouprava - Grada Čakovca i Općine Pribislavec.
(2) Obveza izrade, obuhvat DPU-a, osnovne namjene prostora i smjernice za planiranje definirani su Generalnim urbanističkim planom Grada Čakovca (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 5/05 i 9/09).

Članak 3.

Članak 3.
(1) Detaljni plan uređenja sadrži: OSNOVNI DIO DPU I. Opći prilozi II. Tekstualni dio III. Grafički dio OBAVEZNI PRILOZI DPU I. Obrazloženje DPU 1. Polazišta 2. Plan prostornog uređenja II. Posebna geodetska podloga za izradu DPU III. Izvod iz prostornog plana šireg područja - GUP Čakovca IV. Evidencija postupka izrade i donošenja DPU, sa zahtjevima i mišljenjima iz članaka 79. i 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, broj 76/07 i 38/09)
(2) Opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o naručitelju i nositelju izrade i podatke o izrađivaču Prostornog plana.
(3) Tekstualni dio sadrži Odluku o donošenju DPU s odredbama za provođenje slijedećeg sadržaja 1. Uvjeti određivanja namjene površina 2. Detaljni uvjeti uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina 3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom Stranica 16 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 1 4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina 5. Uvjeti i način gradnje građevina 6. Mjere zaštite prirodnih i kulturno - povijesnih vrijednosti 7. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 8. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj 9. Mjere provedbe plana
(4) Grafički dio sadrži slijedeće kartografske prikaze u mjerilu 1: 1000 0.1 SITUACIJA - PODLOGA ZA IZRADU DETALJNOG PLANA UREĐENJA - PO- SEBNA GEODETSKA PODLOGA 0.2. SITUACIJA - PODLOGA ZA IZRADU DETALJNOG PLANA UREĐENJA S UCR- TANOM POSTOJEĆOM INFRASTRUKTU- ROM I POSEBNIM ZAHTJEVIMA TIJELA S JAVNIM OVLASTIMA 1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 2.1. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - PLAN PROMETA 2.2. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - MREŽE VODOOPSKRBE, ODVODNJE I PLINOOPSKRBE 2.3. PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE - MREŽE ELEKTROOPSKRBE, JAVNE RASVJETE I TELEKOMUNIKACIJA 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZA- ŠTITE POVRŠINA 4. UVJETI GRADNJE GRAĐEVINA
(5) Obrazac prostornog plana, tekstualni dio i obrazloženje izrađeni su prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznima prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (»Narodne novine«, broj 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04).

Članak 3.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE DETALJNOG PLANA UREĐENJA 1 UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA
Članak 4.
(1) Namjena čestica i površina drugih namjena unutar čestica, u obuhvatu DPU-a je slijedeća: - gospodarska - proizvodna, pretežito industrijska namjena /oznaka I1/; - mješovita, pretežito poslovna namjena /oznaka M2/; - stambena namjena /oznaka S/; - športsko-rekreacijska namjena - hipodrom /oznaka R2/ - zelene površine: - zaštitne zelene površine /oznaka Z/ - javne zelene površine - javni park /oznaka Z1/ - javne zelene površine - dječje igralište /oznaka Z2/, - površine infrastrukturnih sustava: - za transformatorsku stanicu /oznaka IS1/ - za plinsku redukcijsku stanicu /oznaka IS2/ - za vodospremu i druge građevine sustava vodoopskrbe i odvodnje /oznaka IS3/ - prometne površine: - uličnih koridora /oznaka UK sa dodatnom numeričkom oznakom ulice/; - kolnog prilaza /oznaka KP/; - okretišta ulice /oznaka OK/; - parkirališta /oznaka P/.

Članak 5.

Članak 5.
(1) Površine čestica namijenjenih gradnji građevina i/ili uređenju javnih prostora određuju se bilo kao površine jedne namjene ili se unutar čestice planira podjela na područja više različitih namjena.
(2) Namjene koje su kartografskom prikazu br. 1 - »Detaljna namjena površina« sadržane unutar površine pojedine građevne čestice određuju obvezu uređenja i korištenja označenog područja čestice u svrhu određenu prema namjeni označenog područja.
(3) Građevne čestice su namijenjene izgradnji građevina osnovne namjene i kompatibilnih građevina, određenih prema osnovnoj namjeni.

Članak 6.

Članak 6.
(1) Na građevnim česticama proizvodne, pretežito industrijske namjene /oznaka I1/ mogu se graditi, kao građevine osnovne namjene - jedna samostojeća građevina ili kompleks proizvodnih građevina, industrijske ili obrtničke razine.
(2) Unutar kompleksa se, kao prateći, mogu integrirati poslovni sadržaji u funkciji osnovne djelatnosti - uprava, servis i trgovina vlastitih proizvoda.
(3) Kao pomoćne građevine na čestici mogu se predvidjeti servisne i infrastrukturne građevine u funkciji obavljanja gospodarske djelatnosti.
(4) Proizvodnom građevinom smatra se građevina za: - otkup i preradu biljnih poljoprivrednih proizvoda, - preradu mlijeka, mesa, riba, rakova i slično, - preradu drva, - preradu mineralnih sirovina i proizvodnju betonskih i opekarskih proizvoda, žbuke i slično, Broj 1 Stranica 17 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« - proizvodnju tekstila, hrane i pića, - proizvodnju proizvoda od tekstila, kože, stakla, metala, drveta, kamena, plastike, - proizvodnju električnih i elektroničkih proizvoda, kemijskih proizvoda i slične djelatnosti, - privremeno skupljanje i selektiranje neopasnog komunalnog i tehnološkog otpada - sekundarne sirovine, te građevine za preradu neopasnog otpada koji se u proizvodnom procesu upotrebljava kao sekundarna sirovina,
(5) Poslovnom građevinom za obavljanje uslužnih djelatnosti smatra se građevina za obavljanje: - financija, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - tehničkih servisa (automehaničarske, autolimarske, vulkanizerske autoelektričarske i druge radione slično)

Članak 6.

- građevinarstva (armiračke, tesarske, stolarske i slične radionice),
(6) Poslovnom građevinom za trgovačke djelatnosti smatra se građevina za: - trgovinu prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, - skladišni prostori robe namijenjene trgovini, uključujući specijalizirana skladišta kao što su hladnjače, silosi, trgovine plinom i slično.
(7) Uz građevine osnovne i prateće namjene je na čestici kao pomoćne moguće graditi servisne i infrastrukturne građevine u funkciji gospodarske djelatnosti: - porte, - prostore ugostiteljske namjene kao restorane za vlastite potrebe, te caffe barove i snack barove javnog korištenja, - parkirališta i garaže za vozila, - nadstrešnice za parkirališta, - otvorena skladišta, - utovarno - istovarne rampe, - silose, - mjerne i druge uređaje velikih dimenzija, - transformatorske stanice, - plinske redukcijske stanice, - spremnike goriva i slično.
(8) Unutar čestica ne mogu se graditi građevine za: - primarnu biljnu proizvodnju i poljoprivrednu proizvodnju uzgoja životinja, - klanje životinja, - preradu životinjskih ostataka, - proizvodnju kože, stakla i ljevaonice metala, - preradu otpada koji se ne može smatrati sekundarnom sirovinom, - deponiranje otpada, - smještajno turističko-ugostiteljsku funkciju (hoteli, moteli, pansioni i sl.), te - privremeno ili stalno stanovanje.

Članak 7.

Članak 7.
(1) Kao osnovnu građevinu na čestici mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka M2/ moguće je graditi poslovnu građevinu uslužnih, trgovačkih i ugostiteljskih djelatnosti, odnosno građevinu namijenjenu obavljanju: - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, fotografske i slične radionice), - ugostiteljskih djelatnosti bez smještajnih sadržaja i sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (restorani, kavane i slično), - trgovine proizvodima koji ne utječu na povećanje zagađenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (specijalizirane trgovine hrane, pića, odjeće, obuće, kućnih potrepština, kućanskih aparata i elektroničkih proizvoda, osim trgovine građevnog materijala, automobila, poljoprivrednih i drugih velikih strojeva i slično), - usluga iz oblasti društvenih djelatnosti u kojima se ne predviđa duži boravak ljudi (primarna zdravstvena zaštita, sportski klubovi, udruge građana i slično)
(2) Kao prateći sadržaj unutar osnovne građevine mogu se predvidjeti stambeni sadržaji - višestambenog tipa stanovanja. Kao pomoćni sadržaj na čestici predviđaju se: - skladišni prostori u funkciji poslovnih djelatnosti, integriran unutar građevine, - parkiralište u funkciji građevine - predviđeno unutar područja čestice označenog kao parkiralište, - garažni prostor koji se predviđa integriran u građevinu, kao podzemna ili prizemna garaža, odnosno natkriveno parkiralište, te - spremišta za komunalni otpad, koja je potrebno integrirati unutar osnovne građevine.

Članak 7.

(3) Unutar čestica se ne mogu obavljati proizvodne djelatnosti ni djelatnosti koje utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline.
Članak 8.
(1) Na građevnoj čestici športsko - rekreacijske namjene za potrebe uređenja hipodroma /oznaka R2/ se predviđa kompleks otvorenih i zatvorenih športsko rekreacijskih građevina u funkciji hipodroma, a obuhvaća prvenstveno: Stranica 18 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 1 - hipodrom - stazu za utrke konja, s pripadajućim gledalištem i servisima, - otvorena vježbališta i borilišta za druge discipline konjičkog sporta - otvorene prostore za školu jahanja, terapijsko jahanje i komercijalno - rekreacijski program, - parkirališni prostor, - zatvorene građevine u funkciji kompleksa: - upravne građevine hipodroma, - restoran ili caffe bar, - stacionar za stalno držanje (klupskih) konja - do najviše 20 jedinki, - stacionar za privremeni boravak konja za vrijeme natjecanja, - paviljon za pripremu konja, - servisni centar, - sjenik, parkuri, padok i druge servisne građevine u funkciji kompleksa.
(2) Unutar čestice nije predviđena gradnja građevina koje nisu u funkciji hipodroma.
(3) Sve građevine, osim parkirališta, predviđaju se izvesti unutar ograđenog dijela kompleksa.

Članak 9.

Članak 9.
(1) Zaštitne zelene površine /oznaka Z/ formiraju se kao javna površina zasađena visokim raslinjem, a osnovna funkcija joj je sprečavanje negativnog utjecaja od industrijske zone na područje namijenjeno stanovanju i stanovanju kompatibilnih sadržaja.
(2) Površine se trebaju urediti kao parkovne površine, pri čemu je moguće zadržati postojeće kvalitetno visoko raslinje koje nema alergena svojstva, kao i autohtone livadne vrste.
(3) Unutar površine mogu se urediti pješačke staze i voditi infrastrukturni vodovi, ali druga gradnja nije dozvoljena.
(4) Čestice nije dozvoljeno ograđivati.

Članak 10.

Članak 10.
(1) Zelena površina - javni park /oznaka Z1/ je dijelom uređena javna površina koju je potrebno dovršiti oblikovanjem u smislu javnog gradskog parka.
(2) Unutar površine mogu se urediti pješačke staze i voditi infrastrukturni vodovi, te urediti javno parkiralište u funkciji hipodroma.
(3) Česticu nije dozvoljeno ograđivati.
Članak 11.
(1) Zelena površina - dječje igralište /oznaka Z2/, je dijelom uređena površina koju je potrebno dovršiti i održavati u funkciji dječjeg igrališta, javnog režima korištenja.
(2) Na igralištu nije dozvoljena gradnja građevina.
(3) Igralište je potrebno urediti kao park - sadnjom visokog i niskog raslinja, autohtonih biljnih vrsta.
(4) Unutar površine dječjeg igrališta potrebno je: - locirati igrala za djecu i - predvidjeti izvedbu šetnica u parternom opločenju primjerenom prostoru, uz koji je potrebno predvidjeti najmanje jednu lokaciju za odmor s klupama za sjedenje i drugom urbanom opremom.
(5) Igrala koja se postavljaju na dječje igralište trebaju imati za tu namjenu odgovarajuće ateste.
(6) Igralište je moguće ograditi niskom, estetski oblikovanom ogradom.

Članak 12.

Članak 12.
(1) Površine infrastrukturnih sustava namijenjene su formiranju čestica, gradnji građevina i/ili postavi uređaja koji su dijelovi komunalnih i infrastrukturnih sustava, a unutar obuhvata DPU predviđaju se čestice za: - transformatorske stanice /oznaka IS1/ - jedna postojeća i dvije planirane čestice, - plinsku redukcijsku stanicu /oznaka IS2/ - jedna planirana čestica, - vodospremu i druge objekte sustava vodoopskrbe i odvodnje /oznaka IS3/ - jedna planirana čestica.
(2) Kao prateća građevina, osim specijaliziranih građevina u funkciji sustava vodoopskrbe i/ili odvodnje, na čestici vodospreme /oznaka IS3/ može se graditi upravna ili druga servisna građevina, a kao pomoćne, druge građevine infrastrukture u funkciji osnovne građevine.
(3) Na ostalim česticama infrastrukturnih sustava ne mogu se graditi prateće ni pomoćne građevine.
(4) Ukoliko se vodosprema izvede u sklopu visoke građevine gospodarske namjene, na nekoj od planiranih gospodarskih čestica, građevna čestica oznake IS3 može se pripojiti susjednoj čstici gospodarske, proizvodne, pretežito industrijske namjene /oznaka I1/, te poprima njenu namjenu i uvjete gradnje.

Članak 13.

Članak 13.
(1) Površine uličnih koridora /oznaka UK sa dodatnom numeričkom oznakom ulice/ formiraju se radi izgradnje prometnica, pješačkih i biciklističkih staza, zelenih površina, komunalnih infrastrukturnih mreža opskrbe vodom, plinom, električnom energijom, javnom rasvjetom, telekomunikacijskom mrežom, te sustavima za odvodnju otpadnih voda.
Članak 14.
(1) Površina kolnog prilaza /oznaka KP/ formira se kao javna površina za pristup česticama mješovite, pretežito poslovne namjene, te kao površina unutar Broj 1 Stranica 19 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« koje se može urediti dodatno parkiralište u funkciji čestica kojima se kolnim prilazom pristupa.
(2) Kolni prilaz je predviđen na način da je prometno povezan sa postojećom ulicom koja vodi do stambenog dijela područja obuhvata DPU /UK6/ i s planiranom UK1.
(3) Kolni prilaz istovremeno je i koridor dijela infrastrukture za (mreža ili priključci) za građevine na česticama mješovite, pretežito poslovne namjene.

Članak 15.

Članak 15.
(1) Okretište ulice /oznaka OK/ formira se kao čestica u prometnoj funkciji postojeće slijepe stambene ulice, oznake UK6, a predviđa se kao dijelom ili u potpunosti asfaltirana površina koja služi okretanju vozila.
Članak 16.
(1) Parkirališne površine /oznaka P/ su dijelovi građevnih čestica, koji se planski određuju u parkirališnoj funkciji.
(2) Organizacija parkirališta DPU-om je grafički dana kao prijedlog, a unutar označene površine parkiralište se može riješiti i drugačije, ovisno o osnovnoj funkciji građevne čestice unutar koje se dio površine izdvaja u funkciji parkirališta. 2 DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTE- NJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA

Članak 17.

Članak 17.
(1) Detaljnim uvjetima uređenja i korištenja građevnih čestica, te gradnje građevina, utvrđuje se: - veličina i oblik građevnih čestica, - veličina i površina građevina koje se mogu izgraditi na građevnoj čestici, - namjena građevina, - smještaj građevina na građevnoj čestici, - oblikovanje građevina i - uređenje građevnih čestica. 2.1VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA
Članak 18.
(1) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja.
(2) Svakoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice koje su s obzirom na postojeću izgrađenost podijeljene na: - postojeće čestice /oznaka broja čestice i sufiksa p/, - planirane čestice /oznaka broja čestice/.
(3) U kartografskom prikazu br. 3 - »Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina« svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja površine čestice, - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu, - smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture.
(4) U kartografskom prikazu b.r 4 - »Uvjeti gradnje građevina« svakoj je građevnoj čestici određen: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/, - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/, - odnosno maksimalna tlocrtna i bruto površina građevina koje se na čestici mogu izgraditi.

Članak 19.

Članak 19.
(1) Točna površina svake građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja.
(2) Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +-8% planirane površine.
(3) Izuzetno, odstupanja za čestice uličnih koridora nisu ograničena udjelom u površini, uz uvjet da se zadrži minimalna planirana širina koridora.
Članak 20.
(1) Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica.
(2) Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja.
(3) Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica.

Članak 21.

Članak 21.
(1) Unutar blokova, omeđenih pristupnim prometnicama, više čestica proizvodne, pretežito industrijske namjene /oznaka I1/ mogu se međusobno spajati u veće čestice.
(2) U posebnom slučaju, ukoliko se pojavi potreba za formiranjem građevne čestice, proizvodne, pretežito industrijske namjene /oznaka I1/, čija površina bi bila veća od 8,0 ha, moguće ju je pozicionirati u zapadnom dijelu područja namijenjenog za takvu namjenu, i to na način da se prometnica UK4 ne izvede ili dijelom ne izvede, odnosno da se površina ili dio površine uličnog koridora UK4 pridruži građevnoj čestici gospodarske namjene.
(3) Po dvije susjedne čestice, mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka M2/ mogu se objediniti u jednu veću. Stranica 20 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 1
(4) Površina građevne čestice dobivene spajanjem prema stavcima 1. ili 2. ovog članka, u organizacijskom smislu, tretira se jedinstvenom građevnom česticom, a površine za razvoj građevina na takvoj čestici se spajaju. 2.2 VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA

Članak 22.

Članak 22.
(1) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar obuhvata Detaljnog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne čestice.
(2) Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: - ukupnu (bruto) tlocrtnu površinu građevina /P/, - ukupnu (bruto) površinu građevina /BP/, - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/, - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/, - maksimalno dozvoljenu visinu građevina /V/, - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /E/.
(3) Zelene i prometne površine nisu namijenjene gradnji građevina visokogradnje, te se za njih ne iskazuju parametri iz stavka 2. ovog članka.
(4) Maksimalno dozvoljene ukupna (bruto) tlocrtna površina /P/ i ukupna (bruto) površina građevina /BP/ se iskazuju samo za česticu hipodroma /oznaka R2/, a obračunavaju se samo za građevine visokogradnje, odnosno ne obračunavaju se za otvorene sportske površine, vježbališta i druge gradnje koje se izvode kao parterno uređenje.
(5) Za ostale čestice određuju se koeficijenti izgrađenosti i iskoristivosti čestice, te visine i etažnosti građevina.

Članak 23.

Članak 23.
(1) Tlocrtna površina građevine je tlocrtna projekcija građevine, uključujući i krovne prepuste na površinu čestice.
(2) Bruto površina građevina je maksimalna bruto površina svih etaža, svih građevina na čestici.
Članak 24.
(1) Maksimalno dozvoljena ukupna (bruto) tlocrtna površina /P/ građevina na čestici hipodroma /oznaka R2/ iznosi 15.000,00 m2.
(2) Maksimalno dozvoljena ukupna (bruto) površina građevina /BP/ na čestici hipodroma /oznaka R2/ iznosi 20.000,00 m2.
Članak 25.
(1) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je odnos ukupne tlocrtne površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.
(2) Koeficijent izgrađenosti iznosi: - kig <=0,50 za građevne čestice proizvodne i/ ili poslovne namjene /oznaka I1/, površine do 1,0 ha, - kig <=0,60 za građevne čestice proizvodne i/ili poslovne namjene /oznaka I1/, površine veće od 1,0 ha, - kig <=0,80 za građevne čestice infrastrukturnih sustava /oznaka IS/ - kig <=0,30 za građevne čestice mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka M2/ brojeva 18, 19, 20 i 21, - kig <=0,40 za građevne čestice mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka M2/ brojeva 22 i 23, - kig <=0,30 za građevne čestice stambene namjene /oznaka S/.

Članak 26.

Članak 26.
(1) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je u smislu ove Odluke odnos ukupne (bruto) izgrađene površine svih građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.
(2) Koeficijent izgrađenosti iznosi: - kis <=1,50 za građevne čestice proizvodne i/ ili poslovne namjene /oznaka I1/, površine do 1,0 ha, - kis <=1,80 za građevne čestice proizvodne i/ili poslovne namjene /oznaka I1/, površine veće od 1,0 ha, - kis <=0,80 za građevne čestice infrastrukturnih sustava /oznaka IS/, - kis <=1,20 za građevne čestice mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka M2/ brojeva 18, 19, 20 i 21, - kis <=1,00 za građevne čestice mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka M2/ brojeva 22 i 23, - kis <=1,00 za građevne čestice stambene namjene /oznaka S/.

Članak 27.

Članak 27.
(1) Vijenac građevine je visina mjerena na uličnom pročelju građevine, od kote uređenog terena do donje kote stropa najviše etaže.
(2) Maksimalno dozvoljena visina osnovnih građevina /Vosn/ određena je kao visina najvišeg vijenca osnovne građevine, odnosno najviše građevine unutar građevnog kompleksa i iznosi: - Vosn<= 8,00 m za građevne čestice proizvodne i/ili poslovne namjene /oznaka I1/, - Vosn<= 4,00 m za građevne čestice infrastrukturnih sustava /oznaka IS1 i IS2/, - Vosn<= 8,00 m za građevne čestice infrastrukturnih sustava /oznaka IS3/, Broj 1 Stranica 21 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« - Vosn<= 11,00 m za građevne čestice mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka M2/, brojeva 18, 19, 20 i 21, - Vosn<= 8,00 m za građevne čestice mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka M2/, brojeva 22 i 23, - Vosn<= 6,60 m za građevne čestice stambene namjene /oznaka S/, - Vosn<= 10,00 m za građevnu česticu hipodroma /oznaka R2/.
(3) Izuzetno od alineje 1. stavka 2. ovog članka, ukoliko to zahtijeva proizvodno-tehnološki proces, radni uvjeti prema posebnim propisima ili konstrukcija građevine, na građevnim česticama proizvodne i/ili poslovne namjene /oznaka I1/, visina vijenca građevina može se povisiti i iznad 8,00 m, uz uvjet da visinu vijenca iznad 12,0 m ne može imati više od 30% izgrađenih građevina na čestici.
(4) Izuzetno od alineje 4. stavka 2. ovog članka, za građevinu vodotornja nema ograničenja u pogledu visine, uz uvjet da se dokaže njihova statička stabilnost i sigurnost od ugrožavanja građevina susjednih čestica i južno locirane Sajmišne ulice.

Članak 28.

Članak 28.
(1) Visina vijenca pratećih građevina, ukoliko je predviđena mogućnost njihove gradnje na čestici jednaka je kao i za osnovne građevine.
(2) Visina vijenca pomoćnih građevina na građevnim česticama određuje se s maksimalno 3,0 m za stambene čestice, te 7,0 m za ostale čestice na kojima je predviđena mogućnost gradnje pomoćnih građevina.
(3) Izuzetno od prethodnog stavka, visina pomoćnih građevina može biti i viša ukoliko se radi o specifičnim građevinama kao što su silosi ili dimnjaci, koji mogu imati i veću visinu, ukoliko se dokaže njihova statička stabilnost i sigurnost od ugrožavanja građevina susjednih čestica i javnih površina.

Članak 29.

Članak 29.
(1) Maksimalno dozvoljen broj etaža građevine određuje se ovisno o tome da li se radi o osnovnoj, pratećoj ili pomoćnoj građevini na čestici.
(2) Etaža (E) je natkriveni korisni prostor građevine između (pripadajućih) poda i stropa, odnosno krova.
(3) S obzirom na odnos prema tlu etaže su: podrum(i), suteren, prizemlje, kat(ovi) i potkrovlje.
(4) Maksimalna dozvoljena etažnost (E) određuje se brojem dozvoljenih etaža, koje se u pojedinim slučajevima mogu dodatno specificirati na maksimalno dozvoljeni broj podzemnih etaža (podrumi) i maksimalno dozvoljeni broj nadzemnih etaža (suteren, prizemlje, katovi i potkrovlje), te kao pune i nepotpune etaže.
(5) Puna etaža (PE) je svaka etaža ispod najviše etaže i svaka najviša etaža čija bruto tlocrtna površina iznosi više od 60% tlocrtne projekcije građevine ili ima nadozid u liniji uličnog pročelja, pri čemu se nadozidom ne smatra atika u funkciji zaštite ravnog ili skrivenog kosog krova. Ukoliko se dozvoljena etažnost definira na način da završava s punom katnom etažom (npr. E=P+2) iznad stropne ploče najviše dozvoljene katne etaže moguće je izvesti samo ravni krov ili kosi krov blagog nagiba, čiji prostor unutar krovišta, radi male visine, nije moguće koristiti kao etažu.
(6) Nepotpuna etaža (NPE) je najviša etaža čija bruto tlocrtna površina iznosi manje od 60% tlocrtne projekcije građevine, odnosno etaža kojoj se, radi visine manje od 1,20 m, ne može koristiti više od 70% neto površine, pri čemu se nepotpuna etaža može oblikovati kao:

Članak 29.

- potkrovlje bez nadozida, odnosno potkrovlje čija je konstrukcija krovišta izvedena direktno na stropnoj konstrukciji najviše pune etaže prizemlja ili kata, pri čemu je visina nadozida na pročelju jednaka nuli, a prostor ispod krova (unutar krovišta) se može urediti za korištenje, na način da je korisnički (etažno) nedjeljiv od najviše pune etaže, - druga etaža potkrovlja, izvedena kao (galerijski) korisni prostor (etažno) nedjeljiv od osnovne etaže potkrovlja, može se primijeniti isključivo kod osnovnih građevina i uz uvjet da je posljednja puna etaža potkrovlje, - uvučena katna etaža, može se primijeniti isključivo kod osnovnih građevina izvedenih s ravnim krovom na najvišoj punoj etaži i uz uvjet da je nepotpuna etaža: - izvedena s ravnim krovom, - uvučena od uličnog pročelja najmanje za 1,20 m, - bruto površine najviše do 60% tlocrtne projekcije građevine, - ukupne visine, mjereno od vrha stropne konstrukcije najvišeg dozvoljenog punog kata do vrha krova dodatne etaže, najviše 3,5 m.
(7) Podrum (Po) je ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.
(8) Suteren (S) je dio građevine čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno je s najmanje jednim svojim pročeljem je izvan terena.
(9) Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).

Članak 29.

Stranica 22 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 1
(10) Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja.
(11) Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova.
Članak 30.
(1) Maksimalno dozvoljen broj etaža osnovne građevine određena je za osnovnu građevinu, odnosno sve građevine unutar građevnog kompleksa osnovne namjene i iznosi: - Eosn<= Po+P+1+Pk (podrum+prizemlje+ka t+potkrovlje) za građevne čestice proizvodne i/ili poslovne namjene /oznaka I1/, - Eosn = P (prizemlje) za građevne čestice infrastrukturnih sustava /oznaka IS1 i IS2/, - Eosn<=Po+P+1+Pk (podrum+prizemlje+kat+p otkrovlje) za građevne čestice infrastrukturnih sustava, ukoliko se osim vodotornja gradi i prateća građevina /oznaka IS3/, - Eosn<=Po+P+2 (podrum+prizemlje+ 2 kata) za građevne čestice mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka M2/ brojeva 18, 19, 20 i 21, - Eosn<=Po+P+1+Pk (podrum+prizemlje+ka t+potkrovlje) za građevne čestice mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka M2/ brojeva 22 i 23, - Eosn<=Po+P+1+Pk (podrum+prizemlje+ka t+potkrovlje) za građevne čestice stambene namjene /oznaka S/, - Eosn<=Po+P+1+Pk (podrum+prizemlje+ka t+potkrovlje) za građevnu česticu športsko - rekreacijske namjene - hipodroma /oznaka R2/.
(2) Izuzetno od stavka 1., alineje 1. ovog članka, ukoliko je visina građevine na građevnim česticama proizvodne i/ili poslovne namjene /oznaka I1/, viša od 8,0 m, umjesto potkrovlja se posljednja etaža može oblikovati kao kat.

Članak 31.

Članak 31.
(1) Visina nadozida mjeri se na unutarnjoj plohi vanjskog zida građevine, od gornje kote ploče do najviše kote zida na kojem leži ili na koji je bočno pričvršćena nazidnica (ili drugi nosivi element krovne konstrukcije).
(2) Kod složenih krovova, kod kojih se na istom pročelju pojavljuju različite visine vijenca i različite visine nadozida, visina nadozida mjeri se na najvišem vanjskom zidu istog pročelja.
(3) Ukoliko se kod složenih krovova građevina oblikuje izvedbom više od jednog zabata na pročelju, odnosno na način da je ukupna dužina nazidnice manja od polovine ukupne širine pročelja, prostor ispod krovišta smatra se katom.
(4) Ukupna visina atike iznad najvišeg dijela krovne plohe, mjereno uz atiku, može biti maksimalno 45,0 cm. 2.3 NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 32.

Članak 32.
(1) Građevinom osnovne namjene smatra se građevina čija namjena je određena pretežitošću namjene građevne čestice, prema kartografskom prikazu br. 1. - «Detaljna namjena površina« i definicijom osnovne građevine iz članaka 6.- 13. ovih odredbi.
(2) Pratećom, građevinom smatra se građevina čija namjena je određena vrstom dozvoljenih pratećih djelatnosti na čestici, prema člancima 6.- 13. ovih odredbi.
(3) Pomoćne građevine su servisne građevine i uređaji, određeni prema osnovnoj namjeni pojedine čestice i definirane su u člancima 6.- 13. ovih odredbi.
(4) Površina pratećih i pomoćnih građevina na građevnim česticama nije limitirana u odnosu na površinu građevine osnovne namjene. 2.4 SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 33.

Članak 33.
(1) Smještaj građevina na građevnim česticama određen je kartografskim prikazom br. 4. - »Uvjeti gradnje građevina«.
(2) Tim prikazom je za građevne čestice određeno: - površina unutar koje se mogu graditi građevine (osnovne, prateće i pomoćne) i - udaljenost površina unutar koje se mogu graditi građevine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice, - za neke od čestica i obvezni građevinski pravac na koji se obvezno locira građevina osnovne namjene.
(3) Linija regulacije u smislu ovog Detaljnog plana uređenja, je linija koja određuje granicu građevne čestice prema čestici javne prometne površine.

Članak 34.

Članak 34.
(1) Međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina, - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici i - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu - izvedbom protupožarnih barijera.
(2) Međusobna udaljenost građevina, ukoliko nisu građene u kompleksu, mora biti minimalno jednaka ½ visine vijenca osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora.
(3) Vatrogasni koridor određuje se sa 4,0 m, a iznimno može biti i uži, ukoliko je to u posebnim Broj 1 Stranica 23 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« uvjetima za projektiranje i gradnju utvrdilo nadležno upravno tijelo za zaštitu od požara. 2.5OBLIKOVANJE GRAĐEVINA