Arhiva › 2010. › SGMŽ 29

SGMŽOpćina Podturen · 28. prosinca 2010. · KLASA 021-05/10-01/113 · URBROJ 2109/13-10-01

Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja područja “Mali vrti” u Novakovcu

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 2921

Članak 39.

Članak 39.
(1) Vanjske jedinice klima uređaja ne mogu se postavljati na ulično pročelje građevina javne namjene, osim ukoliko nisu smješteni unutar prostora lođa ili dijelom uvučenih balkona, odnosno drugih arhitektonski oblikovanih elemenata, koji ih zaklanjaju od pogleda.
(2) Kod projektiranja građevina potrebno je voditi računa o odvodu kondenzata iz klima uređaja, koji nije dozvoljeno ispuštati na javne pješačke i prometne površine. 渀愀洀樀攀渀愀最爀愀ᄁ攀瘀椀渀攀欀漀攀昀椀挀椀樀攀渀琀㄀刀䄀䐀䤀伀一䔀䤀匀䬀䰀䄀䐀䤀态吀䄀 Ⰰ㐀㔀㈀唀刀䔀䐀匀䬀䤀倀刀伀匀吀伀刀䤀㈀Ⰰ ㌀唀匀䰀唀䜀䔀 Ⰰ 唀䜀伀匀吀䤀吀䔀䰀䨀匀吀嘀伀㐀Ⰰ 㐀吀刀䜀伀嘀䤀一䔀㈀Ⰰ㔀㔀匀吀䄀䴀䈀䔀一䔀䜀刀䄀ခ䔀嘀䤀一䔀㄀Ⰰ 2.6 UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA 2.6.1 Osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica

Članak 40.

Članak 40.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, sukladno ovom DPU-u, te opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom u minimalnom opsegu makadamski izvedene pristupne ceste i osiguranja mogućnosti spajanja na javnu mrežu odvodnje otpadnih voda, odnosno do izvedbe javne mreže odvodnje, izvedbe individualnog načina kontroliranog zbrinjavanja otpadnih voda.
Članak 41.
(1) Ovaj DPU kao konačnu predviđa opremljenost područja asfaltiranim prometnicama i kolnim prilazima, asfaltiranim ili opločenim pješačkim prolazima i pješačko - biciklističkim stazama, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, uređenje zelenih pojasa unutar koridora ulice i uređenje parkovnih površina i dječjeg igrališta.

Članak 42.

Članak 42.
(1) Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 3. - “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina”.
Članak 43.
(1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu - ulicu, a za pojedine čestice je predviđeno i više od jednog mogućeg priključka.
(2) Svaka građevna čestica mora imati osiguran kolni prilaz minimalne širine 3,0 m do stražnjeg dijela čestice, a moguće ga je osigurati unutar površine čestice ili izvan površine čestice. 2.6.2 Uvjeti gradnje i uređenje površina parkirališta

Članak 44.

Članak 44.
(1) Na svakoj građevnoj čestici, potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe, a moguće ga je izvesti u vidu parkirališnih ili garažnih mjesta ili kao kombinaciju navedenog.
(2) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: 戀爀漀樀瀀愀爀欀椀爀愀氀椀愁渀椀栀椀氀椀最愀爀愀縁渀椀栀洀樀攀猀琀愀渀愀㄀稀愀瀀漀猀氀攀渀椀欀愀㄀洀㈀欀漀爀椀猀渀漀最瀀爀漀猀琀漀爀愀㄀洀㈀欀漀爀椀猀渀漀最瀀爀漀猀琀漀爀愀㄀洀㈀欀漀爀椀猀渀漀最瀀爀漀猀琀漀爀愀㄀猀琀愀渀 Stranica 2922 - Broj 29 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 28. prosinca 2010.
(3) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m2 korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici.
(4) Na česticama društvenih djelatnosti /oznake D, D4 i D6/ potrebno je osim poštivanja uvjeta iz stavka 3. ovog članka, osigurati najmanje 0,5 parkirališnih ili garažnih mjesta po jednom zaposlenom.
(5) Obavezna je ugradnja separatora za pročišćavanje oborinskih voda predviđa se za parkirališta s više od 10 parkirališnih mjesta na čestici. 2.6.3 Gradnja ograda

Članak 45.

Članak 45.
(1) Ograde se mogu graditi: - na liniji regulacije kao: - dekorativne niske ograde visine do 1,40 m, s parapetom visine do 0,5 m i prozračnom ogradom iznad parapetnog dijela, - kao živica visine do 1,20 m; - ograde prema bočnim i stražnjoj međi mogu se urediti kao prozračne, pune ili živica, visine do 1,80 m, mjereno od najniže kote ograde, odnosno sa strane one građevne čestice koja ima manju apsolutnu visinsku kotu uređenog terena na mjerenoj točki.
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog članka, ograđivanje čestica društvenih djelatnosti /oznake D, D4 i D6/ moguće je samo u dvorišnom dijelu čestice.
(3) Nije dozvoljeno ograđivati javne zelene parkovne površine dječjeg igrališta i spomen - parka. 2.6.4 Obveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama

Članak 46.

Članak 46.
(1) Na svim građevnim česticama obavezno je najmanje 20% površine urediti kao zelene površine okućnice.
(2) U zelene površine iz stavka 1. ovog članka ne ubrajaju se zatravnjene parkirališne površine. 3 NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKA- CIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE
Članak 47.
(1) Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom br 2.1 - “Plan komunalne infrastrukture - plan prometa”.
(2) Ulična mreža obuhvata detaljnog plana uređenja sastoji se od: - dijela postojeće županijske ceste ŽC 2003 - G. P. Bukovje (gr. R. Slov.) - Sv. Martin na Muri - M. Središće - Miklavec - Turčišće - Hodošan (D3), označenog s UK7, - jedne postojeće ulice koja se spaja na županijsku cestu, označene s UK1 i čini glavnu sabirnicu u području obuhvata plana, - dvije sekundarne prometnice, označene s UK2 i UK3, kojima se ostvarile pristup u unutrašnjost bloka, - tri slijepe ulice, označene s UK4, UK5 i UK6.

Članak 48.

Članak 48.
(1) Širina uličnog koridora definirana je parcelacijom prema kartografskom prikazu prometa i presjecima kroz prometnice.
(2) Za planirane ulice određuje se širina asfaltnog kolnika s minimalno 5,00 do maksimalno 6,50 m.
(3) Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama.
(4) Unutar uličnih koridora treba omogućiti vođenje mreža komunalne infrastrukture, pri čemi je instalacije potrebno izmicati iz područja raskrižja.
Članak 49.
(1) Unutar uličnih koridora predviđeno je uređenje zelenih površina, te pješačkih i/ili pješačko - biciklističkih staza.
(2) Minimalna širina pješačke staze unutar obuhvata DPU određuje se s 1,20 m, a preporuča se širina pješačke staze ne bude manja od 1,60 m.
(3) Minimalna širina pješačko - biciklističke staze određuje se s 2,50 m.
(4) Presjekom kroz prometnicu u kartografskom prikazu br. 2.1 - “Plan komunalne infrastrukture - plan prometa” dan je prikaz odnosa kolnih, pješačkih i zelenih površina unutar koridora prometnice.
(5) Za zelene površine unutar uličnog koridora i javnih zelenih površina uz ulični koridor treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz hortikulturnog rješenja.

Članak 50.

Članak 50.
(1) DPU predviđa zadržavanje i moguću rekonstrukciju postojećih i uređenje novih kolnih prilaza: - prilaz do trafostanice centra /KP1/ - prilaze za pristup stambenim građevinama u unutrašnjosti bloka /KP2, KP3, KP4 i KP5/.
(2) Širina kolne površine za kolne prilaze treba omogućiti dvosmjerni promet, a određuje se s minimalno 3,0 m.
(3) Kolnu površinu moguće je rekonstruirati kao asfaltiranu, opločenu betonskim opločnicima ili izvedenu u sitnom lomljencu ili šljunku, uz uvjet da se spriječi rasipavanje materijala s kolnog prilaza na županijsku cestu.

Članak 51.

Članak 51.
(1) DPU predviđa zadržavanje i moguću rekonstrukciju dvaju postojećih pješačkih prolaza /oznake PP s odgovarajućom numeričkom oznakom/, koji od županijske prometnice vode u unutrašnjost bloka. 28. prosinca 2010. Broj 29 - Stranica 2923 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
(2) Pješački prolaz moguće je izvesti, odnosno rekonstruirati kao asfaltiranu, opločenu betonskim opločnicima ili izvedenu u sitnom lomljencu ili šljunku.
(3) Osim za pješački promet, pješački prilazi mogu se koristiti i za pristup vozilima hitne intervencije, ukoliko je hodne površine izvedena s najmanje 3,0 m širine, a podloga izvedena na način da omogući nosivost vozila.

Članak 52.

Članak 52.
(1) Rekonstrukciju postojećih i izvedbu novih ulica, kolnih prilaza i pješačkih prilaza treba izvesti sukladno zakonskih propisima i u skladu s pravilima struke.
(2) Kod projektiranja prijelaza instalacija preko kolnika, potrebno je voditi računa o tome da ne prolaze raskrižjem, već da se izmaknu uz rub prometnice, kako intervencije na instalacijama ne bi onemogućile prometnu funkciju kolnika.
(3) Spojeve na županijsku cestu potrebno je projektirati prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu (“Narodne novine”, broj 119/07).
(4) Spoj prometnica je potrebno prometno označiti prema Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi cesta (“Narodne novine”, broj 33/05, 64/05 i 155/05) 3.2 UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMA- NJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA

Članak 53.

Članak 53.
(1) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih staza i zasađenog raslinja.
(2) Projekte mreža infrastrukture potrebno je izraditi za cjelovito područje zone obuhvata DPU-a, u kojima je moguće definirati faznost izvedbe pojedinih segmenata.
(3) Za planirane građevine infrastrukturnih sustava, koje se mogu graditi na česticama druge namjene - prvenstveno se to odnosi na plinske redukcijske stanice i TK kabinete, potrebno je osigurati mogućnost pristupa za distributera, bilo direktnim pristupom s javne površine, bilo služnošću prolaza. 3.2.1 Opskrba pitkom vodom, odvodnja fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda i opskrba plinom

Članak 54.

Članak 54.
(1) Postojeće i planirane trase mreža voodopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje sanitarno-fekalnih voda i odvodnje oborinskih voda, prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.2 - “Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje”, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 3.2.1.1 Vodoopskrba
Članak 55.
(1) Koridorom županijske ceste ŽC 2003 prolazi magistralni vod vodovoda, na koji je priključena opskrbna vodovodna mreža naselja, izvedena u postojećim ulicama unutar i u neposrednom okruženju obuhvata plana.
(2) U novim ulicama predviđa se izvedba vodovodne mreže, kao daljnja razrada postojeće opskrbne mreža naselja.

Članak 56.

Članak 56.
(1) Mreže vodoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.
(2) Materijali koji se mogu primjenjivati za izvedbu mreže ne smiju biti škodljivi za ljudsko zdravlje.
(3) Vodoopskrbnu mrežu potrebno je predvidjeti i za potrebe gašenja požara, sukladno odredbama iz poglavlja 7.4 Zaštita od požara, ove Odluke. 3.2.1.2 Odvodnja otpadnih voda
Članak 57.
(1) Sustav odvodnje otpadnih voda naselja Novakovec, predviđen kao razdjeljni, je u fazi izvedbe, odnosno u fazi izrade projektne dokumentacije.
(2) Rješenje dano za odvodnju oborinskih voda Novakovca, u koje se uklapa i rješenje za prostor neizgrađenog, centralnog dijela naselja, koji čini obuhvat ovog DPU, predviđa da se oborinske vode s područja obuhvata DPU zatvorenim kanalima odvode i ulijevaju u 2 recipijenta - kanal Murščak sjeveroistočno i postojeći oborinski kanal u sjeverozapadnom dijelu naselja Novakovec.
(3) Rješenje dano za odvodnju sanitarno - fekalnih voda Novakovca, u koje se uklapa i rješenje za prostor neizgrađenog, centralnog dijela naselja, koji čini obuhvat ovog DPU, predviđa da se sanitarno - fekalne vode s područja obuhvata DPU zatvorenim kanalima odvode zapadno od naselja i ulijevaju u na planirani uređaj za pročišćavanje i s ispustom u recipijent kanal Hrastinka 1.
(4) Trase mreža odvodnje određene su u kartografskom prikazu i predviđene su u javnim površinama.
(5) Ne dozvoljava se priključenje građevina na mrežu odvodnje sanitarno-fekalnih voda, ukoliko on nije izveden u cjelini, odnosno ako sustav odvodnje nije priključen na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u funkciji.

Članak 57.

(6) Tehnološke vode, se s obzirom na djelatnosti unutar obuhvata plana ne očekuje, a ukoliko se utvrdi njihovo postojanje, mogu se upuštati u javni sustav sanitarno - fekalne odvodnje, uz obvezni prethodni predtretman pročišćavanja do razine određene posebnim propisima.
Članak 58.
(1) U prvoj fazi, do izvedbe cjelovitog sustava javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, otpadne sanitarno - fekalne vode s građevnih čestica unutar zone obuhvata, mogu se riješiti upuštanjem u vodonepropusne septičke taložnice zatvorenog tipa, koje je potrebno redovito održavati pražnjenjem sadržaja u skladu s posebnim propisima.
(2) Odvodnju tehnoloških voda u prijelaznom razdoblju, do izgradnje sustava javne odvodnje, potrebno je riješiti skupljanjem u vodonepropusne sabirne jame, koje se trebaju redovito održavati pražnjenjem sadržaja u skladu s posebnim propisima. Stranica 2924 - Broj 29 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 28. prosinca 2010.
(3) Septičke taložnice i jame mogu se locirati minimalno: - 3,0 m od linije regulacije, - 1,0 m od susjedne međe, - 3,0 m od susjedne građevine i - 1,0 m od vlastite građevine.
(4) Nakon izvedbe planirane mreže javne odvodnje, sve građevne čestice obavezno je priključiti na navedeni sustav, a izvedene septičke taložnice i sabirne jame treba staviti izvan funkcije.

Članak 59.

Članak 59.
(1) Za parkirališta na česticama, čiji je broj parkirališnih mjesta veći od 10 po čestici, obavezna je izvedba kontroliranog skupljanja oborinskih voda, na način da se iz njih izdvajaju čestice ulja i masti, prije ispuštanja voda u javni sustav odvodnje oborinskih voda.
(2) Ukoliko je izvedivo, nezagađene oborinske vode s čestica (prvenstveno krovne vode), moguće je predvidjeti i na način da se ispuštaju na vlastitoj čestici, bilo na zelene površine, bilo u upojne bunare. 3.2.1.3 Kućni priključci vodoopskrbe i odvodnje

Članak 60.

Članak 60.
(1) Priključke građevina na mrežu vodoopskrbe i odvodnje u pravilu treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao jedan priključak na jednu građevinu, odnosno funkcionalnu cjelinu.
(2) Vodomjerno okno potrebno je locirati unutar građevne čestice unutar prvih 1,0 m od ulične međe, osim u 瘀爀猀琀愀最爀愀搀渀樀攀漀搀搀瘀漀爀椀愁渀椀栀漀最爀愀搀愀漀搀樀愀瘀渀椀栀挀攀猀琀愀Ⰰ 甀氀椀挀愀Ⰰ 瀀甀琀漀瘀愀椀渀愀搀稀攀洀渀椀栀渀椀猀欀漀渀愀瀀漀渀猀欀椀栀瘀漀搀漀瘀愀漀搀猀琀愀洀戀攀渀椀栀最爀愀ᄁ攀瘀椀渀愀Ⰰ 琀爀愀昀漀猀琀愀渀椀挀愀椀猀琀愀戀愀氀愀漀搀爀甀戀愀瘀漀搀漀琀漀欀愀Ⰰ 琀攀樀愀瘀渀椀栀最爀愀ᄁ攀瘀椀渀愀Ⰰ 漀搀最爀愀ᄁ攀瘀椀渀愀最搀樀攀猀攀漀欀甀瀀氀樀愀椀܁瘀攀戀爀漀樀氀樀甀搀椀Ⰰ 椀漀搀猀欀氀愀搀椀愁琀愀稀愀瀀愀氀樀椀瘀椀栀洀愀琀攀爀椀樀愀氀愀椀最爀愀ᄁ攀瘀椀渀愀最爀愀ᄁ攀渀椀栀漀搀搀爀瘀攀琀愀椀氀椀漀戀甀ഁ攀渀椀栀甀搀爀瘀漀

Članak 62.

Članak 62.
(1) Sve elemente sustava plinoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima koji se odnose na opasne tvari i materije i prema pravilima struke.
(2) Materijal voda treba definirati kao PE HD. 洀椀渀椀洀愀氀渀椀爀愀稀洀愀挀椀瀀氀椀渀漀瘀漀搀椀洀攀ᄁ甀猀漀戀渀漀瀀氀椀渀漀瘀漀搀瀀爀攀洀愀瘀漀搀漀瘀漀搀甀椀欀愀渀愀氀椀稀愀挀椀樀椀瀀氀椀渀漀瘀漀搀瀀爀攀洀愀椀渀昀漀爀洀愀挀椀樀猀欀椀洀欀愀戀氀漀瘀椀洀愀瀀氀椀渀漀瘀漀搀搀漀攀氀攀欀琀爀漀攀渀攀爀最攀琀猀欀椀栀瘀漀搀漀瘀愀瀀氀椀渀漀瘀漀搀搀漀漀欀渀愀椀欀愀渀愀氀愀 postojećem dijelu naselja gdje ga se može locirati ovisno o stanju na terenu i na drugim dijelovima čestice.
(3) Nove čestice, sukladno zakonskim odredbama ne mogu se uređivati, niti je moguće početi gradnju ukoliko za svaki posebni slučaj nije riješen način zbrinjavanja otpadnih voda, sukladno ovom Planu. 3.2.1.4 Plinoopskrba

Članak 61.

Članak 61.
(1) Srednjetlačna plinska mreža izvedena je u koridoru županijske prometnice ŽC 2003, te dijelom u koridoru postojeće uice - UK1, sve do k.č. 4426/1 k.o. Novakovec na kojoj je locirana postojeća plinska distributivno redukcijska stanica /oznaka DRS/.
(2) Od distributivno redukcijska stanica, postojećim uličnim koridorima izvedena je niskotlačna mreža za opskrbu naselja plinom, na koju se planira dograditi i planirana mreža, predviđena u novim ulicama, sukladno kartografskom prikazu br. 2.2.
(3) Unutar kolnih prilaza KP2 i KP4 predviđa se izvedba plinskih priključaka, ali ne i mreže.
(4) Izvedba novih plinskih redukcijskih stanica unutar područja obuhvata plana stoga nije predviđena, ali nije ni ograničena ukoliko će se time osigurati kvalitetnija opskrba plinom, uz uvjet da lokacija plinskih stanica ne smije smetati prometu.
(5) Ukoliko se unutar obuhvat DPU ipak predvidi lociranje plinske redukcijske stanice, potrebno je poštovati udaljenosti plinske stanice prema drugim građevinama sukladno slijedećoj tabeli: 洀椀渀椀洀愀氀渀椀爀愀稀洀愀欀瀀氀椀渀猀欀攀爀攀搀甀欀挀椀樀猀欀攀猀琀愀渀椀挀攀⼀洀⼀㄀Ⰰ ㌀Ⰰ 瘀椀猀漀欀椀栀㐀Ⰰ 漀搀渀漀猀渀漀欀愀漀㘀Ⰰ
(3) Izgradnju plinovoda potrebno je predvidjeti na dovoljnoj udaljenosti od visokog raslinja, odnosno van dohvata korijenja, te izvan područja cestovnih raskrižja.
(4) Ukoliko posebnim propisom nije određena manja vrijednost, najmanja međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: 欀爀椀縁愀渀樀攀⼀洀⼀瀀愀爀愀氀攀氀渀漀瘀漀ᄁ攀渀樀攀⼀洀⼀ Ⰰ㈀ Ⰰ㘀 Ⰰ㈀ Ⰰ㘀 Ⰰ㌀ Ⰰ㔀 Ⰰ㔀㄀Ⰰ Ⰰ㈀ Ⰰ㌀ 28. prosinca 2010.

Članak 61.

Broj 29 - Stranica 2925 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 3.2.1.5 Kućni priključci plinoopskrbe
Članak 63.
(1) Priključni plinski set za priključak plina se u pravilu smještava na pročelju osnovne građevine.
(2) Alternativno od prethodnog stavka, priključak se može izvesti i postavom tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne čestice.
(3) Do priključnog seta potrebno je osigurati pristup, radi očitanja i održavanja. 3.2.2 Elektroopskrba i javna rasvjeta

Članak 64.

Članak 64.
(1) Planirane mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu br. 2.3. - “Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža”, a položaj vodova unutar koridora ulice dat je prikazom poprečnog profila ulice.
(2) Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. 3.2.2.1 Mreže elektroopskrbe i javne rasvjete
Članak 65.
(1) Unutar područja obuhvata DPU izvedena je jedna trafostanica, koju je moguće rekonstruirati, odnosno dograditi u funkciji povećanja kapaciteta.
(2) Za potrebe elektroopskrbe područja predviđa se izvesti i jedna nova trafostanica na vlastitoj čestici, locirana otprilike u središnjem dijelu zone.
(3) U slučaju potrebe, transformatorske stanice moguće je graditi i na pojedinačnim građevnim česticama proizvodne, odnosno poslovne namjene, kao pomoćne građevine na čestici, pri čemu ih se podzemnim srednjenaponskim vodom treba umrežiti s postojećim trafostanicama.
(4) Za potrebe razvoda moguće je u uličnom koridoru, na način da ne smetaju prometu ili unutar građevnih čestica, locirati razvodne i priključno - mjerne ormare, za potrebe elektroopskrbe jedne ili većeg broja građevnih čestica ili javne rasvjete.

Članak 66.

Članak 66.
(1) Niskonaponska mreža za elektroopskrbu planirana je kao nadzemna, vođena u pravilu jednostrano s mogućnošću i obostrane postave unutar uličnih koridora u zoni, ovisno o tome da li su građevne čestice u ulici predviđene jednostrano ili obostrano.
Članak 67.
(1) Za izvedbu zračne nn mreže elektroopskrbe i javne rasvjete potrebno je predvidjeti postavu betonskih stupova, jednostrano ili obostrano u uličnom koridoru.
(2) Prosječni razmak između stupova treba projektirati na način da se osigura dobra osvijetljenost ulice.
(3) Zbog racionalnijeg korištenja električne energije, a da bi se osigurali minimalni uvjeti vođenja i identifikacije, treba omogućiti držanje u funkciji polovine rasvjetnih tijela.
(4) Svaki stup treba uzemljiti i zaštititi od indirektnog dodira. 3.2.2.2 Kućni priključci elektroopskrbe

Članak 68.

Članak 68.
(1) Elektroenergetske priključke treba projektirati i izvesti spajanjem na uličnu niskonaponsku mrežu ili za veće potrošače, pojedinačnim podzemnim priključnim kabelima na odgovarajuću transformatorsku stanicu prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera.
(2) Tipski priključni elektroormar može se locirati na vanjskom zidu građevine, na način da bude lako pristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 3.2.3 Telekomunikacijska mreža 3.2.3.1 Mreža fiksne telefonije

Članak 69.

Članak 69.
(1) Trasa postojeće telekomunikacijske kanalizacije prikazana je na kartografskom prikazu br. 2.3 - “ Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža”, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica.
(2) Mreže nepokretne telefonije potrebno je polagati unutar podzemne telekomunikacijske kanalizacije.
Članak 70.
(1) Telekomunikacijsku kanalizaciju za postavu nepokretne TK mreže treba projektirati prema posebnim propisima i pravilima struke, te na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera.
(2) Obzirom na razvoj novih usluga, na unutar javnih zelenih površina u koridorima ulica ili na pojedinačnim građevnim česticama, moguće je predvidjeti: - izuzetno - gradnju veće građevine za smještaj TK opreme, - gradnju manje građevine (TK stanice) za lociranje TK opreme, - postavu samostojećeg kabineta na površini okvirnih dimenzija 2,0m x 1,0m.
(3) Kabinet je pretpostavljene visine 1,5 m, a potrebno ga je postaviti da ne smeta prometu. 3.2.3.2 Mreža mobilne telefonije

Članak 71.

Članak 71.
(1) Bazne postaje mobilnih telekomunikacijskih mreža ne mogu se pozicionirati unutar područja obuhvata DPU-a. 3.2.3.3 Telefonski priključci
Članak 72.
(1) Priključci na DTK mrežu se izvode spojem kućnih priključnih kutija na TK okna. Stranica 2926 - Broj 29 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 28. prosinca 2010.
(2) Tip, lokacija postave i način priključenja priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji distributera, danoj prethodnim uvjetima, ali na način da zauzimanje javne površine oknom ne onemogući prolaz drugim mrežama komunalne infrastrukture.
(3) Unutarnji kućni razvod treba projektirati prema posebnim propisima. 4 UVJETI UREĐENJA I OPREME ZELENIH POVRŠINA

Članak 73.

Članak 73.
(1) Javne zelene površine čine zelene površine javnog režima korištenja neovisno o pripadnosti pojedinoj građevnoj čestici, koridoru prometnice ili je čestica formirana kao zaštitna površina.
(2) Zelene površine potrebno je uređivati sadnjom autohtonih biljnih vrsta, koje nemaju izražena alergena svojstva.
(3) Zeleni pojas u sastavu uličnog koridora određen je karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice.
Članak 74.
(1) Na svim građevnim česticama, osim na infrastrukturnim česticama i uličnom koridoru, potrebno je osigurati najmanje 20% površine čestice kao zelene površine, u što se ne uračunavaju površine zatravnjenih parkirališta.
(2) Vrstu raslinja, koje se koristi u uređenju javnih prostora, treba odabrati između autohtonih vrsta.
(3) U uređenju dekorativnih, reprezentativnih vrtova na pojedinačnim česticama mogu se koristiti i druge, ukrasne vrste.
(4) Raslinje koje se koristi u pejsažnom oblikovanju ne smije imati alergena svojstva. 5 UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA

Članak 75.

Članak 75.
(1) Uvjeti gradnje građevina grafički su prikazani na kartografskom prikazu br. 4. - “Uvjeti gradnje građevina”, te se predviđa: - održavanje postojeće gradnje s mogućnošću intervencija u smislu rekonstrukcije, interpolacije ili zamjenske gradnje građevina na čestici, - nova gradnja na novoformiranim građevnim česticama.
Članak 76.
(1) Na građevnim česticama je graditi dozvoljeno unutar površine za razvoj tlocrta građevina, odnosno u skladu s odredbama iz poglavlja 2.2 - 2.5.
(2) Samostojeća gradnja /oznaka načina gradnje SS/, predviđena je za planirane čestice individualne stambene namjene /oznake namjene S/ i za gradnju trafostanice / oznake namjene IS1/, a označava gradnju jedne osnovne građevine na čestici, odmaknute od međa čestice,
(3) Gradnja u kompleksu /oznaka načina gradnje K/ označava gradnju više građevina ili sadržaja međusobno povezanih funkcionalno ili fizički - otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim površinama, a predviđa se za društvene sadržaje unutar obuhvata DPU /oznake namjene D, D4 i D6/.
(4) Kod mješovitog načina /oznaka načina gradnje MJ/ gradnje tipologija gradnje odabire se ovisno o funkciji građevine između samostojeće i gradnje u kompleksu, a predviđa se za postojeći stambeni dio naselja unutar obuhvata DPU, odnosno na čestice mješovite, pretežito stambene namjene /oznake namjene M1/ i na planirane čestice poslovne, pretežito uslužne namjene /oznaka namjene K1/.

Članak 77.

Članak 77.
(1) Ovaj DPU ne predviđa izgradnju javnih skloništa na području obuhvata.
(2) Skloništa treba projektirati i izvoditi u skladu s Planom zaštite i spašavanja Općine, odnosno drugim važećim posebnim propisima.
Članak 78.
(3) Posebni uvjeti gradnje, koji nisu sadržani u ovom Detaljnom planu uređenja, određuju se na temelju posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona. 6 MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH VRIJEDNOSTI 6.1 MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI
Članak 79.
(1) Prema Uredbi o proglašenju ekološke mreže (“Narodne novine”, broj 109/07), područje obuhvata DPU ne zadire u područja Nacionalne ekološke mreže, ali s obzirom na postojeće prirodne uvjete potrebno je pri uređivanju prostora: - u što većoj mjeri zadržati prirodne osobine prostora i pejsažne karakteristike postojeće vegetacije, na površinama koje se obavezno uređuju kao zelene, unutar poslovne zone, - u što većoj mjeri sačuvati kvalitetnu postojeću vegetaciju, te je ukomponirati u pejsažno (hortikulturno) rješenje uređenja zone. 6.2 MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNIH VRIJEDNOSTI

Članak 80.

Članak 80.
(1) Ukoliko se pri izvođenju građevinskih zahvata ili bilo kakvih drugih radova, u zemlji naiđe na predmete ili nalaze arheološkog i povijesnog značaja, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti o tome nadležni Konzervatorski odjel u Varaždinu ili nadležni Arheološki odjel u Muzeju Međimurja u Čakovcu. 7 MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ 7.1 ZAŠTITA OD ZAGAĐENJA OKOLIŠA OTPADNIM VODAMA
Članak 81.
(1) Za sve čestice treba predvidjeti skupljanje i odvodnju otpadnih i oborinskih voda prema poglavlju 3.2.1. ovih 28. prosinca 2010. Broj 29 - Stranica 2927 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” odredbi i na način da zadovoljavaju zakonom propisane standarde kvalitete vode sukladno Pravilniku o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (“Narodne novine”, broj 94/08), prije ispuštanja u sustave javne odvodnje.
(2) Otvorena skladišta treba organizirati na način da uslijed djelovanja oborina nije moguća promjena sastava odlaganog materijala, na način da se otapanjem ili drugim kemijskim postupcima zagadi okolno tlo i podzemne vode.
(3) Parkirališta s brojem mjesta od 10 i više trebaju imati izvedenu separaciju ulja i masti iz oborinskih voda. 7.2 ZAŠTITA OD ZAGAĐENJA ZRAKA

Članak 82.

Članak 82.
(1) Potrebno je primijeniti mjere zaštite i poboljšanja kakvoće zraka prema članku 37. i 42. Zakona o zaštiti zraka /”Narodne novine”, broj 178/04/, kako se ne bi prekoračile propisane vrijednosti, odnosno kako bi se dugoročno postigla i očuvala kakvoća zraka prve, odnosno druge kategorije. 7.3 ZAŠTITA OD BUKE
Članak 83.
(1) Buka koja se može razviti u radnim prostorima, treba se primjenom propisa zaštite na radu ograničiti na dozvoljenu, prema važećem propisu o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.
(2) Utjecaj buke izvan pojedinog radnog prostora treba ograničiti primjenom adekvatnih materijala, na način da ukupna razina buke unutar područja obuhvata DPU-a, ne bude veća od 55 dB(A) danju i 45 dB(A) noću.
(3) Sve prostore, u kojima se očekuje pojava buke, treba od najbližeg stambenog prostora udaljiti najmanje 20,0 m.
(4) Vrijednosti navedene u stavku 2. ovog članka trebaju biti i manje ukoliko ih takvima odrede posebni propisi. 7.4 ZAŠTITA OD POŽARA

Članak 84.

Članak 84.
(1) U svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje ½ visine više građevine, odnosno najmanje 4,0 m.
(2) Izuzetno od prethodnog stavka, udaljenost može biti i manja, ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili građevina mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.
(3) Za skladišta, u skladu s posebnim propisima, širina konzole vatrootpornosti 90,0 minuta, koja se radi u slučajevima predviđenim prethodnim stavkom, treba iznositi najmanje 1,60 m na svaku stranu od zida.
(4) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu.

Ostali akti u ovom izdanju (82)