GLASNIK

Arhiva › 2009. › SGMŽ 10

SGMŽOpćina Donja Dubrava · 20. srpnja 2009. · KLASA 021-05/08-01/434-11 · URBROJ 2109/05-08-01

Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja gospodarske zone “Sjeveroistok” Donja Dubrava

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 1140

Članak 30.

Članak 30.
(1) Smještaj novih građevina na građevnim česticama u gospodarskoj zoni određuje se prema slijedećim uvjetima: - građevine moraju biti udaljene od susjednih međa 8,0 m; - međusobna udaljenost građevina na istoj čestici ne može biti manja od visine najviše građevine i ne manja od širine vatrogasnog koridora, tj. 6,0 m. 2.5. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA
Članak 31.
(1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje, te uz poštivanje ambijentalnih značajki okolnog prostora.
(2) Građevina može biti oblikovana i kao arhitektonski kompleks od nekoliko građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih otvorenim ili zatvorenim komunikacijskim prostorima.
(3) Ne dozvoljava se nekritično preslikavanje ili korištenje stranih ili povijesnih stilskih obilježja u oblikovanju pročelja.
(4) Međusobna udaljenost građevina na istoj građevnoj čestici treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina; - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici.

Članak 32.

Članak 32.
(1) Krovovi se, u skladu s funkcijom građevine, mogu oblikovati kao kosi, ravni, bačvasti ili kompleksni, bez krovnih kućica (vertikalnih krovnih otvora u razini uličnog pročelja ili iza razine pročelja) prema uličnom pročelju.
(2) Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 40°.
(3) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se sakupljaju unutar vlastite građevne čestice.
(4) Nagib krovnih ploha pomoćnih, gospodarskih i poslovnih građevina, koje se grade iza linije zadnjeg pročelja osnovne građevine, u pravilu se određuje prema kraćem rasponu krovne konstrukcije.

Članak 33.

Članak 33.
(1) Vanjske jedinice klima uređaja ne mogu se postavljati na ulično pročelje građevina, osim ukoliko nisu smješteni unutar prostora u kojima su zaklonjene od pogleda. 2.6. UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA Osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica
Članak 34.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, sukladno ovom Detaljnom planu, te opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom u minimalnom opsegu makadamski izvedene pristupne ceste i osiguranja mogućnosti spajanja na javnu elektroopskrbu.

Članak 35.

Članak 35.
(1) Ovaj DPU kao konačnu predviđa opremljenost područja asfaltiranim prometnicama, biciklističkim i pješačkim stazama, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, te uređenje zelenih pojasa unutar koridora ulice.
Članak 36.
(1) Način, odnosno mjesto priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu br. 4 - UVJETI GRADNJE. Mjesto priključenja treba shvatiti kao načelno i približno, te se može prilagoditi potrebi korisnika.

Članak 37.

Članak 37.
(1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu.
(2) Ukoliko je formirana samo jedna od više DPU-om predviđenih ulica, na koje se planira priključak građevne čestice, priključak treba ostvariti s postojeće ulice. Kolni prilaz
Članak 38.
(1) Sve građevine odnosno građevne čestice imaju osiguran pristup na javnu prometnu površinu.
(2) Minimalna širina kolnog ulaza, za gospodarske građevine s oznakom I i K, je minimalno 5,0 m. Kolni ulaz treba izvesti na mjestu označenom u kartografskom prikazu br. 4, a po posebno obrazloženoj i opravdanoj potrebi može se izvesti i na drugom mjestu, s time da se izbjegavaju nepregledna i nesigurna mjesta.
(3) Ne dopušta se izgradnja potpornih zidova i ograda te sadnja gustog raslinja koji bi ometali normalnu vidljivost i sigurnost sudionika u prometu. Uvjeti gradnje i uređenje površina parkirališta

Članak 39.

Članak 39.
(1) Na svakoj građevnoj čestici, potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe.
(2) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: 20. srpnja 2009. Broj 10 - Stranica 1141 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Namjena građevine SKLADIŠTA UREDSKI PROSTORI TRGOVINA, USLUGE, UGOSTITELJSTVO
(3) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m2 korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici.
(4) Obavezna ugradnja separatora, za pročišćavanje oborinskih voda, predviđa se na parkiralištima s više od 10 parkirališnih mjesta na čestici. Obaveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama

Članak 40.

Članak 40.
(1) Kod građevnih čestica gospodarske namjene - proizvodne /oznaka I/ i poslovne /oznaka K/, najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice mora biti ozelenjeno.
(2) U zelene površine iz stavka 1. ovog članka ne ubrajaju se ozelenjene i zatravnjene parkirališne površine.
(3) Teren i odvodnju oborinskih voda oko građevine treba urediti na način da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno građevine. Gradnja ograda
Članak 41.
(1) Na liniji regulacije i između građevnih čestica gospodarske namjene /oznaka I i K/ mogu se graditi ulične ograde do maksimalne visine 1,8 m, uz uvjet da puni dio ograde nije viši od 0,7 m iznad kote konačno zaravnatog terena.
(2) Iznimno ograda može biti neprozirna u dijelu gospodarskog dvorišta ili servisnim dijelovima građevnih čestica.

Članak 42.

Članak 42.
(1) Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti providan, izveden od drveta, željeznih profila, žice ili izveden kao zeleni nasad - živica (poželjno).
(2) Zabranjuje se postavljanje na ogradu oštrih završetaka, bodljikave žice i drugog što bi moglo ugroziti ljudski život.
(3) Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati s unutrašnje strane (na česticu), tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini. Koeficijent Broj parkirališnih ili garažnih (broj parkirališta) mjesta na 0,45 1 zaposlenika 2,00 100 m2 korisnog prostora 4,00 100 m2 korisnog prostora 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKA- CIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM 3.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE

Članak 43.

Članak 43.
(1) Uvjeti gradnje, rekonstrukcije ulične mreže i karakteristični poprečni profili prikazani su na kartografskom prikazu br. 2a - PLAN PROMETA. Sve građevne čestice imaju direktan pristup na javne površine.
(2) Ulična mreža obuhvata Detaljnog plana sastoji se od dijela postojeće cestovne čestice u sklopu županijske ceste ŽC-2041, te novoplaniranih uličnih koridora UK1, UK2, UK3, UK4 i UK5.
Članak 44.
(1) Radijus zakrivljenosti kolnih rubnika, kao i same zavoje u zoni treba izvesti na način da je moguć promet svih vrsta teretnih vozila.
(2) Glavna cesta (PRESJEK F) koja prolazi sredinom gospodarske zone i na koju se priključuju ulice gospodarske zone je istovremeno i županijska cesta ŽC-2041 i izvedena s kolnom širinom 6,0 m sa rigolom od 0,5 m sa zapadne strane ŽC-2041. U koridoru županijske ceste potrebno je urediti, obostrano, pješačko-biciklističku stazu širine 2,0 m odvojenu zelenim pojasom širine 2,0 - 2,5 m. Ulični koridor

Članak 45.

Članak 45.
(1) UK1 - Ulični koridor (PRESJEK A) potrebno je izvesti u širini 11,0 m na mjestu gdje nema parkiranja, a na mjestu parkiranja, širine 17,0 m. U sklopu koridora potrebno je izvesti javnu parkirališnu površinu sa 23 parkirališna mjesta. Koridor se sastoji od: - kolnik širine 6,0 m, - pješačko-biciklistička staza širine 2,0 m, - zeleni pojas širine 3,0 m, - parkiralište širine 6,0 m.
(2) UK2 - Ulični koridor (PRESJEK B) potrebno je izvesti u širini 16,0 m. Koridor se sastoji od: - kolnik širine 6,0 m, - obostrano, pješačko-biciklistička staza širine 2,0 m, - obostrano, zeleni pojas širine 3,0 m. Stranica 1142 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 20. srpnja 2009.
(3) UK3 - Ulični koridor (PRESJEK C) potrebno je izvesti u širini 20,0 m. U sklopu koridora potrebno je izvesti javnu parkirališnu površinu sa 62 parkirališna mjesta. Koridor se sastoji od: - kolnik širine 6,0 m, - jednostrano, pješačko-biciklistička staza širine 2,0 m, - obostrano, zeleni pojas širine 3,0 m, - parkiralište širine 6,0 m.
(4) UK4 - Ulični koridor (PRESJEK D) potrebno je izvesti u širini 16,0 m. Koridor se sastoji od: - kolnik širine 6,0 m, - obostrano, pješačko-biciklistička staza širine 2,0 m, - obostrano, zeleni pojas širine 3,0 m.
(5) UK5 - Ulični koridor (PRESJEK E) prilaz trafostanici, potrebno je izvesti u širini 7,0 m, a sastoji se od: - kolnog prilaza širine 4,0 m, - obostrano, zeleni pojas širine 1,5 m.

Članak 46.

Članak 46.
(1) Prilikom projektiranja poprečnih priključaka (UK1, UK2 i UK4) na javnu cestu ŽC-2041, potrebno je za iste zatražiti Posebne uvjete građenja od Županijske uprave za ceste Međimurske županije.
(2) Spoj planiranih cesta na županijsku cestu i nekategorizirane ceste potrebno je projektirati prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu i prema normi HRN U.C4.050.
(3) Voda se s nerazvrstanih cesta i kolnih prilaza ne smije izlijevati na kolnik županijske ceste.
(4) Spoj prometnica je potrebno prometno označiti prema Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi cesta.

Članak 47.

Članak 47.
(1) Sve prometne površine potrebno je obraditi suvremenom kolničkom obradom (asfalt, beton, ploče) odvajanjem kolnika od pješačkih i biciklističkih staza. Odvajanje se može izvršiti uzdignutim rubnikom i sigurnosnim zelenim pojasom. Potrebno je osigurati sprečavanje arhitektonsko-urbanističkih barijera na svim pješačkim i biciklističkim prelascima te tako omogućiti slobodno kretanje osoba s invaliditetom i drugih osoba s kolicima.
Članak 48.
(1) Presjekom kroz prometnice u kartografskom prikazu br. 2a - PLAN PROMETA dan je prikaz pozicija zelenih površina u koridoru cestovnih prometnica.
(2) Za zelene površine unutar uličnog koridora i javnih zelenih površina uz ulični koridor treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz hortikulturnog rješenja. 3.2. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPRE- MANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I VODOVA UNUTAR PROMETNIH I DRUGIH JAVNIH POVRŠINA I NAČIN PRIKLJUČIVANJA KUĆNIH INSTALACIJA

Članak 49.

Članak 49.
(1) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih staza i zasađenog raslinja.
(2) Glavne projekte mreža infrastrukture potrebno je izraditi za cjelovito područje zone obuhvata DPU-a, u kojima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica.
(3) Za izvedenu linijsku infrastrukturu, čije trase se dijelom ili u cijelosti ne poklapaju s uličnim koridorima, ukoliko nije predviđeno izmještanje vodova u koridore ulica, ili periodu do predviđenog izmještanja, potrebno je utvrditi služnost prolaza za moguće održavanje i/ili rekonstrukciju infrastrukture unutar čestica druge namjene.
(4) Za planirane građevine infrastrukturnih sustava, koje se mogu graditi na česticama druge namjene, prvenstveno se to odnosi na trafostanice, potrebno je osigurati mogućnost pristupa za distributera, bilo direktnim pristupom s javne površine, bilo služnošću prolaza. 3.2.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže Mreža fiksne telefonije

Članak 50.

Članak 50.
(1) Rješenje telekomunikacijske mreže za gospodarsku zonu “Sjeveroistok” Donja Dubrava prikazano je na kartografskom prikazu br. 2b - MREŽA TELEKOMUNIKACIJA.
(2) Projektom telekomunikacijske mreže gospodarske zone “Sjeveroistok” Donja Dubrava treba odrediti kako će se dovesti potrebna telekomunikacijska infrastruktura do zone te kako će se izvršiti razvod po samoj zoni. Ovisno o stvarnim potrebama korisnika navedene zone treba odrediti broj i vrstu plastičnih cijevi i kabelskih zdenaca DTK, te odgovarajuće kapacitete telekomunikacijskih kabela koji su u njih naknadno uvlače.

Članak 51.

Članak 51.
(1) Telekomunikacijsku mrežu u zoni treba projektirati i izvesti u skladu s Pravilnikom o tehničkim uvjetima gradnje i uporabe telekomunikacijske infrastrukture prema ostalim posebnim propisima, uvjetima davatelja telekomunikacijskih usluga i pravilima struke.
Članak 52.
(1) Mreže fiksne telefonije potrebno je polagati unutar podzemne kanalizacije izvedene za navedenu namjenu.
(2) Trasa postojeće fiksne telekomunikacijske kanalizacije prikazana je na kartografskom prikazu br. 2b - MREŽA TELEKOMUNIKACIJE, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica.
(3) U novoplaniranoj ulici UK4 predviđa se obostrana izvedba podzemne telefonske kanalizacije, dok se u novoplaniranim ulicama UK1, UK2 i UK3 predviđa jednostrana izvedba podzemne telefonske kanalizacije.

Članak 53.

Članak 53.
(1) Telekomunikacijsku kanalizaciju za postavu TK mreže treba projektirati prema posebnim propisima i pravilima struke te na način da se ista kanalizacija može koristiti za vođenje vodova više operatera. 20. srpnja 2009. Broj 10 - Stranica 1143 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
(2) Obzirom na razvoj novih TK usluga, na zaštitnoj zelenoj površini /oznaka Z/, predviđeni su samostojeći kabineti dimenzija 2,0 x 1,0 x 1,5 m na svakih cca. 500,0 m dužine, ali na način da zauzimanje javne površine oknom ne onemogući prolaz drugim mrežama komunalne infrastrukture. Telefonski priključci

Članak 54.

Članak 54.
(1) Na svaku građevinu potrebno je ugraditi izvodni telekomunikacijski ormarić.
(2) Izvodne ormariće potrebno je cijevima spojiti na kabinet kabelske kanalizacije. Unutarnji kutni razvod se projektira u sklopu zasebnih glavnih projekta pojedinih objekata. Mreža mobilne telefonije
Članak 55.
(1) Bazne postaje mobilnih telekomunikacijskih mreža ne mogu se pozicionirati unutar područja obuhvata DPU-a. 3.2.2. Plan komunalne infrastrukture - mreža elektroopskrbe i javne rasvjete
Članak 56.
(1) Rješenje mreže elektroopskrbe i javne rasvjete gospodarske zone “Sjeveroistok” Donja Dubrava prikazano je na kartografskom prikazu br. 2c. - MREŽA ELEKTOOP- SKRBE I JAVNE RASVJETE.
(2) Opskrbu električnom energijom i javnu rasvjetu treba projektirati i izvesti prema posebnim propisima, suglasnosti distributera i pravilima struke.
(3) Unutar područja obuhvata DPU-a predviđena je izgradnja jedne trafostanice.
(4) Navedenu trafostanicu potrebno je srednjenaponskim podzemnim vodom povezati s najbližim, odnosno odgovarajućim, trafostanicama u naselju.
(5) Većim potencijalnim korisnicima električne energije, može se, ovisno o pojedinačnim potrebama i na temelju posebnih uvjeta distributera, odrediti izvedba vlastitog napajanja električnom energijom (trafostanice) koji se podzemnim vodom povezuje na najbližu trafostanicu.

Članak 57.

Članak 57.
(1) Projektna dokumentacija s opisom i dispozicijom svih potrebnih elemenata el. instalacije i opreme, te sa svim proračunima izradit će se posebno za svaku jedinicu mreže: - projekt trafostanice sa SN priključnim vodom i raspletom NN mreže koji se odnosi na napajanje jedinica gospodarske namjene; - projekt javne rasvjete s vrstom i pozicijom stupova i svjetiljki i ostalim potrebnim elementima za rasvjetu prometnica, ulica i pješačkih staza, a sve ovisno o važećim uvjetima.
(2) Sve radove na elektro-dijelu u zoni zahvata potrebno je projektirati i izvesti prema posebnim uvjetima i suglasnostima ovlaštenog distributera i pravilima struke, te uz suglasnosti ostalih čimbenika koji sudjeluju svojim instalacijama na tom području.

Članak 58.

Članak 58.
(1) Na svim prijelazima podzemnih energetskih kabela ispod prometnica obavezno treba predvidjeti zaštitne plastične cijevi PVC promjera Ø=110,0 mm. Broj zaštitnih cijevi će se odrediti u projektnoj dokumentaciji za svaki slučaj posebno.
Članak 59.
(1) Niskonaponski podzemni priključak s formiranjem mjernog mjesta za pojedinu građevinu izvodi se prema pravilima i tipizaciji HEP-a ODS DP “Elektre” Čakovec.
(2) Za potrebe razvoda moguće je u zelenom pojasu ispred građevnih čestica (parkirališta) na način da ne smetaju prometu, locirati razvodne i priključno mjerne ormare, u svrhu elektroopskrbe većeg broja građevnih čestica ili javne rasvjete.

Članak 60.

Članak 60.
(1) Javna rasvjeta u zoni se izvodi unutar javnih zelenih površina podzemnom kabelskom instalacijom priključenom na blok JR u novoj TS.
(2) Stupovi se izvode metalni, sa svjetiljkama (sijalice NaVT), a snaga sijalice će se odrediti izvedbenim projektom.
(3) Visinu stupova treba definirati projektnom dokumentacijom, ovisno o odgovarajućim proračunima rasvijetljenosti. U izvedbenom projektu proračun treba izvršiti za kategoriju industrijske prometnice. Preporučena visina stupova javne rasvjete je h = 4,5 - 6,0 m, a raspored stupova jednostran. 3.2.3. Opskrba plinom

Članak 61.

Članak 61.
(1) Rješenje opskrbe plinom u gospodarskoj zoni “Sjeveroistok” Donja Dubrava prikazano je na kartografskom prikazu br. 2d - MREŽA CIJEVNOG TRANSPORTA PLI- NA.
Članak 62.
(1) Plinska mreža mora biti projektirana i izgrađena na temelju važećih normi, odredbi lokalnog distributera, te pravila struke za izvođenje predmetnih instalacija.
(2) Izvedba plinovoda predviđena je iz polietilenskih cijevi, u kvaliteti PE 100. Cijevi moraju odgovarati normama EN 1555-2, ISO 4437 i DIN 8074. Moraju biti predviđene za maksimalni radni tlak od 10 bara, za srednjetlačni plinovod, odnos dimenzija je SDR 11, a za niskotlačni SDR 17,6 i maksimalni tlak 6 bara.
(3) Ukoliko posebnim propisom nije određena manja vrijednost, najmanja međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: Minimalna horizontalna udaljenost građevine od plinovoda srednjetlačni ulični plinovod 2,0 metara dubina ukopa plinovoda 1,2 metara Stranica 1144 - Broj 10 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 20. srpnja 2009. Minimalni horizontalni i vertikalni razmak između plinovoda i ostalih instalacija infrastrukture horizontalni razmak vertikalni razmak - kod križanja vodovodni i kanalizacijski*priključak tk. priključak niskonaponski priključak 1 metar 0,3 metra 0,5 metara 0,3 metra 0,5 metara 0,3 metra * Zabranjeno je polaganje kanalizacijskih cijevi iznad plinovoda. Minimalni razmak biljaka od ukopanog plinovoda kod hortikulturnog uređenja površine stabla visokog raslinja 1,5 metara stabla niskog raslinja - grmoliko bilje 0,5 metara Kućni priključci plinoopskrbe

Članak 63.

Članak 63.
(1) Plinski priključak se u pravilu smješta na pročelju osnovne građevine.
(2) Alternativno od prethodnog stavka, priključak se može izvesti i postavom tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne čestice.
(3) Priključni set ugraditi s vanjske strane zgrade, u pravilu na bočnu stranu pročelja, i do seta treba osigurati neposredni pristup za održavanje i kontrolu. Magistralni plinovod Legrad - Donja Dubrava
Članak 64.
(1) Uz magistralni plinovod Legrad - Donja Dubrava DN 150/50 zaštićeni pojas plinovoda lijevo i desno od osi iznosi 30,0 m, a zaštitni zeleni pojas 5,0 m lijevo i desno od osi cjevovoda, u skladu s Pravilnikom o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima, te naftovodima za međunarodni transport. 3.2.4. Opskrba pitkom vodom

Članak 65.

Članak 65.
(1) Rješenje opskrbe pitkom vodom u gospodarskoj zoni “Sjeveroistok” Donja Dubrava prikazano je na kartografskom prikazu br. 2e - VODOOPSKRBA I ODVODNJA OTPADNIH VODA.
(2) Vodoopskrbu područja novih ulica obuhvaćenih Detaljnim planom treba riješiti prstenastim sustavom spojenim na postojeću mrežu tj. magistralni vodovod uz županijsku cestu. Opći i tehnički uvjeti za projektiranje vodovoda
(3) Nije dopušteno polaganje energetskih, CATV i TK kabela i plinovoda ispod ili iznad vodovodnih, odnosno kanalizacijskih cijevi, kao ni polaganje vodovodnih i kanalizacijskih cijevi ispod ili iznad spomenutih drugih instalacija, osim kod križanja istih.
(4) Minimalni horizontalni razmak pri paralelnom polaganju vodovodnih i kanalizacijskih cijevi s ostalim instalacijama mora biti najmanje 1,0 m.
(5) Kod polaganja vodovodnih cijevi paralelno s kanalizacijom horizontalni razmak mora biti najmanje 2,0 m.
(6) Na mjestu križanja vodovoda i kanalizacije i ostalih vodova okomiti svijetli razmak mora biti najmanje 0,5 m, s time da nije dopušteno da kanalizacija bude iznad vodovoda.
(7) U slučaju da se minimalni razmaci kod paralelnog vođenja ostalih instalacija s vodovodom, odnosno kanalizacijom mjestimično ne mogu postići, tada te druge instalacije treba posebno zaštititi polaganjem u zaštitnu cijev.
(8) Građevine moraju biti udaljene od razvodne vodovodne mreže i od kanalizacijske mreže minimalno 3,0 m.
(9) Nije dozvoljena gradnja građevine iznad vodovoda i kanalizacije.

Članak 66.

Članak 66.
(1) Najmanji profil vodoopskrbnog cjevovoda na koji se priključuje hidrant treba iznositi DN 110,0 mm, a sekundarna mreža može biti minimalno DN 90,0 mm.
(2) Na planiranom cjevovodu u zoni treba izvesti nadzemne protupožarne hidrante na razmacima manjim od 80,0 m.
(3) U slučaju iznimnih zahtjeva, odnosno potrebe za većom količinom vode na pojedinim lokalitetima u gospodarskoj zoni isto će se trebati rješavati u suradnji s distributerom vode za navedeno područje.
(4) Planirani cjevovod i planiranu uličnu hidrantsku mrežu treba projektirati tako da zadovolji uvjete iz Pravilnika o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara i druge važeće regulative.

Članak 67.

Članak 67.
(1) Na svim odvojcima vodovodne mreže predviđena je izvedba zasunskih okana sa svim potrebnim fazonskim komadima i armaturama.
(2) Vrsta materijala za izvedbu vodovodne mreže predviđena je cijevima koje trebaju podnijeti tlak od min. 10 bara.
Članak 68.
(1) Provedbom parcelacije u gospodarskoj zoni novoformirane čestice moći će se priključiti na uličnu vodovodnu mrežu preko vodomjernih zasunskih okana, smještenih unutar čestice na udaljenosti min. 1,0 m od susjedne međe i do 5,0 m od uličnog građevinskog pravca. 20. srpnja 2009. Broj 10 - Stranica 1145 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 3.2.5. Odvodnja otpadnih i oborinskih voda

Članak 69.

Članak 69.
(1) Rješenje odvodnje otpadnih i oborinskih voda prikazano je na kartografskom prikazu br. 2c - VODOOPSKRBA I ODVODNJA OTPADNIH VODA.
(2) Kanalizacija za odvodnju otpadnih voda može se izvoditi fazno, a priključivanje na kanalizaciju, koja se spaja na projektiranu CS Donja Dubrava i tlačnim vodom se vodi prema budućem uređaju za pročišćavanje.
(3) Kućne priključke za odvodnju sanitarno fekalnih voda potrebno je predvidjeti, u pravilu, kao pojedinačne.
(4) Tehnološke vode biti će moguće upuštati u kanalizaciju za odvodnju otpadnih voda nakon pročišćavanja (predtretmana) do stupnja pročišćenja predviđenog posebnim propisima.
(5) Do izgradnje kanalizacije i njenog priključenja na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, sanitarno fekalne vode je potrebno sakupljati u vodonepropusne trodijelne septičke taložnice zatvorenog tipa koje je potrebno redovito održavati prema posebnim propisima.
(6) Tehnološke otpadne vode je potrebno nakon propisanog predtretmana sakupljati u vodonepropusne sabirne jame koje je potrebno redovito održavati prema posebnim propisima.
(7) Izričito se zabranjuje ispuštanje oborinskih voda u fekalnu kanalizaciju.

Članak 70.

Članak 70.
(1) Do izgradnje oborinske kanalizacije, odvodnja oborinskih voda će se vršiti ispuštanjem u upojne bunare na građevnoj čestici.
(2) Oborinske vode sa parkirališta sa 10 i više parkirališnih mjesta mogu se ispuštati u cestovne jarke ili upojne bunare samo preko slivnika sa taložnicom te separatora ulja i masti.
(3) Nakon izgradnje oborinske kanalizacije, odvodnja oborinskih voda u kanalizaciju mora se vršiti preko slivnika sa taložnicom, a sa parkirališta sa 10 i više parkirališnih mjesta i preko separatora ulja i masti.
(4) Za gradnju svake pojedine poslovne i industrijske građevine na ovom području, za odvodnju oborinskih i otpadnih voda, u skladu s odredbama posebnog propisa, potrebno je zatražiti posebne vodopravne uvjete od Hrvatskih voda, te na istu ishoditi suglasnost.

Članak 71.

Članak 71.
(1) Kod izrade glavnih i izvedbenih projekata odvodnje potrebno je definirati kote uređenog terena u zoni na način da se omogući priključenje svih građevina na fekalnu, odnosno oborinsku kanalizaciju.
(2) Položajno, trasu kanalizacije za odvodnju otpadnih voda potrebno je položiti ispod kolnika, tj. prema kartografskom prikazu br. 2e i položaju vodova danom na poprečnom presjeku ulica.
(3) Iznad tjemena kanalizacijskih cijevi potrebno je osigurati dovoljan nadsloj.
(4) Kod izrade glavnih i izvedbenih projekta i kod upuštanja oborinske odvodnje u recipijente potrebno je izvesti sve elemente sustava, a time i izljevnu građevinu prema uvjetima Hrvatskih voda. 4. UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 72.

Članak 72.
(1) Rješenje zelenih površina prikazano je na kartografskom prikazu br. 1 - DETALJNA NAMJENA POVRŠINA, a obuhvaća slijedeće: - zaštitne zelene površine uz pješačke i kolne komunikacije /oznaka Z/, - zelene površine /oznaka Z1/.
Članak 73.
(1) Zeleni pojas u sastavu uličnog koridora određen je karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice.
(2) Zelene površine uz pješačke i kolne površine treba projektirati i urediti istovremeno s pješačkim stazama, pri čemu i zelena površina i staza trebaju oblikovati jedinstvenu pješačku cjelinu.
(3) Veće javne zaštitne zelene površine moraju se oblikovati isključivo autohtonim vrstama drveća (jasen, javor, lipa, pitomi kesten i sl.), a uređenje površina treba biti prema hortikulturnim projektima. 5. UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA

Članak 74.

Članak 74.
(1) Uvjeti gradnje građevina grafički su prikazani na kartografskom prikazu br. 4 - UVJETI GRADNJE.
(2) Na novoformiranim građevnim česticama graditi je dozvoljeno unutar površine za razvoj tlocrta građevina, u skladu sa predviđenim koeficijentom izgrađenosti, odnosno u skladu s Odredbama ovog Detaljnog plana.
(3) Na građevnim česticama za koje je određen građevni pravac, određuje se obaveza izgradnje građevine, dijela građevine ili jedne građevine osnovne namjene, unutar građevinske cjeline, na toj liniji.

Ostali akti u ovom izdanju (85)