Arhiva › 2006. › SGMŽ 19

SGMŽOpćina Nedelišće · 29. prosinca 2006. · KLASA 021-05/06-01/1585 · URBROJ 2109/12-01-06-1585

Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja sjevernog dijela naselja Nedelišće - “MESAP” i SRC “Sjever”

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 2622

Članak 30.

Članak 30. 1) Na čestici broj 12. - sportsko-rekreacijske namjene /oznake R6/ moguće je izgraditi atletsku stazu s umjetnom podlogom (tip „tartan“ i sl.) s pratećim borilištima za skok u vis i pomoćno nogometno igralište na travi. 2) Atletsku stazu potrebno je dimenzionirati kao 400,0 metarsku s 8 staza, te uređenim prostorom za discipline trčanja na 100,0 m. 3) U južnom dijelu staze moguće je urediti borilišta za skok u vis i skok s motkom, također na umjetnoj podlozi. 4) Unutar područja atletske staze predviđa se travnata površina pomoćnog nogometnog igrališta dimenzija do 64,0 m x 100,0 m. 5) Uz stazu se predviđa urediti i borilište za skok u dalj i troskok. 6) Na zapadnom dijelu čestice moguće je urediti zemljani nasip, kao tribine za gledatelje. 7) Visina zemljanog nasipa predviđa se sa najviše 2,5 m, od razine nogometnog igrališta. 8) Parkirališne površine za potrebe čestice osiguravaju se na površinama parkirališta oznake P2, unutar uličnih koridora UK1, UK2 i UK5, te na česticu atletskog kluba, u okviru čestice br. 21.. 9) Ograđivanje građevne čestice moguće je prozračnom žičanom ogradom.

Članak 31.

Članak 31. 1) Na građevnoj čestici broj14, namijenjenoj za stambenu namjenu /oznaka S1/, unutar površine za razvoj osnovne građevine moguće je izgraditi jednu stambenu građevinu sa najviše 8 stambenih jedinica. 2) Građevinu se treba locirati unutar područja za razvoj osnovne građevine, prema kartografskom prikazu broj 7. 3) Ako se građevina namjenjuje za više od 3 stambene jedinice, potrebno ju je oblikovati kao kompleks ili stambeni niz, te na način da se volumenom i arhitekturom prilagodi tipologiji stambene gradnje u susjednim ulicama. 4) Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice određuje se s kig=0,4, a najveći koeficijent iskoristivosti kis=1,0. 5) Broj etaža građevine određuje se s najviše 4 etaže i to podrum + prizemlje + 1 kat + potkrovlje. 6) Visina vijenca osnovne građevine može biti najviše 6,60 m. 7) Radi visoke razine podzemnih voda podrumsku etažu se ne preporuča izvoditi, a ako se izvodi potrebno je predvidjeti potrebne mjere zaštite od utjecaja podzemnih voda. 8) Na građevnoj čestici moguće je uz osnovnu stambenu graditi pomoćne građevine - spremišta i/ili garaže osobnih vozila. 9) Pomoćne građevine treba locirati unutar područja za razvoj pomoćnih građevina i oblikovati kao kompleks. 10) Međusobna udaljenost osnovne i pomoćnih građevina, ukoliko pomoćni prostori nisu integrirani u kompleks, ne može biti manja od 4,0 m. 11) Visina vijenca pomoćnih građevina može biti najviše 3,0 m. 12) Kada se pomoćne građevine lociraju unutar površine za razvoj pomoćnih građevina koja se proteže do stražnje međe građevne čestice, moguće ih je graditi kao dvojne na međi, uz uvjet:

Članak 31.

- da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, odnosno da su zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine i druge objekte, 29. prosinca 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 19 - Stranica 2623 - se kod u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori i istaci, - je nagib krovnih ploha građevine orijentiran na pripadajuću joj česticu, - da se odvod krovne vode i snijega s građevine riješi na pripadajućoj joj čestici. 13) Ako je udaljenost građevina koje se grade na čestici manja od 3,0 m od susjedne međe, građevine na tu stranu ne mogu imati orijentirane otvore. 14) Otvorima se u smislu prethodnog stavka ovog članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. 15) Svi istaci na građevinama - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da ne zadiru u zračni prostor susjednih građevnih čestica, odnosno da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine. 16) Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 45°. 17) Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane.

Članak 31.

18) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice. 19) Broj, odnosno površina parkirališta (i garaža) za potrebe korisnika određuje se prema poglavlju 3.1.2. ovih odredbi. 20) Unutar građevne čestice nije dozvoljeno postavljati kioske. 21) Građevnu česticu moguće je sa svih strana ograditi ogradom, ukupne visine najviše 1,2 m i to izvedenom kao - živica ili prozračna ograde od drveta ili metala, a čvrsto podnožje ograda može se dodatno oblikovati kao betonsko ili kameno visine do 50,0 cm.

Članak 32.

Članak 32. 1) Čestice zaštitnih, zelenih površina uz kanal Trnava i/ili unutar i u kontaktnom prostoru koridora 110 kV dalekovoda /oznaka Z3/ - čestice brojeva 16-20 nisu namijenjene gradnji, već se predviđaju urediti kao javne površine zasađene raslinjem, pretežito oblikovane kao livade.
Članak 33. 1) Na površinama infrastrukture - za rekonstrukciju i gradnju transformatorskih stanica /oznaka TS/ lociraju se transformatorske stanice za potrebe infrastrukturnog opremanja naselja. 2) Transformatorske stanice predviđene su kao TS 10/0,4 kV i snage do 630 (1000,0 kVA), a trebaju se izvesti kao tipske samostojeće građevine, maksimalne visine vijenca 4,0 m. 3) Čestice za postavu trafostanica ne predviđaju se ograđivati.

Članak 34.

Članak 34. 1) Površina infrastrukture - kanal Trnava /oznaka KN/ namijenjena je uređenju kanala za zaštitu od djelovanja voda. 2) DPU predviđa djelomičnu novu regulaciju kanala u dijelu područja obuhvata na način da se postojeća trasa izmiče u smjeru sjevera. 3) Radi regulacije potrebno je preoblikovati česticu kanala u dužini od cca 600,0 m, širine od 18,0 - 20,0 m, te je definirati kao javno vodno dobro. 4) Sukladno kartografskim prikazima, početak promjene trase planira se cca 10,0 m iza mosta izvedenog u nastavku Ulice Sajmište, a planira se do točke u kojoj je trasa kanala već izmijenjena prilikom izgradnje rotora na ulasku u naselje Nedelišće. 5) Čestica današnjeg toka kanala u izmaknutom dijelu, prema ovom planu dobiva druge namjene, te u istom postupku nove regulacije kanala, sa navedenog zemljišta treba izbrisati obilježje javnog vodnog dobra, te izmijeniti vlasništvo, kako bi se moglo privesti planiranoj namjeni. 6) Unutar čestice kanala potrebno je urediti zaštitni nasip, te površinu za održavanje kanala, a rubom čestice zasaditi drvored, autohtonih vrsta. 7) Obostrano od ruba planirane čestice kanala Trnava određen je inundacijski pojas kanala, širine 10,0 m, unutar kojeg nije dozvoljena gradnja građevina visokogradnje, niti postava ograda, ali se dozvoljava izvedba parternog uređenja - trim staza i putova.

Članak 35.

Članak 35. 1) Površina infrastrukture - kolni i pješački most preko kanal Trnava /oznaka MK/ označava prostor namijenjen rekonstrukciji postojećeg, odnosno izgradnji novog mosta koji će služiti za kolni i pješački prijelaz, te vođenje vodova infrastrukture preko kanala. 2) Neizgrađeni most, u nastavku Ulice J.Marčeca poželjno je izvesti kao drveni.
Članak 36. 1) Površina infrastrukture - pješački most preko kanal Trnava /oznaka MP/ označava prostor namijenjen izgradnji novog mosta koji će služiti za pješački prijelaz, te vođenje vodova infrastrukture preko kanala, a u funkciji međusobnog povezivanja sadržaja „MESAP“-a i sportskih sadržaja lociranih s jedne i druge strane kanala Trnava. 2) Most je potrebno izvesti kao drveni.

Članak 37.

Članak 37. 3) Javne zelene površine unutar uličnih koridora (linijska oznaka) namijene su formiranju površina javnih namjena za sadnju ambijentalnog zelenila - travnatih površina, te po mogućnosti drvoreda. 4) Na česticama zelenih površina unutar uličnih koridora dozvoljava se postava nadzemnih infrastrukturnih uređaja - plinskih redukcijskih stanica, trafostanica, crpnih stanica odvodnje i vodoopskrbe i slično, ukoliko se time ne ugrožava promet i na način da od međe čestice budu udaljene najmanje 2,0 m. Stranica 2624 - Broj 19 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 29. prosinca 2006. 3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom 3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže 3.1.1. Ulični koridori

Članak 38.

Članak 38. 1) Površine za formiranje uličnih koridora /oznaka UK s pripadajućom numeričkom oznakom od 1 do 6/ su građevne čestice javnih ulica, vezanih na postojeću uličnu mrežu, a ovisno o značaju i funkciji sadrže: - kolne prometne površine, - pješačke staze, - površine za smještaj koridora infrastrukture, - zelene površine unutar koridora ulice i - parkirališne površine.
Članak 39. 1) Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom broj 3. - Plan prometa. 2) Planom je predviđena rekonstrukcija i dogradnja ulica - Sajmište /UK3/, J.Marčeca /UK2/, te UK1 - kao ulice koja ih povezuje. 3) Predviđa se izvedba novih ulica sjeverno od kanala Trnava /UK4 i UK/, te ulica koja će nakon izmicanja Trnave povezati sjeveroistočne dijelove naselja s centrom /UK6/

Članak 40.

Članak 40. 1) Za novoplanirane ulice određuje se širina asfaltnog kolnika s minimalno 5,00 do maksimalno 6,00 m. 2) Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama. 3) Sve građevne čestice imaju predviđen najmanje jedan kolni pristup, te u skladu s time treba projektirati i prometno rješenje priključenja na prilaznu cestu. 4) Unutar uličnog koridora treba omogućiti izvedbu sustava odvodnje oborinske vode s javnih prometnih površina, kao i vođenje mreža komunalne infrastrukture. 3.1.2. Promet u mirovanju

Članak 41.

Članak 41. 1) Površine namijenjene javnom parkiranju ili parkiranju za potrebe pojedinačnih namjena određene su u kartografskom prikazu broj 2 - “Detaljna namjena površina”. 2) Parkirališne površine izvan uličnih koridora označene su oznakama namjene - P1, P2 i P3. 3) Način uređenja pojedine građevne čestice ili dijela čestice u svrhu parkiranja vozila određen je u poglavlju 2.2. ovih odredbi. 4) Dodatno se gradnja javnih parkirališta, te parkirališta kojima se osigurava potreba za parkirališnim mjestima, ovisno o namjeni, osigurava i u uličnim koridorima - UK1 i UK2, prema kartografskom prikazu.

Članak 42.

Članak 42. 1) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: broj parkirališnih ili Namjena građevine koeficijent garažnih mjesta na 1 Skladišta 0,45 1 zaposlenika 100 m2 korisnog 2 2 Uredski prostori prostora Trgovina,usluge, 100 m2 korisnog 3 ugostiteljstvo 4 prostora Višenamjenske 4 dvorane i sakralne 0,15 1 posjetitelja građevine 5 Sportske građevine 0,20 1 gledatelja 6 Stambene građevine 1 1 stan 2) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za poslovnu namjenu - urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m2 korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici ili unutar koridora javne prometnice, ukoliko se posebnom - komunalnom gradskom odlukom osigura mogućnost korištenja javnih površina unutar uličnih koridora za potrebe parkiranja vozila. 3.1.3. Pješačke staze

Članak 43.

Članak 43. 1) Pješačke staze, unutar uličnih koridora ili unutar čestica drugih namjena (linijska oznaka) namijene su formiranju površina javnih namjena za parterno uređenje staza ili šetnica, koje će u kontinuitetu omogućiti pješački pristup do svih sadržaja javne namjene, unutar područja obuhvata. 2) Pješačke staze se unutar uličnih koridora uređuju kao asfaltirane površine i površine popločenih opločnicima, a unutar čestica sportsko - rekreacijske namjene, preferira se uređenje staza od sipine ili oblikovanih kao travnatih staza. 3) Česticom Z1, potrebno je projektom predvidjeti izvedbu pješačke staze za povezivanje naselja - od ulice M.Gupca, do UK1, uz uvjet da se projekt izradi prema posebnim uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela.

Članak 44.

Članak 44. 1) Presjecima kroz prometnice u kartografskom prikazu br. 3 - “Plan prometa” dan je prikaz pozicija pješačkih staza u pojedinom koridoru cestovnih prometnica. 2) Širina pješačkih staza određuje se sa najmanje 1,20 m, a preporuča se ih dimenzionirati sa najmanje 1,60 m. 3) Za pješačke površine i površine javnog parkirališta, unutar uličnog koridora treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja. 3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i način priključivanja kućnih instalacija

Članak 45.

Članak 45. 1) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih površina i zasađenog raslinja. 29. prosinca 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 19 - Stranica 2625 3.2.1.Opskrba pitkom vodom, odvodnja fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda i opskrba plinom
Članak 46. 1) Postojeće, te planirane trase mreža voodopskrbe, plinoopskrbe, i odvodnje otpadnih voda prikazane su na kartografskom prikazu broj 4. - “Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe i plinoopskrbe, te dijelom odvodnje otpadnih voda” , a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 2) Glavne projekte mreža vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje otpadnih voda potrebno je izraditi za cjelovito područje zone, u kojima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica. 3) Izuzetno je moguće glavne projekte izraditi i za pojedine dijelove zone, koji čine funkcionalnu cjelinu za pojedini dio mreže, ali je u tom slučaju idejnim rješenjem potrebno dokazati dimenzioniranje pojedine dionice mreže na način da mreža u konačnici može zadovoljiti funkcije zone obuhvata.

Članak 47.

Članak 47. 1) Vodoopskrbu područja obuhvata DPU-a treba riješiti izvedbom uličnih vodova vodovoda i priključenjem na postojeću mrežu vodoopskrbe naselja. 2) Mrežu vodoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. 3) Materijali koji se mogu primjenjivati za izvedbu mreže ne smiju biti škodljivi za ljudsko zdravlje.
Članak 48. 1) Radi osiguranja od požara, prilikom projektiranja ulične mreže vodoopskrbe, potrebno je predvidjeti vanjsku hidrantsku mrežu za zaštitu od požara i odrediti lokacije hidranata, prema posebnom propisu. 2) Osim unutar uličnih koridora, nadzemne hidrante za zaštitu od požara moguće je locirati i na drugim površinama, ukoliko je to predviđeno posebnim propisima, te ukoliko za to postoji prostorna mogućnost. 3) Na zelenim površinama, treba locirati, odnosno odabrati hidrante oblikovane primjereno uređenju površina. 4) Ukoliko tlak izvedene vodovodne mreže nije dostatan da zadovolji posebne propise zaštite požara koji su propisani za određene vrste građevina, zaštita od požara može se riješiti korištenjem vode iz podzemlja, gradnjom vlastitih vodosprema, te po mogućnosti korištenjem otpadnih oborinskih voda za navedene potrebe. 5) Kod rekonstrukcije vodovodne mreže, ukoliko ona nema dostatni tlak za zaštitu od požara, potrebno je ispitati mogućnost povećanja tlaka za navedene potrebe.

Članak 49.

Članak 49. 1) Plinoopskrbu područja obuhvata DPU-a treba riješiti izvedbom produžetka vodova niskotlačne mreže plinoopskrbe, koja je već izvedena u kontaktnim stambenim ulicama, te spajanjem vodova u prsten, sukladno kartografskom prikazu. 2) Mrežu plinoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. 3) Materijal voda treba definirati kao PE hD. 4) Ukoliko posebnim propisom nije određena manja vrijednost, najmanja međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: križanje Paralelno Minimalni razmaci (m) vođenje (m) Plinovodi međusobno 0,20 0,60 Plinovod prema vodovodu i 0,20 0,60 kanalizaciji Plinovod prema inforamcijskim 0,30 0,50 kablovima Plinovod do elektroenergetskih 0,50 1,00 vodova Plinovod do okna i kanala 0,20 0,30

Članak 50.

Članak 50. 1) Ukoliko su potrebne, plinske redukcijske stanice lociraju se unutar javnih zelenih površina i izvan inundacijskog pojasa kanala. 2) Iznimno je moguće redukcijsku plinsku stanicu za potrebe pojedinačnih čestica, a posebno sportske dvorane, definirati glavnim projektom građevine, unutar pojedinačne građevne čestice, pri čemu se pretpostavlja izvedba srednjetlačnog voda plinoopskrbe od postojećeg srednjetlačnog voda izvedenog u Sajmišnoj ulici, južno od područja obuhvata do čestice i to uličnim koridorima. 3) Kod odabira lokacije plinske redukcijske stanice potrebno je poštovati udaljenosti plinskih vodova prema drugim građevinama sukladno slijedećoj tabeli: Minimalni razmak Vrsta gradnje od plinovoda (m) od dvorišnih ograda 0,20 Od javnih cesta, ulica, vodotoka i 3,00 nadzemnih niskonaponskih vodova Od stambenih građevina, trafostanica 4,00 i visokih stabala Od javnih građevina, odnosno od građevina gdje se okuplja veći broj ljudi, kao i od skladišta zapaljivih 6,00 materijala i građevina građenih od drveta ili obučenih u drvo

Članak 51.

Članak 51. 1) Za kućne instalacije vodoopskrbe, odvodnje i opskrbe plinom kartografskim prikazom broj 6 - Uvjeti uređenja zemljišta, definiran je smjer priključenja građevina na mrežu infrastrukture. 2) Priključci na mrežu vodoopskrbe i odvodnje predviđaju se kao pojedinačni. 3) Vodomjerno okno potrebno je locirati unutar građevne čestice unutar prvih 5,0 m od ulične međe, osim u postojećem dijelu naselja gdje ga se može locirati ovisno o stanju na terenu i na drugim dijelovima čestice. 4) Plinski ormarić za priključak plina locira se na pročelju građevine ili kao samostojeći plinski, tipski ormarić unutar čestice, na mjestu na kojem ne ometa promet.

Članak 52.

Članak 52. 1) Odvodnju sanitarno-fekalnih voda i oborinskih s područja obuhvata, južno od kanala Trnava i zapadno od Ulice J.Marčeca, potrebno je predvidjeti u javni sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Nedelišća. Stranica 2626 - Broj 19 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 29. prosinca 2006. 2) Zbrinjavanje sanitarno-fekalnih voda građevina koje su predviđene sjeverno od kanala Trnava moguće je previdjeti spojem na sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Nedelišća ili alternativno izvedbom trodijelnih zatvorenih septičkih taložnica, koje je potrebno redovito održavati, prema posebnim propisima. 3) Septičke taložnice mogu se locirati minimalno: - 3,0 m od linije regulacije, - 1,0 m od susjedne međe i - 1,0 m od vlastite osnovne građevine.

Članak 53.

Članak 53. Odvodnju oborinskih voda s površina otvorenih igrališta, te ulica lociranih sjeverno od kanala Trnava, kao i s UK6, potrebno je predvidjeti ispustom na javne zelene površine u smjeru kanala Trnava i/ili u kanal Trnava.
Članak 54. 1) Oborinske vode s površina parkirališta s brojem parkirališnih mjesta većim od 10, moguće je spojiti na sustav javne odvodnje otpadnih voda uz obaveznu prethodnu separaciju pijeska, ulja i masti, prema posebnim propisima. 2) Ukoliko se parkirališta planiraju popločiti na način da se oborinske vode ne mogu kontrolirano skupljati i odvoditi (šuplja betonska i slična opločenja), površine je potrebno uređivati u skladu s mjerama zaštite voda, danim u posebnim uvjetima održavatelja sustava. 3.2.2. Prijenos el.energije, elektroopskrba i javna rasvjeta

Članak 55.

Članak 55. 1) Područjem obuhvata prolazi 110 kV dalekovod, čiji zaštitni koridor se utvrđuje sa 15,0 m obostrano od osi dalekovoda. 2) Unutar zaštitnih površina nije predviđena mogućnost gradnje građevina, osim prometnica i pješačkih staza koje prolaze ispod trase.
Članak 56. 1) Sjevernim dijelom područja obuhvata prolazi zračni 10 kV dalekovod koji vodi od TS 110/35/10 kV Čakovec “Trokut” do naselja Gornji hrašćan. 2) Unutar područja obuhvata navedeni dalekovod potrebno je rekonstruirati kao podzemni i položiti trasom prema kartografskom prikazu. 3) Izvan građevinskog područja naselja dalekovod se zadržava kao zračni. 4) Navedeni podzemni srednjenaponski vod potrebno je povezati na planiranom novom trafostanicom unutar područja obuhvata DPU-a.

Članak 57.

Članak 57. 1) Planirane mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu broj 5. - “Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža”, a položaj vodova unutar koridora ulica dat je prikazom poprečnog profila ulice. 2) Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.
Članak 58. Za područje obuhvata predviđa se rekonstrukcija jedne postojeće i izvedba jedne nove transformatorske stanice, koje je podzemnim srednjenaponskim vodom potrebno međusobno povezati.

Članak 59.

Članak 59. 1) Niskonaponska mreža elektroopskrbe i zasebna nn mreža javne rasvjete predviđene su kao nastavak postojećih u kontaktnim stambenim ulicama i to kao podzemne kabelske kanalizacije. 2) U kontaktnim stambenim područjima moguća je rekonstrukcija nn mreže elektroopskrbe i nn mreže javne rasvjete kao podzemne. 3) Za potrebe “MESAP”-a, sjevernim dijelom uličnog koridora UK1 izveden je nn razvod sa elektroormarima, koji se planira zadržati za iste potrebe. 4) Svjetiljke javne rasvjete treba montirati na tipizirane stupove. 5) Prosječni razmak između stupova treba projektirati na cca 20 m, odnosno na način da se osigura dobra osvijetljenost ulice. 6) Zbog racionalnijeg korištenja električne energije, a da bi se osigurali minimalni uvjeti vođenja i identifikacije treba omogućiti držanje u funkciji polovine rasvjetnih tijela. 7) Svaki stup treba uzemljiti i zaštititi od indirektnog dodira.

Članak 60.

Članak 60. 1) Niskonaponske priključke treba projektirati i izvesti spajanjem na niskonaponsku uličnu mrežu prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera. 2) Većim potencijalnim korisnicima el. energije, može se, ovisno o pojedinačnim potrebama i na temelju posebnih uvjeta distributera, odrediti izvedba vlastitog napajanja el. energijom, podzemnim kabelskim vodom iz odgovarajuće trafostanice. 3) Priključni ormarić treba locirati na vanjskom zidu građevine na način da bude lako pristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 3.2.3.Telekomunikacijska mreža

Članak 61.

Članak 61. 1) Trasa telekomunikacijske mreže prikazana je na kartografskom prikazu broj 5. - “Plan komunalne infrastrukture - elektroopskrba, javna rasvjeta i telekomunikacijska mreža”, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 2) Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.
Članak 62. 1) Telekomunikacijska mreža je u kontaktnim ulicama dijelom izvedena kao podzemna, a dijelom kao zračna, a u konačnici je se planira rekonstruirati kao podzemnu. 2) Podzemnu kabelsku kanalizaciju moguće je predvidjeti kao obostrano ili jednostrano vođenu unutar koridora ulica. 29. prosinca 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 19 - Stranica 2627

Članak 63.

Članak 63. 1) Priključci se izvode spojem kućnih priključnih kutija na TK okna. 2) Tip, lokacija postave i način priključenja priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji lokalnog distributera, danoj prethodnim uvjetima. 3) Unutarnji kućni razvod treba projektirati prema posebnim propisima. 4. Uvjeti uređenja i opreme zelenih površina
Članak 64. 1) Javne zelene površine čine zelene površine javnog režima korištenja neovisno o pripadnosti pojedinoj građevnoj čestici, koridoru prometnice ili uređenju zasebne čestice javnog parka. 2) Zeleni pojas u sastavu uličnog koridora određen je karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice. 3) Zelene površine u sastavu uličnog koridora nisu namijenjene izgradnji građevina. 4) Način uređenja čestica javnih zelenih površina određen je poglavljem 2.2. ovih odredbi.

Članak 65.

Članak 65. Zelene površine u sastavu uličnih koridora preporuča se zasaditi drvoredom, autohtonih vrsta.
Članak 66. 1) Za površine javnog režima korištenja - građevne čestice ili dijelove građevnih čestica namjene i površine uličnih koridora, treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja i hortikulturnog rješenja. 2) Osvjetljavanje parkovnih površina potrebno je riješiti odabirom rasvjetnih tijela primjerenih prostoru. 5. Uvjeti i način gradnje
Članak 67. 1) Uvjeti gradnje građevina grafički su prikazani na kartografskom prikazu broj 7. - Uvjeti gradnje građevina. 2) Tim prikazom je za svaku od građevnih čestica određena: - površina unutar koje se mogu graditi građevine, s diferencijacijom na površine za gradnju osnovnih i pratećih te pomoćnih građevina, ovisno o namjeni, - udaljenost te površine od linije regulacije i ostalih granica građevne čestice. 3) Na novoformiranim građevnim česticama graditi je dozvoljeno unutar površine za razvoj tlocrta građevina, odnosno u skladu s odredbama ovog DPU-a, iz poglavlja 2.2

Članak 68.

Članak 68. 1) Za gradnju građevina je određen jedan od slijedećih načina gradnje, a što je određeno za svaku građevinu posebno u poglavlju 2.ovih odredbi: - samostojeći način gradnje /oznaka SS/, - gradnja u građevnom kompleksu /oznaka K/, - mješoviti način gradnje /oznaka MJ/, gdje se tipologija gradnje odabire ovisno o funkciji građevine između samostojeće i gradnje u kompleksu, te - višestambena ili individualna gradnja /oznaka VS/ isključivo za stambenu građevinu na čestici broj 14.
Članak 69. 1) Ovaj DPU ne predviđa izgradnju javnih skloništa na području obuhvata. 2) Skloništa treba projektirati i izvoditi u skladu s Planom zaštite i spašavanja, odnosno drugim važećim posebnim propisima.

Članak 70.

Članak 70. 1) Građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti suvremene arhitektonske norme, a posebno sanitarne propise. 2) Građevine javnog režima korištenja trebaju zadovoljiti propise o prilagodbi osobama sa smanjenom pokretljivošću.
Članak 71. 1) Međusobna udaljenost građevina na istoj čestici treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina, - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici i - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu - izvedbom protupožarnih barijera. 2) Međusobna udaljenost građevina na istoj građevnoj čestici, ukoliko nisu građene u kompleksu, mora biti minimalno jednaka visini vijenca osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora. 3) Vatrogasni koridor određuje se sa h/2 više građevine, ali ne može biti uži od 4,0 m. 4) Obveza izgradnje unutarnje i vanjske hidrantske mreže za gašenje požara utvrđuje se sukladno člancima 3. i 4. Pravilnika o hidrantskoj mreži za gašenje požara.

Ostali akti u ovom izdanju (6)