Arhiva › 2006. › SGMŽ 19

SGMŽOpćina Nedelišće · 29. prosinca 2006. · KLASA 021-05/06-01/1584 · URBROJ 2109/12-01-06-1584

Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja dijela naselja Dunjkovec - “Ciglenice”

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 2609

Članak 39.

Članak 39. 1) Način oblikovanja građevina treba se zasnivati na suvremenoj industriji građevnog materijala i tehnologiji gradnje. 2) Građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti suvremene arhitektonske norme, a posebno sanitarne propise. 3) Građevine javnog režima korištenja trebaju zadovoljiti propise o prilagodbi osobama sa smanjenom pokretljivošću.
Članak 40. 1) Svi istaci na građevini - strehe, vijenci, balkoni, nadstrešnice i slično trebaju biti projektirani i izvedeni na način da nisu više od 1,00 m prepušteni preko granice površine unutar koje se mogu graditi građevine. 2) Na uličnim pročeljima javnih građevina ne dozvoljava se postava vanjskih jedinica klima uređaja, a samo izuzetno, ukoliko ne narušavaju izgled građevine, se mogu postavljati unutar prostora natkrivenih loggia ili dijelom uvučenih balkona.

Članak 41.

Članak 41. 1) Krovovi se u skladu s funkcijom građevine mogu oblikovati kao kosi, ravni, lučni ili kompleksni,. 2) Krovne plohe građevina ne mogu biti većeg nagiba od 45°. 3) Krovne plohe orijentirane na ulicu ili susjednu građevnu česticu, ako je građevina od međe udaljena manje od 3,00 m, trebaju obavezno imati izvedene snjegobrane. 4) Izvedba krovnih kućica (vertikalnih krovnih otvora u razini uličnog pročelja ili iza razine pročelja) nije dozvoljena na česticama gospodarske, proizvodne i/ili poslovne namjene. 5) Odvodnja vode s krovnih ploha orijentiranih prema susjednoj građevnoj čestici treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.

Članak 42.

Članak 42. 1) Dijelovi građevina koji su od susjedne međe udaljeni manje od 3,00 m ne mogu imati otvore. 2) Otvorima se u smislu stavaka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 cm, izvedeni kao otklopni prema unutra, - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida, - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 15 x 20 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. 2.6. Uređenje građevnih čestica

Članak 43.

Članak 43. 1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. 2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata, sukladno ovom DPU-u i opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom.
Članak 44. 1) Ovaj DPU kao konačnu predviđa opremljenost područja asfaltiranom prometnicom, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje otpadnih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, uređenje pješačkih i biciklističkih staza, te zelenih pojasa unutar koridora ulice. 2) Kad sustavi vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda budu izvedeni, odnosno kad se steknu uvjeti za priključenje građevina unutar zone na mreže navedenih sustava, svi korisnici, odnosno vlasnici dužni su to učiniti. 3) Na ostale sustave priključenje je opcionalno, ovisno o funkciji čestice.

Članak 45.

Članak 45. Način, odnosno smjer priključenja građevnih čestica na prometnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu prikazan je na grafičkom prikazu broj 6. - “Uvjeti uređenja zemljišta, korištenja i zaštite površina”.
Članak 46. 1) Svaka građevna čestica treba imati najmanje jedan neposredan pristup na javnu prometnu površinu. 2) Svaka građevna čestica mora imati osiguran kolni prilaz minimalne širine 3,0 m do stražnjeg dijela čestice, a moguće ga je osigurati unutar površine čestice ili izvan površine čestice. 3) U slučaju prilaza na javnu cestu županijskog značaja, potrebno je poštivati posebne uvjete priključenja nadležne uprave za ceste.

Članak 47.

Članak 47. 1) Na svakoj građevnoj čestici ili na pripadajućoj površini predviđenoj za parkiranje potrebno je izvesti parkirališni prostor za vlastite potrebe. 2) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: Stranica 2610 - Broj 19 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 29. prosinca 2006. NAMJENA POTREBAN BROJ MJESTA NA GRAĐEVINE BROJ MJESTA 1. proizvodnja i 1 zaposleni 0,45 PGM skladišta 100 m2 korisnog 2. uredski prostori 2 PGM prostora 3. trgovina,usluge, 100 m2 korisnog 4 PGM ugostiteljstvo prostora 4. stambene 1 stan 1 PGM građevine 3) Minimalni broj parkirališnih mjesta po pojedinoj građevnoj čestici za urede, usluge, trgovine i ugostiteljstvo, za građevine koje sadrže više sadržajnih jedinica (lokali), manjih od 100,0 m2 korisne površine, utvrđuje se prema broju jedinica unutar građevine na način da svaka sadržajna jedinica treba imati osigurano 1 parkirališno ili garažno mjesto na građevnoj čestici.

Članak 48.

Članak 48. 1) Na liniji regulacije građevnih čestica stambene i mješovite namjene /oznake S, M1, M2 i M3/, mogu se graditi ulične ograde, uz uvjet da im visina nije veća od 1,20 m. 2) Ulična ograda se može oblikovati na način da joj puno podnožje (parapet) nije više od 50,0 cm, dok iznad toga ograda treba biti izvedena kao prozračna ograda ili živica. 3) Ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti prozračne ili pune, a najveća visina im može iznositi 2,0 m. 4) Ukoliko na dijelu građevne čestice mješovite, pretežito stambene namjene, slobodno borave životinje, taj dio čestice potrebno je ograditi ogradom koja onemogućava izlaz životinja van čestice. 5) Ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti prozračne ili pune, a najveća visina im može iznositi 2,20 m. 6) Ograde se ne predviđaju na čestici društvene namjene /D1/ i infrastrukturnih sustava /oznaka IS/. 3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom 3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže

Članak 49.

Članak 49. Prometno rješenje ulične mreže dano je kartografskim prikazom broj 3. - Plan prometa.
Članak 50. 1) Za planirane ulice određuje se širina asfaltnog kolnika s minimalno 5,00 do maksimalno 6,50 m. 2) Visinsko vođenje trase treba se prilagoditi terenu i omogućiti izvedbu kolnih prilaza građevnim česticama. 3) Unutar uličnih koridora treba omogućiti vođenje mreža komunalne infrastrukture. 4) Kod projektiranja i izvođenja novih ulica poželjno je na prikladnim udaljenostima predvidjeti izvedbu cijevi ispod kolničke konstrukcije, kroz koje će se moći kablirati infrastrukturni priključci s jedne na drugu stranu prometnice, odnosno infrastrukturno opremiti čestice bez prekapanja ceste.

Članak 51.

Članak 51. 1) Presjecima kroz prometnice u kartografskom prikazu br. 3 - “Plan prometa” dan je prikaz pozicija pješačkih i pješačko- biciklističkih staza u pojedinom koridoru cestovnih prometnica. 2) Širina pješačkih staza određuje se sa najmanje 1,60 m. 3) Za pješačke površine unutar uličnog koridora treba prilikom izrade glavnog projekta dati prikaz parternog uređenja, a za zelene površine unutar uličnog koridora prikaz hortikulturnog rješenja.
Članak 52. U postupku projektiranja uličnog koridora UK1, potrebno je, radi oblikovanja priključka na županijsku cestu ŽC 2015, zatražiti posebne uvjete od nadležne ustanove Županijske uprave za ceste Čakovec.

Članak 53.

Članak 53. Na parkiralištima je potrebno predvidjeti odgovarajući broj parkirališnih mjesta za osobe s posebnim potrebama, sukladno posebnim propisima. 3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i način priključivanja kućnih instalacija
Članak 54. Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih površina i zasađenog raslinja. 3.2.1. Opskrba pitkom vodom,odvodnja fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda i opskrba plinom

Članak 55.

Članak 55. 1) Planirane trase mreža vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje sanitarno-fekalnih voda i odvodnje oborinskih voda prikazane su na kartografskom prikazu broj 4. - “Plan komunalne infrastrukture - mreže vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje”, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 2) Glavne projekte mreža vodoopskrbe, plinoopskrbe i odvodnje otpadnih voda potrebno je izraditi za cjelovito područje zone, u kojima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica. 3) Izuzetno je moguće glavne projekte izraditi i za pojedine dijelove zone, koji čine funkcionalnu cjelinu za pojedini dio mreže, ali je u tom slučaju idejnim rješenjem potrebno dokazati dimenzioniranje pojedine dionice mreže na način da mreža u konačnici može zadovoljiti funkcije zone obuhvata.

Članak 56.

Članak 56. 1) Vodoopskrbu područja obuhvata DPU-a treba riješiti izvedbom uličnog cjevovoda u koridorima ulica i priključenjem na postojeću mrežu vodoopskrbe naselja Dunjkovec, 29. prosinca 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 19 - Stranica 2611 koja je izvedena u koridoru županijske ceste i u kontaktnom stambenom području. 2) Mrežu vodoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke, te spajanjem vodova u prsten, sukladno kartografskom prikazu. 3) Postojeći cjevovod vodoopskrbe, koji prolazi građevnim česticama 1p i 1 potrebno je izmjestiti u koridor županijske prometnice. 4) Materijali koji se mogu primjenjivati za izvedbu mreže ne smiju biti škodljivi za ljudsko zdravlje.

Članak 57.

Članak 57. 1) Radi osiguranja od požara, prilikom projektiranja ulične mreže vodoopskrbe, potrebno je predvidjeti vanjsku hidrantsku mrežu za zaštitu od požara i odrediti lokacije hidranata, prema posebnom propisu. 2) Osim unutar uličnih koridora, nadzemne hidrante za zaštitu od požara moguće je locirati i na drugim površinama, ukoliko je to predviđeno posebnim propisima, te ukoliko za to postoji prostorna mogućnost. 3) Na zelenim površinama, treba locirati, odnosno odabrati hidrante oblikovane primjereno uređenju površina. 4) Ukoliko tlak izvedene vodovodne mreže nije dostatan da zadovolji posebne propise zaštite požara koji su propisani za određene vrste građevina, zaštita od požara može se riješiti korištenjem vode iz podzemlja, gradnjom vlastitih vodosprema, te po mogućnosti korištenjem otpadnih oborinskih i dovoljno kvalitetnih tehnoloških voda za navedene potrebe. 5) Kod rekonstrukcije vodovodne mreže, ukoliko ona nema dostatni tlak za zaštitu od požara, potrebno je ispitati mogućnost povećanja tlaka za navedene potrebe.

Članak 58.

Članak 58. 1) Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Dunjkovec je predviđen kao razdjelni sustav, te se shodno tome unutar područja obuhvata planira izvesti odvojena zatvorena kanalizacija za sanitarno-fekalne vode u koju se mogu upuštati i prethodno pročišćene tehnološke vode i odvojena zatvorena, odnosno eventualno dijelom otvorena kanalizacija, za oborinsku odvodnju. 2) Tehnološke vode prije ispuštanja u sustav odvodnje otpadnih voda treba pročistiti do razine određene posebnim propisima. 3) Trase mreža odvodnje određene su u kartografskom prikazu i predviđene su u koridorima javnih prometnica. 4) Ne dozvoljava se priključenje građevina na sustav odvodnje otpadnih voda, ukoliko on nije izveden u cjelini, odnosno ako sustav odvodnje nije priključen na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u funkciji.

Članak 59.

Članak 59. 1) U prvoj fazi, do izvedbe cjelovitog sustava javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda za naselje, otpadne sanitarno - fekalne vode s građevnih čestica unutar zone obuhvata, mora se riješiti upuštanjem u septičke taložnice zatvorenog tipa, koje je potrebno redovito održavati, prema posebnim propisima. 2) Odvodnju tehnoloških voda u prijelaznom razdoblju do izgradnje sustava, potrebno je riješiti skupljanjem u vodonepropusne sabirne jame, koje se trebaju redovito održavati pražnjenjem sadržaja u skladu s posebnim propisima. 3) Septičke taložnice i jame mogu se locirati minimalno: - 3,0 m od linije regulacije, - 1,0 m od susjedne međe, - 3,0 m od susjedne građevine i - 1,0 m od vlastite građevine. 4) Nakon izvedbe planirane mreže javne odvodnje, sve građevne čestice obavezno je priključiti na navedeni sustav, a izvedene septičke taložnice i sabirne jame staviti izvan funkcije.

Članak 60.

Članak 60. 1) Oborinske vode s površina čestica i s površina uličnih koridora potrebno je upuštati u zatvoreni kanal oborinske odvodnje naselja, odnosno na zelene površine unutar vlastitih čestica. 2) Kanali oborinske odvodnje, u prvoj fazi, odnosno u dijelovima područa mogu biti i otvoreni, ali se navedeno ne preporuča. 3) Iz oborinskih voda s površina čestica, prije upuštanja u oborinsku kanalizaciju, treba izdvojiti čestice mulja, pijeska, masti, ulja i drugih sličnih tvari, odnosno voda koja se upušta u oborinsku kanalizaciju mora biti prethodno pročišćena do stupnja kakvoće vode u recipijentu. 4) Obavezna ugradnja separatora za pročišćavanje oborinskih voda predviđa se za parkirališta sa više od 10 parkirališnih mjesta na čestici.

Članak 61.

Članak 61. Oborinske vode ne smiju se upuštati u mrežu sanitarno - fekalne odvodnje, a sanitarno-fekalne i tehnološke vode ne smiju se upuštati u mrežu oborinske odvodnje.
Članak 62. Unutar koridora županijske prometnice osigurava se trasa za izvedbu srednjetlačnog voda plinovoda Nedelišće - Dunjkovec - Slakovec.
Članak 63. 1) Plinoopskrbu područja obuhvata DPU-a treba riješiti izvedbom produžetka vodova niskotlačne mreže plinoopskrbe, koja je već izvedena u kontaktnim stambenim ulicama, te spajanjem vodova u prsten, sukladno kartografskom prikazu. 2) Mrežu plinoopskrbe treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. 3) Materijal voda treba definirati kao PE hD. 4) Ukoliko posebnim propisom nije određena manja vrijednost, najmanja međusobna udaljenost ukopanog plinovoda od drugih ukopanih instalacija utvrđuje se prema slijedećoj tabeli: Paralelno Minimalni razmaci Križanje (m) vođenje (M) Plinovodi međusobno 0,20 0,60 Plinovodi prema vodovodu i 0,20 0,60 kanalizaciji Plinovodi prama informacij- 0,30 0,50 skim kablovima Plinovod do elektroenergetskih 0,50 1,00 vodova Plinovod do okna i kanala 0,20 0,30 Stranica 2612 - Broj 19 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 29. prosinca 2006.

Članak 64.

Članak 64. 1) Plinske redukcijske stanice lociraju se unutar javnih zelenih površina, osim površine javnog parka /oznake Z1/. Kod odabira lokacije plinske redukcijske stanice potrebno je poštovati udaljenosti plinskih vodova prema drugim građevinama sukladno slijedećoj tabeli: Minimalni razmak Vrsta gradnje od plinovoda (m) od dvorišnih ograda 0,20 Od javnih cesta, ulica, vodotoka i 3,00 nadzemnih niskonaponskih vodova Od stambenih građevina, trafostanica 4,00 i visokih stabala Od javnih građevina, odnosno od građevina gdje se okuplja veći broj ljudi, kao i od skladišta zapaljivih 6,00 materijala i građevina građenih od drveta ili obučenih u drvo

Članak 65.

Članak 65. 1) Za kućne instalacije vodoopskrbe, odvodnje i opskrbe plinom kartografskim prikazom broj 6 - Uvjeti uređenja zemljišta, definiran je smjer priključenja građevina na mrežu infrastrukture. 2) Priključci na mrežu vodoopskrbe i odvodnje predviđaju se kao pojedinačni. 3) Vodomjerno okno potrebno je locirati unutar građevne čestice unutar prvih 5,0 m od ulične međe, osim u postojećem dijelu naselja gdje ga se može locirati ovisno o stanju na terenu i na drugim dijelovima čestice. 4) Plinski ormarić za priključak plina locira se na pročelju građevine ili kao samostojeći plinski, tipski ormarić unutar čestice, na mjestu na kojem ne ometa promet. 3.2.2.Elektroopskrba i javna rasvjeta

Članak 66.

Članak 66. 1) Planirane mreže elektroopskrbe i javne rasvjete prikazane su na kartografskom prikazu broj 5. - “Plan komunalne infrastrukture - mreže elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacijska mreža”, a položaj vodova unutar koridora ulica dat je prikazom poprečnog profila ulice. 2) Opskrbu el. energijom i javnu rasvjetu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke. 3) Niskonaponska mreža elektroopskrbe i javne rasvjete predviđa se kao zračna, a potrebno ju je izvesti kao produžetak postojeće nn mreže unutar područja obuhvata, odnosno kao novu , spajanjem na planiranu trafostanicu unutar područja obuhvata.

Članak 67.

Članak 67. 1) Izgradnja transformatorske stanice predviđena je na vlastitoj građevnoj čestici prema grafičkom prikazu. 2) Planiranu transformatorsku stanicu potrebno je povezati podzemnim srednjenaponskim kabelskim vodom s postojećim trafostanicama u naselju, prema kartografskom prikazu. 3) Na pojedinačnoj gospodarskoj građevnoj čestici moguće je izgraditi transformatorsku stanicu za potrebe pojedinačnog korisnika ili nekoliko korisnika, te je podzemnim srednjenaponskim kabelskim spojem povezati na najbližu postojeću transformatorsku stanicu.

Članak 68.

Članak 68. 1) Svjetiljke javne rasvjete treba montirati na tipizirane stupove. 2) Prosječni razmak između stupova treba projektirati na cca 20 m, odnosno na način da se osigura dobra osvijetljenost ulice. 3) Zbog racionalnijeg korištenja električne energije, a da bi se osigurali minimalni uvjeti vođenja i identifikacije treba omogućiti držanje u funkciji polovine rasvjetnih tijela. 4) Svaki stup treba uzemljiti i zaštititi od indirektnog dodira.
Članak 69. 1) Niskonaponske priključke građevina izvesti spajanjem na zračnu niskonaponsku uličnu mrežu, prema pravilima i tipizaciji lokalnog distributera. 2) Priključni ormarić treba locirati na vanjskom zidu građevine na način da bude lako pristupačan za očitanje, spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 3) Za gospodarske građevine predviđen je način priključenja građevina vlastitim nn priključkom podzemnim kabelskim vodom iz trafostanica, a polaganje takvih priključaka treba voditi javnim koridorima, a ne preko susjednih čestica. 3.2.3. Telekomunikacijska mreža

Članak 70.

Članak 70. 1) Trasa fiksne telekomunikacijske mreže prikazana je na kartografskom prikazu broj 5 - “Plan komunalne infrastrukture - mreže elektroopskrbe, javne rasvjete i telekomunikacijska mreža”, a položaj vodova dat je prikazom karakterističnih poprečnih profila ulica. 2) Telekomunikacijsku mrežu treba projektirati prema posebnim uvjetima distributera, posebnim propisima i pravilima struke.
Članak 71. Telekomunikacijsku mrežu fiksne telefonije treba projektirati i izvesti kao podzemnu kabelsku kanalizaciju, spojem na postojeću TK mrežu i to kao jednostrano ili obostrano vođenu unutar koridora ulica, sukladno kartografskom prikazu.

Članak 72.

Članak 72. 1) Priključci na mrežu fiksne telefonije se izvode spojem kućnih priključnih kutija na TK okna. 2) Tip, lokacija postave i način priključenja priključne telefonske kutije na TK mrežu treba odrediti prema tipizaciji lokalnog distributera, danoj prethodnim uvjetima. 3) Unutarnji kućni razvod treba projektirati prema posebnim propisima.
Članak 73. Bazne postaje mobilnih telekomunikacijskih mreža ne mogu se pozicionirati unutar područja obuhvata DPU-a. 29. prosinca 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 19 - Stranica 2613 4. Uvjeti uređenja i opreme zelenih površina

Članak 74.

Članak 74. 1) Javne zelene površine čine zelene površine javnog režima korištenja neovisno o pripadnosti pojedinoj građevnoj čestici, koridoru prometnice ili je čestica formirana kao zaštitna površina. 2) Zeleni pojas u sastavu uličnog koridora određen je karakterističnim poprečnim profilom planirane ulice. 3) Zelenu površinu uz kanal oborinske odvodnje potrebno je uređivati na način da omogućava funkciju kanala oborinske odvodnje. 4) Zelene površine potrebno je uređivati sadnjom autohtonih biljnih vrsta, koje nemaju izražena alergena svojstva. 5. Uvjeti i način gradnje građevina

Članak 75.

Članak 75. 1) Uvjeti gradnje građevina grafički su prikazani na kartografskom prikazu broj 7. - Uvjeti gradnje građevina. 2) Na građevnim česticama graditi je dozvoljeno unutar površine za razvoj tlocrta građevina, odnosno u skladu s odredbama iz poglavlja 2.2. - 2.5.
Članak 76. 1) Za gradnju građevina određeni su slijedeći načini gradnje: - samostojeća gradnja /oznaka SS/ - mješoviti način gradnje /oznaka MJ/ te - gradnja u kompleksu /oznaka K/. 2) Samostojeća gradnja označava gradnju jedne građevine na čestici, odmaknute od međa čestice. 3) Kod mješovitog načina gradnje, tipologija gradnje odabire se ovisno o funkciji građevine između samostojeće i gradnje u kompleksu. 4) Građevine koje se grade u kompleksu sastoje se od više sadržajnih jedinica koje su međusobno fizički ili funkcionalno povezane, a smještene su na jednoj građevnoj čestici.

Članak 77.

Članak 77. 1) Međusobna udaljenost građevina na istoj čestici treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina, - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici i - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu - izvedbom protupožarnih barijera. 2) Međusobna udaljenost građevina na istoj građevnoj čestici, ukoliko nisu građene u kompleksu, mora biti minimalno jednaka visini vijenca osnovnog korpusa više građevine, ali ne može biti manja od širine vatrogasnog koridora. 3) Vatrogasni koridor određuje se sa h/2 više građevine, ali ne može biti uži od 4,0 m. 4) Obveza izgradnje unutarnje i vanjske hidrantske mreže za gašenje požara utvrđuje se sukladno člancima 3. i 4. Pravilnika o hidrantskoj mreži za gašenje požara.

Članak 78.

Članak 78. 1) Ovaj DPU ne predviđa izgradnju javnih skloništa na području obuhvata. 2) Skloništa treba projektirati i izvoditi u skladu s Planom zaštite i spašavanja Općine, odnosno drugim važećim posebnim propisima.
Članak 79. Posebni uvjeti gradnje, koji nisu sadržani u ovom Detaljnom planu uređenja, određuju se na temelju posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona. 6. Mjere sprečavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš
Članak 80. 1) Za sve čestice treba predvidjeti skupljanje i odvodnju otpadnih - sanitarno-fekalnih, tehnoloških i oborinskih voda - na način da zadovoljavaju zakonom propisane standarde kvalitete vode, prije ispuštanja u sustave javne odvodnje. 2) Ne dozvoljava se priključenje građevina na sustav odvodnje sanitarno-fekalnih voda, ukoliko on nije izveden u cjelini, odnosno ako sustav odvodnje nije priključen na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u funkciji. 3) Otvorena skladišta treba organizirati na način da uslijed djelovanja oborina nije moguća promjena sastava odlaganog materijala, na način da se otapanjem ili drugim kemijskim postupcima zagadi okolno tlo i podzemne vode.

Članak 81.

Članak 81. 1) Zaštitu zraka potrebno je provoditi prema posebnim propisima. 2) Emisije u zrak dozvoljene su u mjeri koja osigurava minimalno II. kategoriju kvalitete zraka (umjereno onečišćen zrak).
Članak 82. 1) Buka koja se uslijed tehnološkog postupka može razviti u radnim prostorima, treba se primjenom propisa zaštite na radu ograničiti na dozvoljenu, prema važećem propisu o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave. 2) Utjecaj buke izvan pojedinog radnog prostora treba ograničiti primjenom adekvatnih materijala, na način da ukupna razina buke unutar područja obuhvata DPU-a, ne bude veća od 60 dB(A) danju i 55 dB(A) noću. 3) Utjecaj buke u kontaktnoj stambenoj zoni, izvan obuhvata DPU-a, treba ograničiti primjenom adekvatnih materijala, na način da ukupna razina buke izvan obuhvata DPU-a, ne bude veća od 55 dB(A) danju i 45 dB(A) noću. 4) Vrijednosti navedene u stavcima 2. i 3. ovog članka trebaju biti i manje ukoliko ih takvima odrede posebni propisi.

Članak 83.

Članak 83. 1) Za sve građevne čestice treba prilikom izrade glavnog projekta definirati mjesto za postavu kontejnera za skupljanje komunalnog i tehnološkog otpada na građevnoj čestici i navesti način zbrinjavanja, odnosno mjesto odlaganja otpada, te tehnologiju skupljanja. Stranica 2614 - Broj 19 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 29. prosinca 2006.
Članak 84. Ostali uvjeti sprečavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš, vezanih za obavljanje pojedine djelatnosti određuju se na temelju posebnih propisa. 7. Mjere provedbe Prostornog plana

Ostali akti u ovom izdanju (6)