Cijelo izdanje (sadržaj nije strojno razdvojen)

25. listopada 2006. Broj 12 - Stranica 1729 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” I S S N 1 3 3 2 - 7 0 9 7 SLUŽBENI GLASNIK MEĐ I MU R S K E Ž U PA N I JE “Službeni glasnik Međimurske Broj 12 - 2006. - Godina XIV. Čakovec, 25. listopada 2006. županije” izlazi po potrebi S A D R Ž A J MEĐIMURSKA ŽUPANIJA AKTI ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE 99. Zaključak o prihvaćanju Plana gospodarenja otpadom u Međimurskoj županiji 1729 Plan gospodarenja otpadom u Međimurskoj županiji 1729 MEĐIMURSKA ŽUPANIJA AKTI ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE 99. Temeljem članka 10. stavka 2. Zakona o otpadu (“Narodne novine”, broj 178/04 i 111/06), članka 18. Statuta Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 2/06 - pročišćeni tekst) i članka 73. Poslovnika Skupštine Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 6/06 - pročišćeni tekst), Skupština Međimurske županije na 10. sjednici održanoj 20. listopada 2006. godine, donijela je ZAKLJUČAK o prihvaćanju Plana gospodarenja otpadom u Međimurskoj županiji 1. Prihvaća se Plan gospodarenja otpadom u Međimurskoj županiji. 2. Ovaj Zaključak i Plan gospodarenja otpadom u Međimurskoj županiji objavit će se u “Službenom glasniku Međimurske županije”. SKUPŠTINA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE KLASA: 351-01/06-04/7 URBROJ: 2109/1-02-06-03 Čakovec, 20. listopada 2006. PREDSJEDNIK Vladimir Ivković, dipl. iur., v. r. PLAN GOSPODARENJA OTPADOM U MEĐIMURSKOJ ŽUPANIJI SADRŽAJ 1. UVOD 2. POLAZIŠTA ZA IZRADU PLANA GOSPODARENJA OTPADOM................... 1730 2.1. Problematika gospodarenja otpadom .........1730 2.2. Zakonodavni okvir ....................................1731 2.3. Načela gospodarenja otpadom ...................1735 2.4. Odgovornosti u provedbi Plana gospodarenja otpadom ..............................1736 2.5. Ciljevi plana gospodarenja otpadom županije ...................................................1736 Stranica 1730 - Broj 12 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 25. listopada 2006.

3. OBILJEŽJA PROSTORA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE .................................................. 1737 3.1. Teritorijalni ustroj Međimurske županije ...1737 3.2. Gospodarstvo Županije .............................1738 4. POSTOJEĆE STANJE GOSPODARENJA OTPADOM U ŽUPANIJI .......................... 1738 4.1. Postupanje s komunalnim otpadom na području Županije ....................................1739 4.2. Analiza postojećih odlagališta na području Županije ....................................1748 4.3. Podaci o neopasnom i opasnom proizvodnom otpadu na području Županije ................................................... 1796 5. PRIJEDLOG SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM U MEĐIMURSKOJ ŽUPANIJI .................................................. 1803 5.1. Planirani sustav gospodarenja otpadom .....1803 5.2. Izbjegavanje (prevencija) i smanjivanje količina otpada .........................................1804 5.3. Edukacija i razvoj odnosa s javnošću ........1806 5.4. Odvojeno skupljanje otpada ......................1806 5.5. Skupljanje i prijevoz otpada.......................1809 5.6. Skladištenje otpada....................................1810 5.7. Obrada otpada .......................................... 1811 5.8. Odlaganje otpada.......................................1812 5.9. Opis županijskog centra za gospodarenje otpadom ...............................1813 5.10. Prijedlog rješavanja problema odlagališta ..1813 5.11. Financiranje ..............................................1815 6. ZAKLJUČAK 1. UVOD Gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj prioritetno je pitanje zaštite okoliša, te jedno od najzahtjevnijih područja u smislu usklađivanja sa standardima Europske Unije. Za razliku od zemalja članica EU, gdje je otpad strateški resurs od kojeg se dobivaju određene količine energije, Hrvatska je suočena s kompleksnim i višestrukim problemima u gospodarenju otpadom koji ozbiljno ugrožavaju okoliš.

Rješavanje tih problema i orijentacija prema suvremenom gospodarenju otpadom jedan su od preduvjeta za ulazak u Europsku Uniju. Suvremeno gospodarenje otpadom čini skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na sprečavanje nastanka otpada, smanjivanje količina otpada i/ili njegova štetna utjecaja na okoliš, zatim skupljanje, prijevoz, oporaba, te nadzor nad tim djelatnostima i skrb za odlagališta na gospodarski učinkovit i po okoliš prihvatljiv način. Plan gospodarenja otpadom u Međimurskoj županiji imat će ključnu ulogu u uspostavi održivog sustava gospodarenja otpadom u Županiji, a u skladu sa obvezama i smjernicama iz nacionalne zakonske regulative, europskih direktiva, te državnih i lokalnih planskih dokumenata. Sadržaj i način izrade plana gospodarenja otpadom nije strogo definiran. Temeljem EU smjernica, predlažu se osnovni dijelovi plana: - polazište izrade plana, - opis postojećeg stanja gospodarenja otpadom, - planirani sustav gospodarenja otpadom. Plan gospodarenja otpadom u Međimurskoj županiji predlaže koncept sustavnog gospodarenja otpadom u Županiji i usklađen je sa strateškim usmjerenjima cjelovitog gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj. S prostorno-planskog gledišta, uzevši u obzir važne elemente zaštite okoliša, te u konačnici i elemente gospodarskog razvoja i održivosti, bitna značajka Plana je uspostava županijskog centra za gospodarenje otpadom kao središnjeg županijskog objekta/prostora za gospodarenje komunalnim i neopasnim otpadom. Polazište plana je iznalaženje povoljne lokacije i uspostava privremenog županijskog centra za gospodarenje otpadom te postupno smanjivanje broja odlagališta u Županiji, uz odgovarajuću provedbu sanacija i rekultiviranja prostora.

U tom smislu analizirane su sve postojeće i planirane lokacije za postupanje s otpadom. Za prostor čitave Županije provedena je sustavna analiza prostora, analiza prikladnosti postojećih i planiranih odlagališta s obzirom na tehničke uvjete odlagališta, prostorno-planske kriterije i utjecaj na okoliš. Na temelju tih kriterija isključeni su nepogodni prostori te istaknuti pogodni prostori za lociranje odlagališta otpada, odnosno privremenog županijskog centra za gospodarenje otpadom. Plan je izrađen na temelju informacija dobivenih tijekom terenskih obilazaka gradova i općina te od subjekata koji su na području županije važni sudionici u gospodarenju otpadom. Kroz Plan je prikazano postojeće stanje gospodarenja otpadom, stanje “divljih odlagališta” i otpadom onečišćenog tla. Dan je opis aktivnosti pojedinih gradova i općina, njihovih upravnih struktura i komunalnih poduzeća. 2. POLAZIŠTA ZA IZRADU PLANA GOSPODARENJA OTPADOM U ŽUPANIJI 2.1. Problematika gospodarenja otpadom u županiji Problematika gospodarenja otpadom u županiji gotovo je istovjetna s evidentiranim postojećim stanjem i problemima u gospodarenju otpadom u cijeloj Hrvatskoj. Postojeći sustav gospodarenja u stvarnosti ne funkcionira na odgovarajući i zadovoljavajući način, nije podjednako razvijen u svim segmentima i nije efikasan. Efikasno gospodarenje otpadom podrazumijeva koordinirano provođenje aktivnosti gospodarenja otpadom, podjednako na državnoj i regionalnoj, odnosno lokalnoj razini. Zahtjeva poštivanje zakonskih obveza i Europskih direktiva te rukovođenje ekonomskim principima, optimalnim tehničkim rješenjima i stvarnim količinama i vrstama otpada.

Trenutna situacija je nepovoljna jer svaka lokalna samouprava pristupa rješavanju problema na način kako zna i koliko je u mogućnosti, najčešće kampanjski i bez komunikacije (sa susjednim lokalnim i regionalnim 25. listopada 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 12 - Stranica 1731 samoupravama, državnom upravom). Posljedice neprimjernog gospodarenja otpadom su brojne, od nepovoljnog stanja u prostoru općenito do smanjena kakvoće okoliša i kakvoće življenja, te nepovoljnih učinaka na ljudsko zdravlje. Glavni problemi u gospodarenju otpadom u Hrvatskoj, a koji su u velikoj mjeri prisutni i u županiji su slijedeći: - porast količina otpada (kao posljedica nedostatnog djelovanja mjera za izbjegavanje otpada), - nedovoljan udio kontroliranog skupljanja i zbrinjavanja otpada, - nepouzdani podaci o količinama i tokovima otpada, - neprimjerena rješenja konačnog odlaganja otpada (“divlja” odlagališta, odabir nepovoljnih lokacija za odlaganje otpada, zajedničko odlaganje različitih kategorija otpada itd.), - nedovoljno razvijeno odvojeno skupljanje korisnih i štetnih komponenti otpada i recikliranje, nedostatak uređaja za obradu otpada, - nedostatak financijskih sredstava za izgradnju objekata za gospodarenje otpadom, - nedosljednost provođenja postojeće zakonske regulative i neusklađenost sa zakonskom regulativom EU, - NIMBY efekt (Not In My BackYard – Ne u mojem dvorištu) i s time povezane teškoće odabira lokacija za zabrinjavanje otpada, - NIMET efekt (Not In My Election Time – Ne za mojega mandata), tj. neodlučnost političara za poduzimanje aktivnosti po pitanju gospodarenja otpadom, a posebice kod odabira lokacija za zabrinjavanje otpada.

Prostornim planom Međimurske županije lokacija “Pustošija” definirana je kao sanitarno odlagalište komunalnog i neopasno tehnološkog otpada za područje cijele županije, i to temeljem Geološke i hidro-geološke studije Međimurja te Studije o utjecaju na okoliš budućeg sanitarnog odlagališta “Pustošija”. U Prostornom planu Međimurske županije ostavljena je i mogućnost da se jedinice lokalne samouprave same mogu odlučiti na odlaganje svog komunalnog otpada na svom ili zajedničkom odlagalištu prema kriterijima koji proizlaze iz važeće zakonske regulative i odredbi Prostornog plana, kao i krajnja mogućnost da se ukoliko do toga dođe otpad zbrinjava van granica Međimurske županije. Županija se tako uključila i u projekt Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasno tehnološkog otpada na području Sjeverozapadne Hrvatske. Osnivači javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasno tehnološkog otpada Sjeverozapadne Hrvatske su: Krapinsko – zagorska županija, Varaždinska županija, Koprivničko – križevačka županija, Međimurska županija, Grad Varaždin, Grad Ivanec, Grad Lepoglava, Grad Ludbreg, Grad Novi Marof, Grad Varaždinske toplice, Grad Prelog, a Odluku o pridruženju donijeli su gradovi: Mursko Središće, Koprivnica, Križevci, Đurđevac, Klanjec, Pregrada, Zlatar. Sjedište javne ustanove nalazi se u Koprivnici, Antuna Nemčića 5. Područje obuhvata projekta površinski iznosi 4 954 km2, a obuhvaća 570 094 stanovnika, odnosno 175 199 domaćinstava. Trenutačno je koncept regionalnog odlagališta neizvjestan, ali ta opcija dugoročno može donijeti očekivana rješenja.

Treba istaći da nijedna jedinica lokalne samouprave na području Županije u svojim Prostornim planovima uređenja nije definirala centar za gospodarenje otpadom, odnosno prostor za odlaganje otpada. Plan gospodarenja otpadom u županiji donosi aktivnosti usmjerene na uspostavu održivog sustava gospodarenja otpadom, tj. aktivnosti koje prethode implementaciji i operativnoj uspostavi sustava. Predlaže se koncept održivog sustava gospodarenja otpadom na razini županije koji uključuje lokalnu samoupravu, gradove i općine, subjekte u sustavu gospodarenja otpadom (komunalna poduzeća, proizvođače, sakupljače, obrađivače itd.), a u skladu je sa državnim planskim dokumentima. Površine onečišćene otpadom treba sanirati, za neke je planirana prenamjena u reciklažno dvorište. 2.2. Zakonodavni okvir Nacionalnom strategijom zaštite okoliša i Nacionalnim planom djelovanja za okoliš (“Narodne novine”, 46/02) utvrđeno je da je neodgovarajuće gospodarenje otpadom najveći problem zaštite okoliša u Hrvatskoj. Količina otpada raste, a infrastruktura koja bi taj otpad trebala zbrinuti nije dostatna. Sustav gospodarenja otpadom ne funkcionira u potpunosti, između ostaloga i stoga što se kasnilo sa donošenjem cjelovite strategije na razini RH, nedostatka znanja i obučenih kadrova, nedorečenih propisa, te do nedavno nepostojanja financijskih poticaja/mehanizama. Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (“Narodne novine”, broj 130/05) Strategiju gospodarenja otpadom Republike Hrvatske donio je Hrvatski sabor na 14. sjednici 14. listopada 2005.

godine. Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo gospodariti. Osnovni sadržaj strategije: - opis postojećeg stanja – s opisom današnjih tokova otpada i količina svih vrsta otpada – komunalnog, građevinskog, opasnog, ambalažnog i sl., - smjernice s Konceptom organizacije gospodarenja otpadom, specifično po pojedinim vrstama otpada; Prijedlog sanacija današnjih mahom neuređenih odlagališta; Prijedlogom izgradnje novih odlagališta, - procjena investicija i izvora financiranja. Temelji strategije: 1. Smanjenje volumena – izdvajanjem korisnog otpada koji odlazi na reciklažu (ambalažni otpad, električki i elektronski otpad, automobilske gume, papir i dr.), 2. Izgradnja regionalnih/županijskih centara – odlagališta, a)sanacija i zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta, uz korištenje još pet godina do izgradnje županijskih, b) izgradnja županijskih (regionalnih) uređenih centara gospodarenja otpadom sa uređenim odlagalištima (max. 21 kom), c) primjena najnovijih tehnologija obrade otpada (MBO – mehaničko – biološka obrada i smanjenje Stranica 1732 - Broj 12 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 25. listopada 2006. otpada na cca. 20% današnjeg volumena) i druge nove tehnologije. Ciljevi i mjere iz strategije: - izbjegavanje i smanjivanje količine otpada na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz materijalnu i energetsku oporabu otpada, - razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom (IVO koncept – Izbjegavanje – Vrednovanje – Odlaganje), - smanjivanje rizika od otpada, - doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj, - edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za rješavanje problema gospodarenja otpadom.

Smjernice koje proizlaze iz Strategije: - razvoj cjelovitog sustava gospodarenja otpadom (IVO koncept), - aktivnosti po pojedinim tokovima otpada – prilagodba EU propisima, - instrumenti za provedbu planiranih aktivnosti (2 uredbe + 13 pravilnika, usklađeno s EU direktivama), - sanacija odlagališta i starih opterećenja. Zakon o otpadu (“Narodne novine”, broj 178/04) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o otpadu (“Narodne novine”, broj 111/06) Ovim se Zakonom uređuje način gospodarenja otpadom: načela i ciljevi gospodarenja, planski dokumenti, nadležnosti i odgovornosti u svezi s gospodarenjem, troškovi, informacijski sustav, uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje otpadom, način obavljanja djelatnosti, prekogranični promet otpadom, koncesije i nadzor nad gospodarenjem otpadom. Gospodarenje otpadom je skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na: 1. sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegovoga štetnog utjecaja na okoliš, 2. obavljanje skupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u svezi s otpadom, te nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti, 3. skrb za odlagališta koja su zatvorena. Gospodarenje otpadom mora se provoditi na način da se ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i bez uporabe postupaka i/ili načina koji bi mogli štetiti okolišu, a posebice kako bi se izbjeglo: 1. rizik onečišćenja: voda, tla i zraka, 2. pojava buke, 3. pojava neugodnih mirisa, 4. ugrožavanje biljnog i životinjskog svijeta, 5. štetan utjecaj na područja kulturno-povijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti, 6. nastajanje eksplozije ili požara.

Ciljevi gospodarenja otpadom su: 1. izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava otpada, i to posebice: - razvojem čistih tehnologija koje koriste manje prirodnih izvora, - tehničkim razvojem i promoviranjem proizvoda koji ne pridonose ili, u najmanjoj mogućoj mjeri pridonose, povećanju štetnog utjecaja otpada i opasnosti onečišćenja, - razvojem odgovarajućih metoda zbrinjavanja opasnih tvari sadržanih u otpadu namijenjenom oporabi, 2. oporaba otpada recikliranjem, ponovnom uporabom ili obnovom odnosno drugim postupkom koji omogućava izdvajanje sekundarnih sirovina, ili uporabu otpada u energetske svrhe, 3. zbrinjavanje otpada na propisan način, 4. sanacija otpadom onečišćenog okoliša. Gospodarenje otpadom temelji se na uvažavanju opće prihvaćenih načela zaštite okoliša, uređenih posebnim propisima, poštivanju načela međunarodnog prava zaštite okoliša, uvažavanju znanstvenih spoznaja i najbolje svjetske prakse, a osobito na sljedećim načelima: 1. onečišćivač plaća – posjednik otpada snosi sve troškove preventivnih mjera i mjera zbrinjavanja otpada, troškove gospodarenja otpadom koji nisu pokriveni prihodom ostvarenim od prerade otpada te je financijski odgovoran za provedbu preventivnih i sanacijskih mjera zbog štete za okoliš koju je prouzročio ili bi je mogao prouzročiti otpad, 2. odgovornost proizvođača – proizvođač proizvoda od kojega otpad potječe odgovoran je za odabir rješenja najprihvatljivijeg za okoliš prema svojstvima proizvoda i tehnologiji proizvodnje, uključujući vijek trajanja proizvoda i uporabu najbolje dostupne tehnologije, 3. blizina – oporaba i/ili zbrinjavanje otpada treba se obavljati u najbližoj odgovarajućoj građevini ili uređaju, uzimajući u obzir gospodarsku učinkovitost i prihvatljivost za okoliš.

Osim ovog osnovnog Zakona koji je donesen u prosincu 2004. godine ovo područje je dodatno normativno uređeno i kroz provedbene propise. Većina provedbenih propisa donesena je temeljem starih Zakona o otpadu (1994. godine i 2003. godine): Pravilnik o vrstama otpada (“Narodne novine”, broj 27/96, uz izmjene koje su sadržane u članku 9. Uredbe o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada, “Narodne novine”, broj 50/05) Ovim se Pravilnikom propisuju vrste otpada, ovisno o svojstvima i mjestu nastanka, način postupanja s pojedinim vrstama otpada, način dostave podataka o postupanju s otpadom, ispitivanje kemijsko-fizikalnih svojstava opasnog otpada, uzorkovanje otpada, sadržaj i izgled obrazaca pratećih i prijavnih listova, sadržaj i izgled obrazaca izvješća o ispitivanju kemijsko-fizikalnih svojstava otpada te kaznene odredbe za povredu odredbi ovoga Pravilnika. Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (“Narodne novine”, broj 123/97 i 112/01) Ovim se Pravilnikom određuju uvjeti tehničko-tehnološke opremljenosti prostora, opreme i građevina za skladištenje 25. listopada 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 12 - Stranica 1733 i obrađivanje otpada, odlagališta otpada, kategorije odlagališta otpada, tehnički uvjeti gradnje, način rada, zatvaranje odlagališta otpada, rok saniranja postojećih odlagališta otpada i stručna oprema za obavljanje poslova postupanja s otpadom. Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (“Narodne novine”, broj 32/98)

Ovom se Uredbom određuju uvjeti o tehničko-tehnološkoj opremljenosti prostora, opreme ili građevina za skladištenje, obrađivanje ili odlaganje opasnog otpada i potrebna stručna sprema za obavljanje poslova postupanja s opasnim otpadom. Pravilnik o Popisu pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću izvoza neopasnog otpada (“Narodne novine”, broj 1/04) Ovim Pravilnikom propisuje se način vođenja i sadržaj Popisa pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću izvoza neopasnog otpada (u daljnjem tekstu: Popis). Popis se vodi u obliku tvrdo ukoričene knjige u koju se ulaže popisni Obrazac PINO. Na naslovnoj stranici Popisa ispod naslova upisuje se pravni temelj uspostave Popisa te broj knjige. Popis se vodi i u elektroničkom obliku prema programskoj opremi za vođenje Popisa koju određuje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Provedbeni propisi doneseni temeljem Zakona o otpadu iz 2004. godine: Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (“Narodne novine”, broj 50/05) Ovom se Uredbom određuju kategorije, vrste i klasifikacija otpada ovisno svojstvima i mjestu nastanka otpada, te utvrđuje katalog otpada, lista opasnog otpada i popis otpada u prekograničnom prometu. Otpad je određen sljedećim kategorijama: - Q1 Ostaci iz proizvodnje ili uporabe koji nisu drugačije specificirani; - Q2 Proizvodi koji ne odgovaraju normama; - Q3 Proizvodi kojima je rok za odgovarajuću uporabu istekao; - Q4 Materijali koji su prosuti, odnosno proliveni, izgubljeni ili su pretrpjeli neku drugu nezgodu, uključujući i sve druge materijale, opremu itd., koji su onečišćeni kao posljedica takve nezgode;

- Q5 Materijali koji su zagađeni ili onečišćeni planiranim djelovanjem (npr. ostaci nakon postupaka čišćenja, ambalaža, spremnici itd.); - Q6 Neuporabljivi dijelovi (npr. odbačene baterije i akumulatori, istrošeni katalizatori itd.); - Q7 Tvari koje više ne zadovoljavaju kakvoćom (npr. onečišćene kiseline, onečišćena otapala, istrošene soli za otvrdnjavanje); - Q8 Ostaci iz proizvodnih procesa (npr. šljaka, destilacijski talog itd.); - Q9 Ostaci od procesa uklanjanja onečišćenja (npr. muljevi iz uređaja za pročišćavanje, prašina iz filtra za zrak, istrošeni filtri itd.); - Q10 Ostaci strojne i završne obrade (npr. tokarske strugotine, proizvodno iverje itd.); - Q11 Ostaci od vađenja i prerade sirovina (npr. jalovina, talog iz naftnih polja itd.); - Q12 Onečišćene tvari (npr. ulja onečišćena PCB- om/polikloriranim bifenilom itd.); - Q13 Materijali, tvari i proizvodi čija je uporaba zakonom zabranjena; - Q14 Proizvodi koje posjednik više neće koristiti (npr. iz poljoprivrede, kućanstava, ureda, trgovačkih djelatnosti ili dućana); - Q15 Onečišćeni materijali, tvari i proizvodi nastali kao rezultat sanacije tla; - Q16 Svi materijali, tvari ili proizvodi koji nisu navedeni u gornjim kategorijama. Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (“Narodne novine”, broj 97/05 i 115/05) Ovim Pravilnikom uređuje se način postupanja s ambalažom i ambalažnim otpadom, a osobito: - obveze proizvođača, uvoznika, ambalažera i prodavatelja u proizvodnji, na tržištu i uporabi ambalaže i ambalažnog otpada, - obavješćivanje proizvođača i potrošača o bitnim svojstvima proizvoda i ambalaže, - način naplate naknade za ambalažu i ambalažni otpad, - prikupljanje i gospodarenje ambalažom i ambalažnim otpadom, - povrat uporabljenih proizvoda odnosno ambalaže za ponovnu uporabu, - isplata naknade na oporabljivi otpad nakon iskorištenja proizvoda, - namjena i korištenje sredstava naknada koje se plaćaju na ambalažu i ambalažni otpad.

Odredbe ovoga Pravilnika odnose se na svu ambalažu i na sav ambalažni otpad. Iznimno, odredbe ovoga Pravilnika ne odnose se i na gospodarenje ambalažnim otpadom od opasnih tvari. Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (“Narodne novine”, broj 40/06) Ovim Pravilnikom propisuju se vrste i iznosi naknada koje plaćaju obveznici plaćanja naknada, način i rokovi obračunavanja i plaćanja naknada, način skupljanja otpadnih guma i visina naknada koje se plaćaju ovlaštenim skupljačima za skupljanje otpadnih guma, iznosi naknada koje se plaćaju oporabiteljima za oporabu otpadnih guma te druga pitanja u svezi gospodarenja otpadnim gumama. Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu određivanja iznosa vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave (“Narodne novine”. broj 59/06) kojim su Stranica 1734 - Broj 12 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 25. listopada 2006. utvrđena mjerila, postupak i način određivanja iznosa te način uplate i isplate naknade vlasnicima nekretnina koje se nalaze u zoni utjecaja građevine čija je isključiva namjena zbrinjavanje otpada i jedinici lokalne samouprave na čijem području se nalazi građevina kojoj je isključiva namjena zbrinjavanje otpada. Zakon o zaštiti okoliša (“Narodne novine”, broj 82/94 i 128/99) Ovim se Zakonom uređuje zaštita okoliša, radi očuvanja okoliša, smanjivanja rizika za život i zdravlje ljudi, osiguravanja i poboljšavanja kakvoće življenja za dobrobit sadašnjih i budućih generacija. Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, očuvanje prirodnih zajednica, racionalno korištenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog i održivog razvoja.

Okoliš je dobro od interesa za državu, i ima njezinu osobitu zaštitu. Jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne uprave i samouprave uređuje, organizira, financira i unapređuje poslove zaštite okoliša koji su regionalnog ili lokalnog značenja. Zaštita okoliša jedinice lokalne samouprave i jedinica lokalne uprave i samouprave obuhvaća: - osiguravanje uvjeta za provođenje programa zaštite okoliša, - pripremu i provođenje sanacije kada je to njezina obveza, - osiguravanje pračenja stanja okoliša (monitoring) i mjerenje imisija kad je to njezina obveza, - osiguranje uvjeta za vođenje katastra onečišćavanja okoliša, očevidnika o stanju okoliša i o mjerama zaštite okoliša i načinu obavješćivanja javnosti, - provođenje drugih mjera u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisom. Zakon o zaštiti zraka (“Narodne novine”, broj 178/04) Ovim se Zakonom određuju mjere, način organiziranja, provođenja i nadzora zaštite i poboljšanja kakvoće zraka, kao dijela okoliša od općeg dobra, koji ima osobitu zaštitu Republike Hrvatske. U cilju zaštite i poboljšanja kakvoće zraka nužno je: - utvrđivanje i ostvarivanje mjera u području zaštite i poboljšanja kakvoće zraka kako bi se izbjegle, spriječile ili smanjile štetne posljedice po ljudsko zdravlje, kakvoću življenja i okoliš u cjelini, - očuvanje kakvoće zraka ako je zrak čist ili neznatno onečišćen, te njezino poboljšavanje u slučajevima onečišćenosti, - sprječavanje i smanjivanje onečišćivanja koja utječu na oštećivanje ozonskog sloja i promjenu klime, - uspostava, održavanje i unaprjeđivanje cjelovitog sustava upravljanja kakvoćom zraka na teritoriju Države, - procjenjivanje i pribavljanje odgovarajućih podataka o kakvoći zraka na temelju standardiziranih metoda i mjerila i osiguravanje njihove dostupnosti javnosti, - izvršenje obveza preuzetih međunarodnim ugovorima i sporazumima kojih je Država strankom, te sudjelovanje u međunarodnoj suradnji u području zaštite i poboljšanja kakvoće zraka.

Zakon o fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (“Narodne novine”, broj 107/03) Ovim je Zakonom osnovan Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, uređeno njegovo ustrojstvo, djelatnost, izvori sredstava, namjena i način korištenja sredstava Fonda te druga pitanja u svezi s ostvarivanjem djelatnosti Fonda. U Fondu se obavljaju poslovi radi financiranja pripreme, provedbe i razvoja programa, projekata i sličnih aktivnosti u području: - očuvanja, održivog korištenja, zaštite i unaprjeđivanja okoliša, - energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije. Fond je osnovan radi osiguranja dodatnih sredstava za financiranje projekata, programa i sličnih aktivnosti u području očuvanja, održivog korištenja, zaštite i unapređivanja okoliša. U tom pogledu posebno su značajne prve aktivnosti za javno prikupljanje ponuda za dodjelu sredstava Fonda namijenjenih sufinanciranju programa sanacije odlagališta komunalnog otpada i divljih odlagališta. Zakon o prostornom uređenju (“Narodne novine”, broj 30/94, 68/98, 35/99, 61/00, 32/02 i 100/04) Prostornim uređenjem osigurava se gospodarenje, zaštita i upravljanje prostorom Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Država) kao osobito vrijednim i ograničenim nacionalnim dobrom. Prostorno uređenje obuhvaća mjere za ostvarivanje sustava prostornog uređenja te izradu i provođenje dokumenata prostornog uređenja. Gospodarenjem, zaštitom i upravljanjem prostorom ostvaruju se uvjeti za društveni gospodarski razvoj, zaštitu okoliša, racionalno korištenje prirodnih i povijesnih dobara na načelu integralnog pristupa u planiranju prostora. Integralni pristup u planiranju prostora obuhvaća naročito:

- poznavanje, provjeru i ocjenu mogućnosti razvoja u prostoru, - izradu dokumenata prostornog uređenja, - praćenje provedbe dokumenata prostornog uređenja. Zakon o komunalnom gospodarstvu (“Narodne novine”, broj 26/03, 82/04, 178/04) Ovim se Zakonom određuju načela, način obavljanja i financiranja komunalnog gospodarstva te ostala pitanja glede svrhovitog obavljanja komunalnih djelatnosti. 25. listopada 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 12 - Stranica 1735 Pod komunalnim gospodarstvom u smislu ovoga Zakona razumijeva se obavljanje komunalnih djelatnosti, a naročito pružanje komunalnih usluga od interesa za fizičke i pravne osobe, te financiranje građenja i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava na području općina, gradova i Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: jedinice lokalne samouprave) kao i županija kada je to određeno ovim Zakonom. Jedinice lokalne samouprave te pravne i fizičke osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti obvezne su na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa: - osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti, - osigurati održavanje komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnosti, - osigurati obavljanje komunalnih djelatnosti na načelima održivog razvoja, - osigurati javnost rada. U komunalnu djelatnost u smislu ovoga Zakona spada i odlaganje komunalnog otpada. Pod odlaganjem komunalnog otpada razumijeva se obrađivanje i trajno odlaganje komunalnog otpada na odlagališta komunalnog otpada te saniranje i zatvaranje odlagališta, na temelju posebnih propisa.

Jedinica lokalne samouprave koja nije u mogućnosti samostalno osigurati obavljanje komunalnih djelatnosti, odlukom svoga predstavničkog tijela obavljanje ovih poslova može povjeriti drugoj jedinici lokalne samouprave na području iste ili druge županije na temelju pisanog ugovora. Ukoliko jedinica lokalne samouprave nije organizirala trajno i kvalitetno obavljanje pojedinih komunalnih djelatnosti, te održavanje pojedinih objekata i uređaja komunalne infrastrukture u stanju funkcionalne sposobnosti prema odredbama Zakona, županija na čijem se području nalazi jedinica lokalne samouprave organizirat će obavljanje pojedine ili sviju komunalnih djelatnosti, odnosno održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u stanju funkcionalne sposobnosti, na teret jedinice lokalne samouprave. 2.3. Načela gospodarenja otpadom Gospodarenje otpadom u Županiji mora biti uređeno i usklađeno s relevantnom regulativom i planskim dokumentima, a sve u cilju smanjenja, odnosno uklanjanja nepovoljnog utjecaja na kakvoću okoliša i stanje u prostoru, gospodarstvo, standard života građana i zdravlje ljudi. Temeljna načela gospodarenja otpadom u Međimurskoj županiji moraju biti usklađena s važećom legislativom, smjernicama u Strategiji gospodarenja otpadom, direktivama EU, te moraju uvažavati opće prihvaćena načela zaštite okoliša. Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj trebao je biti donesen u roku od pet mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o otpadu (“Narodne novine”, broj 178/04 – 3.

prosinca 2004. godine), ali još nije donesen. I nacionalni plan i strategija gospodarenja otpadom RH slijede temeljna načela gospodarenja otpadom u EU te se na istim načelima temelji i gospodarenje otpadom u Međimurskoj županiji. U nastavku slijede temeljna načela gospodarenja otpadom u Međimurskoj županiji: 1. Načelo održivog razvoja Održivo gospodarenje otpadom podrazumijeva učinkovitije korištenje resursa, smanjenje količina otpada i gospodarenje otpadom na način da se doprinosi ciljevima održivog razvoja. Polazimo od pretpostavke da održivi razvoj: a) znači brigu o budućim generacijama i o dugoročnom zdravlju i cjelovitosti okoliša, b) obuhvaća skrb: - o kvaliteti života, - o pravednosti odnosa među ljudima, uključujući sprečavanje siromaštva, - o skladnosti odnosa među generacijama, jer ljudi u budućnosti zaslužuju okoliš barem takav, u kakvom mi danas uživamo, - o etičkim dimenzijama ljudskog blagostanja, c) pretpostavlja da bi daljnji razvoj mogao trajati tako dugo dok ga mogu podupirati prirodni resursi. 2. Načelo blizine i regionalni pristup u gospodarenju otpadom Načelo blizine podrazumijeva da se otpad, u pravilu, obrađuje i odlaže što je moguće bliže mjestu njegova nastanka, da bi se u toku transporta izbjegle nepoželjne posljedice na okoliš. Regionalno gospodarenje otpadom osigurava se primjenom i provedbom plana gospodarenja otpadom na području Županije koji se izrađuje temeljem strategije, plana i politike gospodarenja otpadom na državnoj razini u skladu s važećim domaćim i europskim zakonodavstvom.

3. Načelo hijerarhije gospodarenja otpadom Hijerarhija gospodarenja otpadom predstavlja redoslijed prioriteta u praksi gospodarenja otpadom: - izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada te smanjivanje njegovih opasnih svojstava, - ponovna upotreba, odnosno ponovno korištenje proizvoda za istu ili drugu namjenu, - recikliranje, odnosno ponovna uporaba otpada u proizvodnom procesu osim uporabe otpada u energetske svrhe, - korištenje vrijednih svojstava otpada (kompostiranje, proizvodnja energije i dr.), - odlaganje otpada odlaganjem ili spaljivanjem bez korištenja energije, ako ne postoji drugo odgovarajuće rješenje. 4. Načelo korištenja najboljih dostupnih tehnologija u odnosu na troškove i ekološku prihvatljivost Emisije u okoliš, propisane posebnih propisima, iz postrojenja za obradu otpada i odlagališta otpada moraju se umanjiti, koliko je to moguće, na tehnički i gospodarski najučinkovitiji način. 5. Načelo “onečišćivač plaća” Načelo “onečišćivač plaća” podrazumijeva da onečišćivač mora snositi troškove nastale kao posljedica njegovih Stranica 1736 - Broj 12 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 25. listopada 2006. aktivnosti. Troškovi stvaranja, obrade i odlaganja otpada moraju se uključiti u cijenu proizvoda. 6. Načelo odgovornosti proizvođača Ovo načelo znači da proizvođači, uvoznici, distributeri i prodavači proizvoda koji utječu na porast količina otpada snose odgovornost koja nastaje kao posljedica njihovih aktivnosti. Proizvođač snosi najveću odgovornost jer utječe na sastav i karakteristike proizvoda i njegove ambalaže.

Proizvođačje obavezan brinuti se o smanjenju nastajanja otpada, korištenju proizvoda koji se mogu ponovno reciklirati, razvoju tržišta za ponovno korištenje i reciklažu svojih proizvoda. U planu gospodarenja otpadom važno je slijediti raspored prioriteta u konceptu gospodarenja otpadom: - izbjegavanja nastajanja i smanjivanje štetnosti otpada, - ponovna uporaba otpada, odnosno ponovno korištenje proizvoda za istu namjenu ili neku drugu namjenu, - reciklaža, odnosno obrada otpada radi dobivanja sirovine za proizvodnju istog ili drugog proizvoda, - iskorištavanje vrijednih osobina otpada (kompostiranje i dr.), - odlaganje inertnog otpada, ako ne postoji drugo odgovarajuće rješenje. 2.4. Odgovornosti u provedbi Plana gospodarenja otpadom Prema Zakonu u otpadu (“Narodne novine”, broj 178/04) Država je odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom i spaljivanje, te osigurava uvjete i propisuje mjere za gospodarenje opasnim otpadom. Županija je odgovorna za gospodarenje svim vrstama otpada i provođenje propisanih mjera, osim za gospodarenje opasnim otpadom. Obvezna je suradnja županije s jedinicama lokalne samouprave u provedbi mjera gospodarenja otpadom. Lokalna samouprava odgovorna je za gospodarenje komunalnim otpadom, osiguranje uvjeta i provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom. Županijska skupština, općinsko odnosno gradsko vijeće (predstavnička tijela u županiji, općini odnosno gradu) donosi odluke i druge opće akte kojima uređuje pitanja iz samoupravnog djelokruga lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave, pa time i pitanja iz područja gospodarenja otpadom. Provođenje općih akata predstavničkog tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave osiguravaju izvršna tijela;

županijsko, općinsko odnosno gradsko poglavarstvo na čelu sa županom, općinskim načelnikom, odnosno gradonačelnikom. Zakon o otpadu (“Narodne novine”, broj 178/04) propisuje obvezu izrade Plana gospodarenja otpadom za područje županije kojim se utvrđuju obveze i mjere gospodarenja otpadom. Nadalje, isti zakon nalaže provedbu mjera gospodarenja otpadom na području nadležnosti određene jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave, te daje ovlaštenje Vladi Republike Hrvatske da na trošak jedinice područne ili lokalne samouprave provede mjere koje je ista propustila provesti. Predloženi Plan “živi” je dokument koji će se, po potrebi nadograđivati i/ili mijenjati u nekim dijelovima. Moguće promjene Plana uslijedit će kao rezultat kontrole kvalitete i unapređenja Plana, a u cilju zadovoljenja zakonske regulative, smjernica državnih planskih dokumenta, potreba Županije, gradova i općina, te zadovoljenja zahtjeva zaštite okoliša. Nakon što Županijska skupština prihvati Plan, obveza je područne (regionalne) i lokalne samouprave, te komunalnih poduzeća provedba svih predloženih i usvojenih mjera gospodarenja otpadom. Ured Državne uprave u područnoj (regionalnoj) samoupravi zadužen je za nadzor provedbe Plana gospodarenja otpadom. Isti Ured zadužen je i za podnošenje izvješća županijskoj skupštini o provedbi plana gospodarenja otpadom (izvršenje obveza, učinkovitost mjera) do 31. svibnja tekuće godine, za prethodnu godinu, te potom za dostavljanje usvojenog izvješća Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i Agenciji za zaštitu okoliša.

2.5. Ciljevi plana gospodarenja otpadom Županije Ciljevi plana gospodarenja otpadom na području Županije su: - smanjenje utjecaja otpada na okoliš i zdravlje ljudi, - poboljšati učinkovitost korištenja resursa na području Županije. Ključni cilj plana gospodarenja otpadom na području Županije je upravljanje otpadom na način da se doprinese održivom razvoju cijele županije i to kroz provedbu sustava gospodarenja otpadom koji će kontrolirati nastajanje otpada, smanjiti utjecaj proizvodnje otpada na okoliš, poboljšati učinkovitost resursa, omogućiti pravilno odlaganje, stimulirati investiranje i povećati ekonomske mogućnosti koje nastaju iz otpada. Kroz cilj potrebno je: - promijeniti postojeću infrastrukturu za gospodarenje otpadom, - usvojiti načela i plan razvoja gospodarenja otpadom, - dosljedno provođenje sadašnjih i budućih zakonskih obveza i ciljeva iz Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, - osigurati da se sustav gospodarenja otpadom razvije u skladu s najprihvatljivijim tehnologijama za okoliš i zdravlje ljudi koje uključuju načela održivog razvoja i integralnog upravljanja otpadom i donose najviši mogući doprinos smanjenju utjecaja društva na okoliš po prihvatljivim troškovima, - omogućiti svim zainteresiranim stranama da se uključe u plan, - osigurati kroz reviziju plana uvođenje novih tehnologija za obradu otpada, - osigurati da proces gospodarenja otpadom na području Županije bude jasan, transparentan i informativan svim zainteresiranim stranama, - podići svijest za buduće izazove u provedbi plana gospodarenja otpadom.

25. listopada 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 12 - Stranica 1737 3. OBILJEŽJA PROSTORA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE 3.1. Teritorijalni ustroj Međimurske županije Međimurska županija smjestila se između Mure i Drave na krajnjem sjeveru Hrvatske. Pogranična je županija i graniči sa Republikom Slovenijom i Republikom Mađarskom te županijama: Varaždinskom i Koprivničko-križevačkom. Državna granica s Republikom Slovenijom i Republikom Mađarskom iznosi 110,5 km, a županijske granice iznose 71,8 km. Ukupna dužina granica iznosi 182,3 km. Međimurska županija prostire se na 729,5 km2, najmanja je županija po površini u Republici Hrvatskoj s udjelom od 1,29 %. Na prostoru Županije prema popisu iz 2001. godine živi 118 426 stanovnika, prosječne gustoće naseljenosti od 162 st/km2. Najgušće je naseljen Grad Čakovec - 361,7 st/km2, a najmanje Općina Gornji Mihaljevec - 64 st/km2. Šest jedinica lokalne samouprave iznad su prosječne gustoće MŽ-e (od 172,7 – 361,7 st/km2), a 19 jedinica lokalne samouprave su ispod prosjeka MŽ-e (od 64 – 149 st/km2). Po broju stanovnika na 17–om je mjestu u Republici Hrvatskoj, odnosno 2,71% ukupnog stanovništva Republike Hrvatske (prema popisu iz 2001. godine 4.437.460 stanovnika) živi u Međimurskoj županiji. U sastavu Međimurske županije nalaze se tri grada (Čakovec, Mursko Središće i Prelog) i 22 općine (Belica, Dekanovec, Domašinec, Donja Dubrava, Donji Kraljevec, Donji Vidovec, Goričan, Gornji Mihaljevec, Kotoriba, Mala Subotica, Nedelišće, Orehovica, Podturen, Pribislavec, Selnica, Strahoninec, Sveti Juraj na Bregu, Sveta Marija, Sveti Martin na Muri, Šenkovec, Štrigova i Vratišinec).

Najveća Općina je Nedelišće (11.544 stanovnika), a najmanja Općina Dekanovec (832 stanovnika). Ukupno je statistički iskazano 127 naselja - najveće je naselje Čakovec s 15.790 stanovnika, a najmanje Preseka s 70 stanovnika. Prirodni resursi na području Međimurske županije: 1. poljoprivredno zemljište obradivo 519,7 km2 71,25% od toga oranice 367,6 km2 50,40% livade 113,6 km2 15,40% voćnjaci 27,5 km2 3,80% vinogradi 11,0 km2 1,50% pašnjaci 20,0 km2 2,70% šume 93,0 km2 12,80% ostalo-naselja građevinska područja 96,8 km2 13,30% 2. voda -veliki rezervoar čiste pitke vode 3. mineralne sirovine: - šljunak - pijesak – male količine - plin - nova istraživanja ukazuju na isplativost eksploatacije: - geotermalna voda – Vučkovec – Toplice Sv. Martin - Draškovec - nafta za sad neisplativa za eksploataciju - ugljen eksploatiran – neisplativo Tablica 1.: Površina, broj naselja, broj kućanstva i stanovnika u jedinica lokalne samouprave na području Županije POVRŠINA BROJ GRAD/OPĆINA (km2) NASELJA Čakovec 72,97 Mursko Središće 33,83 Prelog 63,65 Belica 27,75 Dekanovec 6,02 Domašinec 35,33 Donja Dubrava 19,16 Donji Kraljevec 36,34 Donji Vidovec 13,64 Goričan 21,56 Gornji Mihaljevec 24,23 Kotoriba 26,58 Mala Subotica 34,36 Nedelišće 58,32 Orehovica 28,33 Podturen 31,42 Pribislavec 11,26 Selnica 24,97 Strahoninec 8,35 Sveti Juraj na Bregu 23,40 Sveta Marija 35,00 Sveti Martin na Muri 25,24 Šenkovec 6,66 Štrigova 44,79 Vratišinec 16,62 UKUPNO 729,78 BROJ STANOVNIŠTVO KUĆANSTVA 1991. 2001. (2001.)

13 9 603 27 250 27 526 5 1 986 6 631 6 548 8 2 304 8 024 7 871 2 919 3 635 3 509 1 243 941 832 2 700 2 590 2 459 1 753 2 536 2 274 6 1 452 5 313 4 931 1 492 1 756 1 595 1 920 3 221 3 148 12 646 2 080 2 046 1 1 042 3 579 3 333 6 1 536 5 689 5 676 10 3 372 11 248 11 544 3 784 3 038 2 769 5 1 262 4 663 4 392 1 840 2 746 2 929 10 1 043 3 322 3 442 1 807 2 580 2 728 9 1 603 5 012 5 279 2 771 2 601 2 433 13 916 2 987 2 958 2 826 2 537 2 770 10 1 101 3 493 2 221 2 607 2 394 3 213 127 36 528 119 866 118 426 Stranica 1738 - Broj 12 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 25. listopada 2006. Zaštićeni dijelovi prirode: Na području Međimurske županije nalazi se 11 zaštićenih dijelova koji obuhvaćaju 14 496,5 ha (19,85 % površine županije) u slijedećim kategorijama zaštite: - Spomenik prirode, - Značajni krajobraz, - Spomenik parkovne arhitekture. Zaštićene prirodne vrijednosti na području Međimurske županije sukladno Zakonu o zaštiti prirode su: Značajni krajobraz rijeke Mure (površine 14 469,4 ha), Spomenik prirode Vlažne livade na lokalitetu Bedekovićeve grabe u Općini Sveti Juraj na Bregu (površine 13, 127 ha), Spomenik prirode stablo Hrasta lužnjaka (Quercus robur) ispred crkve Sv. Vida u Donjem Vidovcu, Spomenik parkovne arhitekture Perivoj Zrinski u Čakovcu, Spomenik parkovne arhitekture stablo Platane (Platanus orientalis) u Nedelišću, Spomenik parkovne arhitekture stablo Lipe (Tilia parvifolia) u Strelcu, Spomenik parkovne arhitekture stablo Ginka (Ginkgo biloba) u Donjoj Dubravi, Spomenik parkovne arhitekture dva stabla Platane (Platanus orientalis) u Svetom Urbanu, Spomenik parkovne arhitekture stablo Tulipanovca (Liriodendron tulipifera) u Vučetincu, Spomenik parkovne arhitekture Glicinija (Wisteria sinensis) u Čakovcu, Spomenik parkovne arhitekture stablo Magnolije (Magnolia lilioflora) u Pribislavcu.

3.2. Gospodarstvo Županije Međimurska županija je po razvijenosti, mjerenoj prema visini BDP-a po stanovniku (17% manji od hrvatskog prosjeka)1, rangirana na 7. mjesto2 u Hrvatskoj (bez Zagreba). Prema podacima Financijske agencije u 2005. godini od ukupno 1 813 aktivnih poduzetnika u Međimurskoj županiji, malih je bilo 1 703 (93.9%), srednjih 80 (4.4%), a velikih je bilo 30 (1.56%). Što se tiče djelatnosti kojima se bave, u međimurskom gospodarstvu najzastupljeniji su trgovci (35% od ukupnog broja). Nakon toga, slijedi prerađivačka industrija (19.5%), a potom građevinarstvo (13.3%). Dok se posljednjih godina trend rasta broja novih poduzeća u djelatnosti usporava, a u prerađivačkoj industriji čak i smanjuje, u građevinarstvu se sve više povećava. Tako je u 2005. godini evidentirano 20 građevinskih poduzeća više nego u 2004. To je ujedno i jedino područje djelatnosti u kojem je zabilježena značajna promjena. Tablica 2.: Broj aktivnih trgovačkih društava u 2004. i 2005. godini po gospodarskim područjima Područje djelatnosti Broj aktivnih trgovačkih društava Struktura 2004. Struktura 2005. ukupno mala A Poljoprivreda 38 34 B Ribarstvo - - C Rudarstvo i vađenje - - D Prerađivačka ind. 360 308 E Opskrba strujom, plinom i vod. 2 - F Građevinarstvo 221 212 G Trgovina na veliko i malo 631 607 H Hoteli i restorani 99 99 I Prijevoz, skladištenje i veze 78 74 J Financijsko posredovanje 28 28 K Poslov. nekret. i posl. usl. 223 219 L Javna upr. i obr., obv. soc. osg. - - M Obrazovanje 25 25 N Zdrav. zaštita i soc. skrb 25 24 O Ostale druš., soc. i usl. djelat. 57 55 Ukupno 1787 1685 srednja velika ukupno mala srednja velika 3 1 37 33 3 1 - - - - - - - - - - - - 33 19 354 304 30 20 - 2 2 - - 2 5 4 241 228 9 4 21 3 635 607 25 3 - - 98 97 1 - 4 - 73 69 4 - - - 29 29 - - 4 - 229 223 6 - - - - - - - - - 26 26 - - 1 - 25 24 1 - 2 - 64 63 1 - 73 29 1813 1703 80 30 Izvor: FINA, Analiza financijskih rezultata poduzetnika Međimurske županije u 2005. godini Prema teritorijalnoj raspoređenosti gospodarskih kapaciteta, najveći značaj imaju Čakovec, Nedelišće, Prelog i Donji Kraljevec. Pri tome je posljednjih godina primijećeno smanjivanje značaja čakovečkog gospodarstva u međimurskom (s 46.7% 2004. na 45.6% udjela u ukupnom broju poduzetnika 2005.), uz istovremeno jačanje drugih jedinica lokalne samouprave.

U skladu s dosadašnjim trendom, u narednom se razdoblju očekuje umjereni porast gospodarske aktivnosti, a posebno će se poticati nova strana ulaganja, te proizvodnja s višom dodanom vrijednošću. 4. POSTOJEĆE STANJE GOSPODARENJA OTPADOM U ŽUPANIJI Snimanje postojećeg stanja postupanja s komunalnim otpadom u Međimurskoj županiji provedeno je u sljedećem opsegu: - upitnik jedinicama lokalne samouprave i skupljačima (komunalna poduzeća), 1 Procjene Ekonomskog instituta iz 2004. g. 2 Eurostat Yearbook 2003 25. listopada 2006. “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” Broj 12 - Stranica 1739 - prikupljanje i analiziranje postojećih podloga i podataka unutar Zavoda za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Međimurske županije, - obilazak gradova i općina, direktni kontakti s odgovornim stručnim djelatnicima zaduženim za pitanja prostornog uređenja, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša, - obilazak i prikupljanje podataka od komunalnih poduzeća koja na području gradova i općina Međimurske županije obavljaju djelatnosti skupljanja, odvoza i odlaganja komunalnog otpada, - obilazak lokacija odlagališta otpada, - obrada sakupljenih podataka. Na temelju prikupljenih podataka u pregledu postojećeg stanja gospodarenja komunalnim otpadom analizirani su sljedeći elementi važni za funkcioniranje komunalnog gospodarstva Županije: - podaci o vrstama i količinama komunalnog otpada, - načini postupanja s komunalnim otpadom, - odlagališta otpada, - pravne osobe koje obavljaju djelatnost postupanja s otpadom (sakupljanje i/iliodlaganje), - divlja odlagališta, - planovi lokalnih komunalnih poduzeća i organa uprave vezani uz komunalno gospodarstvo.

4.1. Postupanje s komunalnim otpadom na području Županije Prema Zakonu o otpadu (178/04) komunalni otpad jest otpad iz kućanstva, te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstva. Gospodarenje komunalnim otpadom u nadležnosti je gradova i općina koji su dužni na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom. Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koje se odnose pored ostalih i na komunalne djelatnosti, koje su pobliže određene odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu. Zakonom o komunalnom gospodarstvu (“Narodne novine”, broj 26/03 – pročišćeni tekst, 82/04, 110/04, 178/04) određena su načela, način obavljanja i financiranja komunalnog gospodarstva, kao i druga pitanja vezana uz svrhovito obavljanje komunalnih djelatnosti. Jedna od komunalnih djelatnosti koja proizlazi iz Zakona o komunalnom gospodarstvu je i odlaganje komunalnog otpada, što razumijeva obrađivanje i trajno odlaganje komunalnog otpada na odlagališta komunalnog otpada te saniranje i zatvaranje odlagališta na temelju posebnih propisa. U cilju pobližeg uređenja odnosa u komunalnom gospodarstvu gradsko odnosno općinsko vijeće u obvezi je donijeti odluku o komunalnom redu i mjere za njeno provođenje. Odlukom o komunalnom redu propisuju se odredbe koje se odnose na uređenje naselja, održavanje čistoćei čuvanje javnih površina, korištenje javnih površina, skupljanje, odvoz i postupanje sa sakupljenim komunalnim otpadom, uklanjanje snijega i leda, uklanjanje protupravno postavljenih predmeta, mjere za provođenje komunalnog reda, kao i kaznene odredbe.

Komunalno redarstvo ustrojava se u upravnim odjelima jedinice lokalne samouprave u čijoj nadležnosti je komunalno gospodarstvo i obavlja nadzor nad provedbom odredbi o komunalnom redu. Zakon o komunalnom gospodarstvu omogućava jedinicama lokalne samouprave da na temelju ugovora osnuju zajedničko komunalno redarstvo. Poslove komunalnog redarstva obavljaju komunalni redari. Komunalni redari u provođenju odredbi Odluke o komunalnom redu ovlašteni su rješenjima narediti fizičkim i pravnim osobama radnje u svrhu održavanja komunalnog reda, izricati mandatne kazne te predložiti pokretanje prekršajnog postupka. Tablica 3.: Odluke o komunalnom redu i komunalno redarstvo na području Županije ODLUKA O GRAD/OPĆINA KOMUNALNOM REDU (DA/NE) SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE KOMUNALNI ŽUPANIJE br. REDAR (DA/NE) “Službeni glasnik Grada Čakovca”, broj 1/03 Čakovec DA (Odluka o održavanju i uređenju naselja) Mursko Središće DA 4/05 Prelog DA DA 6/00, 1/03, 4/03, 6/03, 11/04 DA Belica DA 5/02 Dekanovec DA 9/01 Domašinec DA DA DA 4/05, 17/05 DA Donja Dubrava DA 1/96 Donji Kraljevec DA 1/02 Donji Vidovec DA Goričan DA 15/05 Gornji Mihaljevec DA 6/06 Kotoriba DA 1/97 Mala Subotica DA Nedelišće DA 9/01 Orehovica DA 3/98 Podturen DA 5/04 Pribislavec DA 16/05 Selnica DA 3/04 DA NE DA DA DA DA NE DA DA DA DA DA Stranica 1740 - Broj 12 “ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ” 25. listopada 2006. ODLUKA O GRAD/OPĆINA KOMUNALNOM REDU (DA/NE) Strahoninec DA SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE KOMUNALNI ŽUPANIJE br. REDAR (DA/NE)