Odluka o donošenju izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Gornji Mihaljevec

32. na temelju članka 109. Zakona o prostornom uređenju (narodne novine broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23), a u vezi s člankom 236. Zakona o prostornom uređenju (narodne novine broj 155/25), te članka 32. Statuta Općine Gornji Mihaljevec (Službeni glasnik Međimurske županije broj 2/19,5/20,20/20 i 6/21) Općinsko vijeće na 10. sjednici 30.09.2026. donosi odluku o donošenju izmjena i dopuna prostornog plana uređenja općine gornji mihaljevec glava i temeljne odredbe
Članak 1. Donose se izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Gornji Mihaljevec (u daljnjem tekstu: izmjene i dopune plana).

Članak 2.

Članak 2. Izmjene i dopune plana izrađene su na temelju Odluke o izradi izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Gornji Mihaljevec (Službeni glasnik Međimurske županije broj 34/24).
Članak 3. Stručni izrađivač izmjena i dopuna plana je Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije Čakovec, OIB 97598255598. Stranica 176 - Broj 24 “SLuŽBenI GLASnIK M
Članak 4. Izmjene i dopune plana izrađene su u elektroničkom obliku u skladu s odredbama Pravilnika o prostornim planovima (narodne novine broj 152/23), u daljnjem tekstu: Pravilnik.

Članak 5.

Članak 5. Sastavni dijelovi Plana koji se donosi ovom Odlukom su: 1. odredbe za provedbu Plana, sadržane neposredno u Glavi II. ove Odluke; 2. grafički dio Plana: - namjena prostora (kartografski prikaz 1.1.) - Građevinska područja (kartografski prikaz 1.2.) - Provedba prostornog plana (kartografski prikaz 1.3.) - Prometni sustav (kartografski prikaz 2.1.) - Komunikacijski sustav (kartografski prikaz 2.2.) - energetski sustav (kartografski prikaz 2.3.) - Vodnogospodarski sustav (kartografski prikaz 2.4.) - Posebne vrijednosti (kartografski prikaz 3.1.) - Posebna ograničenja i posebni načini korištenja (kartografski prikaz 3.2.) 3. obrazloženje Plana

Članak 6.

Članak 6. Sastavni dijelovi ove Odluke definirani člankom 5. dostupni su u Informacijskom sustavu prostornog uređenja pod oznakom HR-ISPu-PPGO-06041-R04.
Članak 7. Izvornik Izmjene i dopune plana trajno je pohranjen u modulu ePlanovi. glava ii odredbe Za provedbu 1. osnovno korištenje prostora 1.1. namjena prostora
Članak 1.
(1) Plan sadrži podjelu prostora prema sljedećim namjenama: - Stambena namjena (S4) - Stambena namjena - poljoprivredna domaćinstva (S5) - Stambena namjena - poljoprivredna domaćinstva (S6) - Javna i društvena namjena (D) - Poslovna namjena - uslužna (K1) - Poslovna namjena - logističko-distribucijski centar (K3) - Komunalno-servisna namjena (KS1) - Proizvodna namjena (I1) - ugostiteljsko-turistička namjena (u građevinskom području naselja) (T1) - ugostiteljsko-turistička namjena (u izdvojenom građevinskom području izvan naselja) - s gradnjom smještajnih građevina (T2) eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” 2. listopada 2026. - Sportsko-rekreacijska namjena - sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom (R3) - Javna zelena površina - park/perivoj (Z1) - Zaštitna zelena površina (Z5) - Groblje (Gr) - Površina infrastrukture - cestovni promet (IS1) - Površina infrastrukture - energetski sustav (IS7) - eksploatacija ugljikovodika i geotermalnih voda (e1) - Vrijedno zemljište namijenjeno poljoprivredi - Ostalo zemljište namijenjeno šumi - Ostalo zemljište - Površina unutarnjih voda - površina povremeno pod vodom (V2) - Površina određena urbanističkim planom uređenja (uPu)
(2) Stambena namjena (S4), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [Kn-1-1-3004] 1. na površinama stambene namjene (S4) dozvoljena je gradnja građevina stambene i stambeno-poslovne namjene i građevina poljoprivredne namjene (osim građevina za uzgoj životinja).

Članak 1.

2. na građevnoj čestici stambene namjene (S4) dozvoljena je gradnja pomoćnih građevina (garaža, spremište, ljetna kuhinja, kotlovnica, nadstrešnica, vrtna sjenica, bazen, roštilj, pomoćna građevina za smještaj spremnika za komunalni otpad, i sl.) i pomoćnih poljoprivrednih građevina bez izvora onečišćenja (sjenici, staklenici, plastenici, gljivarnici, pčelinjaci, spremišta poljoprivrednih proizvoda, strojeva, alata, poljoprivredne opreme i slične pomoćne građevine bez izvora onečišćenja). 3. na površinama stambene namjene (S4), kao prateća namjena, mogu se i na zasebnim građevnim česticama uređivati i graditi: a. parkovi/perivoji, dječja igrališta, b. zaštitne zelene površine, c. ambulante, dječji vrtići, d. sportsko-rekreacijske površine i igrališta na otvorenom, e. prometne površine (kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaža), f. manje infrastrukturne građevine. 4. uz primarnu stambenu namjenu (S4) dopušteno je uređivati i graditi sadržaje i građevine sljedećih sekundarnih namjena, pod uvjetom da sadržaji, razinom buke i emisijom u okoliš sukladno posebnim propisima, ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja, rada i boravka na odnosnim i susjednim građevnim česticama: a. javne i društvene namjene, b. poslovne namjene (uredske, uslužne, trgovačke, ugostiteljske i ostale poslovne namjene).
(3) Stambena namjena - poljoprivredna domaćinstva (S5), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [Kn-1-1-3005] 1. na površinama stambene namjene - poljoprivredna domaćinstva (S5) dozvoljena je gradnja građevina stambene i stambeno-poslovne namjene i građevina poljoprivredne namjene.

Članak 1.

2. listopada 2026. “SLuŽBenI GLASnIK M 2. na građevnoj čestici stambene namjene - poljoprivredna domaćinstva (S5) dozvoljena je gradnja pomoćnih građevina (garaža, spremište, ljetna kuhinja, kotlovnica, nadstrešnica, vrtna sjenica, bazen, roštilj, pomoćna građevina za smještaj spremnika za komunalni otpad, i sl.) i pomoćnih poljoprivrednih građevina (sjenici, staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta poljoprivrednih proizvoda, strojeva, alata, poljoprivredne opreme, zgrade za uzgoj životinja, pčelinjaci i sl.). 3. na površinama stambene namjene - poljoprivredna domaćinstva (S5), kao prateća namjena, mogu se i na zasebnim građevnim česticama uređivati i graditi: a. parkovi/perivoji, dječja igrališta, b. zaštitne zelene površine, c. građevine javne i društvene namjene, d. površine i građevine sportsko-rekreacijske namjene, e. građevine poslovne namjene: uredske, uslužne, trgovačke, ugostiteljske i ostale poslovne namjene čiji sadržaji, razinom buke i emisijom u okoliš sukladno posebnim propisima, ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja, rada i boravka na odnosnim i susjednim građevnim česticama, f. prometne površine (kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaža), g. manje infrastrukturne građevine. 4. Za sljedeće prateće namjene koje se mogu graditi unutar površine stambene namjene -poljoprivredna domaćinstva (S5) ukupna površina istih ne može prelaziti 1/3 predmetne površine stambene namjene: a. građevine poslovne namjene: uredske, uslužne, trgovačke, ugostiteljske i ostale poslovne namjene čiji sadržaji, razinom buke i emisijom u okoliš sukladno posebnim propisima, ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja, rada i boravka na odnosnim i susjednim građevnim česticama.

Članak 1.

5. na građevnoj čestici stambene namjene - poljoprivredna domaćinstva (S5) dozvoljeno je pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga kao sekundarne namjene poljoprivrednom domaćinstvu.
(4) Stambena namjena - poljoprivredna domaćinstva (S6), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [Kn-1-1-3006] 1. na površinama stambene namjene - poljoprivredna domaćinstva (S6) dozvoljena je gradnja građevina stambene i poljoprivredne namjene. 2. na građevnoj čestici stambene namjene - poljoprivredna domaćinstva (S6) dozvoljena je gradnja pomoćnih građevina (garaža, spremište, ljetna kuhinja, kotlovnica, nadstrešnica, vrtna sjenica, bazen, roštilj, pomoćna građevina za smještaj spremnika za komunalni otpad, i sl.) i pomoćnih poljoprivrednih građevina (sjenici, staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta poljoprivrednih proizvoda, strojeva, alata, poljoprivredne opreme, zgrade za uzgoj životinja, pčelinjaci i sl.). 3. na površinama stambene namjene - poljoprivredna domaćinstva (S6), kao prateća namjena, mogu se i na zasebnim građevnim česticama uređivati i graditi: a. parkovi/perivoji, dječja igrališta, b. zaštitne zelene površine, eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” Broj 24 - Stranica 177 c. prometne površine (kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaža), d. manje infrastrukturne građevine.
(5) Javna i društvena namjena (D), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [Kn-1-1-3100] 1. na površinama javne i društvene namjene (D) dozvoljeno je planiranje površina i gradnja građevina javne i društvene namjene i to:

Članak 1.

a. upravne – D1, b. socijalne – D2, c. zdravstvene - D3, d. predškolske - D4, e. osnovnoškolske i srednjoškolske – D5, f. visoka učilišta i znanstvene ustanove – D6, g. kulturne – D7, h. vjerske – D8. 2. na građevnoj čestici javne i društvene namjene (D) dozvoljena je gradnja pomoćnih građevina. 3. na površinama javne i društvene namjene (D), kao prateća namjena, mogu se i na zasebnim građevnim česticama uređivati i graditi: a. zelene površine, b. prometne površine (interne kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaže), c. manje infrastrukturne građevine.
(6) Poslovna namjena - uslužna (K1), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [Kn-1-1-3261] 1. na površinama poslovne namjene - uslužne (K1) dozvoljena je gradnja građevina poslovne namjene i to: a. uredske, b. trgovačke (osim trgovačkih i „outlet“ centara prema posebnom propisu koji klasificira trgovine, s otvorenim parkiralištima), c. ugostiteljske, d. druge uslužne djelatnosti. 2. na građevnoj čestici poslovne namjene - uslužne (K1) dozvoljena je gradnja pomoćnih građevina. 3. na površinama poslovne namjene - uslužne (K1), kao prateća namjena, mogu se i na zasebnim građevnim česticama uređivati i graditi: a. zelene površine, b. građevine javne i društvene namjene, c. hotel u funkciji primarne namjene, izvan prostora ograničenja ZOP-a, d. prometne površine (kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaže), e. infrastruktura.
(7) Poslovna namjena - logističko-distribucijski centar (K3), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [Kn-1-1-3263] 1. na površinama poslovne namjene – logističkodistribucijski centar (K3) dozvoljena je gradnja i uređenje:

Članak 1.

a. skladišta, servisa i ostalih prostora vezanih za potrebe logističko-distribucijskog centra, odnosno intermodalnog, multimodalnog i kombiniranog transporta. Stranica 178 - Broj 24 “SLuŽBenI GLASnIK M 2. na građevnoj čestici poslovne namjene – logističkodistribucijski centar (K3) dozvoljena je gradnja pomoćnih građevina. 3. na površinama poslovne namjene - logističkodistribucijski centar (K3), kao prateća namjena, mogu se i na zasebnim građevnim česticama uređivati i graditi: a. sadržaji uslužne namjene (mjesto za punjenje vozila na fosilna i alternativna goriva, praonica vozila i slično), b. zelene površine, c. prometne površine (kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaže, odlagališta plovnih objekata), d. infrastruktura.
(8) Komunalno-servisna namjena (KS1), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [Kn-1-1-3281] 1. na površinama komunalno-servisne namjene (KS1) dozvoljena je gradnja i uređenje: a. poslovnih prostora i površina komunalnih poduzeća, b. radionica, garaže i spremišta (npr. soli za posipanje prometnica) za potrebe komunalnih poduzeća, s pomoćnim građevinama. 2. na površinama komunalno-servisne namjene (KS1), kao prateća namjena, mogu se i na zasebnim građevnim česticama uređivati i graditi: a. zelene površine, b. infrastruktura.
(9) Proizvodna namjena (I1), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [Kn-1-1-3211] 1. na površinama proizvodne namjene (I1) dozvoljena je gradnja i uređenje: a. građevina proizvodne namjene, u kojima se omogućava korištenje alternativnih goriva i goriva iz otpada kao energenta, te recikliranog otpada kao sirovine u proizvodnom procesu, b. skladišnih i servisnih površina i građevina.

Članak 1.

2. na građevnoj čestici proizvodne namjene (I1) dozvoljena je gradnja pomoćnih građevina. 3. na površinama proizvodne namjene (I1), kao prateća namjena, mogu se i na zasebnim građevnim česticama uređivati i graditi: a. građevine poslovne i komunalno-servisne namjene, b. sadržaji uslužne namjene (mjesto za punjenje vozila na fosilna i alternativna goriva, praonica vozila i slično), c. građevine za obradu i/ili privremeno skladištenje vlastitog otpada, uključivo i one koje se prema posebnom propisu ne smatraju građevinama za gospodarenje otpadom (bioplinsko postrojenje za vlastite potrebe i sl.), d. centar/građevine za ponovnu uporabu, e. zelene površine, f. prometne površine (kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaže, odlagališta plovnih objekata), g. infrastruktura. eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” 2. listopada 2026.
(10) ugostiteljsko-turistička namjena (u građevinskom području naselja) (T1), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [Kn-1-1-3401] 1. na površinama ugostiteljsko-turističke namjene (u građevinskom području naselja) (T1) dozvoljena je gradnja i uređenje svih vrsta smještajnih građevina jedinstvene funkcionalne cjeline s pratećim sadržajima (sportski, rekreacijski, uslužni, zdravstveni, zabavni i sl., uključivo plaže). 2. na građevnoj čestici ugostiteljsko-turističke namjene (u građevinskom području naselja) (T1) dozvoljena je gradnja pomoćnih građevina. 3. na površinama ugostiteljsko-turističke namjene (u građevinskom području naselja) (T1), kao prateća namjena, mogu se i na zasebnim građevnim česticama uređivati i graditi:

Članak 1.

a. zelene površine, b. prometne površine (interne kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaža), c. manje infrastrukturne građevine.
(11) ugostiteljsko-turistička namjena (u izdvojenom građevinskom području izvan naselja) – s gradnjom smještajnih građevina (T2), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [Kn-1-1-3402] 1. na površinama ugostiteljsko-turističke namjene (u izdvojenom građevinskom području izvan naselja) – s gradnjom smještajnih građevina (T2) dozvoljena je gradnja i uređenje svih vrsta smještajnih građevina i postavljanje smještajnih jedinica, jedinstvene funkcionalne cjeline s pratećim sadržajima (sportski, rekreacijski, uslužni, zabavni, privezište i sl., uključivo plaže). 2. na građevnoj čestici ugostiteljsko-turističke namjene (u izdvojenom građevinskom području izvan naselja) – s gradnjom smještajnih građevina (T2) dozvoljena je gradnja pomoćnih građevina. 3. na površinama ugostiteljsko-turističke namjene (u izdvojenom građevinskom području izvan naselja) – s gradnjom smještajnih građevina (T2), kao prateća namjena, mogu se i na zasebnim građevnim česticama uređivati i graditi: a. zelene površine, b. prateći sadržaji ugostiteljsko-turističkoj namjeni (sportski, rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i sl., uključivo plaže), c. građevine zdravstvene namjene (lječilišta, poliklinike), d. prometne površine (kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaže), e. manje infrastrukturne građevine.
(12) Sportsko-rekreacijska namjena - sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom (R3), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [Kn-1-1-3603] 1. na površinama sportsko-rekreacijske namjene – sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom (R3)

Članak 1.

dozvoljena je gradnja i uređenje: a. otvorenih sportskih i/ili rekreacijskih površina i igrališta, sportskih staza i borilišta, b. adrenalinskih parkova, c. pomoćnih građevina i sadržaja nužnih za sportske, odnosno rekreacijske aktivnosti. 2. listopada 2026. “SLuŽBenI GLASnIK M 2. na površinama sportsko-rekreacijske namjene – sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom (R3), kao prateća namjena, mogu se uređivati i graditi: a. prateći sadržaji sportsko-rekreacijskoj namjeni (ugostiteljski, uslužni, zabavni, edukativni i sl.), b. zelene površine, c. prometne površine (kolne, pješačke i biciklističke površine, parkirališta, garaže), d. manje infrastrukturne građevine.
(13) Javna zelena površina - park/perivoj (Z1), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [Kn-1-1-3701] 1. Javne zelene površine – park/perivoj (Z1) uređuju se hortikulturno, stazama i urbanom opremom, a mogu se uređivati, postavljati i graditi: a. vodene površine, b. dječja igrališta, c. paviljoni, vidikovci, nadstrešnice, d. montažne građevine (kiosci, pozornice, tribine), e. skulpture i umjetničke instalacije, f. manje infrastrukturne građevine i sanitarni čvorovi. 2. na javnim zelenim površinama – park/perivoj (Z1) nije dozvoljeno vođenje nadzemnih energetskih vodova te postavljanje samostojećih antenskih stupova elektroničke komunikacije.
(14) Zaštitna zelena površina (Z5), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [Kn-1-1-3705] 1. Zaštitne zelene površine (Z5) namijenjene su za potrebe zaštite okoliša, zaštite reljefa, nestabilnih padina, erozije, voda i potočnih dolina i slično, a obuhvaćaju i površine koji čine zelenu infrastrukturu, zaštitne zelene površine uz infrastrukturne građevine i ostale kultivirane zelene površine.

Članak 1.

2. na zaštitnim zelenim površinama (Z5) je dozvoljeno postavljanje, uređenje i gradnja: a. svih građevina i instalacija koji služe za zaštitu, b. staza i urbane opreme, c. vodenih površina, d. manjih infrastrukturnih građevina.
(15) Groblje (Gr), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [Kn-1-1-3290] 1. Groblje (Gr) je prostor na kojem se nalaze površine za ukop, krematorij, mrtvačnica, prometne površine i zelenilo. 2. Groblje (Gr) može imati vjerske građevine i dio za posebne vrste ukopa, te može sadržavati i građevine/ površine za prateće usluge za posjetitelje groblja, usluge prodaje i proizvodnje cvijeća, vijenaca, svijeća, nadgrobnih obilježja, vrtlariju, memorijalni dio, pomoćne građevine te građevine za zaposlene, servis i održavanje.
(16) Površina infrastrukture - cestovni promet (IS1), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [Kn-1-1-3901] 1. na površinama infrastrukture – cestovni promet (IS1) dozvoljena je gradnja i uređenje: a. cesta lokalnog značaja s pripadajućom cestovnom infrastrukturom, i s njima povezanih zahvata koji zahtijevaju smještaj u tom prostoru (granični prijelaz, eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” Broj 24 - Stranica 179 autobusni kolodvor/stajalište, mjesto za punjenje vozila na fosilna i alternativna goriva, parkiralište, i sl.). 2. unutar površina infrastrukture – cestovni promet (IS1) moguće je graditi i uređivati i drugu infrastrukturu.
(17) Površina infrastrukture - energetski sustav (IS7), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [Kn-1-1-3907] 1. na površinama infrastrukture – energetski sustav (IS7)

Članak 1.

dozvoljena je gradnja i uređenje građevina i vodova za proizvodnju, prijenos i distribuciju energije iz svih energenata: a. elektrana instalirane snage do 10 MW s pripadajućim građevinama, b. trafostanice i rasklopna postrojenja do 35 kV, c. skladišta nafte ili njezinih tekućih derivata koji su samostalne građevine kapaciteta do 10.000 tona, d. skladišta ukapljenog naftnog plina koji su samostalne građevine kapaciteta do 1.000 tona, e. kogeneracijska postrojenja. 2. na površinama infrastrukture – energetski sustav (IS7) mogu se graditi građevine i izvoditi zahvati koji upotpunjuju i služe primarnoj namjeni i koji zahtijevaju smještaj u tom prostoru.
(18) eksploatacija ugljikovodika i geotermalnih voda (e1), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [Kn-1-1-1220] 1. Površine za eksploataciju ugljikovodika i geotermalnih voda (e1) su površine planirane za gradnju građevina u funkciji eksploatacije i obrade unutar određenih eksploatacijskih polja ugljikovodika i geotermalnih voda za energetske svrhe, te za gradnju građevina u funkciji podzemnog skladištenja plina ili trajnog zbrinjavanja ugljikova dioksida u geološkim strukturama.
(19) Vrijedno zemljište namijenjeno poljoprivredi, određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [Kn-1-1-3301] 1. na površinama vrijednog zemljišta namijenjenog poljoprivredi dozvoljena je poljoprivredna proizvodnja proizvoda iz tla bez obavljanja radnji kojima bi se promijenila priroda tih proizvoda. 2. na površinama vrijednog zemljišta namijenjenog poljoprivredi izvan prostora ograničenja ZOP-a dozvoljeno je i uređenje i gradnja:

Članak 1.

a. građevina u funkciji poljoprivredne proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda: građevina u funkciji ratarske proizvodnje, vinogradarstva, maslinarstva, uzgoja i prerade biljaka (voća, povrća, cvijeća, ljekovitog bilja i dr.), algi i gljiva, građevina za vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu, spremište poljoprivrednih proizvoda). 3. na površinama vrijednog zemljišta namijenjenog poljoprivredi dozvoljava se gradnja staklenika i plastenika koji za poljoprivrednu proizvodnju koriste to zemljište, te uređenje i gradnja infrastrukture.
(20) Ostalo zemljište namijenjeno šumi, određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [Kn-1-1- 3312] Stranica 180 - Broj 24 “SLuŽBenI GLASnIK M 1. na površinama ostalog zemljišta namijenjenog šumi dozvoljeno je uređenje i gradnja: a. infrastrukture, b. građevina namijenjenih gospodarenju u šumarstvu i lovstvu, c. planinarskih, lovačkih i ribičkih domova i skloništa, d. vidikovaca, e. spomeničkih ili sakralnih obilježja (kapelice, poklonci, spomenici, spomen-područja), f. zahvata u prostoru za robinzonski smještaj izvan prostora ograničenja ZOP-a, g. ostalih građevina koje se mogu graditi izvan građevinskog područja, a čija je namjena u skladu s primarnom namjenom i zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje.
(21) Ostalo zemljište, određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [Kn-1-1-3399] 1. na površinama ostalog zemljišta izvan prostora ograničenja ZOP-a dozvoljeno je uređenje i gradnja:

Članak 1.

a. farmi i građevina za uzgoj životinja, b. građevina u funkciji ratarske proizvodnje, vinogradarstva, maslinarstva, uzgoja i prerade biljaka (voća, povrća, cvijeća, ljekovitog bilja i dr.), algi i gljiva, c. građevina za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma u sklopu poljoprivrednih gospodarstava, d. građevina za vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu, spremište poljoprivrednih proizvoda, pčelinjaci) e. ostalih zahvata u prostoru u funkciji poljoprivredne proizvodnje, f. infrastrukture, g. građevina obrane, h. rekreacijska igrališta na otvorenom, i. lovačkih, planinarskih i ribičkih domova i skloništa, j. zahvata u prostoru za robinzonski smještaj, k. spomeničkih ili sakralnih obilježja (kapelice, poklonci, spomenici, spomen-područja), l. vidikovaca, m. građevina namijenjenih gospodarenju u šumarstvu i lovstvu, n. ostalih građevina koja se mogu graditi izvan građevinskog područja sukladno zakonu kojim se uređuje prostorno uređenje. 2. na površinama ostalog zemljišta unutar prostora ograničenja ZOP-a dozvoljeno je uređenje i gradnja građevina koje se mogu graditi izvan građevinskog područja sukladno zakonu kojim se uređuje prostorno uređenje.
(22) Površina unutarnjih voda - površina povremeno pod vodom (V2), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [Kn-1-1-3322] 1. na površinama unutarnjih voda – površine povremeno pod vodom (V2) dozvoljeno je uređenje i gradnja zahvata u prostoru u funkciji korištenja i uređenja vodenih površina, a mogu se koristiti i za rekreaciju na otvorenom prema uvjetima nadležnog državnog tijela.

Članak 1.

eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” 2. listopada 2026.
(23) Površina određena urbanističkim planom uređenja (uPu), određeno pravilnikom o prostornim planovima pod oznakom teme [Kn-1-1-3994] - DPu Poduzetničke zone Krč u Gornjem Mihaljevcu 1. Za ovo područje primjenjuju se odredbe urbanističkog plana uređenja. 2. na ovom području nije moguće izdavanje akata za građenje novih građevina ili zamjenskih građevina prema ovom prostornom planu uređenja. 3. Do donošenja urbanističkog plana uređenja postojeće građevine mogu se rekonstruirati prema propisu koji uređuje područje prostornog uređenja. 1.2. građevinska područja 1.2.1. izdvojeno građevinsko područje izvan naselja

Članak 2.

Članak 2.
(1) Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja je područje određeno Planom kao prostorna cjelina izvan građevinskog područja naselja planirana za sve namjene, osim za stambenu. 1.2.2. građevinsko područje naselja
Članak 3.
(1) Građevinsko područje naselja je prostor unutar granica obuhvata građevinskog područja, prikazan na kartografskom prikazu, a sastoji se od izgrađenih cjelina i prostora za razvoj naselja. 1.2.3. izdvojeni dio građevinskog područja naselja
Članak 4.
(1) Izdvojeni dio građevinskog područja naselja je odvojeni dio postojećega građevinskog područja istog naselja nastao djelovanjem tradicijskih, prostornih i funkcionalnih utjecaja, određen Planom. 1.2.3.1. izgrađene strukture izvan građevinskog područja

Članak 5.

Članak 5.
(1) Građevine izgrađene izvan građevinskog područja, isključivo one koje su ozakonjene sukladno posebnim propisima prije stupanja na snagu ovog Plana, mogu se rekonstruirati unutar postojećih gabarita. Dogradnja ili povećanje gabarita građevine nisu dozvoljeni. 1.3. provedba prostornog plana 1.3.1. pravila provedbe zahvata
Članak 6.
(1) Plan sadrži sljedeća pravila provedbe zahvata u prostoru za označene površine: - S4 - S5 - S6 - d 2. listopada 2026. “SLuŽBenI GLASnIK M - T1 - T2 - k1 - K3 - Gr - I1 - R3 - Z1 - Z5 - IS1 - IS7 - kS1 - Vzp - Ozš - Oz - V2 - e1

Članak 7.

Članak 7.
(1) Pravila provedbe za površinu označenu: S4 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. Minimalna širina građevne čestice uz ulicu iznosi 10 m. Minimalna dubina građevne čestice je 15 m. b. na građevnim česticama koje se sastoje od vinograda ili voćnjaka s građevinom vikendice, može se izvršiti parcelacija postojeće čestice u svrhu odvajanja poljoprivrednog dijela građevinske čestice od dijela predviđenog za gradnju. c. Kod formiranja novih građevnih čestica dozvoljena su odstupanja od 5% u odnosu na određene najmanje dopuštene veličine građevne čestice. d. Građevna čestica ne može se formirati na prostorima koji su izuzeti od izgradnje, sukladno članku 33. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. na građevnoj čestici može se graditi jedna glavna građevina primarne namjene, te uz nju jedna građevina sekundarne namjene i pomoćne građevine. b. Može se planirati poslovna namjena kao sekundarna namjena na građevnoj čestici. udio sekundarne namjene ne smije prelaziti 35% ukupne građevinske (bruto) površine na čestici. c. unutar pravila provedbe S4 ne može se planirati javna i društvena namjena. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. Moguće je građevine na građevnoj čestici smjestiti kao slobodnostojeće, poluugrađene te uglovnice. ugrađene, dvojne i građevine u nizu nisu dozvoljene. b. Građevinski pravac se određuje položajem susjednih legalno izgrađenih građevina, u cilju očuvanja ambijenta ulice.

Članak 7.

c. Vatrogasni koridori dimenzioniraju se sukladno posebnim propisima. 4. izgrađenost građevne čestice eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” Broj 24 - Stranica 181 a. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice je maksimalno 40% (kig=0,4). 5. iskoristivost građevne čestice a. Koeficijent iskoristivosti građevne čestice je maksimalno 60% (kis=0,6). 6. građevinska (bruto) površina građevina a. Minimalna građevinska (bruto) površina građevine iznosi 30 m², uz uvjet da visina vijenca građevine minimalne građevinske (bruto) površine može iznositi najviše 3,2 m od najviše kote uređenog terena. b. Maksimalna građevinska (bruto) površina stambene građevine iznosi 200 m². c. Iznimno, ukoliko je građevinska čestica veća od 1000 m², maksimalna građevinska (bruto) površina može iznositi maksimalno 400 m². 7. visina i broj etaža građevine a. Maksimalna etažnost glavne građevine je e=Po(S)+P+Pk. b. Visina vijenca građevina primarne namjene je maksimalno 5,0 m, i to za građevine građevinske (bruto) površine veće od 95 m². c. Visina vijenca građevina sekundarne namjene organiziranih u gospodarskom dvorištu može iznositi najviše 3,2 m. 8. veličina građevine koja nije zgrada a. Izvan gradivog dijela građevne čestice mogu se graditi i uređivati parkirališna mjesta i potporni zidovi. b. Visina potpornog zida je maksimalno 1,5 m. Iznimno, ako to zahtijeva konfiguracija terena, može biti i viši uz obvezu izvedbe terasastim načinom gradnje s ozelenjenim terasama. Širina terase između potpornih zidova koju je potrebno ozeleniti iznosi najmanje 1 m. u širinu ozelenjene terase nije uračunata debljina zida.

Članak 7.

9. uvjeti za oblikovanje građevine a. Preporuča se primjena materijala karakterističnih u tradicionalnom načinu izgradnje (drvo, opeka, crijep) te da se upotrijebe na suvremen način. b. Oblikovanje volumena i ploha pročelja može biti na tragu tradicijske ruralne arhitekture ili suvremenog izraza, primjenom visokih estetskih kriterija u stvaranju kompozicije ploha i volumena. Prilikom novogradnje nije dozvoljeno nekritično preslikavanje ili korištenje stranih ili povijesnih stilskih obilježja u oblikovanju pročelja. c. upotreba lučnih otvora, oblih volumena, krovovi stožastog oblika, tornjeva i sličnih netipičnih oblikovnih elemenata nije dozvoljena. d. Planirane građevine primarne namjene, građene na građevnom pravcu, mogu imati krov nagiba od 30- 65º. Za krovove većeg nagiba od 45º nije dozvoljeno graditi visinu vijenca već se krovne plohe moraju konstruktivno vezati na podnu konstrukciju građevine u razini prizemlja. e. Otvori na pročeljima građevine moraju tvoriti skladnu kompoziciju i mogu se projektirati slobodno na pročeljima udaljenim više od 3 m od međe. na pročeljima koja su udaljena manje od 3 m od međe mogu se projektirati: ostakljenja neprozirnim staklom Stranica 182 - Broj 24 “SLuŽBenI GLASnIK M maksimalne veličine 60x60 cm, dijelovi zida od staklene opeke, fiksne neprozirne staklene stijene te ventilacijski otvori maksimalnog promjera 15 cm, odnosno 15x20 cm ako su pravokutnog oblika. neprozirni stakleni zid može se izvesti do visine stropne konstrukcije. f. Fotonaponski moduli mogu se postavljati na krovne plohe za potrebe tih građevina.

Članak 7.

10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. na građevnoj čestici najmanje 20% površine mora biti ozelenjeno visokim zelenilom (u tu površinu ne ulaze površine parkirališta i manipulativnih površina). b. Moguće je postavljanje ograda uz glavne prometnice u funkciji zaštite, ali nisu obavezan element u omeđivanju građevnih čestica. Ograde se izvode na način da ne uzrokuju klizanje tla, osobito prema prometnici. Visina izgrađenog podesta ograničena je na 0,5 m nadzemno, a ostatak ograde do najviše dozvoljene visine 1,5 m treba se izvesti na način da bude prozirna (u drvu, žičani pleter i sl.) ili da se sastoji od niskog zelenila. c. Planirani zahvati u prostoru moraju činiti sklad s postojećim izgrađenim cjelinama, s prirodnim okruženjem, s konfiguracijom terena, s korištenjem i namjenom prostora. 11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. uvjeti se određuju sukladno posebnim propisima kojima se uređuje pristupačnost građevinama. 12. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu a. Građevna čestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu minimalne širine 3 m. b. na česticu je neophodno osigurati pristup na preglednom dijelu javnog puta, te osigurati preglednost ulaza i izlaza na česticu. na površini čestice potrebno je osigurati dovoljan broj parkirališnih mjesta, sukladno članku 31. c. Polaganje fotonaponskih modula na teren ili kao zasebne građevine nije dozvoljeno.

Članak 7.

13. uvjeti za rekonstrukciju ili uklanjanje postojeće građevine a. Građevine se mogu rekonstruirati i dograditi uz poštivanje zadanih urbanističkih parametara unutar ovog članka. b. unutar građevinskog područja, bez obzira na namjenu, zabranjeno je postavljati i/ili graditi građevine od razgrađenih dijelova koje porijeklom, oblikom i formom ne odgovaraju tradicijskoj gradnji Gornjeg Međimurja. 14. pravila provedbe za pomoćne građevine a. Pomoćne građevine potrebno oblikovati na način da im nagib krovnih ploha ne prelazi 45°, a visina vijenca ne prelazi 3,0 m. Iznimno, visina vijenca za sjenike i spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda može biti do 4,80 m. b. Kao pomoćne građevine mogu se graditi montažne građevine za uzgoj bilja - staklenici i plastenici. Položaj ovih građevina u odnosu na susjedne međe eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” 2. listopada 2026. određuje se udaljenošću za polovicu visine građevine (visina sljemena ili najveća visina konstrukcije). c. Mogu se izvoditi pčelinjaci na konstrukcijama za držanje košnica. Pčelinjaci moraju biti postavljeni na udaljenosti najmanje 20 m od građevina na susjednim česticama, s letjelištima okrenutim u suprotnom smjeru od tih građevina. Pčelinjaci mogu biti prizemne građevine bez podruma s visinom vijenca maksimalno 3,0 m od terena. uz pčelinjak veličine najmanje 30 pčelinjih zajednica, može se smjestiti građevina spremišta u funkciji pčelinjaka, montažne konstrukcije, tlocrtne površine do maksimalno 25 m². Postavljanje i pozicija stacionarnih pčelinjaka i držanje pčela vrši se sukladno posebnim propisima.

Članak 7.

15. pravila provedbe za prateće građevine druge namjene a. unutar pravila provedbe S4 mogu se planirati sportsko-rekreacijske površine i igrališta na otvorenom, uz poštivanje urbanističkih parametara za građevnu česticu u ovom članku.
Članak 8.
(1) Pravila provedbe za površinu označenu: S5 1. oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru a. Površina građevne čestice unutar izgrađene strukture i u prostorima za razvoj ne može biti manja od 480 m² za slobodnostojeće građevine (prizemne) te ne može biti manja od 540 m² (katne), za izgradnju na poluugrađeni način ne može biti manja od 300 m² (prizemne) te ne može biti manja od 490 m² (katne). Minimalna širina građevne čestice uz ulicu ne može biti manja od 16 m. b. Kod formiranja novih građevnih čestica dozvoljena su odstupanja od 5% u odnosu na određene najmanje dopuštene veličine građevne čestice. c. Građevna čestica ne može se formirati na prostorima koji su izuzeti od izgradnje, sukladno članku 33. 2. namjena pojedinih građevina na građevnoj čestici ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. Dozvoljena je gradnja građevina stambene, stambeno-poslovne namjene i građevina poljoprivredne namjene. b. na građevnoj čestici može se graditi jedna glavna građevina, te uz nju jedna građevina sekundarne namjene i pomoćne građevine. Građevina prateće namjene može se graditi na zasebnoj građevnoj čestici. c. Mogu se planirati građevine turističkih sadržaja (pansion, mali hotel, stanovi za iznajmljivanje), bilo kao građevina primarne namjene u stambenoposlovnoj građevini ili kao građevina sekundarne namjene u sklopu poljoprivrednog obiteljskog gospodarstva. udio sekundarne namjene ne smije prelaziti 35% ukupne građevinske (bruto) površine na čestici.

Članak 8.

d. na građevnoj čestici mogu se smjestiti gospodarske građevine namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji bez izvora zagađenja kao građevine primarne ili prateće namjene – spremišta poljoprivrednih proizvoda, skladišni prostori, građevine za preradu poljoprivrednih proizvoda. udaljenost od građevine 2. listopada 2026. “SLuŽBenI GLASnIK M primarne namjene na susjednim građevnim česticama mora iznositi najmanje 12 m. e. uz građevine primarne namjene na istoj građevnoj čestici mogu se graditi građevine prateće namjene: gospodarske građevine s mogućim nepovoljnim utjecajem na okoliš (moguće zagađenje zraka, vode, tla, prekoračenje dozvoljene razine buke i potencijalnih opasnosti od požara i eksplozije), gospodarske građevine bez nepovoljnih utjecaja na okoliš, gospodarske građevine poljoprivredne namjene – s izvorom zagađenja (građevine za uzgoj i tov stoke, gnojne jame), gospodarske građevine poljoprivredne namjene– bez izvora zagađenja (spremišta, silosi, sušare, sjenici, vinski podrumi, prerada voća, prerada poljoprivrednih proizvoda na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, uljare, skladišta, hladnjače i sl.), građevine turističke namjene – smještajni kapaciteti (sobe, apartmani), restoran, obiteljski hotel, bazen – dodatni element prateće namjene prema posebnim propisima. f. unutar pravila provedbe S5 ne mogu se planirati građevine javne i društvene namjene. 3. smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru a. udaljenost građevina primarne i prateće namjene na novoformiranoj građevnoj čestici (međusobno i od građevina na susjednim česticama) ne može biti manja od polovice zbroja visina susjednih građevina (V1+V2)/2, gdje je V visina najviše točke na pročelju građevine prema susjednoj međi.

Članak 8.

b. u određivanju položaja planirane građevine primarne i sekundarne namjene na građevnoj čestici u odnosu na međe između susjednih građevnih čestica, građevina mora slijediti ritam postojeće izgradnje. na jednoj građevnoj čestici mogu se smjestiti jedna ili više građevina različitih namjena, međusobno usklađenih u funkciji, oblikovanju, gabaritu, tako da čine arhitektonsku i gospodarsku cjelinu. c. Gradivi dio građevne čestice je najviše 100 m u dubinu građevne čestice od regulacijskog pravca, ili 75 m od najisturenije točke dvorišnog dijela građevine primarne namjene. d. Moguće je građevine na građevnoj čestici smjestiti kao slobodnostojeće, poluugrađene i uglovnice. ugrađene, dvojne i građevine u nizu nisu dozvoljene. e. u određivanju položaja gospodarske građevine većih tlocrtnih dimenzija, duža os građevine mora biti paralelna sa slojnicama terena, a prilikom gradnje građevine ne smije se uklanjati vegetacija čime bi se izazvala opasnost od mogućih klizišta. f. Smještaj planirane građevine primarne namjene na građevnoj čestici određen je građevinskim pravcem koji se utvrđuje položajem susjednih postojećih zakonito izgrađenih građevina s iste strane ulice. ukoliko nije moguće odrediti postojeći građevni pravac, građevina mora biti smještena na udaljenosti minimalno 5 m od regulacijskog pravca. Iznimno, kada je smještaj građevine uvjetovan konfiguracijom terena, građevina primarne namjene može se smjestiti i na većoj udaljenosti od regulacijskog pravca, ali ne više od 10 m.

Članak 8.

g. Vatrogasni koridori dimenzioniraju se sukladno posebnim propisima. eĐIMuRSKe ŽuPAnIJe” Broj 24 - Stranica 183 4. izgrađenost građevne čestice a. Koeficijent izgrađenosti građevne čestice je maksimalno 40% (kig=0,4). 5. iskoristivost građevne čestice a. Koeficijent iskoristivosti građevne čestice je maksimalno 60% (kis=0,6). 6. građevinska (bruto) površina građevina a. Minimalna građevinska (bruto) površina građevine iznosi 80 m², uz uvjet da visina vijenca građevine minimalne građevinske (bruto) površine može iznositi najviše 3,2 m od najviše kote uređenog terena. b. Maksimalna građevinska (bruto) površina građevine iznosi 400 m² za stambene građevine i 600 m² za gospodarske građevine. 7. visina i broj etaža građevine a. Maksimalna etažnost glavne građevine je e=Po(S)+P+1+Pk (uk). b. Visina vijenca mjeri se od najniže kote zaravnatog terena uz građevni pravac. c. Visina vijenca građevina primarne namjene je maksimalno 7,0 m, i to za građevine građevinske (bruto) površine veće od 95 m². d. Visina vijenca građevina sekundarne namjene organiziranih u gospodarskom dvorištu može iznositi najviše 5,0 m. e. Kada se planirani zahvat u prostoru izvodi u susjedstvu tradicijskih građevina graditeljske baštine, mora se izvesti na minimalnoj udaljenosti od 6,0 m, a visina planirane građevine ne može biti viša od tradicijske. f. Iznimno, visina planirane građevine u susjedstvu tradicijskih građevina graditeljske baštine može biti veća od maksimalno dozvoljene u prethodnoj točci, ako je odvojena zelenim pojasom minimalno 15 m.

Članak 8.

8. veličina građevine koja nije zgrada a. Izvan gradivog dijela građevne čestice mogu se graditi i uređivati parkirališna mjesta i potporni zidovi. b. Visina potpornog zida je maksimalno 1,5 m. c. Iznimno, ako to zahtijeva konfiguracija terena, može biti i viši uz obvezu izvedbe terasastim načinom gradnje s ozelenjenim terasama. Širina terase između potpornih zidova koju je potrebno ozeleniti iznosi najmanje 1 m. u širinu ozelenjene terase nije uračunata debljina zida. 9. uvjeti za oblikovanje građevine a. Preporuča se primjena materijala karakterističnih u tradicionalnom načinu izgradnje (drvo, opeka, crijep) te da se upotrijebe na suvremen način. b. Oblikovanje volumena i ploha pročelja može biti na tragu tradicijske ruralne arhitekture ili suvremenog izraza, primjenom visokih estetskih kriterija u stvaranju kompozicije ploha i volumena. Prilikom novogradnje nije dozvoljeno nekritično preslikavanje ili korištenje stranih ili povijesnih stilskih obilježja u oblikovanju pročelja. c. upotreba lučnih otvora, oblih volumena, krovovi stožastog oblika, tornjeva i sličnih netipičnih oblikovnih elemenata nije dozvoljena. Stranica 184 - Broj 24 “SLuŽBenI GLASnIK M d. Građevine građene na padinama moraju biti položene na način da je duža os građevine paralelna sa slojnicom terena. e. Planirane građevine primarne namjene, građene na građevnom pravcu, mogu imati krov nagiba od 0-45º. Prilikom projektiranja potrebno je uvažiti postojeći ambijent ulice. f. Otvori na pročeljima građevine moraju tvoriti skladnu kompoziciju i mogu se projektirati slobodno na pročeljima udaljenim više od 3 m od međe. na pročeljima koja su udaljena manje od 3 m od međe mogu se projektirati: ostakljenja neprozirnim staklom maksimalne veličine 60x60 cm, dijelovi zida od staklene opeke, fiksne neprozirne staklene stijene te ventilacijski otvori maksimalnog promjera 15 cm, odnosno 15x20 cm ako su pravokutnog oblika.

Članak 8.

neprozirni stakleni zid može se izvesti do visine stropne konstrukcije. g. Fotonaponski moduli mogu se postavljati na krovne plohe građevina za potrebe tih građevina. 10. uvjeti za uređenje građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru a. Planirani zahvati na građevnim česticama moraju činiti sklad s postojećim izgrađenim cjelinama, prirodnim okruženjem, konfiguracijom terena te korištenjem i namjenom prostora. b. na građevnoj čestici najmanje 20% površine mora biti ozelenjeno visokim zelenilom (u tu površinu ne ulaze površine parkirališta i manipulativnih površina). c. Moguće je postavljanje ograda uz glavne prometnice u funkciji zaštite, ali nisu obavezan element u omeđivanju građevnih čestica. Ograde se izvode na način da ne uzrokuju klizanje tla, osobito prema prometnici. Visina izgrađenog podesta ograničena je na 0,5 m nadzemno, a ostatak ograde do najviše dozvoljene visine 1,5 m treba se izvesti na način da bude prozirna (u drvu, žičani pleter i sl.) ili da se sastoji od niskog zelenila. d. u izgrađenoj strukturi veće gustoće, kada ograda formira sa pročeljem sliku ulice, mora se izvesti u skladu s postojećim izgrađenim cjelinama. e. na česticu neophodno je osigurati pristup na preglednom dijelu javnog puta, te osigurati preglednost ulaza i izlaza na česticu. na površini čestice potrebno je osigurati dovoljan broj parkirališnih mjesta, sukladno članku 31. f. Polaganje fotonaponskih modula na teren ili kao zasebne građevine nije dozvoljeno. 11. uvjeti za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti a. uvjeti se određuju sukladno posebnim propisima kojima se uređuje pristupačnost građevinama.