GLASNIK

Arhiva › 2026. › SGMŽ 10

SGMŽMeđimurska županija · 15. svibnja 2026. · KLASA 007-01/26-01/3 · URBROJ 2109-02-26-2

Odluku o donošenju Plana upravljanja destinacijom Međimurska županija za razdoblje od 2026. do 2030. godine

Važenje nije potvrđeno. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 26

Članak 3.

3.14. Komunikacijske aktivnosti10 U Međimurju se provodi integrirani model komunikacije koji obuhvaća: Digitalne komunikacije: Upravljanje mrežom portala (centralni visitmedimurje.com i 4 specijalizirana), e-marketing, upravljanje društvenim mrežama (8 platformi) i razvoj Destinacijskog informacijskog sustava (DIS). Fizičko informiranje: Rad šest Turističko informacijskih centra (TIC) pokriva ključne točke turističkih kretanja u županiji. TZG Prelog treba uspostaviti ured TIC-a. Offline komunikacije: Produkcija tiskanih materijala (brošure, karte i dr.) na FSC papiru, materijali na Brailleovom pismu te eko-poklon program. PR i prodajne aktivnosti: Organizacija tiskovnih konferencija, newsletteri, nastupi na sajmovima, B2B radionice, studijska putovanja Tablica 20: Matrica strukturnih izazova komunikacijskih aktivnosti Strateško područje Ključni razvojni izazovi Potreba za snažnijom krovnom pričom: autentičnost destinacijskih procesa. novinara i agenata. Upravljanje informacijama: Kontinuirano prikupljanje podataka o prometu, ponudi i zadovoljstvu gostiju (TOMAS istraživanja) te njihova distribucija kroz DIS. Strateški brending: Razvoj i konzistentna primjena brend konstanti (Brandbook), certificiranje destinacije (Green Destinations) i upravljanje reputacijom. Međunarodna suradnja: Sudjelovanje u EU projektima (Interreg), članstva u svjetskim organizacijama (UNWTO, FIJET) i EDEN mreži. Međimurje se profilira kao jedna od najnaprednijih regija u segmentu digitalizacije upravljanja destinacijom. Sustav nije postavljen samo kao promocija, već kao alat za održivi razvoj. Tehnološka naprednost (DIS): Centralizirana baza podataka (DIS) koja u realnom vremenu „hrani“ info-zaslone na ključnim točkama (Mađerkin breg, Terme Sv. Martin, Mlin na Muri, TIC Mursko Središće)

Članak 3.

omogućuje vrhunsko upravljanje tokovima posjetitelja (GSTC A10). Nagrađivana digitalna prisutnost: Portal visitmedimurje. com osvojio je A’ Design Award, što potvrđuje kvalitetu informiranja. Landing page na korejskom jeziku i podstranice za specifične interese (bike, walk, poslovne, ekomuzej) osiguravaju precizno targetiranje. Socijalna inkluzija: Međimurje je rijedak primjer destinacije koja sustavno uvodi materijale na Brailleovom pismu i surađuje s ustanovama za osobe s invaliditetom na izradi promo materijala. Reputacijski kapital: Status prve certificirane Green Destinations regije u RH sa srebrnim znakom i tri EDEN nagrade pružaju destinaciji ogroman kredibilitet na međunarodnom tržištu. 10 Izvor: Izvješća o radu TZMŽ, web stranice TZMŽ i LTZ, TOMAS 2022/23 IztZg Regenerativni imperativ vrijednosno komuniciranje: Pomak s oglašavanja Međimurje ima vrhunske proizvode, ali postoji “što nudimo” na “kako živimo”. Brendiranje 1. brendiranje i prostor za još jasnije uvezivanje svih segmenata identitet Međimurja kao mjesta duboke autentičnosti gdje gost (wellness, vino, UNESCO priroda) pod jedinstveni brend “najzelenije regije”. inamika interakcije: sudjeluje u regeneraciji prostora. Pametna personalizacija: d Web stranice i društvene 2. digitalni komuni- Korištenje automatizacije i umjetne inteligencije za mreže su informativne; izazov je pretvoriti ih u kacijski kanali pružanje relevantnih informacija gostu prije, tijekom platforme za dvosmjernu, personaliziranu komunikaciju s gostom u realnom vremenu.

Članak 3.

doseg na stranim tržištima: i nakon boravka, čime se stvara kontinuirani digitalni odnos. Snažna prisutnost Storytelling ambasadori: Fokus na utjecajne PR priče na domaćem tržištu pruža stabilnost, no postoji i suradnju s kreatorima sadržaja koji dijele vrijednosti 3. Promocija i PR prilika za ciljanu PR promociju prema premium održivosti, čime se postiže veći kredibilitet i emocionsegmentima “svjesnih putnika” u Europi. Usklađenost poruka dionika: Svaki dionik 4. Interna komunialni doseg kod publike. Mreža glasnika destinacije: Edukacija lokalnih dionika za zajedničko komuniciranje ključnih vrijednosti (restorani, OPG-ovi, muzeji) komunicira neoviskacija Međimurja, čime svaki kontakt s gostom postaje no; izazov je sinkronizirati poruke kako bi gost svuda dobio isti dojam destinacijske izvrsnosti. Komunikacijske aktivnosti Međimurja uspješno su pozicionirale regiju kao zelenu oazu, no budući rast zahtijeva prijelaz s informativnog oglašavanja na vrijednosni storytelling. Analiza ukazuje na potrebu za integracijom digitalnih kanala u jedinstven sustav koji nudi personalizirano iskustvo, spajajući wellness, biodinamiku i UNESCO baštinu u koherentnu priču. marketinški alat za cijelu regiju. Glavni iskorak do 2030. godine je transformacija lokalnih dionika u ambasadore identiteta. Kroz autentičnu komunikaciju stvarnog života zajednice i ciljani PR prema “svjesnim putnicima”, Međimurje gradi kredibilitet premium destinacije. Cilj je digitalna suverenost koja izravno povezuje gosta s dušom međimurskog kraja, smanjujući ovisnost o globalnim posrednicima.

Stranica 27

Članak 3.

15. svibnja 2026 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 27 3.15. Konkurencija i benchmarking11 Analizom temeljenom na podacima strateških dokumenata i izvještaja o radu promatranih destinacija, sagledana je konkurentska pozicija Međimurske županije u odnosu na susjedne četiri županije i usporedive regije u Sloveniji, Austriji, Belgiji i Italiji. • Sjeverna Hrvatska Susjedna varaždinska županija strategiju gradi na feudalnim dvorcima (Trakošćan, Stari grad Varaždin), baroknoj baštini i manifestacijama poput špancirfesta i Adventa u Varaždinu. Posebno su uspješni u razvoju autentičnog privatnog smještaja kroz projekt “Kuće s pričom”, što im omogućuje stabilan rast u segmentu odmorišnog turizma, tu je i veliki potencijal Varaždinskih Toplica s termalnim izvorom koji je trenutačno pretežito u funkciji zdravstvenog sustava. Krapinsko-zagorska županija se s najvećim brojem noćenja u regiji pozicionirala kao predvodnik u wellness i zdravstvenom turizmu. Njihova strategija temelji se na masivnim investicijama (preko 30 milijuna € u 2024/25. godini) i snažnim brendovima poput Termi Tuhelj i Krapinskih Toplica. Osim toplica, ključni aduti su kulturna baština (dvorci, Muzej krapinskih neandertalaca) i vjerski turizam (Marija Bistrica). Koprivničko-križevačka županija je trenutačno s najmanjim brojem noćenja zbog malog smještajnog kapaciteta i relativno slabije prometne povezanosti. Ova županija nudi visoko specifične proizvode poput naivne umjetnosti (Hlebine) i Renesansnog festivala. Njihova prednost leži u prirodi Regionalnog parka Mura-Drava i relativno nižim cijenama.

Članak 3.

Zagrebačka županija zahvaljujući blizini zračne luke i Zagreba ostvaruje snažnu konkurentsku prednost u pristupu međunarodnim tržištima. Fokus je na tranzitu, poslovnim gostima i vikend-turizmu. Ističu se vrhunskom enogastronomskom scenom (uključujući Michelinovu zvjezdicu) i jakim vinskim cestama koje služe kao produžena ruka zagrebačke ponude. • Slovenija Regije Prekmurje, Podravje i Gorenjsko provode održivi turizam putem nacionalnog programa Slovenia Green, koji služi kao krovni certifikacijski sustav. Prekmurje i Podravje, geografski najsrodniji Međimurju, uspjeh temelje na uravnoteženoj strukturi smještaja gdje hoteli čine oko 50% kapaciteta, dok ostatak čine visokokvalitetni agroturizmi i „turistične kmetije“. Ova diversifikacija sprječava preopterećenje infrastrukture, a strogo prostorno planiranje onemogućuje stihijsku apartmanizaciju koja bi narušila ruralni vizualni identitet. Posebna vrijednost sustava su obvezni ekološki certifikati (EU Ecolabel, Green Key) koji nisu samo marketinški alat, već jamstvo operativne učinkovitosti i ušteda. U Gorenjskoj se ističe model kratkih lanaca opskrbe putem brenda „dedek in babica“. Ovaj sustav nadilazi puku prodaju; on stvara emocionalnu vezu s gostom i jamči porijeklo, povezujući male proizvođače izravno s javnim ustanovama i ugostiteljima. Time se postiže da turistička potrošnja ostaje u lokalnoj zajednici, potičući mlade poljoprivrednike na ostanak i inovacije unutar tradicionalnih sektora. • Austrija Destinacije štajerska, Wachau i Gradišće realiziraju model visoke profesionalizacije u kojem čak 73% ležajeva čine komercijalni objekti, uz izrazitu dominaciju hotela s 4 i 5 zvjezdica. Ovakva struktura omogućuje visoke cijene usluga, što je preduvjet za konkurentne plaće i Strateško područje Ključni razvojni izazovi Snažna susjedna konkurencija:

Članak 3.

11 Izvori: izvještaji i radu TZŽ-a, destinacijske web stranice zadržavanje vrhunskog kadra. U štajerskoj i dolini Wachau uspjeh se temelji na rigoroznoj kategorizaciji i stalnom nadzoru kvalitete, čime je siva ekonomija gotovo iskorijenjena, a standard usluge ujednačen. Gastronomija je ovdje strateški stup razvoja, a ne tek popratna ponuda. Brend Kulinarium Steiermark osigurava autentičnost kroz “kilometar nula” pristup, dok Gradišće kroz sustav zadrugarstva i EU projekte stvara inovativne lokalne suvenire i proizvode. Taj model zadrugarstva omogućuje malim iznajmljivačima da nastupaju zajednički, dijeleći troškove marketinga i nabave, dok istovremeno nude jedinstven, personaliziran doživljaj. Visoka dodana vrijednost koju generiraju ovi sustavi omogućuje Austriji da ostane nedostižna po pitanju privlačenja radne snage iz cijele regije, pretvarajući turizam u stabilan motor cjelokupnog ruralnog razvoja. • Belgija Flandrija predstavlja globalni vrh u regenerativnom turizmu kroz viziju „Putovanje prema sutra“ (Travel to Tomorrow). Umjesto pukog mjerenja broja dolazaka, fokus je na „procvatu“ destinacije kroz četiri ključna stupa: posjetitelje, poduzetnike, stanovnike i sam duh mjesta. Njihov model temelji se na edukaciji lokalnih dionika da postanu pripovjedači (interpretatori) koji povezuju goste s lokalnom baštinom. Posebno su jaki u cikloturizmu; inovacije poput “Bicikliranja kroz vodu” pretvorile su običnu infrastrukturu u svjetsku atrakciju. Digitalizacija se koristi za pametno usmjeravanje tokova turista, dok se radna snaga ne tretira kao trošak, već kao ključni socijalni kapital koji podiže kvalitetu života cijele zajednice. Poseban naglasak stavlja se na transformaciju uloge turističkog radnika iz pružatelja usluge u ”domaćina-kustosa”.

Članak 3.

Flandrija koristi napredne sustave mjerenja emocionalnog utjecaja turizma na stanovnike, čime osigurava da razvoj sektora podiže, a ne narušava kvalitetu života. Kroz projekt „Turizam za budućnost“, potiču suradnju poljoprivrednika, umjetnika i ugostitelja, stvarajući hibridna zanimanja koja su otpornija na tržišne promjene i sezonalnost. Takav holistički pristup izravno motivira mlade na ostanak jer turizam vide kao alat za očuvanje vlastitog identiteta i ponosa. Njihova strategija digitalnog storytellinga omogućuje malim obiteljskim poduzećima globalnu vidljivost oslanjajući se na autentičnost koju pružaju visoko educirani i zadovoljni zaposlenici, čime se svaki kontakt s turistom pretvara u vrijednu ljudsku razmjenu. • Italija Italija nudi dva komplementarna modela. Regije cilento i valle camonica majstori su koncepta albergo diffuso (raštrkani hotel), gdje se napuštene ruralne kuće pretvaraju u smještajne kapacitete, čime se čuva arhitektura bez nove gradnje. To je neraskidivo vezano uz Slow Food pokret koji štiti autohtone namirnice i osigurava pravedne cijene lokalnim proizvođačima. S druge strane, Južni tirol (Alto Adige) predstavlja apsolutni benchmark za Međimurje u segmentu wellnessa i planinskog turizma. Oni su dokazali da se vrhunska usluga temelji na izuzetno plaćenom i usko specijaliziranom kadru. Južni Tirol ulaže masovna sredstva u strukovno obrazovanje, stvarajući stručnjake za somelijerstvo, wellness terapeute i menadžere destinacije. Njihov model rješava problem niskih primanja kroz visoku dodanu vrijednost usluge – turisti su spremni platiti više za autentičnost i vrhunsku stručnost, što omogućuje plaće koje zadržavaju lokalno stanovništvo u regiji.

Članak 3.

Tablica 21: Matrica sistemskih izazova konkurentnosti i benchmarkinga Regenerativni imperativ USP kroz biodinamiku: Pozicioniranje Regije poput Pomurja 1. Pozicioniranje u Međimurja kao “Regije dr. Rudolfa Steinera” (SLO) ili Južne Mađarske imaju razvijen termalni regiji turizam. Izazov je istaknuti se kroz specifičnosti koje drugi nemaju. i centra biodinamike, što stvara jedinstvenu nišu koju konkurenti trenutačno ne pokrivaju na taj način. Stranica 28 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 15. svibnja 2026. Usklađivanje kvalitete: Iako Izvrsnost bez kopiranja: Primjena austrijskih Međimurje prati trendove, postoji prostor za bržu 2. benchmarking modela organizacije i kvalitete, ali uz strogo implementaciju premium standarda usluge kakve standarda zadržavanje lokalnog identiteta, mirisa i okusa nalazimo u sličnim austrijskim regijama (npr. štajerska). vidljivost na “dalekim” tržištima: 3. tržišna Međimurja (tzv. “Međimurski štih”). Zajednički nastup (co-branding): Razvoj Konkurentne regije prekograničnih tura s regijama iz Slovenije često nastupaju agresivnije na stranim tržištima. prepoznatljivost i Austrije (UNESCO biosfera), čime se Izazov je povećati prepoznatljivost izvan radijusa od 300 km. Ujednačenost ponude: konkurenti pretvaraju u partnere za privlačenje globalnih putnika. Regenerativna inovacija: Razvoj proizvoda Slične regije nude sličan 4. Inovacije u koji izravno poboljšavaju okoliš ili zajednicu wellness i gastro koncept. Izazov je stalna inovacija proizvodu (npr. “posadi svoje stablo”, digitalni detoks kako bi se izbjegla “komoditizacija” (utapanje u prosjeku).

Članak 3.

benchmarking analiza potvrđuje da se Međimurje uspješno transformira iz pratitelja u regionalnog lidera autentičnosti. Iako susjedne regije u Sloveniji i Austriji imaju razvijeniju termalnu infrastrukturu, Međimurje gradi prednost kroz specifičnu nišu biodinamike i „iskrenog“ doživljaja. Glavni izazov ostaje povećanje vidljivosti na dalekim tržištima i dostizanje premium standarda usluge bez gubitka lokalnog identiteta. Regenerativni imperativ do 2030. nalaže promjenu paradigme: umjesto izravnog natjecanja u brojkama, Međimurje s konkurentima treba razvijati prekogranične proizvode (poput UNEScO biosfere). diferencijacijom kroz održive inovacije, destinacija prestaje biti tek jedna od opcija te postaje jedinstven model suživota prirode, baštine i turizma. 3.16. Sustav turističkih zajednica u MŽ12 Sustav turističkih zajednica u Međimurju krajem 2025. godine temeljio na: regionalnoj TZ Međimurske županije, gradskim TZ Prelog i Čakovec, područnim TZ: Srce Međimurja i Mure I gorice, te općinskim TZ: štrigova i Sveti Martin na Muri. U sustavu je bilo ukupno 16 zaposlenih djelatnika (TZMŽ (4), Čakovec (4), Prelog (1), Srce Međimurja (2), Mura i Gorice (1,5), Sveti Martin na Muri (1), štrigova (2) pri čemu sei imaju imenovane direktore. Postoji I projektno udruživanje „Dravsko blago“ TZ Preloga i četiri općina (D. Vidvoec, Sv. Marija, D. Dubrava, Kotoriba). 2025. G. 12 JLS-ova nije bilo obuhvaćeno sustavom TZ-a. Financijski potencijal ukupnog sustava za 2024.g. iznosio je 3,5 miijna eura, no raspodjela je izrazito Kartogram 2 u vinogradu), što postaje ključni faktor diferencijacije.

Članak 3.

polarizirana: TZMŽ (32%) i TZG Čakovec (33%) dok ostale TZ raspolažu znatno skromnijim sredstvima. Tržišno su se uz Sveti Martin na Muri (Terme) kao mikro-destinacije profilirale Čakovec (dvorac) i štrigova (Vinska cesta) dok ostale tek trebaju stvoriti prepoznatljiv motive dolaska i brend (Prelog –baloni). Operativno, LTZ-i su izrazito fokusirani na organizaciju manifestacija, a samo dijelom na razvoj proizvoda, destinacijski menadžment, istraživanja i razvoj, a velika većina promocijskih aktivnosti vezano je za manifestacije. Kada promatramo djelovanje same tZMŽ vidimo da se Proračun za 2024. godinu oslanjao na potpore županije (44%) i Fonda za nerazvijene (30%), dok su rashodi strateški usmjereni na promociju (50%) i razvoj proizvoda (20%). Ovakva struktura rashoda TZMŽ-a odražava model „marketinške ofenzive“ u kojem se visoka ulaganja u promociju i razvoj proizvoda oslanjaju na stručnu administraciju, ali uz deficit u financiranju kontinuirane dubinske analitike i istraživanja tržišta. Operativna izvrsnost rezultirala je rastom noćenja od 5,81% u 2025. godini te hrvatskim presedanom — 60% kapaciteta nosi ekološku certifikaciju (Green Destination). Ključni uspjesi TZMŽ uključuju: Učinkovito financiranje mreže interpretacijskih centara i projekta „Ekomuzej Međimurje malo“. Emocionalno pozicioniranje kroz UNESCO- vu „Međimursku popevku“ i autohtonu gastronomiju. Ciljane radionice za privatne iznajmljivače koje podižu kvalitetu usluge za niše visoke platežne moći. Ovakvim djelovanjem, TZMŽ služi kao ogledni model profesionalnog upravljanja destinacijom koji maksimalno valorizira kulturnu i prirodnu baštinu.

Članak 3.

Pokrivenost JLS lokalnim turističkim zajednicama 31.12.2025 15. svibnja 2026 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 29 12 Izvještaji o radu TZMŽ i LTZ za 2024.g. destinacijske web stranice Tablica 22: Matrica sistemskih izazova institucionalnog i organizacijskog okvira Strateško područje Ključni razvojni izazovi Sustavni jaz (12 JlS-a): Regenerativni imperativ Značajan dio županije (12 1. Potpuna destinacijska integracija: Poticanje JLS-a) nije formalno pokriven sustavom TZ-a, što rezultira neujednačenim razvojem i Institucionalna pokrivenost udruživanja preostalih JLS-ova u TZ područja kako bi svaki dio Međimurja imao stručnu podršku i bio integriran u sustav održivosti. nedostatkom stručnog upravljanja u tim područjima. Operativni pritisak manifestacija Prijelaz s “Event” na “Experience” : LTZ-ovi su često 2. Uloga lokalnih menadžment: Redefiniranje uloge LTZ-ova previše fokusirani na organizaciju događaja, što limitira tZ-ova prema destinacijskom menadžmentu, gdje njihove kapacitete za strateški razvoj proizvoda, standmanifestacije služe kao alat, a ne kao jedini cilj ardizaciju kvalitete i rad s dionicima na terenu. horizontalna nepovezanost: djelovanja. Sustav “destinacijske inteligencije”: Potreban je čvršći opera- Formiranje 3. Upravljačka tivni spoj između TZ-ova i resora poljoprivrede, zaštite integriranog vijeća koje osigurava da sve odluke prirode te obrazovanja radi zajedničkog djelovanja na sinergija složenim projektima (poput biodinamike).

Članak 3.

Fragmentacija informacija: – od manifestacija do infrastrukture – podupiru lokalni biodiverzitet i gospodarstvo. Jedinstvena nadzorna ploča: Implementacija Zbog nepokrivenosti didigitalnog sustava za praćenje GSTC indikatora jela JLS-a sustavom, podaci o posjetiteljima i učincima 4. Monitoring i posu nepotpuni, što otežava precizno daci strateško planiranje na razini županije. Nedostatak su-upravljanja na razini cijelog Međimurja, osiguravajući uvid u turističke tokove u svim općinama. Platforma su-kreacije: Uspostava tematskih : Suradnja s privatnim sektorom često je 5. Javno-privatno partnerstvo klastera (npr. za wellness ili OPG-ove) koji zajednički upravljaju kvalitetom i inovacijama, reaktivna; izazov je aktivno uključiti dionike u rano rasterećujući sustav TZ-ova čisto operativnih planiranje investicija i strateško donošenje odluka. poslova. Institucionalni okvir opterećen je nepokrivenošću 12 JLS-a i pretjeranom usmjerenošću lokalnih TZ-ova na organizaciju manifestacija. Ovakav model iscrpljuje ljudske potencijale i zapostavlja ključne funkcije destinacijskog menadžmenta poput razvoja proizvoda i održivosti. Regenerativni zaokret do 2030. zahtijeva institucionalnu integraciju svih općina i redefiniranje uloge LTZ-ova. Fokus se mora pomaknuti s “produkcije događaja” na strateško upravljanje doživljajem i podršku dionicima. Tek horizontalnim povezivanjem svih sektora i rasterećenjem operativnih zadataka, institucije postaju stvarni pokretači zelene tranzicije i jamci ujednačenog razvoja cijelog Međimurja.

Članak 3.

3.17. Izvještaj o analizi stanja (Situation Analysis) Sinteza analitičkog poglavlja 3 kroz vizuru GStc (Global Sustainable tourism council) standarda pruža dubinski uvid u spremnost Međimurja za prelazak s održivog na regenerativni turizam. Ova analiza strukturirana je prema četiri ključna stupa GSTC-a, integrirajući sve prethodno obrađene segmente (od 3.1. do 3.16.). 1. Stup A: Održivo upravljanje (Governance) Institucionalni okvir (3.15., 3.16.) pokazuje visoku razinu zrelosti, što potvrđuje status Green Destinations regije i nagradu za najbolju održivu destinaciju kontinentalne HR 2025.g Ministarstva turizma i sporta RH i UN Turizama. Stanje: Sustav TZ-ova je stabilan, a digitalizacija (3.10.) i strateško planiranje su prioritet. Izazovi: Ključna prepreka je nepokrivenost 12 JlS-a sustavom, što onemogućuje ujednačeno provođenje GSTC standarda. Također, LTZ-ovi su previše fokusirani na operativu manifestacija (3.16) umjesto na strateško upravljanje. Regenerativni put: Potpuna institucionalna integracija svih općina i prelazak na sustav “Destinacijske inteligencije” (Dashboard) za praćenje indikatora u realnom vremenu. 2. Stup B: Socio-ekonomska održivost (Social & Economic) Turizam u Međimurju adekvatno doprinosi lokalnoj ekonomiji, ali se suočava sa strukturnim problemima tržišta rada (3.13) i organizacije usluga (3.12). Stanje: Sigurnost (9,1/10) i komunalna uređenost (3.9) su vrhunski. Postoji snažna osnova za razvoj inkluzivnog turizma. Izazovi: Jaz u plaćama od 23% i manjak specijaliziranog kadra. Postoji rizik “ekonomskog curenja” zbog ovisnosti o globalnim booking platformama (3.14).

Članak 3.

Regenerativni put: Integracija ranjivih skupina (R) u tržište rada i razvoj lokalnih digitalnih kanala prodaje. Transformacija radnika u “ambasadore baštine” povećava ekonomsko dostojanstvo sektora. 3. Stup C: Kulturna održivost (Cultural) Resursno-atrakcijska osnova (3.5) i turistički proizvodi (3.1) duboko su ukorijenjeni u lokalni identitet i UNESCO baštinu. Stanje: Vrlo dobra interpretacija baštine kroz Ekomuzej i Centre za posjetitelje (3.8). Izazovi: Opasnost od “komoditizacije” kulture kroz masovne manifestacije. Potreba za senzornom pristupačnošću (3.11) kako bi baština bila dostupna svima. Regenerativni put: Korištenje storytellinga (3.14) za promociju biodinamike i Steinerove baštine kao jedinstvenog kulturnog koda koji Međimurje izdvaja od konkurencije. Stranica 30 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 15. svibnja 2026. 4. Stup D: Okolišna održivost (Environmental) Međimurje je lider u ekološkim standardima (otpad, voda), ali mora iskoračiti prema energetskoj suverenosti (geotermalna energija). Stanje: Visoka razina čistoće (3.12) i očuvanosti prirode u sklopu Rezervata biosfere. Izazovi: Visoki troškovi energenata za wellness sektor i potreba za kružnim upravljanjem vodama (3.9). Regenerativni put: Implementacija “energetskih plus” zona koje koriste geotermalne izvore (3.14) ne samo za turizam, već i za grijanje lokalne zajednice. Tablica 23: Master matrica sistemskih izazova i regenerativnih imperativa trenutačno stanje (Iz- GStc Stup Ključni sistemski izazovi Regenerativni imperativ vrsnost)

Članak 3.

Institucionalna fragmentacija: Potpuna integracija: Udruživanje svih A: Održivo Visoka zrelost sustava, 12 JLS-a nije u sustavu TZ-a; općina i uvođenje “Digitalnog Dash- Green Destinations status, fokus LTZ-ova na manifestacije boarda” za praćenje GSTC indikatora u upravljanje stabilan sustav TZ-ova. umjesto na menadžment. realnom vremenu. Vrhunska sigurnost (9,1/10) t ržišne neravnoteže: Jaz u b: Socio-ekonom- i komunalna uređenost; Ekonomska suverenost: Integracija ranplaćama (23%), manjak kadra ska održivost snažna osnova za inkluzivni jivih skupina (R) i razvoj izravnih lokalnih i odljev kapitala (ovisnost o turizam. kanala prodaje (zadržavanje vrijednosti). globalnim platformama). Odlična interpretacija baštine Komoditizacija: c: Kulturna Rizik od gu- vrijednosni storytelling: Pozicioniranje (Ekomuzej, UNESCO); bitka autentičnosti kroz masovne biodinamike i Steinerove baštine kao proizvodi duboko ukorijen- evente; potreba za senzornom globalnog diferencijatora i koda destiodrživost jeni u identitet. pristupačnošću. nacije. Energetska ovisnost: Visoki Lider u ekološkim standardid: Okolišna Energetska suverenost: Razvoj “energettroškovi energenata i potreba za ma (otpad, voda); očuvanost održivost skih plus” zona korištenjem geotermalnih kružnim sustavima upravljanja prirode (UNESCO biosfera). vodama. Analiza potvrđuje da Međimurje posjeduje vrhunsku infrastrukturu i visoku ekološku svijest, no za iskorak prema regenerativnom modelu do 2030. godine nužna je sistemska transformacija.

Članak 3.

Ključni naglasci sinteze: • Od administracije do menadžmenta: Institucionalni okvir mora obuhvatiti cijeli teritorij županije (uključujući 12 trenutačno „sivih“ JlS-ova). • Socijalna regeneracija: Fokus se pomiče na smanjenje jaza u primanjima i aktivnu inkluziju ranjivih skupina, pretvarajući stanovnike u stvarne dionike turističkog uspjeha. • Resursna neovisnost: Prelazak s “manje štetnog” na “aktivno obnavljajuće” – korištenje geotermije i biodinamike kao temelja za energetsku i prehrambenu suverenost destinacije. 4. MEĐUNAROdNI tRŽIšNI tRENdOvI I INOvAcIJE U dinamičnom okruženju obilježenom ubrzanom digitalizacijom i rastućom ekološkom sviješću, ovo poglavlje analizira ključne međunarodne tržišne trendove i inovacije koje redefiniraju suvremeni turizam, pozicionirajući Međimurje kao destinaciju koja aktivno integrira globalne standarde održivosti s autentičnim lokalnim vrijednostima. Ovo poglavlje detaljno analizira evoluciju turističke industrije, s posebnim naglaskom na prijelaz s pasivne održivosti na aktivnu regeneraciju, te istražuje kako tehnološke i društvene inovacije redefiniraju budućnost destinacija poput Međimurja. Turizam budućnosti: Od održivog suživota do regenerativnog procvata Dugo vremena “održivost” je bila zlatni standard turističke industrije. Cilj je bio jasan: smanjiti štetu, neutralizirati ugljični izvora za turizam i lokalnu zajednicu. otisak i očuvati resurse za buduće generacije. Međutim, u svijetu suočenom s ubrzanim klimatskim promjenama i gubitkom bioraznolikosti, “činiti manje štete” više nije dovoljno. Na scenu stupa regenerativni turizam – paradigma koja ne teži samo očuvanju, već aktivnoj obnovi, iscjeljenju i poboljšanju destinacija kroz turističku aktivnost.

Članak 3.

1. Međunarodni tržišni trendovi: Od održivosti do regeneracije Tržišna dinamika prolazi kroz tektonsku promjenu koju predvode “svjesni putnici”. Danas generacija Z i milenijalci čine preko 50% globalnog turističkog tržišta, a njihove preferencije nisu samo trend, već novi imperativ poslovanja. • „Nature-Positive“ putovanja: Turist kao čuvar prirode Koncept nature-positive putovanja nadilazi promatranje pejzaža. Moderni gost želi ostaviti destinaciju boljom nego što ju je našao. To je dovelo do uspona projekata rewildinga (ponovnog ozelenjavanja) u kojima turisti izravno sudjeluju. Primjerice, gosti više ne žele samo šetati šumom; oni žele sudjelovati u sadnji autohtonih vrsta drveća ili u projektima zaštite pčela i oprašivača. Ovakve aktivnosti stvaraju duboku emocionalnu vezu s destinacijom, pretvarajući prolaznog posjetitelja u dugoročnog „ambasadora“ i čuvara lokalnog ekosustava. • „Slow Travel“ i duboka imerzija: Kvaliteta ispred kvantitete Nasuprot masovnom turizmu koji potiče brze posjete („deset gradova u pet dana“), Slow Travel potiče goste da ostanu duže na jednoj lokaciji. Ovaj trend izravno pogoduje destinacijama kao što je Međimurje, čiji je prosječni boravak trenutačno 2,26 dana. Produljenjem boravka na 4 ili 5 dana, ugljični otisak po gostu se dramatično smanjuje (manje putovanja za istu količinu odmora), dok se ekonomska potrošnja disperzira na lokalne obrtnike, vinare i OPG-ove. Duboka imerzija podrazumijeva učenje lokalnih zanata, sudjelovanje u 15. svibnja 2026 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 31 berbi ili jednostavno „življenje kao lokalac“, što je srž autentičnosti koju današnji putnik traži.

Članak 3.

• Neto-pozitivan utjecaj (Impact over Volume): Novi pokazatelji uspjeha Vodeće svjetske destinacije, poput Flandrije u Belgiji ili Novog Zelanda, prestale su koristiti broj noćenja kao svoj primarni KPI (ključni pokazatelj uspjeha). Umjesto toga, uveli su modele poput „Putovanja prema sutra“, koji mjere indeks sreće lokalne zajednice i stopu regeneracije resursa. Ako lokalno stanovništvo osjeća pritisak, ili ako kvaliteta vode i tla opada, turistički rast se ne smatra uspjehom, bez obzira na prihode. Ovo je bit regeneracije: turizam je uspješan samo ako zajednica i priroda cvjetaju s njim. 2. Inovacije u kontekstu regeneracije Tehnologija u regenerativnom turizmu više nije samo alat za bržu rezervaciju, već postaje „štit“ i „vodič“ kroz resurse. • AI za dekompresiju (Heat-mapping) i digitalno upravljanje tokovima Jedan od najvećih neprijatelja održivosti je preopterećenost mikrolokacija. Umjetna inteligencija danas omogućuje stvaranje toplinskih mapa (heat-maps) u realnom vremenu. Sustavi mogu predvidjeti gužve na popularnim točkama, poput termalnih izvora ili vidikovaca, te putem mobilnih aplikacija gostima ponuditi alternativne, manje poznate, ali jednako privlačne lokacije (npr. skrivene vinske kleti ili pješačke staze). Time se postiže “digitalna dekompresija” – smanjuje se stres na prirodu i infrastrukturu glavnih atrakcija, dok se istovremeno ekonomski osnažuju marginalni dijelovi destinacije. • Carbon Handprinting: Mjerilo za “dobra djela” Dok ugljični otisak (Carbon Footprint) mjeri štetu koju nanosimo, ugljični otisak ruke (Carbon Handprint) mjeri pozitivan utjecaj koji stvaramo. Inovacija je u sustavima koji gostu na kraju boravka pokazuju: “Tvoj boravak je omogućio obnovu 10m2 vlažnih staništa, podržao rad dva lokalna obrtnika i smanjio emisije za 15 kg CO2 jer si koristio e-shuttle umjesto vlastitog automobila.” Ovakva pozitivna povratna informacija Tablica 24: Matrica izazova praćenja globalnih trendova i inovacija Strateško područje Ključni izazov implementacije 1. Regeneracija motivira gosta na etičko ponašanje i stvara osjećaj ponosa i pripadnosti destinaciji.

Članak 3.

• Bio-arhitektura i Albergo Diffuso 2.0 Inovacija u smještaju udaljava se od betonskih resorta prema bio-arhitekturi. Korištenje lokalnih, biorazgradivih materijala poput gline, slame, konoplje i drva osigurava da objekt diše i da se na kraju svog vijeka može vratiti zemlji bez ostavljanja traga. Model Albergo Diffuso (raštrkani hotel), koji je nastao u Italiji, evoluira u verziju 2.0: napuštene kleti i ruralne hiže se ne samo obnavljaju, već se pretvaraju u “pametne”, energetski suverene objekte koji proizvode vlastitu energiju i hranu. To je vrhunac regeneracije – pretvaranje zapuštene baštine u najvrijedniji turistički resurs koji ne troši prostor, već ga oživljava. 3. Regulatorni okvir i standardi: GSTC i EU direktive Regeneracija više nije samo dobra volja, već postaje zakonska obveza. Europska unija putem svojih direktiva postavlja stroga pravila za suzbijanje greenwashinga (lažnog zelenog marketinga). • EU Green claims directive: Zabranit će korištenje generičkih pojmova poput „eko“ ili „održivo“ ako nisu potkrijepljeni certifikatom treće strane. Za destinacije poput Međimurja, koje posjeduju Green Destinations certifikat, ovo je ogromna konkurentska prednost. • GStc Standardi: Globalno vijeće za održivi turizam (GSTC) kroz svoje kriterije (posebno sekcije B i D) inzistira na dokazima o uključivanju lokalne zajednice i mjerljivim uštedama resursa. Destinacija koja želi platinasti status mora dokazati da aktivno upravlja svojim utjecajem, a ne samo da ga promatra. • cSRd (direktiva o nefinancijskom izvještavanju):

Članak 3.

Veliki turistički subjekti (hoteli, agencije) uskoro će morati izvještavati o svom utjecaju na ljude i planet s istom strogošću kao i o financijama. To će prisiliti cijeli opskrbni lanac na regenerativno razmišljanje. Strateško-regenerativni rizik Stagnacija brenda: Bez konkretnih projekata Prijelaz s promatranja na akciju: Kako pasivni boravak prirode (Natureobnove, “zeleni” status ostaje samo marketinška u wellnessu pretvoriti u aktivno sudjelovanje gosta u Positive) kulisa, gubeći privlačnost za ekološki rewilding projektima (npr. uklanjanje invazivnih vrsta). Integracija podataka za 2. digitalna inovacija najsvjesnije (premium) goste. Sistemska zagušenost: Bez pametnog dekompresiju: upravljanja tokovima, rast noćenja (6%) nastavit Povezivanje sustava u realnom i AI će stvarati pritisak na Terme, dok će ruralne vremenu (DIS i PMS) kako bi AI mogao vršiti heatmapping i preusmjeravati goste. Dokaziva održivost (Evidence-based): 3. EU Green claims & s direktivom koja zabranjuje “zelene” cSRd atrakcije ostati tržišno nevidljive. Gubitak vjerodostojnosti: Rizik od optužbi za Usklađivanje greenwashing ako infrastrukturni nedostaci tvrdnje bez (poput OSI pristupa) ne prate marketinšku priču certifikata treće strane i preciznih podataka o otisku. Standardizacija „Hiže 2.0“: o “idealnoj destinaciji”. Erozija pejzažnog koda: Ako se dopusti Implementacija bio- 4. bio-arhitektura i apartmanizacija bez poštivanja b i o - materijala i energetski suverenih rješenja u obnovi prostor baštine umjesto generičke gradnje.

Članak 3.

arhitektonskih principa, Međimurje gubi svoj Genius Loci koji je temelj turističke privlačnosti. Otpor dionika: Fokus na kvantitetu umjesto Napuštanje „diktature noćenja“: Prelazak na mjerenje 5. Metrika i KPI-jevi kvalitete može dovesti do preopterećenja „indeksa sreće zajednice“ i „ugljičnog otiska ruke“ resursa i pada podrške lokalnog stanovništva (Handprinting) umjesto pukog brojanja dolazaka. turističkom razvoju. Stranica 32 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 15. svibnja 2026. Ključni izazovi implementacije inovacija uključuju integraciju fragmentiranih podataka, nisku digitalnu pismenost dionika i usklađivanje globalnih trendova s lokalnom autentičnošću. Laboratorij mora AI analitikom omogućiti prediktivno upravljanje tokovima i znanstveno dokazivu održivost. Cilj je hi-tech alatima osnažiti hi-touch doživljaj, pretvarajući suhe podatke u mjerljivu regeneraciju prostora i zajednice, uz strogo izbjegavanje rizika od greenwashinga i trajno očuvanje identiteta „Hrvatskog cvjetnjaka“. 5. POtENcIJAl ZA RAZvOJ I POdIZANJE KvAlItEtE tURIStIČKIh PROIZvOdA U ovom poglavlju donosimo pregled potencijala turističkih proizvoda Međimurske županije kroz prizmu strateškog zaokreta prema visokoplatežnim tržištima i specijalizaciji u zdravstvenom i sportskom turizmu. Analiziramo investicijski ciklus koji balansira privatna eco-luxury ulaganja i javnu infrastrukturu, uz ključni teritorijalni rebalans prema istoku županije. Primjenom GSTC standarda i načela regenerativnog turzma, definiramo put prema cjelogodišnjoj otpornosti, prostornoj pravednosti i stvaranju visoke dodane vrijednosti za lokalnu zajednicu i cjelokupnu destinaciju.

Članak 3.

Međimurje u razdoblju 2026.-2030. godini napušta tradicionalne modele i postaje prva hrvatska regenerativna destinacija. Strategija se temelji na „Twin Transition“ pristupu — sustavnoj zelenoj i digitalnoj transformaciji sedam ključnih turističkih proizvoda. Zdravstveni turizam djeluje kao primarni pokretač, pozicionirajući županiju kao inkluzivnu oazu personalizirane nutritivne medicine i tehnološke naprednosti. Ostali segmenti, od aktivnog odmora s intermodalnom mobilnošću do eno-gastronomije vjerne Steinerovoj biodinamici, čine zaokružen ekosustav visoke dodane vrijednosti. Razvojni okvir predviđa realne, ekonomski utemeljene investicije: privatni sektor fokusiran je na specijalizaciju (Boutique Medical Spa, Pro-Sport kapaciteti), dok javni sektor, uz potporu EU fondova, gradi infrastrukturu poput intermodalnih hubova i digitalnih interpretacijskih centara. Ključni pokazatelji uspjeha (KPI) više nisu samo broj noćenja, već KPO13 - mjerljiv doprinos zajednici, udio lokalnih namirnica (>70%) i resursna efikasnost. Ovim smjelim pristupom, Međimurje ne samo da štiti svoj krajolik, već stvara otpornu i etičku ekonomiju. Turizam ovdje postaje alat za obnovu prirode i napredak stanovništva, osiguravajući županiji status najnaprednije zelene regije u ovom dijelu Europe. U tablicama u nastavku prikazani su razvojni potencijali po ključnim turističkim proizvodima destinacije: 1. Zdravstveni turizam (Healthness & Wellness) Ovaj segment predstavlja kralježnicu međimurskog turizma. Fokus je na odmaku od klasičnog „spa“ modela prema holističkom zdravlju koje spaja prirodu, znanost i filozofiju. Korištenjem ljekovite termomineralne vode i lokalne biodinamike, stvara se autentičan healthness doživljaj koji potiče dubinsku regeneraciju duha i tijela, osiguravajući gostima dugoročnu vitalnost u skladu s ritmovima prirode.

Članak 3.

Tablica 25: Strateška razrada i regenerativni potencijal zdravstvenog turizma Element Strateška razrada i regenerativni potencijal Međimurski biodinamički balans: Spoj ljekovite termalne vode i antropozofije za potpunu obnovu 14 USP (Vrijednost) organizma. Niše Antropozofski wellness, medicinska rehabilitacija, antistres za nomade, „Digital Detox“. Tržišta DACH regija (AT, DE, CH), Slovenija, premium domaći gosti. Preduvjeti uspjeha Energetska neovisnost (geotermija), 100% digitalna/fizička pristupačnost (OSI). Terme Hortus Croatia-e Draškovec, “Wellness Hiže” (4*sa spa), geotermalno grijanje postojećih Investicije (PRIVATNE) objekata. Investicije (JAVNE) Izgradnja „Novog Göetheanuma“ - kongresni centar R. Steiner D.Kraljevec * Steiner Akademija: Certifikacija osoblja za antropozofske tretmane. Kvalitativni “soft” projekti * „Mindful“ standard: Uvođenje eko i biodinamičkih menija u restorane. * Programi šumske terapije: Vođene rute za mentalno zdravlje. Digitalni & Zeleno IoT senzori za vodu/zrak, AI personalizirane rute, novčanik lojalnosti. Nosioci i dionici Terme Sveti Martin, AAT d.o.o., Općina D. Kraljevec, Centar R. Steiner Ključni KPI Doseći 3,5 dana boravka i 60% lokalnih namirnica u ponudi. Regenerativni Obnova tla kroz biodinamiku i socijalna inkluzija lokalne OSI populacije. učinak 2. Sportsko-rekreativni turizam (Aktivni odmor) Ovaj segment transformira međimurski krajolik u „teretanu bez zidova“. Fokus je na odmaku od pukog fizičkog napora prema svjesnom kretanju (Slow Travel) koje koristi prirodne resurse poput rijeka Mure i Drave te brežuljkastog terena kao poligona za jačanje duha i tijela, uz strogo poštivanje ekološkog integriteta i minimalan ugljični otisak.

Članak 3.

14 USP (Unique Success Message) je jedinstvena prodajna vrijednost – ključna prednost koja destinaciju izdvaja od konkurencije i gostu jasno dokazuje zašto je najbolji izbor. Tablica 26: Strateška razrada i regenerativni potencijal sportsko-rekreativnog turizma Element Strateška razrada i regenerativni potencijal USP (vrijednost) Sinergija dviju rijeka: Najgušća mreža staza u zaštićenom krajoliku UNESCO-ve biosfere. Niše Gravel/E-bike turizam, Birdwatching, Camino hodočašća, packrafting, parasport tržišta Austrija, Njemačka, Beneluks, sjeverna Italija, Francuska, Italija (eko-svjesni), aktivne obitelji. 15. svibnja 2026 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 33 Preduvjeti uspjeha Integracija ruta s OPG-ovima i vinskom cestom; osigurana „zadnja milja“. Investicije (PRIvAtNE) Premium renta-bike sustavi, servisne stanice, glamping uz rijeke. Definirnaje i uređivnaje mikolokaliteta za promatranje prirode; nova signalizacija; edukacijski centri Investicije (JAvNE) uz Muru/Dravu, otklanjanje barijera za OSI * š kola interpretacije rijeke: Obuka vodiča za pričanje priča o ekosustavu. Kvalitativni “soft” pro- * “Leave No Trace” kampanja: jekti * Edukacijski paketi za goste o očuvanju prirode. Bike & Bed mentorstvo: Pomoć iznajmljivačima u prilagodbi potrebama biciklista. digitalni & Zeleno Digitalne karte s info o bioraznolikosti; monitoring opterećenja staza (heat-mapping). Nosioci i dionici JU Međimurska priroda, lokalni vodiči, lokalne TZ, iznajmljivači. Ključni KPI Podići ocjenu doživljaja na 9/10 Regenerativni učinak i izvanpansionsku potrošnju za 30%.

Članak 3.

Turisti kao aktivni čuvari riječnih ekosustava kroz edukaciju i donacije. 3. Kulturni turizam (Participativna baština) Ovaj proizvod predstavlja emocionalni kod destinacije . Fokus je na odmaku od pasivnog promatranja spomenika prema aktivnom sudjelovanju u “živoj povijesti” i legendama, gdje ekomuzeji i interpretacijski centri postaju mjesta susreta tradicije i suvremene kreativnosti, osnažujući lokalni identitet i ponos zajednice. Tablica 27: Strateška razrada i regenerativni potencijal kulturnog turizma Element Strateška razrada i regenerativni potencijal Živa riznica identiteta: Ekomuzej koji baštinu pretvara u participativni doživljaj (radionice, USP (vrijednost) pjesma). Niše Baština Zrinskih, glazbena terapija (Popevka), antropozofija, zanati (zlatari). tržišta Kulturni nomadi Zapadne Europe, edukativne grupe, škole, digitalni nomadi. Preduvjeti uspjeha Uspostava snažnog DMC-a; rješavanje digitalne vidljivosti (WCAG standardi). Investicije (PRIvAtNE) Revitalizacija kleti u autentičan smještaj; suveniri visoke dodane vrijednosti. Investicije (JAvNE) Interpretacijski centri (Steiner, Zrinski, mlinovi, zlato); tematske rute. * Akademija Storytelling: Obuka lokalaca za oživljavanje legendi kroz priču. Kvalitativni “soft” projekti * Program „Mentor-zanatlija“: Radionice starih majstora za turiste. * Digitalni arhiv popevke: digitalni & Zeleno Interaktivna platforma za učenje međimurske pjesme. AR (proširena stvarnost) u dvorcima, digitalne mape pristupačnosti za OSI. Nosioci i dionici Muzej Međimurja, Centar dr. Rudolfa Steinera, lokalni obrtnici, TZ-ovi.

Članak 3.

Ključni KPI Kultura kao primarni motiv dolaska za 25% gostiju. Društvena obnova: Regenerativni učinak ljenih zanata. 4. Eno-gastro turizam (Vinska cesta i lokalni okusi) Ovo je segment koji hrani tijelo i čuva zavičaj Jačanje lokalnog ponosa i revitalizacija zaborav- . Fokus je na evoluciji od tradicionalne kuhinje prema “Farm-to-Fork” modelu i organskim te biodinamičkim principima, gdje svaka čaša vina i svaki tanjur postaju izravna veza između zdravog tla, lokalnog proizvođača i gosta koji cijeni čistoću okusa. Tablica 28: Strateška razrada i regenerativni potencijal eno-gastronomskog turizma Element Strateška razrada i regenerativni potencijal Vinski identitet Pušipela: Ekskluzivna vinska regija koja spaja tradiciju laganih bijelih vina s vrhun- USP (vrijednost) skom slow food kuhinjom. turizam Vinski (Wine-tasting), gastro-nomadi, „Farm-to-table” restorani, Niše edukacijske ture berbe grožđa i bučinog ulja. tržišta Hrvatska (Zagreb), Slovenija, Austrija, Poljska (rastuće tržište vinskih entuzijasta). Standardizacija kvalitete kroz lokalne oznake izvornosti; uvezivanje vinske ceste s digitalnim Preduvjeti uspjeha kartama. Modernizacija vinskih podruma u kušaonice visoke estetike; ulaganja u pogone za preradu lokalnih Investicije (PRIvAtNE) namirnica (sirane, uljare). štrukovcu Uređenje „Ceste međimurskih okusa” (povezivanje OPG-ova); centar za posjetitelje u Investicije (JAvNE) „Međimurski regal“. Stranica 34 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 15. svibnja 2026.

Članak 3.

* Akademija sommeliera Međimurja: Edukacija osoblja o lokalnim sortama. Kvalitativni “soft” projekti * „Zero-waste“ kuhinja * Kulinarski Masterclass: certifikat: Program smanjenja otpada u restoranima. Radionice za goste na temu zaboravljenih recepata. Senzori vlage i tlaka u vinogradima (Smart Agriculture); QR kodovi na bocama s pričom o obitelji digitalni & Zeleno i tlu. Nosioci i dionici Ključni KPI Udruga Hortus Croatiae, lokalni restorani, OPG-ovi, TZMŽ Povećanje potrošnje po gostu za 25% ; uvođenje 10 novih „Certified Local” menija. Regenerativni Očuvanje autohtonih sorti; smanjenje transportnog otiska hrane (Short Supply Chains). učinak 5. MICE turizam (Poslovni sastanci i susreti) Ovaj segment redefinira poslovne susrete kao prostore za kreativnu regeneraciju. Fokus je na zamjeni sterilnih dvorana inspirativnim, zelenim ambijentima koji potiču inovaciju i timski duh, integrirajući rad s wellnessom i lokalnom gastronomijom, čime poslovni boravak postaje alat za profesionalni i osobni rast. Tablica 29: Strateška razrada i regenerativni potencijal MICE turizma Element Strateška razrada i regenerativni potencijal Decompress & Create: Međimurje kao destinacija za mirne, zelene poslovne susrete koji potiču USP (vrijednost) kreativnost izvan urbanog stresa. Teambuilding programi, strateške radionice (Board meetings), male eko-konferencije, poticajna Niše putovanja (Incentives). tržišta Regionalne i globalne korporacije (IT sektor, farmacija), EU institucije, udruge civilnog društva.

Članak 3.

Preduvjeti uspjeha Visoka razina ICT infrastrukture (5G/brzi internet); certificirani „Green Meeting” prostori. Investicije (PRIvAtNE) Konferencijske dvorane u sklopu kurija i hotela s bio-dizajnom; oprema za hibridne događaje. Razvoj multifunkcionalnih prostora u baštinskim objektima (npr. palače/dvorci); poboljšanje pro- Investicije (JAvNE) metne povezanosti. * Protokol za „Zelene događaje“: Vodič za organizatore (bez plastike, lokalni catering). * „Corporate Stewardship“: Teambuilding aktivnosti koje pomažu lokalnoj zajednici (npr. rad na Kvalitativni “soft” projekti OPG-u). * Wellness-business paketi: digitalni & Zeleno Integracija kratkih vježbi fokusa u poslovne agende. Digitalne platforme za bespapirnu organizaciju; mjerenje CO2 otiska svakog događaja. Nosioci i dionici Hoteli, kurije, agencije za organizaciju događaja, Centar R. Steiner. Ključni KPI Rast broja poslovnih dolazaka u predsezoni za 15%; povećanje broja višednevnih skupova. Regenerativni Ekonomski doprinos u neatraktivnim terminima; edukacija poslovnih lidera o održivosti. učinak 6. Sportske pripreme (Pro-Performance) Proizvodom se Međimurje pozicionira kao elitni „trening-kamp“ u srcu Europe. Fokus je na sinergiji vrhunske sportske infrastrukture (dvorana, stadiona, bazena) i mirnog, stimulativnog okruženja koji profesionalnim i amaterskim sportašima omogućuju maksimalnu koncentraciju. Integracijom zdrave, lokalno uzgojene hrane i naprednih wellness protokola, sportska priprema ovdje postaje cjelovit proces fizičke i mentalne regeneracije.

Članak 3.

Tablica 30: Strateška razrada i regenerativni potencijal turizma sportskih priprema Element Strateška razrada i regenerativni potencijal Performance & Recovery: Idealna mikroklima i tišina gornjeg Međimurja za maksimalan fokus i USP (vrijednost) fizički oporavak sportaša. Pripreme nogometnih, rukometnih i biciklističkih ekipa; kampovi za mlade sportaše; teniski kam- Niše povi, paraolimpijski sport Europski klubovi (Srednja i Istočna Europa), nacionalne reprezentacije, sportski savezi, Hrvatski tržišta paraolimpijski savez Vrhunski održavani tereni i dvorane; specijalizirana prehrana prilagođena sportašima; blizina Preduvjeti uspjeha zdravstvenih ustanova. Investicije (PRIvAtNE) Teretane visokih performansi; hladne kupke i regeneracijski centri u hotelima. 15. svibnja 2026 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 35 Atletski centri; javne sportske dvorane; obnova i izgradnja lokalnih igrališta prema FIFA/EHF i Investicije (JAvNE) paraplimpijskim standardima. * Akademija sportske prehrane: Povezivanje nutricionista s lokalnim OPG-ovima. Kvalitativni “soft” projekti * Sportska klinika Međimurje: Mreža fizioterapeuta i liječnika dostupna sportašima. * Edukacija trenera o psihologiji digitalni & Zeleno mira: Iskorištavanje tišine Međimurja za mentalni trening. Analitički sustavi za praćenje performansi na terenima; pametno navodnjavanje igrališta. Nosioci i dionici Sportski klubovi, hoteli, Županijski savez sportova, fizioterapeuti. Ključni KPI Popunjenost kapaciteta u zimskim i ljetnim pauzama liga; 20 profesionalnih ekipa godišnje.

Članak 3.

Regenerativni Promocija zdravog načina života; poticaj lokalnim mladima za bavljenje sportom. učinak 7. Tranzitni turizam (Pametni Pit-stop) Ovaj segment redefinira prolazak kroz županiju iz puke usputne stanice u visokokvalitetan prvi susret s destinacijom. Fokus je na pružanju vrhunske, brze, ali autentične usluge putnicima u tranzitu koja ih kroz “mikro-doživljaje” – poput kušanja lokalnih proizvoda na odmorištima ili digitalnih priča o Međimurju – motivira na povratak i duži boravak, pretvarajući tranzit u održiv i ekonomski vrijedan kanal za lokalnu zajednicu. Tablica 31: Strateška razrada i regenerativni potencijal tranzitnog turizma Element Strateška razrada i regenerativni potencijal Smart Oasis : Odmorište koje nudi više od goriva – prilika za siguran, zelen i sadržajan predah na USP (vrijednost) pola puta. Niše Obitelji na putu prema Jadranu, vlasnici električnih vozila (EV), kamperi. tržišta Njemačka, Poljska, Češka, Mađarska (koridor A4/E65). Preduvjeti uspjeha Brzi punjači (EV), sigurna dječja igrališta, vrhunska digitalna info-ponuda na ulazu u županiju. Restorani brze, ali zdrave lokalne hrane na ključnim čvorovima; kamp odmorišta s kompletnom uslu- Investicije (PRIvAtNE) gom. Uređenje „Međimurskog regala“i š Investicije (JAvNE) trukovec „Vrata Međimurja” GP Goričan (informativni portali na granici); parkirališta za bicikliste uz autocestu. * Kampanja “Stay One More Night”: Ciljani vaučeri za tranzitne goste za lokalne muzeje. Kvalitativni “soft” pro- * Lokalni “Snack-box” paketi: Dostupnost međimurskih proizvoda na benzinskim crpkama.

Ostali akti u ovom izdanju (64)