Odluku o donošenju Plana upravljanja destinacijom Međimurska županija za razdoblje od 2026. do 2030. godine

Stranica 6 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 15. svibnja 2026. Ustanova ima Statut kojim se pobliže uređuje ustrojstvo, ovlasti, način rada i način odlučivanja tijela Ustanove, te uređuju druga pitanja od značenja za obavljanje djelatnosti i poslovanje ustanove. Statutom se uređuju međusobna prava i obveze osnivača i Ustanove, način raspolaganja s dobiti te druga pitanja od značaja za obavljanje djelatnosti Ustanove. Ustanova ima i druge opće akte sukladno zakonu, ovoj Odluci i Statutu. vIII. JAvNOSt RAdA UStANOvE

Članak 17.

Članak 17. Rad Ustanove je javan. O javnosti rada Ustanove skrbi ravnatelj. Ustanova je dužna pravodobno i istinito obavještavati javnost o obavljanju djelatnosti ili dijela djelatnosti za koju je osnovana na način određen statutom ustanove sukladno zakonu i aktu o osnivanju. Ustanova je dužna na svojim mrežnim stranicama objaviti podatke o uvjetima i načinu pružanja usluga i obavljanju poslova iz svoje djelatnosti.
Članak 18. Ustanova je dužna u razumnom roku davati sredstvima javnog priopćavanja na njihov zahtjev informacije o obavljanju svoje djelatnosti i omogućiti im uvid u odgovarajuću dokumentaciju. Ustanova će uskratiti davanje informacija, odnosno uvid u dokumentaciju samo u skladu s propisima o zaštiti tajnosti podataka i zaštiti osobnih podataka. IX. NAdZOR NAd RAdOM UStANOvE

Članak 19.

Članak 19. Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata ustanove obavlja tijelo državne uprave u čijem je djelokrugu djelatnost ustanove, ako zakonom nije određeno da nadzor obavlja drugo tijelo državne uprave. X. PRIJElAZNE I ZAvRšNE OdREdbE
Članak 20. Župan će imenovati članove Upravnog vijeća u roku od 30 dana od stupanja na snagu ove Odluke. Upravno vijeće Ustanove donijet će Statut i druge opće akte u roku od 90 dana od dana njegovog imenovanja.
Članak 21. Upravno vijeće Ustanove raspisat će natječaj za imenovanje ravnatelja Ustanove u roku od 30 dana od dana donošenja Statuta Ustanove.

Članak 22.

Članak 22. Do izbora i imenovanja ravnatelja Ustanove, sukladno Statutu i zakonu, privremenom ravnateljicom Ustanove imenuje se Mihaela Pancer Zadravec, dipl. ing., koja je ovlaštena pod nadzorom osnivača obaviti pripreme za početak rada Ustanove, a posebno pribaviti potrebne dozvole za početak rada te podnijeti prijavu za upis Ustanove u sudski registar.
Članak 23. Ustanova započinje s radom nakon upisa u sudski registar.
Članak 24. Ova Odluka stupa na snagu osmi dan od dana objave u „Službenom glasilu Međimurske županije“. SKUPšTINA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE KLASA:007-01/26-01/3 URBROJ: 2109-02-26-2 Čakovec, 14. svibnja 2026. PREDSJEDNIK dragutin Glavina, v.r. 43 Na temelju članka 25. stavka 8. i članka 26. Zakona o turizmu („Narodne novine“ 156/23), članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ 33/01, 60/01-vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13-pročišćeni tekst, 137/15-ispravak, 123/17, 98/19 i 144/20), članka 8. Pravilnika o metodologiji izrade Plana upravljanja destinacijom („Narodne novine“ 112/24) članka 21. Statuta Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“ 26/10, 4/13, 6/13 – pročišćeni tekst, 8/13, 6/14, 2/18, 10/18 – pročišćeni tekst, 2/20, 3/21, 2/22 – pročišćeni tekst, 24/23 i 29/23 – pročišćeni tekst, 12/25 i 26/25) i članka 62. Poslovnika Skupštine Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 26/10, 4/13, 6/13 – pročišćeni tekst 6/14, 2/18, 10/18 – pročišćeni tekst, 2/20, 3/21 i 2/22 – pročišćeni tekst), Skupština Međimurske županije je na 6. sjednici, održanoj 14. svibnja 2026. godine, donijela OdlUKU o donošenju Plana upravljanja destinacijom Međimurska županija za razdoblje od 2026. do 2030. godine

Članak 1.

Članak 1. Donosi se Plan upravljanja destinacijom Međimurska županija za razdoblje od 2026. do 2030. godine.
Članak 2. Plan upravljanja destinacijom Međimurska županija za razdoblje od 2026. do 2030. godine sastavni je dio ove Odluke.
Članak 3. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Međimurske županije“. SKUPšTINA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE KLASA:334-01/26-02/1 URBROJ:2109-02-26-02 Čakovec,14. svibnja 2026. PREDSJEDNIK dragutin Glavina, v.r. 15. svibnja 2026 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 7 PlAN UPRAvlJANJA dEStINAcIJOM MEĐIMURSKA ŽUPANIJA 2026.-2030. ČAKOVEC, svibanj 2026. SAdRŽAJ 1. UvOd 3 2. PROFIl dEStINAcIJE – MEĐIMURSKA ŽUPANIJA 4 3. ANAlIZA StANJA tURIZMA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE 5 3.1. Turistički proizvodi 5 3.2. Smještajni kapaciteti 8 3.3. Ugostiteljske usluge (Priprema i usluživanje hrane i pića) 11 3.4. Turistički posrednici (Agencije, vođenje i animacija) 14 3.5. Turistička resursno-atrakcijska osnova 15 3.6. Pokazatelji turističkog prometa u 2024.-2025 17 3.7. Profil gostiju, motivi dolaska i zadovoljstvo ponudom 21 3.8. Javna turistička infrastruktura (JTI) 23 3.9. Komunalna infrastruktura 25 3.10. Digitalizacija 29 3.11. Pristupačnost destinacije osobama s invalidnošću 31 3.12. Organiziranost i dostupnost usluga u destinaciji 32 3.13. Ljudski resursi 35 3.14. Komunikacijske aktivnosti 37 3.15. Konkurencija i benchmarking 39 3.16. Sustav turističkih zajednica u MŽ 42 3.17. Izvještaj o analizi stanja (Situation Analysis) 44 4. MEĐUNAROdNI tRŽIšNI tRENdOvI I INOvAcIJE 46 5. POtENcIJAl ZA RAZvOJ I POdIZANJE KvAlItEtE tURIStIČKIh PROIZvOdA 49 6. POKAZAtElJI OdRŽIvOStI NA RAZINI dEStINAcIJE 57 7. RAZvOJNI SMJER S MJERAMA I AKtIvNOStIMA 69 7.1. SWOT ANALIZA 69 7.2. Opća načela turizma Međimurja do 2030 71 7.3. Strateški okvir i prioriteti 72 7.4. Strateški ciljevi turizma Međimurske županije 2026.- 2030 74 7.5. Mjere za regenerativni turizam Međimurja 2026.-2030 75 7.6. Akcijski plan regenerativnog turizma MŽ 2026.–2030 77 8. SMJERNIcE I PREPORUKE ZA dIONIKE tURIStIČKOG RAZvOJA 86 9. MJERENJE NAPREtKA I IZvJEštAvANJE 88 10. PROJEKtI 89 11. PREGlEd KARtOGRAMA, tAblIcA, GRAFIKONA I KRAtIcA 119 12. PRIlOZI 121 1. UvOd Plan upravljanja destinacijom (PUd) ključni je strateški dokument koji definira smjernice održivog turizma Međimurske županije (MŽ). Njegova je svrha uskladiti ekonomski rast s očuvanjem prirodnih i kulturnih resursa, povećati privlačnost destinacije te osigurati konkurentnost kroz sinergiju javnog i privatnog sektora.

Članak 3.

Zakonski i strateški okvir Dokument je izrađen na temelju Zakona o turizmu RH, a usklađen je s nacionalnim zakonodavstvom, regulativama EU-a te globalnim ciljevima održivog razvoja. Ključni referentni okviri uključuje: • Strategija razvoja održivog turizma RH do 2030., • Zakon o turizmu, • Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, • Pravilnik o pokazateljima za praćenje razvoja i održivosti turizma. temeljna dokumentacija PUD se oslanja na postojeće razvojne planove Županije: • Plan razvoja Međimurske županije do 2027. • Prostorni plan Međimurske županije (III. izmjene 2025.). • Master plan razvoja turizma MŽ 2016-2020. (produžen do 2024.) • Strateški marketing plan turizma Međimurske županije 2020. (produžen do 2024.) • Destinacijski plan kvalitete turizma MŽ 2021 – 2027. Metodologija i proces izrade dokumenta Izrada Plana upravljanja destinacijom (PUD) Međimurske županije tijekom 2025. godine provedena je uz strogu metodološku dosljednost, koristeći 2024. kao stabilnu baznu godinu za analizu trendova. Proces su predvodili Turistička zajednica Međimurske županije kroz četiri integrirane faze: • Sveobuhvatna analiza stanja: Detaljan inventar resursa, evaluacija atrakcija i procjena tržišne spremnosti destinacije uz praćenje fizičkog prometa. • Identifikacija sustavnih izazova: Prepoznavanje ključnih prepreka rastu i definiranje smjernica za njihovo svladavanje. • Participativno upravljanje: Osiguran je široki konsenzus uključivanjem 35 institucionalnih dionika te gotovo 1.000 žitelja i turista kroz ankete, radionice i fokus grupe, što je rezultiralo objektivnom SWOT analizom i pokazateljima zadovoljstva.

Članak 3.

• Strateška prioritizacija: Definiranje mjera koje balansiraju ekonomski napredak, zaštitu okoliša i dobrobit zajednice sukladno međunarodnim GStc 1 standardima i načelima regenerativnog turizma2. 1 Global Sustainable tourism council postavlja globalne standarde za održivi turizam. Kroz četiri stupa – upravljanje, socioekonomski, kulturni i ekološki utjecaj – definira kriterije za certificiranje destinacija. Cilj je zaštita resursa, dobrobit zajednice i ekonomska isplativost, čime se osigurava da turizam dugoročno čuva okoliš i lokalnu autentičnost. Hrvatski Zakon o održivom turizmu i pripadajući pravilnici izravno su usklađeni s GSTC standardima. 2 Regenerativni turizam nadilazi održivost; on ne teži samo neutralnosti, već aktivno obnavlja i unapređuje resurse. Fokus je na stvaranju mjerljive koristi za okoliš, lokalnu kulturu i dobrobit stanovnika. Turizam postaje alat za revitalizaciju baštine i jačanje zajednice, osiguravajući da destinacija napreduje, ostavljajući prostor boljim nego prije dolaska posjetitelja. Stranica 8 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 15. svibnja 2026. 2. PROFIl dEStINAcIJE – MEĐIMURSKA ŽUPANIJA lokacija: Sjeverozapadna Hrvatska; graniči sa Slovenijom i Mađarskom; sjedište u Čakovcu. Prometna povezanost: Autocesta A4 (Goričan-Zagreb), državne ceste D3, D20 i D208, D209, D227, dobra povezanost sa Zagrebom i susjednim državama: SI, HU, A, najbliži aerodrom u Zagrebu 99 km. Gusta interna mreža kvalitetnih državnih, županijskih i lokalnih cesta.

Članak 3.

Udaljenost od glavnih emitivnih tržišta: 100 km Zagreb, 190 Ljubljana, 243 Beč, 261 Budimpešta, 240 Bratislava, 551 München, 660 Krakov, 316 Trst, 690 Milano. Geografska obilježja: Gornje Međimurje (sjeverozapadno od Čakovca): brežuljkasti vinorodni krajobraz i termalni izvor, Donje Međimurje (jugoistočno od Čakovca): ravničarski agrarni krajolik omeđen rijekama Murom i Dravom s mozaičnim poljima, šumarcima i velikom gustoćom naselja. Središnji dio županije obilježava grad Čakovec, a presijeca ga autocesta. Klimatska obilježja : Umjereno kontinentalna klima s toplim ljetima i hladnim zimama. broj stanovnika: 105.250 prema popisu iz 2021. godine. broj turista 2024.: 101.648 dolazaka, 229.802 noćenja 49,32% domaći i 50,68% stranih turista (SI, A, S, PL). Prosječna duljina boravka: 2,26 dana turistički kapaciteti : 2.441 kreveta od čega 26% u hotelima te 74% u apartmanima, obiteljskom i drugim oblicima smještaja. Ugostiteljski sadržaji: 20-tak restorana s tradicijskom i internacionalnom kuhinjom, vinska cesta s 14 izletišta i 12 vinotočja, mnogobrojna događanja s kulinarskom ponudom. Glavni turistički proizvodi: wellness, aktivni odmor, MICE, kultura i tradicija, enogastro. Prostor – turističke zone : Razvijene zona oko: Termi Sveti Martin, vinorodni dio Međimurja (Gornje Međimurje) i kulturnopovijesni lokalitet u centru Čakovca. turistička infrastruktura: Kontinuirana ulaganja u smještajne kapacitete, kulturne lokalitete i prateću javnu infrastrukturu osobito biciklističke i pješačke staze i rute.

Članak 3.

Kartogram 1: Reljef i položaj Međimurske županije 3. ANAlIZA StANJA tURIZMA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE U ovom poglavlju detaljno istražujemo trenutačni status turizma u Međimurju kroz petnaest ključnih segmenata. Od analize smještajnih kapaciteta i atrakcijske osnove do procjene digitalne zrelosti i ljudskih potencijala, poglavlje pruža sveobuhvatan uvid u snage i izazove destinacije. Ovakva dijagnostika služi kao činjenični temelj za definiranje budućih strateških ciljeva. 3.1. turistički proizvodi3 • Zdravstveni turizam (healthness) Zdravstveni turizam u Međimurju značajno se razvija zahvaljujući Termama Sveti Martin, jednoj od vodećih destinacija wellnessa u RH. Smještene na 27 hektara mozaičnog okoliša, Terme raspolažu sa 157 hotelskih soba i 98 apartmana, 4000 m² bazenskih površina te 1.800 m² wellness prostora. Ključna prednost je termalna voda temperature 37,5 °C, pogodna za prevenciju i rehabilitaciju. Terme bilježe stalni rast noćenja, a s prosječnom ocjenom gostiju od 8,8 svrstavaju se u gornjih 10-15% svih termalnih hotela u široj regiji. Kao prva hrvatska destinacija s EU Ecolabel i drugim certifikatima, Terme se ističu održivosti, inovacijama i kvalitetom. Njihova ponuda kombinira zdravlje, rekreaciju i gastronomiju tijekom cijele godine u prepoznatljiv healthness brend. Terme su 2024.g. ostvarile 56% ukupnih noćenja u MŽ, čime predstavlja „sidro“ razvoja županije kao konkurentne zdravstveno-turističke regije. Prema istraživanju Instituta za turizam Zagreb- TOMAS 2022/23, ovaj proizvod je vodeći motiv dolaska gostiju za čak 52% posjetitelja Međimurja. U svom poslovanju Terme se suočavaju s visokim fiksnim troškovima energenata, nedostatkom kapitala za investicije u obnovu smještajnih kapaciteta i proširenje bazenskih kapacitete za prihvat „vanjskih“ gostiju, nedovoljnom lokalnom bazom radnika, te izloženost izrazito jakoj regionalnoj konkurenciji (HR, SI, HU, AU).

Članak 3.

• Sportsko-rekreativni turizam (Aktivni odmor) Međimurska županija strateški razvija sportskorekreacijski turizam temeljen na valorizaciji prirodnih resursa i razvijenoj infrastrukturi. Sustav obuhvaća označenih 888 km biciklističkih staza s uvedenim „Cyclist Welcome“ standardom za cikloturiste, 230 km pješačkih ruta (10 lokalnih kružnih i dionica nacionalne Camino rute s poveznicom na međunarodnu u Sloveniji), primarnu upotrebu potencijala rijeka Mure i Drave (ribolov, plovidba čamcima). Tijekom cijele godine održavaju se mnogobrojna sportska događanja od lokalnog do međunarodnog značaja. 15. svibnja 2026 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 9 Ključni sportski objekti poput: SRC Mladost Čakovec, Termi Sveti Martin i DG Sport Prelog, uz popratnu mrežu od stotinjak terena i sportskih dvorana za preko 30 različitih sportova čine odličnu osnovu proizvoda. Status „Europske regije sporta 2022.“ potvrđuje kvalitetu modela koja se odlikuje visokim stupnjem sinergije s lokalnom zajednicom: infrastruktura je multifunkcionalna i dostupna stanovništvu, što osigurava društvenu inkluziju. Diversifikacija ponude kroz adrenalinski turizam i team-building programe (Accredo Zasadbreg) omogućuje privlačenje specifičnih segmenata, dok panoramski letovi balonima u području Preloga otvaraju prostor za razvoj aktivnog iskustvenog doživljaja. U TOMAS 2022/23 istraživanju, gosti su ocijenili proizvod s 7 od 10. U destinaciji ne djeluje DMC koji bi snažnije radio na komercijalizaciji infrastrukture i povećanju potrošnje, te integraciji postojećih biciklističkih, 3 Izvori: Izvješće o radu TZMŽ za 2024.g., Destinacijski plan kvalitete turizma MŽ (2021. – 2027.) IztZg, TOMAS 2022/23 IztZg pješačkih staza ili ribolovnih revira u komercijalne pakete koji uključuju specijalizirane vođene ture, a nedostatna je i mogućnost najma premium opreme i „zelenih“ servisa, kako bi se povećala izvanpansionska potrošnja.

Članak 3.

• Sportske pripreme (Profesionalni sport) Županija je postala prepoznatljiva destinacija za sportske pripreme zahvaljujući modernoj sportskoj infrastrukturi: DG Sport u Prelogu (rukomet i sportaši s invaliditetom), SRC Mladost (atletika, nogomet, bazeni), Gimnastički centar Sport Hub u Nedelišću (vrhunski gimnastički uvjeti) te Terme Sveti Martin koje kombiniraju smještaj i wellness sa sportskom infrastrukturom. Cijela regija obiluje rutama pogodnima za kondicijske pripreme, a mirno okruženje i kvalitetna prehrana čine Međimurje zanimljivim za profesionalne timove. Proizvod je relativno dobro etabliran na domaćem i u dijelu inozemnih tržišta. Ključni izazovi: standardizacija „performance“ ekosustava (sama sportska infrastruktura više nije konkurentska prednost po sebi) potrebno je uvezivanje smještaja sa specijaliziranom uslugama, sportskom prehranom te naprednim uslugama sportske medicine i dijagnostike kako bi se privukli profesionalni timovi najvišeg ranga. • Kulturni turizam Središnja atrakcija kulturnog turizma je Stari grad Zrinskih u Čakovcu s Muzejom Međimurja i multimedijalnim postavom „Riznica Međimurja“. Od 30-ak crkava baroknog i neogotičkog stila turistički su valorizirane crkva sv. Jeronima u štrigovi te u manjoj mjeri crkva sv. Jakova u Prelogu. Nematerijalna baština uključuje UNESCO-om zaštićenu Međimursku popevku te još 17 zaštićenih dobara interpretiranih kroz lokalitete Ekomuzeja Međimurje. Ovaj inovativni koncept povezuje 10-ak baštinskih lokaliteta u jedinstveni interpretacijski sustav. Djelovanje Centra dr.

Članak 3.

Rudolfa Steinera pridonosi edukativnoj dimenziji ponude. Iako je kulturni turizam još u fazi razvoja i predstavlja sekundarni motiv dolaska, u TOMAS 2022/23 istraživanju ocijenjen je s vrlo visokih 8 od 10. Uređenje kaštela Feštetić i Palače međimurske popevke u Donjoj Dubravi (2026.) dodatno će ojačati ovaj proizvod. Utvrđeni ključni izazov su: transformacija iz “sekundarnog” u “primarni” motiv dolaska (iako gosti izuzetno cijene kulturnu baštinu, ona još uvijek rijetko predstavlja glavni razlog putovanja u MŽ). Glavni izazov je nepostojanje organizacije (DMC ili slično) koja profesionalno kontinuirano radi na fizičkom i digitalnom uvezivanju disperziranih lokacija Ekomuzeja u integralnu tržišnu ponudu koja goste motivira na dolazak zbog kulture, pretvarajući baštinu u nositelja destinacijskog brenda. • Eno gastronomija Enogastronomija Međimurja predstavlja važan tržišni adut regije. Autentičnost ponude potvrđuju prestižna međunarodna priznanja poput Michelinovih preporuka i Gault Millau vodećim restoranima. Kulinarski identitet snažno je definiran zaštićenim mesom ‘z tiblice, međimurskom gibanicom te upotrebom tradicionalnih namirnica poput bučinog ulja i hajdinske kaše. Regija ima relativno moćnu prerađivačku industriju no ključni izazov ostaje snažnije povezivanje restorana s lokalnim proizvođačima radi smanjenja ovisnosti o velikim distributerima. Vinski segment, predvođen zaštićenom sortom Pušipel, dosegnuo je vrhunsku razinu s brojnim Decanter medaljama. Međimurska vinska cesta uspješno spaja panoramske atrakcije poput Mađerkinog brega s „boutique“ proizvodnjom 26 obiteljskih vinarija. Uz vina glavne atrakcije Međimurske vinske ceste su krajolik i vidikovac Mađerka. 80,7% gostiju izjavilo je zadovoljstvo gastronomskom ponudom u TOMAS 2022/23 što je vrlo visoka ocjena.

Članak 3.

• Poslovni turizam (MIcE) Glavni kapacitet za poslovni turizam čine Terme Sveti Martin s kongresnim dvoranama kapaciteta do 500 osoba. Hotel Castellum u Čakovcu nudi prostore za manje skupove (do 80 sudionika), dok je Hotel Panorama u Prelogu krajem 2025. godine proširio kapacitete dvoranom za 250 osoba, Hotel Park u Čakovcu ima kapacitete do 100 osoba. Kao pomoćni kapaciteti služe dvorane Centra znanja (TIC, Metalska jezgra do 100 osoba) te centri za kulturu u Čakovcu (500), Prelogu, Murskom Središću i štrigovi (do 250). Spoj poslovne funkcionalnosti i komplementarnih sadržaja poput vinske ceste i adrenalinskih parkova etablirao je Međimurje kao kvalitetnu destinaciju za manja i srednja poslovna događanja. Ključni izazovi proizvoda su: pozicioniranje u „Boutique MICE“ segmentu (s obzirom da Međimurje nema infrastrukturu za velike kongrese, izazov je brendirati regiju kao ekskluzivnu destinaciju za manje, visokokvalitetne poslovne skupove). • tranzit Strateški položaj Međimurja kao „Sjevernih vrata Hrvatske” temeljen je na autocesti A4 (koridor Vb), najbržom poveznicom Istočne Europe s Jadranom. Ova infrastruktura omogućuje godišnji protok od preko 6 milijuna putnika. Međimurje pretvara tranzit u mjerljiv turistički učinak ostvarujući do 10% od ukupnih godišnjih noćenja, većinom od gostiju iz Poljske, Mađarske i Češke koji koriste Međimurje kao odmorišnu točku na put do i povratku iz obalnih destinacija s trendom produženja boravka radi obilaska destinacije ili kupanja u Termama Sv. Martin.

Članak 3.

Trenutno se zahvaća tek kritično mali postotak ukupnog bazena od 6 milijuna putnika. Ključni izazovi su: niska vidljivost izlaza na autocesti (Međimurje se percipira kao „točka prolaza“, a ne kao „točka interesa“. Povećanje “stope konverzije” iz prolaznika u posjetitelja (trenutni boravak tranzitnih gostiju uglavnom je sveden na jedno do dva noćenja radi odmora od puta). Izazov je kreirati specifične „detour“ motive–kratke, ali atraktivne sadržaje uz autocestu ili u njezinoj neposrednoj blizini–koji će tranzitnog gosta motivirati da produlji boravak na barem tri dana. Stranica 10 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 15. svibnja 2026. tablica 1: Matrica sistemskih izazova turističkih proizvoda turistički Ključni sistemski izazovi proizvod Terme funkcioniraju kao “oaza”. Energija i healthness (terme) hrana još nisu potpuno integrirani s lokalnom zajednicom. Postoji infrastruktura (hardver), ali nema Sport i rekreacija sustava podrške koji zadržava vrijednost (softver /DMC). Sama infrastruktura više nije dovoljna Sportske pripreme bez sportske nutricionistike, medicine i dijagnostike. Bolest loze („žutica“) i mali udio Eno gastronomija certificirane ekološke proizvodnje. Regenerativni imperativ Postizanje energetske održivosti Termi Sv. Martin. Uvesti 90% lokalni ekološko-biodinamički meni. DMC i fond svaki prijeđeni kilometar staze kroz aplikaciju donira sredstva za očuvanje Regionalnog parka Mura-Drava. Integracija vrhunske dijagnostike i personalizirane sportske prehrane s ekoloških OPG-ova.

Članak 3.

Prijelaz na ekološku i biodinamičku proizvodnju i nulta stopa otpada od hrane (Zero Waste) Kultura se većinom konzumira kao “proizvod” Kulturni turizam (razgledavanje), a ne kao Turist kao sukreator baštine čime se osigurava prijenos “iskustvo” (sudjelovanje). Pokušaj natjecanja s velikim dvoranama boutique MIcE umjesto brendiranja “ekskluzivne izolacije” i transformacijskog rada. znanja na mlade. Fokus na skupove visokog utjecaja (High-impact) koji koriste kurije i vinske podrume, uz obvezan društveni doprinos zajednici. Veliki protok uz nultu ekološku i minimalnu Pretvaranje odmorišta u ”prozore Međimurja” – mjesta tranzit ekonomsku korist za lokalnu zajednicu. Međimurje se trenutačno nalazi u „zoni zrelosti“ održivog turizma, ali i sustavnim izazovima koji koče prelazak u regenerativnu fazu. Ključni uvid je da destinacija posjeduje izvrsne resurse (geotermalni izvori, biodinamika, kultura), ali ti resursi djeluju kao izolirani otoci (silosi), a ne kao povezani živi sustav. Međimurje ima potencijal postati prva prava regenerativna regija u hrvatskoj. Proizvodi poput „healthnessa“ i „Kulture“ su motori, ali „tranzit“ je sidro koja ga vuče prema konvencionalnoj zoni. 3.2. Smještajni kapaciteti Međimurski turistički sektor u 2024. godini postavio je čvrste temelje s 247 objekata i 2.441 ležajem. Struktura je bila jasno profilirana: dok je segment visoke kvalitete (4 zvjezdice) činio okosnicu ponude s 999 ležajeva u 66 objekata, autentični ruralni smještaj na OPG-ovima (kategorije „Sunca“) održavao je bazu od 15 objekata sa 118 ležajeva. Standardni smještaj s 3 zvjezdice nudio je najveću disperziju s čak 107 objekata, dok je luksuzni segment (5*)

Članak 3.

bio tek u začetku s 8 kreveta. Tijekom 2025. godine uslijedio je značajan kvantitativni i kvalitativni pomak. Ukupan broj objekata porastao je na 255, dok je kapacitet ležajeva narastao na 2.552, što predstavlja rast od približno 4,5%. Ova ekspanzija nije bila linearna, već usmjerena na specifične tržišne niše koje redefiniraju kontinentalni turizam.Najznačajnija relativna promjena dogodila se u segmentu 5 zvjezdica, gdje je broj kreveta porastao s 8 na 22. Ovaj skok ukazuje na snažan ulazak premium investicija koje privlače goste veće platežne moći, transformirajući Međimurje iz tranzitne u “high-end” gdje se puni e-auto i kupuje isključivo lokalno. destinaciju. Snažan rast kategorije „Kuća za odmor“, koje su s 265 kreveta u 2024. narasle na 319 kreveta u 2025., potvrđuje da gosti primarno traže izolaciju, mir i izravan kontakt s ruralnim pejzažom. Ovaj trend “bijega u prirodu” prati i povećana potražnja za objektima koji omogućuju potpunu autonomiju boravka uz visoku razinu estetike i komfora. Unatoč ukupnom rastu, kapaciteti na OPG-ovima zadržali su se na razini od 118 kreveta. Iz regenerativne perspektive, ovo je kritična točka; dok komercijalni smještaj raste, autentični nositelji lokalne ekonomije stagniraju. To ukazuje na barijere u prijenosu vrijednosti s velikih sustava na mala obiteljska gospodarstva. Porast nekategoriziranog smještaja s 557 na 597 kreveta ukazuje na povećanje “sive zone” ili privremenih objekata. Bez jasne formalizacije, ovaj segment predstavlja rizik za cjelovito upravljanje ekološkim otiskom destinacije.

Članak 3.

Međimurje se izdvaja s 22% kreveta obuhvaćenih certifikatima održivosti (EcoLabel, Green Key, Good Travel Seal). Ovaj podatak nije samo ekološki, već i tržišni indikator koji destinaciju pozicionira kao predvodnika u zelenoj tranziciji na nacionalnoj razini. Kvaliteta usluge ocijenjena je najvišim ocjenama kroz dva ključna kanala. Online reputacija na Booking.com od 9,4/10 svrstava Međimurje u sam vrh kontinentalne ponude po pitanju gostoljubivosti. Paralelno, istraživanje TOMAS 2022/23 pokazuje indeks zadovoljstva od 6,1/7, što potvrđuje povjerenje posjetitelja u destinacijski brend. Unatoč ovim uspjesima, operativna slika pokazuje značajnu polarizaciju u iskorištenosti kapaciteta, gdje premium i certificirani objekti ostvaruju znatno veći broj noćenja po ležaju u odnosu na tradicionalne jedinice. 15. svibnja 2026 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 11 Tablica 2: Broj kreveta prema kategoriji i vrsti smještajnih jedinica 31.12.2024. Kategorija objekta vrsta smještajne jedinice 5 zvjezdica Kuća za odmor 4 zvjezdice broj broj objekata (kat.) ležajeva 2 8 Soba, Apartman, Kuća za odmor, Glamping, Studio, Suite 66 999 3 zvjezdice Apartman, Soba, Kuća za odmor, Depandansa, Studio 107 632 2 zvjezdice Soba, Kuća za odmor, Studio, Apartman 4 sunca (OPG) Kamp parcela, Soba, Ruralna kuća 3 sunca (OPG) 11 42 3 56 Ruralna kuća, Soba, Apartman, Kuća za odmor 6 34 2 sunca (OPG) Soba, Ruralna kuća, Kuća za odmor Komfor Soba Nema kategorizacije 6 28 2 85 Soba, Spavaonica, Kuća, Kabina, Robinzonski, Stan 44 557 UKUPNO Figure 1: Struktura ležajeva prema kategorizaciji 31.12.2024.

Članak 3.

Tablica 3: Matrica strukturnih izazova smještaja Strateško područje Ključni sistemski izazov Dominacija privatnog smještaja: Udio apartmana od 74% u ukupnim kapacitetima 1. Struktura i ukazuje na potrebu za snažnijom kategorizacija diverzifikacijom prema hotelskim i premium objektima. Neiskorišteni potencijal kapaciteta: Iako je godišnja popunjenost od 22,4% iznad prosjeka 2. Sezonalnost i kontinentalne Hrvatske, postoji značajan iskoristivost prostor za optimizaciju resursa izvan vršnih perioda. 247 2.441 izvor eVisitor Regenerativni imperative Premiumizacija kroz autentičnost: Transformacija obiteljskog smještaja u baštinske objekte i “raspršene hotele” koji kroz personaliziranu uslugu podižu vrijednost noćenja i zadržavaju dobit u zajednici. Cjelogodišnja operativna učinkovitost: Fokus na popunjavanje perioda slabije potražnje specifičnim nišama (npr. digitalni nomadi), čime se fiksni troškovi energije i održavanja raspoređuju na veći broj noćenja. Stranica 12 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 15. svibnja 2026. Strateško područje Ključni sistemski izazov Koncentracija turističkog prometa: Visoka usmjerenost prometa na Sveti Martin na 3. Geografska dis- Muri (65%) otvara priliku za ravnomjernije tribucija uključivanje ostalih dijelova županije u turističke tokove. Prostor za zelenu certifikaciju: Trenutačna niska razina posjedovanja ekoloških certifi 4. Kvaliteta i certifikata u općem smještaju predstavlja priliku za kacija jačanje tržišne prepoznatljivosti na emitivnim tržištima.

Članak 3.

Ovisnost o vanjskim kanalima prodaje: 5. digitalizacija i Regenerativni imperative Destinacijska difuzija: Strateško poticanje razvoja smještaja u manje zastupljenim ruralnim područjima kroz obnovu tradicijske arhitekture, čime se postiže skladan razvoj cijelog Međimurja. Sustavna eko-certifikacija: Uvođenje županijskog modela podrške za stjecanje certifikata (poput EU Ecolabel, - Green Key), čime smještajni objekti postaju aktivni partneri u očuvanju okoliša i prirodne ravnoteže. Digitalna suverenost: Razvoj integriranog sustava za izravne rezervacije na razini županije koji smanjuje Naglašena uloga globalnih platformi u bukingu prodaja sugerira potrebu za jačanjem izravnih kanala prodaje i digitalne neovisnosti iznajmljivača. Ocjene zadovoljstva gostiju smještajem (6,1/7) govore o tendenciji prelaska smještaja prema premium kvaliteti. No stagnacija OPG smještaja ugrožava autentičnost, a visok udio nekategoriziranih objekata otežava ekološki monitoring. Iako 22% certificiranih kreveta i izvrsna reputacija pozicioniraju regiju kao zelenu predvodnicu, ključni izazov ostaje integracija malih iznajmljivača. bez širenja održivih standarda na cijeli sustav, postoji rizik od erozije lokalnog identiteta u korist generičkog luksuza i izoliranog rasta. odljev kapitala kroz provizije i omogućuje reinvestiranje u kvalitetu i lokalni razvoj. 3.3. Ugostiteljske usluge (Priprema i usluživanje hrane i pića) Gastronomija Međimurja temeljena je na dubokoj povijesnoj tradiciji (Kuharica čakovečkog dvora Zrinskih iz 17.

Članak 3.

st.) i velikoj raznovrsnosti primarnih prehrambenih proizvoda. Prema podacima Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam MŽ za 2024. godinu, ugostiteljstvo u segmentu ponude hrane i pića broji 414 aktivnih objekata. Tablica 4: Struktura ugostiteljskih objekata prema skupinama 31.12.202. Skupina objekata Barovi (Caffe barovi, kavane, noćni klubovi i sl.) Restorani (restorani, pizzerije, bistroi, fast food) Objekti jednostavnih usluga (kiosci i sl.) Catering objekti (pripremaonica obroka) UKUPNO Izvor: Upravni odjel za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam MŽ Tržišna percepcija je da Međimurje prodaje otkriće i iskrenost. Turist u Međimurju se osjeća kao gost, a ne kao broj, što je velika prednost kod modernih “slow-travel” putnika koji bježe od masovnog turizma. Ocjena enogastronomske ponude u TOMAS istraživanju 2022/23 iznosila je visokih 80% zadovoljnih gostiju. Prepoznatljivost kvalitete međimurske kulinarske ponude potvrđena je kroz nekoliko objekata s međunarodnim i nacionalnim oznakama kvalitete poput: Mala hiža (Michelinova preporuka) Terbotz (Gault Millau) te nacionalnog brenda „Okusi tradicije Međimurja“ (šest objekata). Kulinarski identitet regije gradi se na jelima kao što su: meso z tiblice (nacionalna oznaka za geografsko podrijetlo), pretepenoj juhi, trgancima, prilogu „hajdinska“ kaša, sir turoš te nacionalno prepoznatljivom desertu-Međimurska gibanica. Neke od prepoznatljivih lokalnih tradicionalnih namirnica su: krumpir, bučino ulje, jabuke, sir s vrhnjem i dr. Međimurje ima snažnu poljoprivredno-prerađivačka industriju s raznovrsnim finaliziranim namirnicama taj se potencijal najčešće ne očituje dovoljno kroz lokalne namirnice u restoranima već se znatan dio namirnica nabavljaj putem velikih grosista. Gastronomija je sastavni dio gotovo svakog događanja tijekom cijele godine, a najpoznatiji kulinarski tematski događaji su: Urbanovo gurman tjedan, Dani ljuka u Donjoj Dubravi, Tjedan okusa Međimurja, Festival bakinih kolača u Čakovcu, Festival hladetine u Broj objekata Udio u strukturi (%)

Članak 3.

288 69,57% 98 23,67% 25 6,04% 3 0,72% 414 100% Nedelišću, Gulašijada u Sv. Martinu na Muri, Dani dravske ribe Sv. Marija i dr. Međimurska vinska cesta (MVC) se etablirala kao jedna od najkvalitetnijih vinsko-turistički proizvoda kontinentalne Hrvatske. Obuhvaća 26 obiteljskih vinarija s oko 600 hektara vinograda, s naglaskom na „boutique“ proizvodnju (30.000 – 350.000 litara). Kvaliteta vina je međunarodno stručno potvrđena s velikim brojem Decanter medalja u posljednjem desetljeću. Ključne poluge razvoja MVC su: autohtonostzaštita sorte Pušipel, doživljaj - integracija kulture i panoramske atrakcija (Mađerkin breg) kao i Centar za posjetitelje Pušipel u štrigovi. Strukturiranje potražnje definirano je u četiri ključna festivala (Vincekovo, Urbanovo, Mlado, Martinje). Eno proizvod MVC je prepoznat na hrvatskom tržištu kao kvalitetan i dok je na stranom tržištu zastupljen djelomično (Slovenija). Ugostiteljski kapaciteti MVC su tek djelomično iskorišteni u vidu 14 objekata koji su registrirani kao izletišta ili druge vrste ugostiteljskih objekata. Ostali vinari (12) degustacije nude kao dio prodaje vina. Mali je udjel ekoloških proizvođača (samo vinarija Lovrec Sv. Urban). Velika većina profesionalnih vinara udružena je u Udrugu vinogradara i vinara Hortus Croatia koja ima visok rejting u RH. Veliki pritisak na vinogradarstvo u MŽ predstavlja bolest vinove loze tzv. „žutica“ koja predstavlja prijetnju opstanku cijelog sektora ako se problemu ne pristupi brzo i s odlučnim mjerama.

Članak 3.

15. svibnja 2026 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 13 Tablica 5: Matrica strukturnih izazova eno gastronomske ponude Strateško područje Ključni sistemski izazovi Regenerativni imperativ Sustav “0 kilometara”: Uspostava izravne Logistički prekid: Iako Međimurje ima snažnu digitalne i logističke platforme koja povezuje 1. Lokalna ekonomija i poljoprivrednu bazu, restorani se većinom opskrbljuju lokalne OPG-ove s kuhinjama restorana i opskrbni lanci preko velikih grosista. Lokalna namirnica (krumpir, hotela, osiguravajući da 80% namirnica bude jabuka, bučino ulje) gubi se u masovnoj distribuciji. lokalnog podrijetla. Transformacijski doživljaj: Pretvaranje Dominacija barova: U strukturi objekata barovi čine vinskih podruma u boutique centre doživljaja 2. Struktura i 70%, dok restorani tek 24%. Vinske degustacije su i širenje brenda ”Slow food” na sve restorane autentičnost ponude često svedene na prodaju ”na pragu” bez dubljeg ugostiteljskog doživljaja. Biološka ugroženost: Bolest “zlatna 3. Ekološka otpornost kroz standardizaciju ”signature” jela (npr. meso ‘z tiblice, turoš). Eko-vinarstvo: Kolektivna sanacija žutice žutica” prijeti kroz regenerativnu poljoprivredu, 20% opstanku vinograda i sorte Pušipel. Izuzetno mali broj (Vinarstvo) certificiranih ekoloških ili biodinamičkih ekološki certificiranih vinarija (trenutačno samo jedna). vinograda do 2030. godine. Kulinarska akademija: Uspostava Gubitak znanja: Tradicionalne tehnike (pretepena Međimurske kulinarske akademije za prijenos 4. Ljudski i juha, trganci) ovise o starijim generacijama, dok sektor znanja (recepti Zrinskih) na mlade kuhare i društveni kapital pati od nedostatka specijaliziranog kadra za premium enogastronomiju.

Članak 3.

Linearna potrošnja: Veliki udio 5. Kružna ekonomija ambalažnog otpada i bacanje viškova hrane u i otpad sommeliere, uz sustav mentorstva lokalnih “baka” i chefova. Zero Waste regija: Implementacija “Slow food” standarda u restoranima. Korištenje ostataka iz vinske proizvodnje za kozmetiku ugostiteljstvu. Nusproizvodi vinarstva (komina) se ne koriste sustavno. 6. ili kompost te uvođenje biorazgradive ambalaže na manifestacijama. Sektorska simbioza: Integracija MVC i Sektorska izolacija: Poljoprivreda, turizam i kultura još restorana u jedinstveni digitalni sustav Institucionalno uvijek nisu dovoljno povezani unatoč djelovanju udruga upravljanja (DMC) koji uvezuje vinske ture povezivanje poput Hortus Croatia, Centra R. Steiner I LAG-ova. s kulturnim točkama u jedinstvenu prodajnu Enogastronomija Međimurja vrhunski je proizvod (Decanter, Michelin) temeljen na „slow-travel“ filozofiji i tradiciji Zrinskih. Ipak, sustav pati od logističkog jaza jer se restorani nedovoljno opskrbljuju od lokalnih OPG-ova, dok vinarstvu prijeti „zlatna žutica“. Regenerativni imperativ do 2030. nalaže transformaciju u „Eko-regiju okusa“ kroz sustav „0 kilometara“, masovnu ekološku certifikaciju i uspostavu kulinarske akademije, čime bi se osigurala dugoročna otpornost i autentičnost identiteta. 3.4. turistički posrednici (Agencije, vođenje i animacija) Na području Međimurske županije djeluje 10 putničkih agencija. Agencije su u najvećoj mjeri orijentirane na Strateško područje Ključni sistemski izazovi Outgoing orijentacija: Većina od 10 agencija 1. destinacijski ponudu.

Članak 3.

organiziranje i posredovanje putovanja izvan Međimurja (outgoing). Dvije do tri agencije kreiranju incoming pakete i zainteresirane su za djelovanje na principima DMC no suočavaju se s nedostatkom kapitala za ulaganje u razvoj i promociju proizvoda. Nedostatak kapacitiranog DMC-a je značajan izazov za ukupnu destinaciju jer je otežano pozicioniranje destinacije i kreiranje integrirane ponude. Procjenjujemo da je 20-ak trenutačno aktivnih turističkih vodiča aktivno na tržištu i raspoloživo za vođenje po MŽ. Evidentan je nedostatak profesionalnih animatora za npr. living history programe i prezentaciju tradicije. Turistički vodiči djeluju kroz Udrugu vodiča MŽ koja organizira edukacije i druge projekte unapređenja turističkog vođenja. Tablica 6: Matrica strukturnih izazova posrednika Regenerativni imperativ dMc kao čuvar (Steward): Transformacija agencija u kreatore održivih doživljaja koji fokusirana je na odlazna putovanja. Nedostatak kapitala menadžment (dMc) sprječava razvoj snažnog incoming reinvestiraju u lokalne resurse. Osnivanje DMC-a koji bi županijskog DMC-a koji upravlja regenerativnim uvezivao rascjepkanu ponudu u tržišne pakete. Pasivna konzumacija: proizvodima (npr. biodinamika, ekomuzej). vodiči kao storytellers: Edukacija vodiča za Postojećih 15-ak vodiča pruža 2. Interpretacija i dubinsku interpretaciju baštine gdje gost postaje klasične informacije, ali nedostaje “performance” vođenje partner u očuvanju, a ne samo promatrač. vođenje koje aktivno uključuje gosta u priču o identitetu i očuvanju destinacije.

Članak 3.

Nedostatak stručnog kadra: Kritičan deficit 3. Animacija i Fokus na emocionalno povezivanje s prostorom. Aktivna baština: Razvoj programa u kojima profesionalnih animatora za oživljenu povijest. Tradicija gosti sudjeluju u “oživljenoj tradiciji”, čime se “living history” se prezentira statično, čime se propušta prilika za osigurava prijenos znanja na mlade generacije i transformacijski doživljaj gosta. dionike. Stranica 14 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 15. svibnja 2026. Turističko posredništvo u Međimurju trenutačno pati od institucionalnog vakuuma i rascjepkanosti. Dominacija odlaznog turizma i nedostatak kapitaliziranog DMC-a onemogućuju pretvaranje resursa u visokovrijedne proizvode. Bez sustavne transformacije vodiča u interpretatore identiteta i uvođenja profesionalne animacije oživljene povijesti, destinacija ostaje poligon za pasivnu konzumaciju. Ključni regenerativni iskorak do 2030. je razvoj posrednika kao “čuvara autentičnosti” koji ekonomsku vrijednost zadržavaju unutar lokalne zajednice. 3.5. turistička resursno-atrakcijska osnova Resursno-atrakcijska osnova turizma predstavlja skup prirodnih, kulturnih, društvenih i infrastrukturnih elemenata područja koji imaju potencijal da privuku i zadrže turiste. TZMŽ je 2016. godine uspostavila Digitalni registar resursnoatrakcijske osnove koji je ažuriran i dostupan na www.tzm.hr/ statistika s detaljnim podacima o svakom lokalitetu i baštinskoj vrijednosti. Resursno-atrakcijska osnova destinacije obuhvaća ukupno 203 lokaliteta i baštinske vrijednosti, čime čini izuzetno raznolik i bogat temelj za turistički razvoj. U strukturi resursa kvantitativno dominiraju sakralni objekti i spomenici (38), tradicionalna događanja
(36) te razgranata mreža turističkih staza, putova i cesta (34).

Članak 3.

Međunarodni i nacionalni značaja nosi ukupno 110 resursa (54%), što potvrđuje potencijal destinacije na globalnom tržištu. Promatrajući ove podatke kroz GSTC kriterije održivosti, vidljiva je visoka razina funkcionalne spremnosti, s obzirom na to da je čak 197 (97%) resursa već spremno za tržišnu eksploataciju. Međutim, detaljna analiza otkriva značajne izazove u domeni inkluzivnosti. Pristupačnost za osobe s invaliditetom (OSI) predstavlja kritičnu točku napretka, jer je čak 47 lokaliteta potpuno nedostupno (23%), a 45 je djelomično dostupno (22%). Kulturna održivost snažno je poduprta bazom zaštićene nematerijalne baštine (19 resursa), od kojih su tri pod UNESCO zaštitom (popevka, licitari, drvebe igračke). Poseban razvojni potencijal, ali i potrebu za ulaganjem, pokazuje ruralna graditeljska baština, gdje je 21 od 24 objekta još uvijek tržišno nespremno. Sustavno usmjeravanje investicija u zaštitu i univerzalnu pristupačnost ovih resursa ključno je za postizanje potpune održivosti i autentičnosti destinacije. Tablica 7: Sažeti prikaz resursno-atrakcijske osnove turizma MŽ 31.12.2025. R vrsta resursa/atrakcij bro j Značaj za b e lok. destinaciju 1 Sakralni objekti i međunarodni 1 38 spomenici 37 regionalni 2 Kulturne ustanove 6 Regionalni 1 Ruralna graditeljska međunarodni, 3 baština 24 23 regionalni 4 Zaštićena nematerijalna međunarodni, 4 kulturna baština 19 15 nacionalnih Ostala kultura 1 nacionalni, 5 života i rada 4 3 regionalna 1 međunarodn Centri za posjetitelje i 2 nacionalno, 6 interpretaciju 8 5 regionalno 8 međun., 8 nacionalno, Tradicionalna 18 regio., 2 lokalna 7 događanja 36 Zdravstveni i sportski 6 međun., 9 8 16 objekti reg., 1 lokalni 2 nacionalna, Zračne luke i letjelišta 9 3 1 regionalni Trkališta za moto 10 sportove 2 Međunarodni Turističke staze, 11 putovi i ceste 34 Međunarodni 1 Vidikovci i međunarodni 12 panoramske točke 4 , 3 lokalna Proizvodi s oznakom 13 geogr. podrijetla 2 Međunarodni tržišna Razina dostupnost za spremnost zaštite OSI 37 dostupno, 1 Spremno Kulturno dobro nedostupno n/p = nije Spremno primjenjiv o dostupno 2 spremno, 1 polusprema n 21 3 djelom, 21 Nema nespreman nedostupno 1 4 UNESCO, nedostupno 18 spremno 15 kult. Dobro dostupno Spremno Nema Dostupno 1 nedost., 3 djelom., 3 Spremno n/p dostupno 6 djelom., 30 Spremno n/p dostupno 2 nedost., 5 Spremno n/p djelom., 9 dost.

Članak 3.

djelomično Spremno n/p dostupno 1 djelom., 1 Spremno n/p dostupno djelomično Spremno n/p dostupno 1 dostupno, 1 spremno, 3 3 poluspremn a n/p djelomično oznaka geogr. Spremno Podrijetla Dostupno 15. svibnja 2026 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 15 Transportna sredstva 14 2 Regionalni Jahališta i farme sa 15 životinjama 5 Regionalni Izvor: www.tzm.hr Tablica 8: Matrica strukturnih izazova resursno-atrakcijske osnove Strateško područje Ključni razvojni izazovi 1. Prirodna Potreba za aktivacijom zaštite: nedostupn o Spremno n/p djelomično Spremno n/p dostupno Regenerativni imperativ UNESCO status pruža biodiverzitetski turizam: Transformacija iz baština izvrsnu osnovu, ali postoji prostor za dublju integraciju promatranja prirode u aktivno učenje. Uvođenje (UNEScO) Rezervata biosfere u programa u kojima posjetitelji postaju svakodnevni turistički doživljaj kako bi se izbjegla partneri u monitoringu i očuvanju ekosustava isključivo pasivna uloga prirode. Potencijal za interaktivnost: Mure i Drave. Postojeći sustav Ekomuzeja Mreža živog sjećanja: Digitalno i narativno nudi bogatu građu koju je moguće dodatno dinamizirati 2. Kulturna i kako bi se tehnička baština povezivanje svih točaka Ekomuzeja. Uvođenje interaktivnih elemenata koji potiču istraživanje i osigurala snažnija povezanost između disperziranih lokacija i suvremenih potreba gostiju. Prilika za integraciju: kretanje posjetitelja kroz cijelu destinaciju. transformacijski centar: Centar dr. Rudolfa Steinera i Pozicioniranje biodinamika predstavljaju jedinstvenu nišu koju treba Međimurja kao predvodnika primijenjene 3. holistička i snažnije uvezati s općom ponudom destinacije kako biodinamike. Proširenje Steinerovih principa na inovativna baština bi njihove vrijednosti postale dostupnije širem krugu smještaj, gastronomiju i wellness usluge cijelog posjetitelja.

Članak 3.

Usklađivanje posjećenosti: Međimurja. disperzija doživljaja: Primjena pametnih Izrazita popularnost ključnih 4. Upravljanje rješenja za usmjeravanje gostiju prema manje točaka (poput Mađerkinog brega) nalaže strateško atrakcijama istraženim, a visokovrijednim resursima, čime usmjeravanje tokova posjetitelja kako bi se osigurala dugoročna kvaliteta doživljaja i zaštita resursa. Atrakcijska osnova Međimurja odlikuje se iznimnom raznolikošću i visokom kvalitetom resursa, no njezina daljnja evolucija ovisi o snažnijem sustavnom povezivanju. Trenutačni model, iako uspješan, nudi priliku za prelazak s informativne interpretacije na dublje uključivanje posjetitelja u autentičnu priču destinacije. Glavni razvojni fokus do 2030. godine usmjeren je na stvaranje sinergije između prirodne baštine pod zaštitom UNESCO MAB4 i inovativnih koncepata poput biodinamike i Ekomuzeja. Cilj je da svaka atrakcija prestane biti izolirana točka i postane dio jedinstvenog regenerativnog puta. Time bi se osiguralo da posjetitelji iz Međimurja odlaze s novim znanjima i emocionalnom povezanošću, dok destinacija istovremeno jača svoju ekološku i društvenu otpornost. U 2024. godini Međimurje je potvrdilo status jedne od najpropulzivnijih kontinentalnih destinacija u Hrvatskoj, ostvarivši 101.648 dolazaka i 229.802 noćenja. Uz stabilnu prosječnu dužinu boravka od 2,26 dana, destinacija pokazuje otpornost i sposobnost zadržavanja gostiju, što je primarni indikator kvalitete ponude u zdravstvenom, wellness i aktivnom turizmu. Ukupni indeks noćenja od 104 u odnosu na prethodnu godinu jasno pokazuje da rast nije 4 MAB program naglašava spoj prirodnog i društvenog.

Članak 3.

Ljudi koji djeluju u prostoru i doprinose očuvanju prostora putem tradicijskih aktivnosti. slučajan, već rezultat sustavnog nadmašivanja pretpandemijskih razina; naime, u usporedbi s 2019. godinom, ostvareno je gotovo 30.000 noćenja više. Operativni limiti i investicijski zaokret: Iako je četverogodišnja stopa rasta od 15,11% (2021. – 2024.) sugerirala iznimnu privlačnost, usporavanje rasta noćenja na 3,72% u 2024. bilo se postiže uravnotežen razvoj i čuva autentičnost najposjećenijih lokacija. je izravna posljedica infrastrukturnog zasićenja, budući da je broj kreveta tada porastao za zanemarivih 0,95%. Međutim, podaci za 2025. godinu ukazuju na prijeko potreban investicijski oporavak: broj ležajeva porastao je za 4%. Ovaj porast kapaciteta djelovao je kao izravni katalizator razvoja, omogućivši destinaciji da “prodiše” i adekvatno odgovori na pritisak potražnje koji je u prethodnoj godini bio prigušen nedostatkom slobodnih jedinica. Polarizacija prometa: Dominantna središta vs. Destinacije u usponu - distribucija noćenja otkriva zanimljivu dinamiku između etabliranih centara i novih turističkih točaka: Općina Sveti Martin na Muri: Sa 148.731 noćenjem, ostaje “lokomotiva” međimurskog turizma (65% udjela). Blagi rast u 2024. (indeks 101) potvrđuje da su Terme Sveti Martin radile na rubu punog kapaciteta, što dodatno opravdava potrebu za novim ležajevima kvalitete četiri zvjezdice na razini županije. Čakovec: Drži stabilnih 14% udjela (32.383 noćenja), dok štrigova (indeks 125) i Prelog (indeks 118) bilježe snažan uzlet zahvaljujući ciljanim ulaganjima u eno-gastronomiju i sportsku rekreaciju.

Članak 3.

Pokazatelji 2025. i stabilnost tržišta: Podaci za 2025. godinu pokazuju daljnji uspon na ukupno 243.149 noćenja. Ovaj rast od približno 5,8% u odnosu na 2024. godinu korelira s povećanjem broja ležajeva, što dokazuje da tržište trenutno apsorbira svaku novu investiciju u smještaj. Činjenica da noćenja u 2025. rastu brže (5,8%) od broja kreveta (4%) ukazuje na to da se povećava i iskoristivost (okupacija) kapaciteta, što je iznimno pozitivan indikator za privatne investitore. Stranica 16 - Broj 10 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 15. svibnja 2026. Tablica 9: Broj noćenja 2019-2025. prema TZ-ima turistička zajednica 2019. 2020. 2021. (ltZ) Sveti Martin na Muri 147.380 75.410 103.370 Čakovec 26.309 14.069 21.670 Prelog 8.131 3.622 7.054 tZP Srce 4.881 2.571 3.554 Međimurja štrigova 2.384 2.343 3.689 tZP Mura i gorice 62 1.405 377 Općine bez tZ-a 11.782 6.518 10.959 UKUPNO 200.929 106.204 150.672 ŽUPANIJA Izvor: eVisitor Figure 2: Trend broja noćenja prema TZ -ima 2019.-2025 Izvor: eVisitor % udio 2022. 2023. 2024. 2025. (2024.) 141.189 147.675 148.731 65% 152.340 28.757 31.585 32.383 14% 36.510 10.984 13.908 16.401 7% 18.357 4.705 10.412 12.615 6% 13.365 5.183 5.989 7.475 3% 8.703 2.014 2.130 2.584 1% 2.750 16.044 9.869 9.613 4% 11.124 208.876 221.568 229.802 100% 243.149 15. svibnja 2026 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 10 - Stranica 17 Struktura gostiju 2024.g. ukazuje na izrazito stabilnu, ali i specifičnu poziciju Međimurja na turističkoj karti: • Dominacija domaćeg gosta: Gotovo polovicu ukupnog prometa (49,32%) čine domaći gosti. Ovo je izvrstan pokazatelj otpornosti destinacije na globalne krize, jer se Međimurje profilira kao „top“ vikend-destinacija za kontinentalnu Hrvatsku.