Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda za 2026. godinu

Osnovni obrasci iz Pravilnika o registru šteta od prirodnih Utjecaj klimatskih promjena na poplavu nepogoda U sljedećim razdobljima očekuje se ranjivost u segmentu poljoprivrede (poplave mogu smanjiti ili posve uništiti prinose), energetike (mogu dovesti do oštećenja energetskih postrojenja i infrastrukture) i izgrađenog okoliša (poplave u naseljima kao posljedice veće učestalosti i intenziteta ekstremnih vremenskih prilika koje obilježavaju velike količine oborine u kratkom razdoblju). Utjecaj klimatskih promjena na tuču Poljoprivreda je posebno osjetljiva na klimatske promjene jer je općenito jako ovisna o vremenskim prilikama. Sva izravna klimatska obilježja – temperatura, oborine i vremenski uvjeti utječu na proizvodnju. Zbog ukupne vrijednosti, utjecaja na sigurnost hrane i radnih mjesta koja otvara poljoprivreda je važna grana hrvatskoga gospodarstva na koju su već u proteklih nekoliko godina snažno utjecale klimatske promjene. Ranija cvatnja i sazrijevanje pojedinih sorata grožđa i voća zbog toplije zime i proljeća donekle pozitivno utječu na poljoprivrednu proizvodnju, što omogućuje veće prinose. Međutim, vinogradarske regije mogle bi proširiti svoje sortimente, zbog čega bi se izgubila regionalna obilježja vina i smanjila njihova konkurentnost. Utjecaj klimatskih promjena na mraz Klimatske promjene postale su veliki problem današnjice te se njihov utjecaj uočava u poljoprivrednoj proizvodnji, a isto tako i u voćarstvu. Javljaju se mnogi problemi vezani za mirovanje voćnih vrsta, prijevremenu cvatnju, pojavu raznih nepogoda (mraza, suše, poplava) i brojnih drugih stresnih čimbenika koji štetno djeluju na voćne vrste. U Republici Hrvatskoj prevladava umjerena klima te se posljednjih godina povećava srednja godišnja temperatura, zime postaju sve blaže, a u vegetaciji se javljaju mrazovi i ekstremne suše.

Zadatak voćara je ublažiti negativno djelovanje klimatskih promjena na proizvodnju voća te prilagoditi tehnologiju uzgoja i sortiment voćne vrste s obzirom na klimu određenog područja. Utjecaj klimatskih promjena na veliku visinu snijega Jače smanjenje snježnog pokrova u budućoj klimi očekuje se u onim predjelima koji imaju najveće snježne pokrove (Gorski kotar i ostali planinski krajevi). Utjecaj klimatskih promjena na pojavu toplinskog vala i sušu Povećanje broja sušnih razdoblja očekuje se u praktički svim sezonama do kraja 2070. godine. Ljeti se očekuje porast broja vrućih dana što bi moglo prouzročiti i produžena razdoblja s visokom temperaturom zraka (toplinski valovi). Izvor: Izvješće Europske agencije za okoliš o klimatskim promjenama, Izvještaj o procijenjenim utjecajima i ranjivosti na klimatske promjene po pojedinim sektorima, Strategija prilagodbe klimatskim promjenama za Republiku Hrvatsku A – Procjena štete na građevinama (Čl.6 Pravilnika) Prilog 5: Način procjene različitih vrsta štete po Pravilniku o Registru šteta od prirodnih nepogoda i obrasci i sadržaji (1) Šteta od prirodne nepogode na građevini procjenjuje se u Područja procjena šteta A – K sa pripadajućim prilozima kunama po formuli: (tablicama) Š = C • A • P • E 10. prosinca 2025. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 24 - Stranica 5261 gdje je: C važeća tržišna cijena (samo troškovi građenja) nove građevine po jedinici mjere (m3, m2, m1) A veličina građevine izražena u m3, m2 ili m1 P oštećenje građevine kao cjeline koje se izražava brojevima od 0,0 do 1,0 u koracima po 0,10. Za potpuno uništenu građevinu oštećenje je P=1,00.

E koeficijent istrošenosti građevine (Prilog 3)
(2) Veličina građevine (A) iz stavka 1. ovoga članka određuje se za jedinicu mjere koja je primjerena utvrđenoj cijeni, npr. za neto površinu, za dužni metar, za kubni metar i sl. Kod stambenih i poslovnih zgrada izračunava se bruto površina, kako bi se dobila neto površina koja je rezultat umnoška bruto površine s koeficijentom K (prilog 4)
(3) Oštećenje »P« iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje općinsko odnosno gradsko povjerenstvo pregledom oštećene građevine.
(4) Osim navedenom formulom iz stavka 1. ovoga članka, šteta se može procijeniti i primjenom troškovničke metode, tj. izradom troškovnika radova potrebnih za dovođenje građevine u stanje prije nepogode.
(5) Za pojedinačnu štetu veću od 200.000 kuna potrebno je dostaviti fotodokumentaciju oštećene građevine. B – Procjena štete na opremi (Čl.7 Pravilnika)
(1) Šteta na opremi procjenjuje se u kunama po formuli: Š = C • E • P gdje je: C nabavna maloprodajna cijena nove opreme E koeficijent istrošenosti opreme u vrijeme nastanka prirodne nepogode (Prilog 5). P oštećenje opreme koje se izražava brojevima od 0,0 do 1,0. Za potpuno uništenu opremu oštećenje je P=1,00.
(2) Pri određivanju nabavne cijene (C) iz stavka 1. ovoga članka dopušteno je uzeti cijenu najsličnije opreme približno jednakih tehničkih svojstava.
(3) Vijek trajanja opreme i koeficijent istrošenosti (E) iz stavka 1. ovoga članka procjenjuje općinsko/gradsko povjerenstvo.
(4) Oštećenje »P« iz stavka 1. ovoga članka procjenjuje općinsko odnosno gradsko povjerenstvo pregledom oštećene opreme.

(5) Osim formulom iz stavka 1. ovoga članka, šteta se može procijeniti i primjenom troškovničke metode, tj. izradom troškovnika radova potrebnih za dovođenje opreme u stanje prije nepogode.
(6) Istovrsna oprema procjenjuje se navođenjem broja istovrsnih komada. C – Procjena štete na zemljištima (Čl.8. Pravilnika)
(1) Šteta se procjenjuje za poljoprivredno, građevinsko i šumsko zemljište.
(2) Prirodne nepogode mogu uzrokovati privremeno ili trajno onesposobljavanje zemljišta.
(3) Privremeno onesposobljeno odnosno degradirano ili onečišćeno poljoprivredno zemljište je ono zemljište koje se dodatnim ulaganjima može obnoviti za namjenu kojoj je služilo prije nastanka oštećenja.
(4) Trajno onesposobljeno poljoprivredno zemljište je ono zemljište kojem je uništen gornji sloj tla sve do geološke podloge ili koje je onečišćeno štetnim tvarima koje se ne mogu poznatim stručnim postupcima odstraniti ili za koje je postupak revitalizacije zemljišta preskup.
(5) Za privremeno onesposobljeno poljoprivredno zemljište iz ovoga članka, iznos štete jednak je ukupnim troškovima materijalnih ulaganja i radova potrebnih da se navedeno zemljište dovede u približno prvobitno stanje. Kao dokaz potrebno je osigurati stručnu elaboraciju uz detaljan troškovnik ulaganja i radova. Tako utvrđena šteta ne smije biti veća od štete za trajno uništeno zemljište.
(6) Iznos štete za trajno onesposobljeno poljoprivredno zemljište iz ovoga članka, obračunava se na način da se utvrdi kategorija, bonitetna klasa i površina u hektarima, te pomnoži s odgovarajućim važećim tržišnim cijenama uzgajanih kultura u prethodnoj godini.

(7) Podjela građevinskog zemljišta iz ovoga članka u skupine (zone) za koje se koriste različite cijene, mora biti definirana aktom županije prije nastanka prirodne nepogode. Ako takve podjele nema, primjenjuju se važeće tržišne cijene građevinskog zemljišta.
(8) Procjena štete na šumskom zemljištu iz ovoga članka vrši se po istome načelu kao i procjena štete na poljoprivrednom zemljištu. D – Procjena štete na šumama (Čl.9 Pravilnika)
(1) Za procjenu štete na šumama uzimaju se u obzir samo one šume koje se nalaze na katastarskim česticama na kojima je katastarska kultura šuma.
(2) Kod procjene štete od elementarnih nepogoda na šumama najprije treba utvrditi površine pod bjelogoričnom i crnogoričnom šumom po vrstama drveća u hektarima, a zatim drvnu masu razvrstanu na tehničko i ogrjevno drvo oštećenih odnosno uništenih šumskih sastojina.
(3) Vrijednost drvne mase iz stavka 2. ovoga članka obračunava se po cjeniku Hrvatskih šuma d.o.o. za drvnu masu stabala na panju (bez PDV-a) koji je trenutno važeći u vrijeme proglašenja prirodne nepogode (cjenik glavnih šumskih proizvoda). Iznos te štete unosi se u Registar šteta Stranica 5262 - Broj 24 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 10. prosinca 2025. u obrazac »Šteta od prirodne nepogode na oštećenim i uništenim šumama« na način da se utvrđena ukupna vrijednost drvne mase pomnoži s faktorom oštećenja »P« čime se ukupna vrijednost oštećene i uništene drvne mase umanjuje za iskorištenu drvnu masu.
(4) Oštećenje »P« utvrđuje se pregledom oštećene šume.

Oštećenje se izražava brojevima od 0,0 do 1,0 u koracima po 0,10. Za potpuno uništenu drvnu masu, odnosno kada nema drvne mase za iskorištenje, oštećenje je P=1,00.
(5) Štete na novopodignutim šumskim sastojinama za prvi dobni razred do 20 godina starosti utvrđuje se metodom troškova podizanja sastojina po hektaru. Iznos te štete unosi se u Registar šteta u obrazac »Šteta od prirodne nepogode na novopodignutim šumskim sastojinama« na način da se utvrđena vrijednost podizanja sastojina pomnoži s faktorom oštećenja »P« čime se vrijednost podizanja umanjuje za postotak sastojine koji nije oštećen. Vrijednost podizanja sastojine obračunava se po važećem šumsko – odštetnom cjeniku.
(6) Oštećenje »P« utvrđuje se pregledom oštećene sastojine. Oštećenje se izražava brojevima od 0,0 do 1,0 u koracima po 0,10. Kad je novopodignuta sastojina u potpunosti uništena, oštećenje je P=1,0. E – Procjena štete u poljoprivredi (Čl.10 Pravilnika)
(1) Procjena štete u poljoprivredi obuhvaća procjenu štete nastale na biljnoj proizvodnji uključujući obrtna sredstva u poljoprivredi, i stočarstvu.
(2) Štete u poljoprivredi obračunavaju se prema mjestu prijave štete.
(3) Štetu u poljoprivredi mogu prijaviti svi poljoprivredni proizvođači upisani u Upisnik poljoprivrednika.
(4) Prijava štete od prirodnih nepogoda u poljoprivredi obavezno sadržava MIBPG poljoprivrednog proizvođača te ARKOD oznaku površine za koju se šteta prijavljuje ili broj katastarske čestice. F – Procjena štete na biljnoj proizvodnji (Čl.11 Pravilnika)

(1) Procjena štete na biljnoj proizvodnji obuhvaća procjenu štete na višegodišnjim nasadima i obrtnim sredstvima u poljoprivredi uključujući gubitak priroda u kalendarskoj godini u kojoj je proglašena prirodna nepogoda.
(2) Procjena štete od prirodne nepogode na biljnoj proizvodnji utvrđuje se umnoškom poljoprivredne površine (ha) pod pojedinom kulturom oštećenom ili uništenom prirodnom nepogodom, postotkom procijenjenog oštećenja i jedinstvenom cijenom kulture. G – Procjena štete na višegodišnjim nasadima (Čl.12 Pravilnika)
(1) Šteta na višegodišnjim nasadima odnosi se na uništenje stabala i sadnica voćaka, maslina te trsova vinove loze.
(2) Iznos štete na višegodišnjim nasadima obračunava se umnoškom broja uništenih stabala, trsova i/ili sadnica s jedinstvenom cijenom kulture.
(3) Šteta od prirodne nepogode na višegodišnjim nasadima prijavljuje se u Registru šteta na obrascu Prijava štete na višegodišnjim nasadima. H – Procjena štete na obrtnim sredstvima u poljoprivredi (Čl.13 Pravilnika)
(1) U obrtna sredstva u poljoprivredi ubrajaju se sirovine, reprodukcijski materijal, poluproizvodi i nedovršeni proizvodi, gotovi proizvodi i tekuća poljoprivredna proizvodnja.
(2) Šteta u tekućoj poljoprivrednoj proizvodnji iz ovoga članka može nastati na žitaricama, industrijskom bilju, krmnom i ostalom bilju, livadama i pašnjacima te na voću, povrću, grožđu i maslinama.
(3) Šteta je jednaka umnošku procijenjenih količina uništenih roba i jedinstvenih cijena.
(4) Šteta na obrtnim sredstvima procjenjuje se uvidom na mjestu nastanka štete, a obračunava po vrstama roba.

(5) Šteta od prirodne nepogode na obrtnim sredstvima prijavljuje se u Registru šteta na obrascu Prijava štete na obrtnim sredstvima. I– Procjena štete u stočarstvu (Čl.14 Pravilnika)
(1) Šteta u stočarstvu procjenjuje se samo na uginulim životinjama.
(2) Broj uginule stoke utvrđuje se po vrstama i kategorijama na način da se za svaku kategoriju stoke utvrđuje prosječna jedinična težina žive vage i važeća tržišna cijena po kilogramu žive vage. Šteta je jednaka umnošku broja komada, prosječne jedinične težine i jedinstvene cijene.
(3) Pri procjeni štete u pčelarstvu, procjenjuje se ukupan broj uginulih društava, te se primjenom jedinstvenih cijena utvrđuje šteta. J– Procjena štete u ribarstvu i akvakulturi (Čl.15 Pravilnika) Pri procjeni šteta u ribarstvu i akvakulturi procjenjuje se ukupna količina uginule ribe i drugih organizama u akvakulturi, te se primjenom jedinstvenih cijena utvrđuje iznos štete. K– Procjena štete na divljači (Čl.16 Pravilnika) Štete se za uništenu divljač obračunavaju na način da se procijeni broj uginule divljači po vrstama te pomnoži s jedinstvenom cijenom. Podaci o razvrstavanju dobara i šifre pojedinačno po kulturama objavljuju se na Internet stranicama Ministarstva financija www.mfin,hr. (ažurirani). Prilog 5a: Bitni obrasci za popunu u wordu Obrazac PN OBRAZAC PN ŽUPANIJA GRAD/OPĆINA VRSTA PRIRODNE NEPOGODE PRIJAVA ŠTETE OD PRIRODNE NEPOGODE Prijavljujem štetu od prirodne nepogode u kojoj je oštećena/ uništena niže navedena imovina. 10. prosinca 2025.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 24 - Stranica 5263 Prijavitelj štete OIB Adresa prijavitelja štete Adresa imovine na kojoj je nastala šteta Kontakt Za štete u poljoprivredi: MIBPG Broj ARKOD čestice za koju se prijavljuje šteta/broj katastarske čestice Za štete u graditeljstvu (zaokružiti): Doneseno rješenje o izvedenom U DA NE stanju: postupku Opis imovine Prijavljujem štetu na imovini na kojoj (zaokružiti): je nastala šteta: 1. građevine 2. oprema 3. zemljište 4. višegodišnji nasadi 5. šume 6. stoka 7. ribe 8. poljoprivredna proizvodnja – prirod 9. ostala dobra 10. troškovi 11. Ukupni iznos prve procjene štete: € Osiguranje imovine od rizika prirodne nepogode za koju se prijavljuje šteta DA NE (zaokružiti) Mjesto i datum: _______________________________________________ Potpis prijavitelja štete (za pravne osobe: pečat i potpis odgovorne osobe): _______________________________________________ Obrazac PN OBRAZAC PN ŽUPANIJA GRAD/OPĆINA VRSTA PRIRODNE NEPOGODE NAZIV GRADA: TEMELJEM ODLUKE VLADE REPUBLIKE HRVATSKE* OIB FIZIČKE OSOBE PRIJAVA ŠTETE OD PRIRODNE NEPOGODE Prijavljujem štetu od prirodne nepogode u kojoj je oštećena/ uništena niže navedena imovina. Prijavitelj štete OIB Adresa prijavitelja štete Adresa imovine na kojoj je nastala šteta Kontakt Za štete u poljoprivredi: MIBPG Broj ARKOD čestice za koju se prijavljuje šteta/broj katastarske čestice Za štete u graditeljstvu (zaokružiti): Doneseno rješenje o izvedenom U DA NE stanju: postupku Opis imovine Prijavljujem štetu na imovini na kojoj (zaokružiti):

je nastala šteta: 1. građevine 2. oprema 3. zemljište 4. višegodišnji nasadi 5. šume 6. stoka 7. ribe 8. poljoprivredna proizvodnja – prirod 9. ostala dobra 10. troškovi 11. Ukupni iznos prve procjene štete: € Osiguranje imovine od rizika prirodne nepogode za koju se prijavljuje šteta DA NE (zaokružiti) Mjesto i datum: ______________________________________________ Potpis prijavitelja štete (za pravne osobe: pečat i potpis odgovorne osobe): ______________________________________________ Izvješće o utrošku sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda IZVJEŠĆE O UTROŠKU SREDSTAVA POMOĆI PRAVNE OSOBE UKUPNO Povrat Dodjela IME I Iznos RBR Broj Broj PREZIME isplaćene osoba** osoba** pomoći 1. Iznos Iznos sredstava sredstava Broj isplaćene isplaćene u državni iz drugih osoba** pomoći pomoći proračun izvora Stranica 5264 - Broj 24 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 10. prosinca 2025. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. UKUPNO: NAPOMENA***: * navesti klasu i urudžbeni broj Odluke Vlade Republike Hrvatske o dodjeli sredstava pomoći ** upisati u koloni »ukupno« *** navesti obrazloženje povrata sredstava u državni proračun; navesti druge izvore dodjele sredstava pomoći