Plan djelovanja Grada Čakovca u području prirodnih nepogoda za 2026.

146. Temeljem članka 17. stavka 1. Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (Narodne novine, broj 16/19) te članka 29. Statuta Grada Čakovca (Službeni glasnik Grada Čakovca, broj 1/21, 2/22, 6/23 i 1/25), Gradsko vijeće Grada Čakovca je na svojoj 4. sjednici, održanoj 17. prosinca 2025. godine donijelo sljedeći P L A N djelovanja Grada Čakovca u području prirodnih nepogoda za 2026. godinu POJMOVI Jedinstvene cijene su cijene koje donosi, objavljuje i unosi u Registar šteta Državno povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda na prijedlog nadležnih ministarstva. Katastrofa je stanje izazvano prirodnim i/ili tehničko-tehnološkim događajem koji opsegom, intenzitetom i neočekivanošću ugrožava zdravlje i živote većeg broja ljudi, imovinu veće vrijednosti i okoliš, a njegov nastanak nije moguće spriječiti ili posljedice otkloniti djelovanjem svih operativnih snaga sustava civilne zaštite područne (regionalne) samouprave na Stranica 1382 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 5/2025. području koje je događaj nastao te posljedice nastale terorizmom i ratnim djelovanjem. Oštećenik je fizička ili pravna osoba na čijoj je imovini utvrđena šteta od prirodnih nepogoda. Prirodnom nepogodom smatraju se iznenadne okolnosti uzrokovane nepovoljnim vremenskim prilikama, seizmičkim uzrocima i drugim prirodnim uzrocima koje prekidaju normalno odvijanje života, uzrokuju žrtve, štetu na imovini i/ili njezin gubitak te štetu na javnoj infrastrukturi i/ili u okolišu. Registar šteta je digitalna baza podataka svih šteta nastalih zbog prirodnih nepogoda na području Republike Hrvatske.

Velika nesreća je događaj koji je prouzročen iznenadnim djelovanjem prirodnih sila, tehničkotehnoloških ili drugih čimbenika s posljedicom ugrožavanja zdravlja i života građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša na mjestu nastanka događaja ili širem području, posljedice kojeg se ne mogu sanirati samo djelovanjem žurnih službi na području njegova nastanka. Žurna pomoć je pomoć koja se dodjeljuje u slučajevima u kojima su posljedice na imovini stanovništva, pravnih osoba i javnoj infrastrukturi uzrokovane prirodnom nepogodom i/ili katastrofom takve da prijete ugrozom zdravlja i života stanovništva na područjima zahvaćenim prirodnom nepogodom. 1. UVOD Temeljem članka 17. stavka 1. Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda („Narodne novine“, broj 16/19) (u daljnjem tekstu: Zakon), predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave donosi Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda za sljedeću kalendarsku godinu radi određenja mjera i postupanja djelomične sanacije šteta od prirodnih nepogoda. Planom djelovanja u području prirodnih nepogoda (u daljnjem tekstu: Plan) se definiraju kriteriji i ovlasti za proglašenje prirodne nepogode, procjena štete od prirodne nepogode, dodjela pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih na području jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, upis u Registar šteta od prirodnih nepogoda te druga pitanja u vezi s dodjelom pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda.

Temeljem članka 17. stavka 2. Zakona, Plan sadržava najmanje: − popis mjera i nositelja mjera u slučaju nastajanja prirodne nepogode, − procjene osiguranja opreme i drugih sredstava za zaštitu i sprječavanje stradanja imovine, gospodarskih funkcija i stradanja stanovništva, − sve druge mjere koje uključuju suradnju s nadležnim tijelima iz Zakona i/ili drugih tijela, znanstvenih ustanova i stručnjaka za područje prirodnih nepogoda. Sukladno članku 17. stavku 3. Zakona, izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave podnosi predstavničkom tijelu do 31. ožujka tekuće godine Izvješće o izvršenju Plana za proteklu kalendarsku godinu. 2. PRIRODNE NEPOGODE Prirodnom nepogodom, smatraju se iznenadne okolnosti uzrokovane nepovoljnim vremenskim prilikama, seizmičkim uzrocima i drugim prirodnim uzrocima koje prekidaju normalno odvijanje života, uzrokuju žrtve, štetu na imovini i/ili njezin gubitak te štetu na javnoj infrastrukturi i/ili u okolišu. Prirodnim nepogodama smatraju se: − potres, − olujni, orkanski i ostali jak vjetar, − požar, − poplava, − suša, − tuča, − mraz, − izvanredno velika visina snijega, − snježni nanos i lavina, − nagomilavanje leda na vodotocima, − klizanje, tečenje, odronjavanje i prevrtanje zemljišta, − druge pojave takva opsega koje, ovisno o mjesnim prilikama, uzrokuju bitne poremećaje u životu ljudi na određenom području. Štetama od prirodnih nepogoda ne smatraju se one štete koje su namjerno izazvane na vlastitoj imovini te štetekojesunastalezbognemarai/ilizbognepoduzimanja propisanih mjera zaštite. Kao šteta od prirodne nepogode, za koju se može dati pomoć smatra se direktna odnosno izravna šteta. Skupine dobara za koje se utvrđuje šteta:

građevine, oprema, zemljište, dugogodišnji nasadi, šume, stoka, obrtna sredstva, ostala sredstva i dobra. 3. NADLEŽNA TIJELA I OPIS POSLOVA Nadležna tijela za provedbu mjera s ciljem djelomičnog ublažavanja šteta uslijed prirodnih nepogoda na području Grada Čakovca su: − Vlada Republike Hrvatske, − povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, − nadležna ministarstava (za poljoprivredu, ribarstvo i akvakulturu, gospodarstvo, graditeljstvo i prostorno uređenje, zaštitu okoliša i energetiku, more, promet i infrastrukturu), − Međimurska županija, − Grad Čakovec. Broj 5/2025. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 1383 Prilikom provedbi mjera s ciljem djelomičnog ublažavanja šteta od prirodnih nepogoda o kojima odlučuju spomenuta nadležna tijela, obavezno se uzima u obzir opseg nastalih šteta i utjecaj prirodnih nepogoda na stradanja stanovništva, ugrozu života i zdravlja ljudi, onemogućavanje nesmetanog funkcioniranja gospodarstva, a posebice ugroženih skupina na područjima zahvaćenom prirodnom nepogodom kao što je socijalni ili zdravstveni status. 3.1. VLADA REPUBLIKE HRVATSKE Vlada Republike Hrvatske u skladu s odredbama Zakona: − donosi odluku o proglašenju prirodne nepogode na području dviju ili više županija ili na cijelom području Republike Hrvatske, − odobrava pomoć za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda na prijedlog Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, − odobrava žurnu pomoć na prijedlog Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda i/ili Grada Čakovca, − odlučuje o različitim mjerama i programima za djelomično ublažavanje i otklanjanje posljedica šteta od prirodnih nepogoda, − obavlja i druge poslove u skladu sa svojim nadležnostima i odredbama Zakona.

3.2. DRŽAVNO POVJERENSTVO ZA PROCJENU ŠTETA OD PRIRODNIH NEPOGODA Državno povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda (u daljnjem tekstu: Državno povjerenstvo) u skladu s odredbama Zakona: − usklađuje rad gradskog/općinskog/županijskog povjerenstva te surađuje u pitanjima prijave i/ili procjena šteta od prirodnih nepogoda, − podnosi prijedlog Vladi Republike Hrvatske za odobravanje pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode, − daje mišljenje na izvješće s prikazom svih potvrđenih šteta koje zajedno sa prijedlogom dodjele sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda dostavljaju nadležna ministarstva, − odlučuje o konačnoj procjeni šteta na temelju izvješća dostavljenih od nadležnih ministarstava glede uzroka, vrste, okolnosti, vrijednosti i njihovih posljedica, − izrađuje godišnje izvješće o konačnoj procjeni šteta i utrošku sredstava žurne pomoći i sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda i svom radu koje podnosi Hrvatskom saboru, − u suradnji s nadležnim središnjim tijelima državne uprave i županijskim povjerenstvima podnosi prijedlog Vladi Republike Hrvatske za odobravanježurnenovčanepomoćizaublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode, − donosi plan iznosa i namjene sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda, − po potrebi obavlja izvide nastalih šteta obilaskom terena nakon proglašenja prirodne nepogode, o čemu sastavlja zapisnik i predlaže mjere iz svoje nadležnosti Vladi Republike Hrvatske, − prati stanje računa redovitih sredstava odobrenih u tijeku godine u svrhu prijedloga dodjele pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode, − surađuje s nadležnim središnjim tijelima državne uprave, stručnim i znanstvenim institucijama, jedinicama lokalne i područne (regionalne)

samouprave te međunarodnim institucijama, − pruža stručnu pomoć nadležnim tijelima pri provedbi mjera dodjele sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda − obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i drugim propisima. 3.3. ŽUPANIJSKO POVJERENSTVO ZA PROCJENU ŠTETA OD PRIRODNIH NEPOGODA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Međimurske županije (u daljnjem tekstu: Županijsko povjerenstvo) u skladu s odredbama Zakona: − usklađuje rad gradskih i općinskih povjerenstava, − provjerava i utvrđuje konačnu procjenu šteta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sa svojeg područja, − podnosi Državnom povjerenstvu prijedlog s obrazloženjem za odobravanje žurne novčane pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode, − po potrebi izravno na terenu i području zahvaćenom prirodnom nepogodom obavlja izvid štete na imovini u kojem mogu sudjelovati predstavnici nadležnih ministarstava odnosno pravne osobe, ovisno o vrsti i posljedicama prirodne nepogode i nastale štete, − objedinjuje i prosljeđuje putem Registra šteta Državnom povjerenstvu konačne procjene šteta te konačno izvješće o utrošku sredstava žurne pomoći i sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih u gradovima odnosno općinama na području Županije, Stranica 1384 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 5/2025. − imenuje stručno povjerenstvo na temelju prijedloga općinskog, odnosno gradskog povjerenstva, − donosi Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda iz svoje nadležnosti, − obavlja i druge poslove određene odlukom o osnivanju, odnosno poslove koje provodi u suradnji s Državnim povjerenstvom.

3.4. GRADSKO POVJERENSTVO ZA PROCJENU ŠTETA I DODJELU SREDSTAVA POMOĆI ZA UBLAŽAVANJE I DJELOMIČNO UKLANJANJE POSLJEDICA PRIRODNIH NEPOGODA Gradsko povjerenstvo za procjenu šteta i dodjelu sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda Grada Čakovca11 (u daljnjem tekstu: Gradsko povjerenstvo) u skladu s odredbama Zakona: − utvrđuje i provjerava visinu štete od prirodne nepogode za područje Grada, − unosi podatke o prvim procjenama šteta u Registar šteta, − unosi i prosljeđuje putem Registra šteta konačne procjene šteta Županijskom povjerenstvu, − raspoređuje dodijeljena sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda oštećenicima, − prati i nadzire namjensko korištenje odobrenih sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda, − izrađuje izvješća o utrošku dodijeljenih sredstava žurne pomoći i sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda i dostavljaju ih Županijskom povjerenstvu putem Registra šteta, − surađuje sa Županijskim povjerenstvom u provedbi Zakona, − donosi Plan iz svoje nadležnosti, 1 Predsjednik i članovi Gradskog povjerenstva za procjenu šteta i dodjelu sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda Grada Čakovca imenovani su Rješenjem Gradskog vijeća Grada Čakovca o imenovanju Gradskog povjerenstva za procjenu šteta i dodjelu sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda („Službeni glasnik Grada Čakovca“, broj 01/22).

Gradsko povjerenstvo za procjenu šteta i dodjelu sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda sastoji se od predsjednika i 4 člana. − obavlja druge poslove i aktivnosti iz svojeg djelokruga u suradnji sa Županijskim povjerenstvom. 3.5. STRUČNO POVJERENSTVO ZA PROCJENU ŠTETA OD PRIRODNIH NEPOGODA Stručno povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda (u daljnjem tekstu: Stručno povjerenstvo) u skladu s odredbama Zakona: − obavlja specifične stručne poslove prilikom procjena štete od prirodnih nepogoda u suradnji s Gradskim povjerenstvom. 3.6. NADLEŽNA MINISTARSTVA Nadležna ministarstva za poljoprivredu, ribarstvo i akvakulturu, gospodarstvo, graditeljstvo i prostorno uređenje, zaštitu okoliša i energetiku, more, promet i infrastrukturu) u skladu s odredbama Zakona: − potvrđuju konačnu procjenu šteta nastalih kao posljedica prirodne nepogode na temelju podataka dostavljenih putem Registra šteta od Gradskog povjerenstva, − predlažu Državnom povjerenstvu kriterije iz svoje nadležnosti za dodjelu sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda, − obavljaju poslove vezane uz Registar šteta sukladno Zakonu, − obavljaju druge poslove i aktivnosti iz svojeg djelokruga u suradnji s drugim ministarstvima ili drugim tijelima radi dodjele sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda. 3.7. GRAD ČAKOVEC Gradonačelnica Grada Čakovca u skladu s odredbama Zakona: − odgovorna je za namjensko korištenje sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda, − predlaže županu proglašenje prirodne nepogode za jedinicu lokalne samouprave u slučaju ispunjenja uvjeta iz članka 3. stavka 4. Zakona, − predlaže predstavničkom tijelu jedinice lokalne samouprave dodjelu žurne pomoći iz raspoloživih sredstava iz proračuna jedinice lokalne samouprave u slučaju ispunjenja uvjeta iz članka 36. stavka 1. i 2. Zakona.

4. PROGLAŠENJE PRIRODNE NEPOGODE I POSTUPANJA NADLEŽNIH TIJELA Gradonačelnica Grada Čakovca predlaže proglašenje prirodne nepogode ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: Broj 5/2025. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 1385 − ako je vrijednost ukupne izravne štete najmanje 20% vrijednosti izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu, − ako je prirod (rod) umanjen najmanje 30% prethodnog trogodišnjeg prosjeka na području jedinice lokalne samouprave, − ako je nepogoda umanjila vrijednost imovine na području jedinice lokalne samouprave najmanje 30%. Ispunjenje uvjeta za proglašenje prirodne nepogode utvrđuje Gradsko povjerenstvo. Gradsko povjerenstvo po potrebi, izravno na terenu i području zahvaćenom prirodnom nepogodom obavlja izvid štete na dobrima. S obzirom na to da prirodnom nepogodom može biti obuhvaćeno cijelo ili dio područja Grada Čakovca, gradski kotarevi i mjesni odbori će surađivati u postupku obavještavanja o nastaloj šteti uzrokovanoj prirodnom nepogodom na području svoje nadležnosti. Predsjednici gradskih kotareva i mjesnih odbora o prirodnoj nepogodi i nastaloj šteti odmah će neposredno po njenom nastanku obavijestiti gradonačelnicu putem stručne službe Grada Čakovca koji će dalje postupati u cilju donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode. Ako Gradsko povjerenstvo nije u mogućnosti, zbog nedostatka specifičnih stručnih znanja, procijeniti štetu od prirodnih nepogoda, može zatražiti od Županijskog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda imenovanje Stručnog povjerenstva na području Grada Čakovca. U svojem radu Stručno povjerenstvo surađuje s Gradskim povjerenstvom.

Odluku o proglašenju prirodne nepogode za Grad Čakovec donosi župan Međimurske županije, na prijedlog gradonačelnice Grada Čakovca. Nakon proglašenja prirodne nepogode, a poradi dodjele novčanih sredstava za djelomičnu sanaciju šteta odprirodnihnepogodaGradskoiŽupanijskopovjerenstvo za procjenu šteta provode sljedeće radnje: 1. prijavu prve procjene štete u Registar šteta (Gradsko povjerenstvo), 2. prijavu konačne procjene štete u Registar šteta (Gradsko povjerenstvo), 3. potvrdu konačne procjene štete u Registar šteta (Županijsko povjerenstvo). Registar šteta je jedinstvena digitalna baza podataka o svim štetama nastalim zbog prirodnih nepogoda na području Republike Hrvatske. Obveznik unosa podataka u Registar šteta na razini Grada Čakovca je Gradsko povjerenstvo. Gradsko povjerenstvo u Registar šteta unosi prijave prvih procjena šteta i prijave konačnih procjena šteta te izvješća o utrošku dodijeljenih sredstava pomoći u skladu s obrascima i elektroničkim sučeljem. Podaci iz Registra šteta koriste se kao osnova za određenje sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta nastalih zbog prirodnih nepogoda te za izradu izvješća o radu Državnog povjerenstva. 4.1. PRVA PRIJAVA ŠTETE U REGISTAR ŠTETA Oštećena osoba nakon nastanka prirodne nepogode prijavljuje štetu na imovini Gradskom povjerenstvu u pisanom obliku, na propisanom obrascu, najkasnije u roku od 8 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode. Nakon isteka roka od 8 dana, Gradsko povjerenstvo unosi sve zaprimljene prve procjene štete u Registar šteta najkasnije u roku od 15 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode. Iznimno, oštećenik može podnijeti prijavu prvih procjena šteta i nakon isteka roka od 8 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode u slučaju postojanja objektivnih razloga na koje nije mogao utjecati, a najkasnije u roku od 12 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode. O produljenju navedenog roka odlučuje Županijsko povjerenstvo na temelju zahtjeva Gradskog povjerenstva.

Prijava prve procjene štete sadržava: − datum donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode i njezin broj, − podatke o vrsti prirodne nepogode, − podatke o trajanju prirodne nepogode, − podatke o području zahvaćenom prirodnom nepogodom, − podatke o vrsti, opisu te vrijednosti oštećene imovine, − podatke o ukupnom iznosu prijavljene štete te, − podatke i informacije o potrebi žurnog djelovanja i dodjeli pomoći za sanaciju i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode te ostale podatke o prijavi štete sukladno Zakonu. 4.2. KONAČNA PRIJAVA ŠTETE U REGISTAR ŠTETA Konačna procjena štete je procijenjena vrijednosti nastale štete uzrokovane prirodnom nepogodom na imovini oštećenika izražena u novčanoj vrijednosti na temelju prijave i procjene štete. Konačna procjena štete obuhvaćavrstuiopsegšteteuvrijednosnim(financijskim) i naturalnim pokazateljima prema području, imovini, djelatnostima, vremenu i uzrocima njezina nastanka te korisnicima i vlasnicima imovine. Konačnu procjenu štete utvrđuje Gradsko povjerenstvo po obavljenom uvidu u nastalu štetu na temeljuprijaveoštećenika.Tijekomprocjeneiutvrđivanja konačne procjene štete od prirodnih nepogoda posebno se utvrđuju: − stradanja stanovništva, − opseg štete na imovini, − opseg štete koja je nastala zbog prekida proizvodnje, prekida rada ili poremećaja u Stranica 1386 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 5/2025. neproizvodnim djelatnostima ili umanjenog prinosa u poljoprivredi, šumarstvu ili ribarstvu – iznos troškova za ublažavanje i djelomično uklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda, − iznos troškova za ublažavanje i djelomično uklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda, − opseg osiguranja imovine i života kod osiguravatelja te − vlastite mogućnosti oštećenika glede uklanjanja posljedica štete.

Konačnu procjenu štete po svakom pojedinom oštećeniku, Gradsko povjerenstvo prijavljuje Županijskom povjerenstvu u roku od 50 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode putem Registra šteta. Iznimno, ako se šteta na dugotrajnim nasadima utvrdi nakon isteka roka za prijavu konačne procjene štete, oštećenik ima pravo zatražiti nadopunu prikaza štete najkasnije 4 mjeseca nakon isteka roka za prijavu štete. Prijava konačne procjene štete sadržava: − Odluku o proglašenju prirodne nepogode s obrazloženjem, − podatke o dokumentaciji vlasništva imovine i njihovoj vrsti, BROJ PRIJAVA SA PRIRODNA GOD. DIREKTIMA NEPOGODA ŠTETAMA 38 prijava štete na poljoprivrednim 2014. POPLAVA usjevima, 44 na građevinama 2016. MRAZ 172 2017. TUČA 49 2020. MRAZ 12 2021. MRAZ 15 2021. SUŠA 135 2022. SUŠA 248 2025. SUŠA 288 2025. MRAZ 11 5. POPIS MJERA I NOSITELJA MJERA U SLUČAJU NASTAJANJA PRIRODNE NEPOGODE NA PODRUČJU GRADA ČAKOVCA Pod pojmom mjere u smislu Zakona smatraju se sva djelovanja od strane Grada vezana za sanaciju nastalih šteta, ovisno o naravi, odnosno vrsti prirodne nepogode koja je izgledna za određeno područje, odnosno o posljedicama istih. Kako se prirodne nepogode uglavnom javljaju iznenada i ne nastaju uvijek štete istih razmjera, u ovom dijelu moguće je provesti: − podatke o vremenu i području nastanka prirodne nepogode, − podatke o uzroku i opsegu štete, − podatke o posljedicama prirodne nepogode za javni i gospodarski život Grada, − ostale statističke i vrijednosne podatke uređene Zakonom.

Pri konačnoj procjeni štete procjenjuje se vrijednost imovine prema jedinstvenim cijenama, važećim tržišnim cijenama ili drugim pokazateljima primjenjivim za pojedinu vrstu imovine oštećene zbog prirodne nepogode. Za štete na imovini za koje nisu propisane jedinstvene cijene koriste se važeće tržišne cijene za pojedinu vrstu imovine oštećene zbog prirodne nepogode, pri čemu se surađuje s drugim središnjim tijelima državne uprave i/ili drugim institucijama ili ustanovama koje posjeduju stručna znanja i posjeduju tražene podatke. 4.3. PRIRODNE NEPOGODE PROGLAŠENE ZA PODRUČJE GRADA ČAKOVCA Iznosi šteta u slučaju prirodnih nepogoda na području Grada Čakovca u posljednjih 10 godina iskazani su u sljedećoj tablici. Tablica 1. Štete uslijed prirodnih nepogoda u posljednjih 10 godina PRVE KONAČNA IZVOR SREDSTAVA PROCJENE ŠTETA ZA POMOĆ U ŠTETE -kn- SANACIJI ŠTETA -kn- 7.443.195,00 3.067.533,56 - 8.476.782,40 15.839.814,47 Državni proračun 3.678.149,55 634.966,13 Državni proračun 630.130,00 Državni proračun 8.875.000,00 1.015.727,51 Državni proračun 11.200.000,00 11.428.114,49 Državni proračun 15.300.000,00 20.894.049,69 Državni proračun 300.000,00 3.434.778,22 Državni proračun 125.000,00 72.869,51 Državni proračun − preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode, − mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode. Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode obuhvaćaju: saniranje postojećih klizišta, uređivanje kanala i propusta uz prometnice, postavljanje zaštitnih mreža protiv tuče i slično.

Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu Broj 5/2025. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 1387 šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode – pružanje prve pomoći unesrećenima ako ih je bilo, čišćenje stambenih, gospodarskih i drugih objekata od nanosa mulja, šljunka, drveća i slično, odstranjivanje odronjene zemlje, mulja i šljunka s cesta i lokalnih putova, te sve ostale radnje kojima se smanjuju nastala oštećenja. Ove mjere provode se organizirano na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini sukladno pravima i obvezama sudionika. U cilju pravovremenog i učinkovitog ublažavanja i uklanjanja izravnih posljedica, procjena štete od ekstremnih prirodnih uvjeta u pravilu se obavlja odmah ili u najkraćem roku. KRATAK OPIS 5.1. MJERE PO VRSTAMA PRIRODNIH NEPOGODA Ovim Planom obrađivat će se mjere po vrstama prirodnih nepogoda čija je pojava evidentirana na području Grada Čakovca, a koje su svojom pojavom nanijele značajne štete na građevinskoj i kritičnoj infrastrukturi, štete na pokretnoj i nepokretnoj imovini, poljoprivrednim površinama te su direktno činile prijetnju životu i zdravlju ljudi, odnosno one prirodne nepogode koje su vjerojatne na području Grada. Tablica 2. Popis evidentiranih/vjerojatnih prirodnih nepogoda na području Grada Čakovca PODRUČJE PREVENTIVNE MJERE PRIJETNJA PRIRODNE NEPOGODE UTJECAJA Potres je prirodna nepogoda MJERE ODGOVORA S obzirom na Protupotresno Uzbunjivanje i Potres uzrokovana koncentraciju projektiranje i obavješćivanje, KRATAK OPIS PODRUČJE PREVENTIVNE MJERE PRIJETNJA PRIRODNE NEPOGODE UTJECAJA prirodnim događajem koji je vjerojatno najveći uzrok stradavanja ljudi i uništenja materijalnih dobara. Potresi su uzrok katastrofa koje karakterizira brz nastanak, događaju se učestalo i bez građevina prethodnog upozorenja.

i društvenog Moguće katastrofalne značaja posljedice i to: veliki postotak uglavnom oštećenosti stambenih prije prvih građevina, industrijske i za MJERE ODGOVORA građenje građevina od javnog sukladno odgovarajućim koje su tehničkim propisima i izgrađene evakuacija, hrvatskim/europskim propisa zbrinjavanje, normama. projektiranje sklanjanje, komunalne infrastrukture, potresno problemi u komunikaciji zgrada, i državnoj administraciji, svrstava neprotočne prometnice, ugrožene, određen broj povrijeđenih se mogu i poginulih, šteta na Izgradnja sustava otpornih spašavanje, ranog upozoravanja. što ih pružanje prve Edukacija i u značajno pomoći. osposobljavanje posljedice operativnih snaga procijeniti sustava civilne kao katastrofalne. materijalnim i kulturnim dobrima te okolišu, nedovoljni kapaciteti za zbrinjavanje ozlijeđenih i evakuiranih itd. te sekundarne katastrofalne opasnosti i posljedice. Olujni vjetar, a ponekad i orkanski, zajedno sa velikom Štete na količinom kiše ili čak i zaštite. Prilikom projektiranja Upozoravanje, objektima objekata voditi obavješćivanje. elektroenergetike računa da isti izdrže Postojeće tučom, osim što i telekomunikacija, opterećenja navedenih operativne snage stvara velike štete na poljoprivrednim vrijednosti koje sustava Orkanski vjetar imovini, poljoprivrednim i površinama, šumarskim dobrima, raznim na šteta podrazumijevaju olujno civilne zaštite stambenim, i orkansko nevrijeme. dovoljne su građevinskim objektima, u gospodarskim Uz prometnice koje za pomoć prometu i tako nanosi gubitke te poslovnim u gospodarstvu, ugrožava i prolaze kroz šumsko stanovništvu objektima i sl. područje održavati u saniranju često odnosi ljudske živote.

svijetle pruge bez posljedica Stranica 1388 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 5/2025. KRATAK OPIS vegetacije i sastojina uzrokovanih kako uslijed olujnog i vjetrom. orkanskog nevremena ne bi došlo do ugrožavanja prometa i njegovih sudionika. PODRUČJE PREVENTIVNE MJERE PRIJETNJA PRIRODNE NEPOGODE UTJECAJA Opskrba odvodnja: poremećaj MJERE ODGOVORA Izbor građevnog materijala, a posebno za izgradnju krovišta i nadstrešnica treba prilagoditi jačini vjetra. Kod planiranja i gradnje prometnica potrebno je voditi računa o vjetru i pojavi ekstremnih zračnih turbulencija. Građenje, tehničko i vodom i gospodarsko održavanje regulacijskih i u zaštitnih vodnih funkcioniranju, građevina i vodnih Poplava je prirodni fenomen izlijevanje čija se pojava ne može voda, izbjeći, ali se rizici od podruma, poplavljivanja mogu smanjiti zagađenja na prihvatljivu razinu, vode. poduzimanjem različitih Cestovni preventivnih mjera. Poplave Poplava prekidi i su među najopasnijim otežano prirodnim nepogodama jer otpadnih građevina za potapanje melioracijsku odvodnju, tehničko i Uzbunjivanje i izvora gospodarsko održavanje obavješćivanje, vodotoka i vodnog evakuacija, promet: dobra, te druge radove zbrinjavanje, kojima se omogućuju sklanjanje, obavljanje kontrolirani i spašavanje, djelatnosti do neškodljivi protoci voda mogu uzrokovati gubitke otklanjanja ljudskih života, velike posljedica. materijalne štete, oštećenje Proizvodnja kulturnih dobara i ekološke i distribucija katastrofe. električne energije:

prekidi el.energijom. Meteorološka suša ili dulje Suša bi razdoblje bez oborina može utjecala uzrokovati ozbiljne štete u vodostaje poljodjelstvu, vodoprivredi pružanje prve i njihovo namjensko pomoći. korištenje. Izgradnja sustava ranog upozoravanja. Edukacija i duži osposobljavanje napajanja operativnih snaga sustava civilne zaštite. neminovno na rijeka, vodocrpilišta i druge Navodnjavanje, Suša te drugim gospodarskim izvore djelatnostima. Za (bunare), poljodjelstvo mogu biti razina opasne suše koje nastaju u ovisnosti vegetacijskom razdoblju. Upozoravanje. vode za piće savjetovanje jer bi se istih snizila u od Broj 5/2025. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 1389 KRATAK OPIS PODRUČJE PREVENTIVNE MJERE PRIJETNJA PRIRODNE NEPOGODE UTJECAJA vremenskog MJERE ODGOVORA trajanja suše. Smanjenjem Nedostatak oborina u duljem nivoa i vremenskom razdoblju vode u može, s određenim faznim objektima, pomakom, uzrokovati bi se i hidrološku sušu koja iste se očituje smanjenjem mogućnost površinskih i dubinskih zaliha zaraze vode. epidemije tifus, hepatitis) Štete na Područje Hrvatske nalazi količine vodnim otežala distribucija korisnicima, a pojave (hidrične – trbušni dizenterija, su veće. Izbjegavati izgradnju nasada i građevina poljoprivrednim se u umjerenim površinama, geografskim širinama gdje stambenim, Tuča je pojava tuče i sugradice osjetljivih na kišu i tuču te poticati njihovo osiguranje. Osjetljivu Upozoravanje. gospodarskim, relativno česta. Pojava tuče poslovnim i sugradice najčešća je u objektima, toplom dijelu godine.

kulturnu baštinu i imovinu potrebno je preventivno zaštititi automobilima. Mraz je oborina koja nastaje kad uz hladno tlo prizemni sloj zraka pri temperaturi nižoj od 0˚C izravno prijeđe iz vodene pare u led. Prilikom pojave Posljedice niske temperature dolazi smanjenje Mraz do smrzavanja vode što u od ugroze. mogu biti Edukacija i prinosa osposobljavanje Upozoravanje. poljoprivredi i dovodi do pucanja i širenja povrtlarstvu. tkiva te odumiranja biljaka. Pojavljuje se od rujna do svibnja, pri čemu je najopasniji onaj koji se pojavi u vegetacijskom razdoblju. 5.1.1. Potres Pojava potresa pripada skupini prirodnih rizika koji se ne mogu predvidjeti, a s određenom se vjerojatnošću mogu dogoditi u bilo kojem trenutku. Potres je prirodna nepogoda do koje dolazi uslijed pomicanja tektonskih ploča, a posljedica je podrhtavanje Zemljine kore zbog oslobađanja velike količine energije. Potresi nastaju velikom brzinom, događaju se u bilo koje doba i bez upozorenja. Budući da potrese nije moguće spriječiti, provođenje mjera za ublažavanje posljedica potresa i pripremljenost društvene zajednice u slučaju njegove pojave od iznimne su važnosti. Posljedice pojave jakog potresa mogu obuhvatiti oštećenja ili rušenje svih vrsta postojećih građevina, među kojima posebnu pozornost treba usmjeriti na stambene zgrade, vrijednu kulturnospomeničku baštinu, objekte od posebne važnosti i industrijske objekte, te kritične točke prometne i građana. komunalne infrastrukture. Moguća pojava potresa mora se povezati sa značajnom izravnom i neizravnom štetom na imovini, uz opasnost od ozbiljnih ozljeda i mogućeg gubitka ljudskih života.

Prema Karti potresnih područja Republike Hrvatske za povratni period od 475 godina, područje Grada spada u područje s vršnim ubrzanjem od 0,14-0,16 g, gdje je g ubrzanje polja sile teže i iznosi 9,81 m/s2. Ovo ubrzanje odgovara potresima VII° i VIII° MCS ljestvice. Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode U preventivno djelovanje u svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je konstrukcije svih građevina planiranih za izgradnju na području Grada Čakovca uskladiti sa zakonskim i pod zakonskim propisima za Stranica 1390 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 5/2025. predmetnu seizmičku zonu. Prometnice unutar novih dijelova naselja i gospodarske zone moraju se projektirati tako da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualno rušenje građevine ne zapriječi istu, radi omogućavanja nesmetane evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima. Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, pružanje prve pomoći unesrećenima ako ih je bilo te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice potresa. Tablica 3. Mjere i postupci u slučaju potresa R. MJERE I POSTUPCI BR. Izvještavanje gradonačelnice Grada Čakovca i 1. predlaganja aktiviranja Gradskog povjerenstva Pozivanje Gradskog povjerenstva te izrada 2.

popisa šteta sukladno Zakonu 3. Pozivanje Stožera civilne zaštite Grada Čakovca Aktiviranje službi koje se bave zaštitom i spašavanjem unutar svoje redovne djelatnosti: JVP-a Čakovec, DVD-a Čakovec, DVD-a Gornji Vidovec, DVD-a Ivanovec, DVD-a Krištanovec, DVD-a Kuršanec, DVD-a Mačkovec, DVD-a Novo Selo na Dravi, DVD-a Novo Selo Rok, 4. DVD-a Pustakovec- Buzovec-Putjane, DVD-a Savska Ves, DVD-a Šandorovec, DVD-a Totovec, DVD-a Žiškovec, DVD-a Mihovljan, Gradskog društva Crvenog križa Čakovec, HGSS – Stanice Čakovec i Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije. Prikupljanje informacija o broju potpuno srušenih objekata i stanova, stanje školskih 5. objekata, vrtića, društvenih domova, ugostiteljskih objekata, trgovačkih centara i sl. Prikupljanje informacija o: - mogućnosti funkcioniranja kritične infrastrukture: • sustava za vodoopskrbu, • sustava za elektroopskrbu, 6. • sustava za plinoopskrbu, • sustava telekomunikacija, − prohodnosti prometnica, − stanju društvenih i stambenih objekata na području Grada. Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju kritične infrastrukture sljedećim prioritetom: − vodoopskrbni sustav, − zdravstvene ustanove, − vatrogasni i društveni domovi, 7. − objekti za zbrinjavanje, − elektroopskrba, − plinoopskrba, − objekti za pripremu hrane, − telekomunikacije, − pošta, − škole, − ostali korisnici. Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju prometnica na području Grada sljedećim redoslijedom: 8. − državne ceste, − županijske ceste, − lokalne ceste, − nerazvrstane ceste.

Utvrđivanje redoslijeda u smislu privremene sanacije oštećenja sljedećih objekata: − zdravstvene ustanove, − škole, 9. − domovi za starije i nemoćne, − vatrogasni i društveni domovi, − trgovine, − privatni objekti prema stupnju oštećenja. Pozivanje vlasnika poduzeća i obrta koji se bave takvom vrstom djelatnosti koja može 10. izvršiti privremenu sanaciju šteta. Gradsko povjerenstvo nastavlja aktivnosti na popisu i procjeni štete sukladno 11. Zakonu te orezultatima izvješćuje Županijsko povjerenstvo. 5.1.2. Olujni i orkanski vjetar Olujni vjetar, a ponekad i orkanski, zajedno sa velikom količinom kiše ili čak i tučom, osim što stvara velike štete na imovini, poljoprivrednim i šumarskim dobrima, raznim građevinskim objektima, u prometu i tako nanosi gubitke u gospodarstvu, ugrožava i ljudske živote. Na području Grada Čakovca dominantni su vjetrovi dva dijametralno suprotna pravca: sjeverni i južni na koje otpada 36,7%, odnosno 32,0%, a sekundarnog su značaja istočni (7,3%) i sjeveroistočni (6,1%) vjetrovi. Iako su vjetrovi u Međimurju česti njihova prosječna jačina neznatno prelazi 2 Bf (Beauforta) samo u ožujku, dok su u srpnju i kolovozu najslabiji. Broj 5/2025. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 1391 Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode Kod planiranja i gradnje prometnica valja voditi računa o vjetru i pojavi ekstremnih zračnih turbulencija. Na prometnicama tj. na mjestima gdje vjetar ima jače olujne udare trebaju postavljati posebni zaštitni sistemi, tzv. vjetrobrani i posebni znakovi upozorenja.

Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, pružanje prve pomoći unesrećenima ako ih je bilo te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice olujnog i orkanskog nevremena. Tablica 4. Mjere i postupci u slučaju olujnog i orkanskog vjetra R. MJERE I POSTUPCI BR. Izvještavanje gradonačelnice i predlaganja 1. aktiviranja Gradskog povjerenstva Pozivanje Gradskog povjerenstva te izrada 2. popisa šteta sukladno Zakonu 3. Pozivanje Stožera civilne zaštite Grada Čakovca Prikupljanje informacija o dijelovima Grada 4. u kojima su se dogodile najveće materijalne štete Prikupljanje informacija o: - mogućnosti funkcioniranja kritične infrastrukture: • sustava za vodoopskrbu, • sustava za elektroopskrbu, 5. • sustava za plinoopskrbu, • sustava telekomunikacija, − prohodnosti prometnica, − stanju društvenih i stambenih objekata na području Grada. Aktiviranje JVP-a Čakovec, DVD-a Čakovec, DVD-a Gornji Vidovec, DVD-a Ivanovec, DVD-a Krištanovec, DVD-a Kuršanec, DVD-a Mačkovec, DVD-a Novo Selo na Dravi, 6. DVD-a Novo Selo Rok, DVD-a Pustakovec- Buzovec-Putjane, DVD-a Savska Ves, DVD-a Šandorovec, DVD-a Totovec, DVD-a Žiškovec, DVD-a Mihovljan. Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju kritične infrastrukture sljedećim prioritetom:

− vodoopskrbni sustav, − zdravstvene ustanove, − vatrogasni i društveni domovi, 7. − objekti za zbrinjavanje, − elektroopskrba, − plinoopskrba, − objekti za pripremu hrane, − telekomunikacije, − pošta, − škole, − ostali korisnici. Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju prometnica na području Grada sljedećim redoslijedom: 8. − državne ceste, − županijske ceste, − lokalne ceste, − nerazvrstane ceste. Utvrđivanje redoslijeda u smislu privremene sanacije oštećenja sljedećih objekata: − zdravstvene ustanove, − škole, 9. − domovi za starije i nemoćne, − vatrogasni i društveni domovi, − trgovine, − privatni objekti prema stupnju oštećenja. Pozivanje vlasnika poduzeća i obrta koji se bave takvom vrstom djelatnosti koja može 10. izvršiti privremenu sanaciju šteta. Gradsko povjerenstvo nastavlja aktivnosti na popisu i procjeni štete sukladno 11. Zakonu te orezultatima izvješćuje Županijsko povjerenstvo. 5.1.3. Poplave Poplava je prirodni fenomen čija se pojava ne može izbjeći, ali se rizici od poplavljivanja mogu smanjiti na prihvatljivu razinu poduzimanjem različitih preventivnih mjera. Poplave su među najopasnijim prirodnim nepogodama jer mogu uzrokovati gubitke ljudskih života, velike materijalne štete, oštećenje kulturnih dobara i ekološke katastrofe. Područje Grada Čakovca ugroženo je poplavama rijeke Drave (naselje Kuršanec) i potoka Trnave Murske (naselja Čakovec i Štefanec). Uslijed pucanja brane na HE Čakovec moguća je ugroza objekata kritične infrastrukture, stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša.

Operativno upravljanje rizicima od poplava i neposredna provedba mjera obrane od poplava utvrđeno je Državnim planom obrane od poplava („Narodne Stranica 1392 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 5/2025. novine“ broj 84/10), kojeg donosi Vlada RH, Glavnim provedbenim planom obrane od poplava (ožujak 2022. godine), kojeg donose Hrvatske vode. Svi tehnički i ostali elementi potrebni za upravljanje redovnom i izvanrednom obranom od poplava utvrđuju se Glavnim provedbenim planom obrane od poplava i provedbenim planovima obrane od poplava branjenih područja. Navedeni planovi su javno dostupni na internetskim stranicama Hrvatskih voda. Državnim planom obrane od poplava uređuju se: teritorijalne jedinice za obranu od poplava, stupnjevi obrane od poplava, mjere obrane od poplava (uključivo i preventivne mjere), nositelje obrane od poplava, upravljanje obranom od poplava (s obvezama i pravima rukovoditelja obrane od poplava), sadržaj provedbenih planova obrane od poplava sustav za obavješćivanje i upozoravanje i sustav veza, mjere za obranu od leda na vodotocima. Obrana od poplava provodi se na teritorijalnim jedinicama za obranu od poplava – vodnim područjima, sektorima, branjenim područjima i dionicama. Republika Hrvatska je na taj način podijeljena na 2 vodna područja, 6 sektora i 34 branjena područja. Prema Pravilniku o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora („Narodne novine“ broj 97/10, 31/13), Grad Čakovec spada u sektor A – Mura i Gornja Drava: − branjeno područje 21: Mali sliv Trnava (osim međudržavnih rijeka Mure i Drave):

• dionica obrane A.21.2. – potok Trnava Murska, lijeva i desna obala, • dionica obrane A 21.9. – retencija Globetka, − branjeno područje 33: Mura i gornja Drava,: • dionica obrane A.33.14. Rijeka Drava – d.o. i l.o. područje HE Čakovec. Obveze Državnog hidrometeorološkog zavoda su prikupljanje i dostava podataka, prognoza i upozorenja o hidrometeorološkim pojavama od značenja za obranu od poplava, upute za izradu izvještaja o provedenim mjerama obrane od poplava, kartografski prikaz granica branjenih područja. Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode Ograničiti izgradnju s obzirom na vjerojatnost poplavljivanja (velika, srednja i mala). U zoni srednje i velike vjerojatnosti poplavljivanja potrebno je analizirati ranjivost zahvata na poplave. Visoko ranjivi zahvati (građevine stambene namjene te društvene namjene – vrtići, škole, domovi za starije i nemoćne, zdravstvene građevine) ne izvode se u zonama velike vjerojatnosti poplavljivanja. Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, pružanje prve pomoći unesrećenima ako ih je bilo te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice poplava. Tablica 5. Mjere i postupci u slučaju poplave R. MJERE I POSTUPCI BR. Izvještavanje gradonačelnice i predlaganja 1.

aktiviranja Gradskog povjerenstva Pozivanje Gradskog povjerenstva te izrada 2. popisa šteta sukladno Zakonu 3. Pozivanje Stožera civilne zaštite Grada Čakovca Prikupljanje informacija o dijelovima Grada u 4. kojima su se dogodile najveće materijalne štete Prikupljanje informacija o mogućnosti funkcioniranja kritične infrastrukture: − sustava za vodoopskrbu, − sustava za elektroopskrbu, − sustava za plinoopskrbu, 5. − sustava telekomunikacija, − prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica, - prikupljanje informacija o stanju društvenih i stambenih objekata na području Grada. Aktiviranje službi koje se bave zaštitom i spašavanjem unutar svoje redovne djelatnosti: JVP-a Čakovec, DVD-a Čakovec, DVD-a Gornji Vidovec, DVD-a Ivanovec, DVD-a Krištanovec, DVD-a Kuršanec, DVD-a Mačkovec, DVD-a Novo Selo na Dravi, DVD-a Novo Selo Rok, 6. DVD-a Pustakovec- Buzovec-Putjane, DVD-a Savska Ves, DVD-a Šandorovec, DVD-a Totovec, DVD-a Žiškovec, DVD-a Mihovljan, Gradskog društva Crvenog križa Čakovec, HGSS – Stanice Čakovec i Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju kritične infrastrukture sljedećim prioritetom: − vodoopskrbni sustav, − zdravstvene ustanove, − vatrogasni i društveni domovi, 7. − objekti za zbrinjavanje, − elektroopskrba, − plinoopskrba, − objekti za pripremu hrane, − telekomunikacije, − pošta, − škole, − ostali korisnici. Broj 5/2025. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 1393 Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju prometnica na području Grada sljedećim redoslijedom:

8. − državne ceste, − županijske ceste, − lokalne ceste, − nerazvrstane ceste. Utvrđivanje redoslijeda u smislu privremene sanacije oštećenja sljedećih objekata: − zdravstvene ustanove, − škole, 9. − domovi za starije i nemoćne, − vatrogasni i društveni domovi, − trgovine, − privatni objekti prema stupnju oštećenja. Pozivanje vlasnika poduzeća i obrta koji se bave takvom vrstom djelatnosti koja može 10. izvršiti privremenu sanaciju šteta. Gradsko povjerenstvo nastavlja aktivnosti na popisu i procjeni štete sukladno 11. Zakonu te orezultatima izvješćuje Županijsko povjerenstvo. 5.1.4. Suša Meteorološka suša ili dulje razdoblje bez oborina može uzrokovati ozbiljne štete u poljodjelstvu, vodoprivredi te drugim gospodarskim djelatnostima. Za poljodjelstvo mogu biti opasne suše koje nastaju u vegetacijskom razdoblju. Nedostatak oborina u duljem vremenskom razdoblju može, s određenim faznim pomakom, uzrokovati i hidrološku sušu koja se očituje smanjenjem površinskih i dubinskih zaliha vode. Posljedice dugotrajnih suša mogu biti višestruke: − poljoprivredna proizvodnja se smanjuje, smanjuje se proizvodnja stočne hrane, a u težim slučajevima stradavaju i višegodišnje kulture (vinogradi i voćnjaci), − vodocrpilištima se smanjuje kapacitet, pritisak vode u sustavu pada, zbog smanjenja protoka vodotoka dolazi do pomora organizama koji žive u vodi, − manje količine opasnih tvari koje dođu u vodotok mogu izazvati teže posljedice, uništavanje (sušenje) višegodišnjih nasada te ostale poljoprivredne proizvodnje kao i do uginuća stoke i do 40%.

Opasnost od dugotrajnih suša na području Grada Čakovca postoji i u tom slučaju najveće štete nastale bi na ratarskim i povrtlarskim kulturama. Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode U preventivnim mjerama i smanjenju eventualnih šteta potrebno je sagledati mogućnost izgradnje sustava navodnjavanja poljoprivrednih površina. Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice suše. Tablica 6. Mjere i postupci u slučaju suše R. MJERE I POSTUPCI BR. Izvještavanje gradonačelnice i predlaganja 1. aktiviranja Gradskog povjerenstva Pozivanje Gradskog povjerenstva te izrada 2. popisa šteta sukladno Zakonu 3. Pozivanje Stožera civilne zaštite Grada Čakovca Prikupljanje informacija o dijelovima Grada u kojima se dogodila nestašica vode i izrada 4. prioriteta dostave vode ljudima, životinjama, zalijevanje usjeva važnih za funkcioniranje zajednice. Angažiranje DVD-a Čakovec, DVD-a Gornji Vidovec, DVD-a Ivanovec, DVD-a Krištanovec, DVD-a Kuršanec, DVD-a Mačkovec, DVD-a Novo Selo na Dravi, DVD-a Novo Selo Rok, 5. DVD-a Pustakovec- Buzovec-Putjane, DVD-a Savska Ves, DVD-a Šandorovec, DVD-a Totovec, DVD-a Žiškovec, DVD-a Mihovljan i Gradskog društva Crvenog križa Čakovec na dostavi vode na ugrožena područja.

6. Informiranje stanovnika o načinu snabdijevanja. Izrada popisa (vlasnik i broj grla) stočnog fonda 7. koristeći evidenciju veterinarskih stanica. Utvrđivanje minimalne dnevne količine vode po 8. grlu. Gradsko povjerenstvo nastavlja aktivnosti na popisu i procjeni štete sukladno Zakonu te 9. o rezultatima izvješćuje Županijsko povjerenstvo. 5.1.5. Tuča Područje Hrvatske nalazi se u umjerenim geografskim širinama gdje je pojava tuče i sugradice relativno česta. Pojava tuče i sugradice najčešća je u toplom dijelu godine. Štete uslijed tuče moguće su na poljoprivrednim površinama, stambenim, gospodarskim, poslovnim objektima, automobilima. Stranica 1394 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 5/2025. Prema podacima meteorološke postaje Čakovec, na području Grada srednji godišnji broj dana s krutom oborinom iznosi 0,8 dana, a u prosjeku je najviše takvih dana u lipnju (0,3 dana), dok srednji broj dana u ostalim mjesecima iznosi 0,1 dan. U veljači, kolovozu, listopadu i studenom nije zabilježen ni jedan dan s krutom oborinom. Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode U preventivno djelovanje prije svega spada nabavka mreža protiv tuče čime se zaštićuju nasadi i urod od posljedica tuče. Kod većih gospodarstvenika, kao i na područjima koja se ne mogu štititi mrežama preventivno ulaganje je osiguranje uroda i nasada kod osiguravajućih društava od posljedica tuče. Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, pružanje prve pomoći unesrećenima ako ih je bilo te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice tuče.

Tablica 7. Mjere i postupci u slučaju tuče R. MJERE I POSTUPCI BR. Izvještavanje gradonačelnica Grada Čakovca i 1. predlaganja aktiviranja Gradskog povjerenstva Pozivanje Gradskog povjerenstva te izrada 2. popisa šteta sukladno Zakonu 3. Pozivanje Stožera civilne zaštite Grada Čakovca Prikupljanje informacija o dijelovima Grada u 4. kojima su se dogodile najveće materijalne štete Prikupljanje informacija o mogućnosti funkcioniranja kritične infrastrukture: − sustava za vodoopskrbu, − sustava za elektroopskrbu, − sustava za plinoopskrbu, 5. − sustava telekomunikacija, − prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica, − prikupljanje informacija o stanju društvenih i stambenih objekata na području Grada. Aktiviranje JVP-a Čakovec, DVD-a Čakovec, DVD-a Gornji Vidovec, DVD-a Ivanovec, DVD-a Krištanovec, DVD-a Kuršanec, DVD-a Mačkovec, DVD-a Novo Selo na Dravi, 6. DVD-a Novo Selo Rok, DVD-a Pustakovec- Buzovec-Putjane, DVD-a Savska Ves, DVD-a Šandorovec, DVD-a Totovec, DVD-a Žiškovec, DVD-a Mihovljan Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju kritične infrastrukture sljedećim prioritetom: 7. − telekomunikacije, − elektroopskrba, − vodoopskrbni sustav, − škole, − zdravstvene ustanove. Gradsko povjerenstvo nastavlja aktivnosti na popisu i procjeni štete sukladno 8. Zakonu te orezultatima izvješćuje Županijsko povjerenstvo. 5.1.6. Mraz Mraz je oborina koja nastaje kad uz hladno tlo prizemni sloj zraka pri temperaturi nižoj od 0˚C izravno prijeđe iz vodene pare u led. Prilikom pojave niske temperature dolazi do smrzavanja vode što dovodi do pucanja i širenja tkiva te odumiranja biljaka. Pojavljuje se od rujna do svibnja, pri čemu je najopasniji onaj koji se pojavi u vegetacijskom razdoblju.