GLASNIK

Arhiva › 2024. › SGMŽ 29

SGMŽOpćina Donja Dubrava · 4. prosinca 2024. · KLASA 351-02/24-01/5 · URBROJ 2109-06-01-24-05

Odluka o donošenju Plana rasvjete Općine Donji Kraljevec

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 4701

Članak 2.

Agrarnom reformom nakon I. svjetskog rata nestali su veleposjedi, a agrarni su interesenti došli u posjed 16.875 katastarskih jutara obradivih površina. I pored toga osnovna je značajka poljoprivrede bila sitni seljački posjed. Godišnji prihodi sa zemlje nisu mogli podmiriti troškove otplate, kamata i poreza. Seljak je bio ovisan o trgovačkom i bankarskom kapitalu. Osnovna poljoprivredna kultura bila je kukuruz koji je bio i glavna krušarica. U upravnom smislu u Kraljevini SHS Međimurje je bilo u Mariborskoj oblasti. Uprava je organizirana u dva kotara: Preloški kotar (srez) i Čakovečki kotar (srez). Na prostoru današnje općine Donji Kraljevec bile su organizirane općine Donji Kraljevec, Hodošan i Sveti Juraj u Trnju. Općinu Donji Kraljevec činila su mjesta Cirkovljan s 217 domova i 1443 stanovnika i Donji Kraljevec s 267 domova i 1780 stanovnika. Općinu Hodošan činila su mjesta Donji Hrašćan s 45 domova i 544 stanovnika i Hodošan sa 187 domova i 1959 stanovnika. Općinu Sveti Juraj u Trnju činila su sela Sveti Juraj u Trnju s 37 domova i 298 stanovnika, Donji Pustakovec s 30 domova i 312 stanovnika, Čehovec sa 77 domova i 904 stanovnika i Palinovec s 94 doma i 918 stanovnika. Stanje u 1931. godini: U travanjskom ratu 1941. godine starojugoslavenska se vojska povukla preko Drave dignuvši u zrak most kod Varaždina. Oštećeni su i mostovi na Muri. U dvije kolone, u Međimurje je 7. travnja 1941. godine ušla njemačka okupacijska vojska. Jedna preko oštećenog mosta preko Mure kod Murskog Središća, kojeg su dan ranije u zrak digli starojugoslavenski inženjerci, a druga je dolazila iz pravca Ljutomera. Obje su njemačke kolone u Čakovec, predvođene međimurskim petokolonašima, ušle u ranim poslijepodnevnim satima.

Članak 2.

Hrvatski nacionalisti na čelu s apotekarom Teodorom Košakom dočekali su spremi ulazak njemačke vojske u Međimurje. Desetak dana prije njemačkog napada na Jugoslaviju 12 mladića bilo je naoružano i smješteno u čakovečkoj gostionici Gredelj. Na tavanu su imali instaliranu radiostanicu. Kada su tijekom 6. travnja postrojbe starojugoslavenske vojske napustile Međimurje, ustaše su zaposjele čakovečku vojarnu. Oni su 7. travnja organizirali doček njemačke vojske i održavali red na skupu na kojemu je njemački zapovjednik proglasio Međimurje njemačkim okupacijskim područjem. Nijemce je pozdravio apotekar Teodor Košak. Bio je to signal hrvatskim nacionalistima na čelu s Teodorom Košakom da uspostave vlast. Dan kasnije, 8. travnja, u Čakovcu je oformljen Ustaški stožer. Na njegovu čelu bio je čakovečki apotekar Teodor Košak, a članovi su bili Ivan Starčević, ravnatelj bolnice u Čakovcu, javni bilježnik dr. Ante Gligo, profesor Trgovačke akademije u Čakovcu Antun Matasović, predsjednik kotarskog suda u Čakovcu Blaž Tomas, te braća Valent i Josip Tuksar iz Gornjeg Kraljevca. Prvih dana hrvatske administracije mađaroni su surađivali s ustašama, ali se već nakon 10. travnja povlače. Međimurski su mađaroni u Budimpeštu poslali tri svoje delegacije, dvije iz Čakovca i jednu iz Preloga, kako bi uvjerili vladu i vojne krugove da mađarska vojska okupira Međimurje. Pregovori su bili uspješni, a 16. travnja mađarska je okupacijska vojska ušla u Međimurje i prekinula osmodnevnu hrvatsku administraciju u Međimurju, proglašenu 8. travnja.

Članak 2.

Hortyjeva Mađarska odmah je u Međimurju uvela vojnu upravu koja je obavljala svu upravnu, sudsku i vojnu vlast. Vojnu je upravu, na čelu s pukovnikom Timarom Zsigmondom, javno proglasila 9. lipnja 1941. godine. Tada su zatvoreni svi javni uredi i u Međimurju dokinuto dvovlašće. Tijekom 1941. godine Mađari su zagospodarili cjelokupnim javnim, društvenim, gospodarskim i političkim životom. Hrvatsko činovništvo i inteligencija bilo je protjerano preko Drave, a uglavnom terorom domaći su domoljubi bili prisiljeni na šutnju. Mađari i mađaroni osnovali su u mnogim mjestima Međimurja ogranke mađarskih političkih stranaka, te utemeljili nekoliko udruga i društvenih organizacija. U postojećima organizacijama, kao što je na primjer bio Crveni križ, vatrogasci i niz sportskih klubova, preuzeli su upravu. Vojna je uprava trajala do 28. kolovoza kada je uvedena civilna uprava, a 16. prosinca 1941. godine mađarski je parlament sankcionirao postojeće stanje. Kako članovi vojne uprave nisu poznavali prilike u Međimurju, oformljen je savjetodavni organ – Vijeće dvadesetorice – sastavljen uglavnom od čakovečkih mađarona. Vijeće dvadesetorice bio je savjetodavni organ za poslove koji spadaju u nadležnost civilne uprave, a izdavalo je i uvjerenja o lojalnosti stanovništva. Međimurje u vrijeme mađarske okupacije 1941. – 1945. Mađarske su vlasti odlukom svoga parlamenta 16. prosinca 1941. godine anektirale Međimurje, odnosno na dotada zaposjednuto područje službeno pod vojnom, a u stvari od kraja kolovoza pod civilnom upravom, protegle civilnu vlast. Time je izvršena teška povreda međunarodnog prava jer je na vojno zauzeto područje uvedena civilna vlast prije završetka rata i rezultata mirovne konferencije.

Članak 2.

Međimurje je ponovo ušlo u sastav mađarske županije Zala. Nakon mađarske okupacije Međimurja u travnju 1941. godine Mađari su iz Međimurja protjerali većinu hrvatskog činovništva i inteligencije. Tada je pored ostalih Donji Kraljevec morao napusti dugogodišnji ravnajući učitelj Dragutin Kaniški. Ministar unutrašnjih poslova je izdao naredbu o novoj organizaciji uprave (raspored kotara, općina i notarjušija) u takozvanim mađarskim “Južnim krajevima”. Radi se o kotarevima Donja Lendava, Čakovec, Lenti, Nagykanizsa i Prelog. Po toj naredbi na prostoru tih 5 kotara samo je Nagykanisza proglašena gradom. Uz Čakovec na prostoru tih pet kotara postojalo je još 12 velikih općina i 51 notarjušija (mala općina). U Međimurju u dva kotara Čakovec i Prelog bilo je 8 velikih općina i 21 općina. U sve međimurske velike općine i općine postavljeni su bilježnici. Bili su to: Općina Hodošan – Hegedus Bela Općina Donji Kraljevec – Szentirmai Laszlo Općina Sveti Juraj u Trnju – dr.Aszonyi Laszlo (Medjimurska uprava vredjena) Mađarske su vlasti formalnom odlukom svoga parlamenta 16. prosinca 1941. godine anektirale Međimurje, odnosno na do tada zaposjednuto područje pod vojnom upravom, protegnule civilnu vlast. Tijekom 1941. godine Mađari su zagospodarili cjelokupnim javnim, društvenim, gospodarskim i političkim životom. Uglavnom terorom Stranica 4702 - Broj 29 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 4. prosinca 2024. domaći su domoljubi bili prisiljeni na šutnju. Mađari i mađaroni osnovali su u mnogim mjestima Međimurja ogranke mađarskih političkih stranaka, te utemeljili nekoliko udruga i društvenih organizacija. U postojećima organizacijama preuzeli su vodstvo.

Članak 2.

U odnosu na stanovništvo njihovi su postupci bili dvojaki. Do sredine 1943. godine nastojali su različitim mjerama gospodarske politike, ali i ukupnog odnosa prema Međimurcima pridobiti stanovništvo i odvratiti ga od različitih oblika otpora. Kada je ta politika doživjela neuspjeh, naročito nakon sloma mađarske II. armije na Donu, na istočnom bojištu, započeli su surovi obračuni sa svima onima koji su im pružali otpor. Međimurci su u partizane odlazili na Kalnik. Međutim, njihov otpor okupatoru nije se sastojao samo u odlasku u partizane. U Međimurju se, osobito na području današnje općine Donji Kraljevec, već u drugoj polovni 1943. godine razvio snažan sustav baza i terenskog političkog rada koji je omogućavao dolazak većih partizanskih postrojbi u Međimurje, njihov prihvat i siguran povratak na Kalnik nakon izvedenih akcija. Zbog malog prostora, rijeke Drave kao ozbiljne prirodne prepreke i državne granice, čuvanih željezničkih pruga, snažne okupatorske obavještajne mreže, gusto posijanih vojnih posada i žandarmerijskih postaja, nije se duže vremena mogla u Međimurju održati niti jedna veća partizanska postrojba. Akcije su gotovo svakodnevno obavljane na način da je partizanska postrojba pred večer krenula s Kalnika, prešla čuvanu prugu Ludbreg – Koprivnica, prešla Dravu, izvršila primjerice diverziju na pruzi Kotoriba – Čakovec i istim se putem do jutra vratila na Kalnik. Brutalni postupci mađarskih i njemačkim okupacijskih snaga, osobito nakon listopada 1944. godine, posve su Međimurce priklonili NOP-u. Tome u prilog govori niz činjenica, a osobito brojnost Međimuraca u različitim partizanskim postrojbama, velike ljudske žrtve koje su podnijeli, te masovno priključenje NOV-i nakon oslobođenja Međimurja u travnju 1945. godine i definitivnog priključenja Hrvatskoj/Jugoslaviji.

Članak 2.

Nijemci i Mađari u travnju 1945. godine nisu branili Čakovec. Obrambenu liniju su uspostavili na zapadnim granicama Međimurja. U Čakovec su bez borbe 6. travnja 1945. godine najprije iz pravca Preloga umarširale bugarske trupe, potom ruske iz pravca Pribislavca, a odmah iza njih u Čakovec su ušle postrojbe Kalničkog partizanskog odreda Hrvatske. Zadnji otpor u Međimurju Nijemci i Mađari su pružili u višednevnoj bitci kod Štrigove. Njihov otpor slomljen je 12. travnja na Štrigovčaku, te su nakon poraza konačno izbačeni iz Međimurja. Odmah nakon oslobođenja od mađarskih i njemačkih okupatora organizirana je nova vlast u dva privremena kotarska narodnooslobodilačka odbora, Čakovec i Prelog. Izbori za nove odbore provedeni su u rujnu 1945. godine. Mjesni narodni odbori, koji su osnovani u svim selima, utvrđuju se kao najniži organi vlasti koje neposredno bira narod. Već iste godine otvara se proces u kojem se smanjuje njihov broj, te nekoliko manjih naselja ima jedan mjesni odbor. Godine 1952. uslijedila je upravna reorganizacija. Počinju se formirati općinski narodni odbori. Pored toga osnivaju se i mjesni odbori. Godine 1955. donesen je Opći zakon o narodnim odborima. Tim su zakonom mjesni odbori definirani kao društveni organi koji nemaju karakter vlasti. Oni su ustvari pomoćna tijela općinskih narodnih odbora. Brinu o uređenju sela, popravcima i održavanju javnih zgrada, ulica, zelenih površina, nasada, elektrifikaciji i drugim potrebama mjesta. Iste godine Međimurje je postalo jedan kotar, Kotar Čakovec.

Članak 2.

Organizirano je sedam je upravnih općina, a bilo je točno 100 katastarskih općina. Nakon svojega osnivanja Općina Donji Kraljevec je ozbiljno pristupila rješavanju problema. Prvo je izabrano rukovodstvo, savjeti i komisije, a potom se pristupilo rješavanju najaktualnijih pitanja. Među prvim bilo je prikupljanje poreza kako bi se na taj način osigurala materijalna sredstva za daljnji rad. Iz oblasti gospodarstva, prosvjete i zdravstva pristupilo se rješavanju najhitnijih zadataka. U prosvjeti su prvo riješena personalna pitanja, sređene škole i opskrbljene ogrjevom. Udruženje učitelja i nastavnika izabralo je svoje rukovodstvo, a oformljen je i Savez kulturno-prosvjetnih društava, te Društvo “Naša djeca”. Organizirana je smotra vatrogasnih i lovačkih društava općine. Hitno su popravljeni mostovi u Donjem Kraljevcu i Goričanu. Na području općine Donji Kraljevec 1959. godine djelovalo je 6 poljoprivrednih zadruga, a u Goričanu i Hodošanu i pogon Poljoprivrednog dobra Čakovec. Zadružni sektor imao je preko 500 jutara obradive zemlje koja se svakim danom povećava jer su se izoravali pašnjaci i neplodna zemlja. Godine 1958. zadruge su izorale 120 jutara pašnjaka. Donji Kraljevec je 1959. godine bila općina s najviše sezonaca u Međimurju. Ljudi su masovno odlazili na sezonski rad u Sloveniju i Baranju. Nedostatak stanova, osobito za prosvjetne radnike bio je osobito izražen u Donjem Kraljevcu, Hodošanu i Goričanu. Društveni život je bio najrazvijeniji u Donjem Kraljevcu, Goričanu i donekle u Draškovcu i Palinovcu. Drugdje je slab. Filmovi su se stalno prikazivali u Donjem Kraljevcu. Kazališne predstave su najčešće bile organizirane u Goričanu i Palinovcu. Odlično je radila knjižnica u Donjem Kraljevcu. Dobro su bili organizirani i nogometni klubovi u Donjem Kraljevcu i Goričanu. Nogometna i odbojkaška natjecanja odvijala su se u Donjem Kraljevcu, Goričanu i Draškovcu.

Članak 2.

Prema službenom popisu stanovništva 1961. godine općinu Donji Kraljevec činila su sela Čukovec, Donji Hrašćan, Donji Kraljevec, Donji Pustakovec, Draškovec, Goričan, Hemuševec, Hodošan, Palinovec i Sveti Juraj u Trnju. Općina je imala 11.027 stanovnika u 2.677 domaćinstava, U jednom domaćinstvu prosječno je živjelo 4,12 stanovnika. Već 15. listopada 1962. godine Međimurje je postalo jedna općina – Općina Čakovec. Naime, 1962. godine započela je u tadašnjoj SR Hrvatskoj reorganizacija teritorijalno – administrativne podjele njezinoga teritorija, a usporedo s njom i reorganizacija vlasti. U Međimurju je trebalo postojećih 7 općina transformirati u jednu, dvije ili četiri općine: Čakovec, Donji Kraljevec i Mursko Središće, te Kotoriba ili Domašinec. Preloga nije bilo u kombinaciji za sjedište općine, iako je Prelog stoljećima bio centralno naselje (trgovište) donjeg Međimurja, te kotarsko mjesto od 19. do polovice 20. stoljeća. Kada su započeli izračuni o ekonomskoj opravdanosti, prijedlog se smanjio na dvije općine: Čakovec te Donji Kraljevec ili Prelog. Lokalne vlasti Kotoribe, Goričana, Hodošana i drugih mjesta donjeg Međimurja odbile su mogućnost da Prelog bude sjedište općine. Vidjevši raspoloženje, rukovodstvo Preloga samo je predložilo da se u Međimurju organizira samo jedna općina. Tako je Međimurje postalo jedna upravno – administrativna cjelina – Općina Čakovec, treća po veličini općina u Hrvatskoj. 4. prosinca 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 29 - Stranica 4703 Pripajanjem poljoprivrednih zadruga iz Hodošana, Goričana, Draškovca i Palinovca Poljoprivrednoj zadruzi Donji Kraljevec 1963. godine stvoren je snažni zadružni kolektiv. Nova zadruga imala je 500 jutara obradivih površina. Obrađivala ih je suvremenim agrotehničkim sredstvima. Uz činjenicu što je to bio tradicionalno stočarski kraj, veliki su uspjesi postignuti u kontrahiranju svinja.

Članak 2.

Uoči privredne reforme 1965. godine Međimurje je u društvenom sektoru privrede i u neprivrednim djelatnostima imalo samo 12.840 zaposlenih. Bio je zaposlen svaki osmi stanovnik, dok je na razini tadašnje SR Hrvatske bio zaposlen svaki četvrti stanovnik. Zbog toga veliki je broj ljudi iz Međimurja bio zaposlen u drugim krajevima Jugoslavije, a započeo je i proces odlaska na rad u inozemstvo. Dohodak po stanovniku u Međimurju je 1964. godine iznosio 1635 dinara, što je bilo ispod 50% republičkog prosjeka. U tijeku reforme uslijedile su pozitivne promjene jer je razvoj realno planiran na komparativnim prednostima Međimurja, u prvom redu na brojnoj radnom snazi i prirodnim resursima. Kao osnovni pravci razvoja utvrđuju se poljoprivreda i prehrambena industrija, tekstilna industrija, građevinarstvo i industrija građevnih materijala. Bruto proizvod u odnosu na 1964. godinu u 1968. je porastao za 73 posto, u industriji 46, a u poljoprivredi čak 105%. Posebno je mnogo do kraja 1968. godine učinjeno na modernizaciji odnosno asfaltiranju cesta. Sve je počelo 12. studenoga 1965. godine kada je svečano predana prometu asfaltirana cesta Čakovec – Letinski most. U to je vrijeme na čitavom putu od Baltičkog do Jadranskog mora, toj u gospodarskom i turističkom smislu izrazito važnoj prometnici, jedino dionica ceste između Čakovca i Letinskog mosta nije bila asfaltirana. Tih 23,5 kilometara bilo je usko grlo i “crna točka” u međunarodnim okvirima. Nova asfaltna cesta imala je i ogroman značaj za sela kojima je prolazila. Zato nije ni čudno što je upravo ona bila povodom mnogim lokalnim inicijativama koje su tada popularno nazvane “međimurska asfaltna groznica”. Gotovo sve međimurske ceste tada su asfaltirane.

Članak 2.

Podaci iz 1971. godine govore da je u Međimurju ukupno 25 mjesnih ureda i 20 poštanskih ureda. U Donjem Kraljevcu su se nalazili i mjesni i poštanski ured. U Općini Čakovec snažno se razvila institucija lokalne samouprave. Pojavu i razvoj mjesne zajednice kao nove, najniže institucije u društveno-političkom sustavu pratio je proces decentralizacije državne vlasti, te uvođenja samoupravnog sustava. Osamdesetih godina 20. stoljeća u Općini Čakovec djelovale su 92 mjesne zajednice. Na prostoru današnje općine Donji Kraljevec sva su mjesta, osim Donjeg Pustakovca imala svoju mjesnu zajednicu. Tek 1990. godine svoju mjesnu zajednicu osnovali su stanovnici Donjeg Pustakovca odvojivši se od Mjesne zajednice Sveti Juraj u Trnju. U mjesnim zajednicama se za potrebe lokalne sredine razvio institut samodoprinosa. Samodoprinos je bio i oblik utjecaja građana na razvoj sredine u kojoj su živjeli jer su vlastitim sredstvima usmjeravali taj razvoj. Gotovo svi komunalni objekti, objekti infrastrukture, školske zgrade, dječji vrtići, zdravstveni objekti i niz drugih sadržaja u svim međimurskim mjestima izgrađeni su samodoprinosom građana. Međimurje je status županije dobilo novim teritorijalnim uređenjem 30. prosinca 1992. godine donošenjem Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi te Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Time je prestao vrijediti Zakon o područjima općina u Republici Hrvatskoj koji je ustrojio Međimurje kao Općinu Čakovec i nastala je Županija međimurska kao jedinica lokalne uprave i samouprave. Tijekom 1993. godine utemeljeno je niz općina u Županiji međimurskoj. Među njima i Općina Donji Kraljevec. Općinu Donji Kraljevec čine mjesta Donji Kraljevec, Donji Hrašćan, Donji Pustakovec, Hodošan, Palinovec i Sveti Juraj u Trnju. Teritorij općine pokrivaju dvije rimokatoličke župe: Župa sv. Roka Draškovec i Župa svetog Jurja u Svetom Jurju u Trnju.

Članak 2.

Svaka općina ima općinsko vijeće kao predstavničko tijelo građana koje donosi akte u okviru prava i dužnosti općine kao lokalne samoupravne jedinice u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi i upravi i statutom općine. Vijeće ima svoga predsjednika. Veće općine formiraju poglavarstva na čelu s načelnikom. Načelnik zastupa općinu i nositelj je izvršne vlasti. Obavlja izvršne poslove lokalne samouprave i poslove državne uprave koji su povjereni općini. U Županiji međimurskoj postoje 102 mjesna odbora kao oblika neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima koji izravno i svakodnevno utječu na život građana. Osnivaju se za jedno ili više manjih naselja, a postupak osnivanja, djelokrug i ovlast uređuju se statutom općine. Organi mjesnog odbora su vijeće mjesnog odbora i predsjednik vijeća mjesnog odbora kojeg bira vijeće na razdoblje od četiri godine. Slika 1: Općina Donji Kraljevec (www.donjikraljevec.hr) OPĆINA DONJI KRALJEVEC NASELJE STANOVNIŠTVO Donji Hraščan 420 Donji Kraljevec 1407 Donji Pustakovec 241 Hodošan 1063 Palinovec 630 Sveti Juraj u Trnju 282 SVEUKUPNO 4.043 Tablica 1: Popis naselja Općine Donji Kraljevec (dzs.gov.hr) 3. OPĆI PODACI 3.1. PODACI O NARUČITELJU TVRTKA/INSTITUCIJA/KORISNIK: OPĆINA DONJI KRALJEVEC LOKACIJA: Donji Kraljevec, Međimurska županija Stranica 4704 - Broj 29 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 4. prosinca 2024. ADRESA: Kolodvorska 52D, HR-40320 Donji Kraljevec KONTAKT: Općina Donji Kraljevec TELEFON: 040 655 126 Slika 2: Karta Općine Donji Kraljevec 4. PREGLED ZAKONODAVNOG OKVIRA Republika Hrvatska je donijela Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN 14/19) koji je stupio na snagu 01.04.2019. godine.

Članak 2.

4.1. OPĆENITO Zakonom je uređena zaštita od svjetlosnog onečišćenja koja obuhvaća obveznike zaštite od svjetlosnog onečišćenja, mjere zaštite od svjetlosnog onečišćenja, način utvrđivanja najviše dopuštenih vrijednosti rasvjetljavanja, ograničenja i zabrane rasvjetljavanja, uvjete za planiranje, gradnju, održavanje i rekonstrukciju vanjske rasvjete, mjerenje i način praćenja rasvijetljenosti okoliša te druga pitanja radi smanjenja svjetlosnog onečišćenja okoliša i posljedica djelovanja svjetlosnog onečišćenja. Cilj Zakona je zaštita od svjetlosnog onečišćenja uzrokovanog emisijama svjetlosti u okoliš iz umjetnih izvora svjetlosti kojima su izloženi ljudi, biljni i životinjski svijet u zraku i vodi, druga prirodna dobra, noćno nebo i zvjezdarnice, uz korištenje energetski učinkovitije rasvjete. Zaštitom od svjetlosnog onečišćenja osigurava se zaštita ljudskog zdravlja, cjelovito očuvanje kvalitete okoliša, očuvanje bioraznolikosti i krajobrazne raznolikosti, očuvanje ekološke stabilnosti, zaštita biljnog i životinjskog svijeta, racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet javnog zdravstva, zdravlja i temelj koncepta održivog razvitka. Zaštita od svjetlosnog onečišćenja provodi se tijekom noći te danonoćno u prirodnim podzemnim (speleološkim) objektima. U ostvarivanju cilja uzimaju se u obzir najbolje raspoložive tehnike te njihova gospodarska provedivost u skladu s načelima Zakona i zakonima kojima se uređuje područje zaštite okoliša i energetske učinkovitosti.

Članak 2.

Cilj Zakona u smislu energetske učinkovitosti je smanjiti potrošnju električne energije za javnu rasvjetu. Mjere zaštite od svjetlosnog onečišćenja dužni su provoditi ili osigurati njihovo provođenje u skladu sa Zakonom: jedinice lokalne samouprave (JLS) i Grad Zagreb te pravne i fizičke osobe u svojstvu operatora rasvjete koje obavljaju registrirane djelatnosti ili su vlasnici ili korisnici građevine ili objekta koji se rasvjetljava ili izvora svjetlosti, kao i projektanti projekta rasvjete, investitori, nadzorni inženjeri i izvođači rasvjete. 4.2. MJERE ZAŠTITE OD SVJETLOSNOG ONEČIŠĆENJA Mjere zaštite od svjetlosnog onečišćenja obuhvaćaju zaštitu od nepotrebnih i štetnih emisija svjetlosti u prostor, u zoni i izvan zone koju je potrebno rasvijetliti te mjere zaštite noćnog neba i prirodnih vodnih tijela i zaštićenih prostora od umjetne rasvjete, vodeći računa o zdravstvenim, biološkim, ekonomskim, kulturološkim, pravnim, sigurnosnim, astronomskim i drugim uvjetima i potrebama. Mjere zaštite od svjetlosnog onečišćenja ne smiju ugroziti sastavnice okoliša, kvalitetu življenja sadašnjih i budućih naraštaja te ne smiju biti u suprotnosti s propisima u području zaštite na radu i zaštite zdravlja ljudi. Zabranjeno je: • rabiti svjetlosne snopove bilo kakve vrste ili oblika usmjerene prema nebu ili prema prirodnom vodnom tijelu. • vanjskom rasvjetom rasvjetljavati otvore (prozori i/ili vrata) zaštićenog ili stambenog prostora iznad vrijednosti propisanih pravilnikom. • postavljati vanjsku rasvjetu tako da ona svojim usmjerenjem i izlaznim svjetlosnim tokom svjetlosti na otvorima (prozori i/ili vrata) stambenih objekata proizvodi emisije veće od dopuštenih razina propisanih pravilnikom.

Članak 2.

• u građevinama s transparentnom fasadom svjetiljke interijera usmjeravati prema vidljivom dijelu neba. • ugrađivati svjetiljke i ostale izvore svjetlosti protivno obveznom načinu upravljanja rasvjetljavanjem propisanom pravilnikom. 4. prosinca 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 29 - Stranica 4705 • ugrađivati svjetiljke i ostale izvore svjetlosti koji prelaze najviše dopuštene razine rasvjetljavanja okoliša za vanjsku rasvjetu propisane pravilnikom. • ugrađivati ekološki neprihvatljive svjetiljke. • postavljati svjetiljke tako da svijetle u horizont i iznad njega te u prirodna vodna tijela, osim u slučajevima dopuštenim Zakonom. • da svjetlosni tok svjetiljki pri rasvjetljavanju oglasnih ploča vanjskim svjetiljkama, kod dekorativne i krajobrazne rasvjete te rasvjete pročelja objekta izlazi iz gabarita osvjetljavanja. • u zaštićenim područjima, radi očuvanja ekosustava i bioraznolikosti, postavljati svjetiljke korelirane temperature boje svjetlosti iznad 2200 K te osvijetljene oglasne ploče. • postavljati cestovnu i javnu rasvjetu uz prirodna vodna tijela tako da svojim usmjerenjem i izlaznim tijekom svjetlosti na vodenoj površini emitiraju svjetlost veću od emisija propisanih Pravilnikom. • postavljati oglasne ploče tako da zaklanjaju ili smanjuju vidljivost postavljenih prometnih znakova ili zasljepljuju sudionike u prometu ili odvraćaju njihovu pozornost u mjeri koja može biti opasna za sigurnost prometa. • postavljati oglasne ploče koje emitiraju svjetlost veću od emisija propisanih pravilnikom.

Članak 2.

Sukladno Pravilniku o zonama rasvijetljenosti, dopuštenim vrijednostima rasvjetljavanja i načinima upravljanja rasvjetnim sustavima (NN 128/2020) područje Republike Hrvatske dijeli se na zone rasvijetljenosti zavisno od sadržaja i aktivnosti koje se u tom prostoru nalaze. Zone rasvijetljenosti su: – E0 – područja prirodne rasvijetljenosti – E1 – područja tamnog krajolika – E2 – područja niske ambijentalne rasvijetljenosti – E3 – područja srednje ambijentalne rasvijetljenosti i – E4 – područja visoke ambijentalne rasvijetljenosti. Zona rasvijetljenosti E0 uvijek mora biti okružena zonom rasvijetljenosti E1. Navedenim pravilnikom definiran je i tzv. svjetlostaj (Curfew) koji predstavlja vremenski period noći za čijeg trajanja se vanjska rasvjeta gasi ili smanjuje na propisanu odgovarajuću razinu. JLS i Grad Zagreb Planom rasvjete definiraju početak svjetlostaja koji može odstupati maksimalno do jednog sata u odnosu na sredinu noći. Noć u smislu Pravilnika predstavlja period od zalaska sunca do zore. 4.3. PLANIRANJE, GRADNJA, ODRŽAVANJE I REKONSTRUKCIJA VANJSKE RASVJETE Pri planiranju, projektiranju, gradnji, održavanju i rekonstrukciji vanjske rasvjete koja se odobrava prema Zakonu kojim se uređuje građenje moraju se projektom rasvjete odabrati takva tehnička rješenja kojima se osigurava energetska učinkovitost, izvedba sukladno važećim normama iz područja rasvjete, propisano upravljanje rasvjetom i vrijednostima definiranim u pravilniku. Podloga za projekt vanjske rasvjete je plan rasvjete koji izrađuje jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb.

Članak 2.

Predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba donosi plan rasvjete za svoje administrativno područje. Nadležno upravno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba osigurava izradu plana rasvjete. Plan rasvjete mora biti usklađen s prostornim i urbanističkim planovima, a tehnički parametri rasvjete u skladu sa Zakonom. Jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb dužne su provesti savjetovanje s javnošću, podatke iz plana rasvjete predstaviti javnosti te plan rasvjete javno objaviti na svojim mrežnim stranicama ili na drugi prikladan način. Nadležno upravno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba doneseni plan rasvjete dostavlja Ministarstvu i sastavni je dio informacijskog sustava zaštite okoliša i prirode Republike Hrvatske. Sadržaj, format i način dostave plana rasvjete propisan je Pravilnikom o sadržaju, formatu i načinu izrade plana rasvjete i akcijskog plana gradnje i/ili rekonstrukcije vanjske rasvjete (NN 22/2023). Akcijski plan gradnje i/ili rekonstrukcije vanjske rasvjete Akcijskim planom planira se gradnja nove vanjske rasvjete i usklađenje postojeće vanjske rasvjete u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i Grada Zagreba odnosno operatora vanjske rasvjete s odredbama Zakona. Akcijski plan izrađuje se na temelju plana rasvjete za područje jedinice lokalne samouprave i Grada Zagreba i čini stručnu podlogu za izradu projekata gradnje ili rekonstrukcije vanjske rasvjete. Nadležno upravno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba odnosno vlasnik vanjske rasvjete osigurava izradu akcijskog plana. Akcijski plan dostavlja se Ministarstvu. Obvezni sadržaj i način izrade akcijskog plana te format propisani su Pravilnikom.

Članak 2.

4.4. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Jedinica lokalne samouprave i Grad Zagreb dužni su za svoje područje izraditi plan rasvjete i dostaviti ih Ministarstvu u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu Pravilnika o mjerenju i načinu praćenja rasvijetljenosti okoliša (NN 22/23) i Pravilnika o sadržaju, formatu i načinu izrade plana rasvjete i akcijskog plana gradnje i/ili rekonstrukcije vanjske rasvjete (NN 22/23). Jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb odnosno operator vanjske rasvjete dužan je donijeti akcijski plan i dostaviti ga Ministarstvu u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu pravilnika. Jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb odnosno operator vanjske rasvjete koji uskladi postojeću rasvjetu s odredbama Zakona u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu pravilnika nije dužan donijeti akcijski plan. Jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb te operator vanjske rasvjete dužni su uskladiti postojeću rasvjetu s odredbama Zakona u roku od 12 godina od dana stupanja na snagu Pravilnika o zonama rasvijetljenosti, dopuštenim vrijednostima rasvjetljavanja i načinima upravljanja rasvjetnim sustavima (NN 128/2020) i Pravilnika o sadržaju, formatu i načinu izrade plana rasvjete i akcijskog plana gradnje i/ili rekonstrukcije vanjske rasvjete (NN 22/23). 5. KLASIFIKACIJA ZONA RASVIJETLJENOSTI I KRITERIJ ZA KLASIFIKACIJU Stranica 4706 - Broj 29 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 4. prosinca 2024. 6. JAVNA RASVJETA Javna rasvjeta je dio komunalne infrastrukture svakog naseljenog područja čiju izgradnju i održavanje regulira Zakon o komunalnom gospodarstvu. Osnovna funkcija sustava javne (cestovne) rasvjete je osigurati minimalne propisane vrijednosti osvjetljenja prometnica, te ravnomjernu rasvijetljenosti i ograničiti bliještanje. Sustav javne rasvjete mora zadovoljiti svjetlotehničke zahtjeve iz norme HRN EN 13201, te biti projektiran i izveden u skladu s odredbama iz Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN 14/19). Sustav javne rasvjete također mora biti energetski učinkovit što kod postojećeg sustava znači osigurati smanjenje troškova pogona sustava uz smanjenje emisije štetnih tvari u okoliš. U posljednjih desetak godina javna rasvjeta je u nadležnosti lokalnih samouprava.

Članak 2.

Energetskim pregledom analiziraju se sustavi upravljanja, održavanja i uređenja javne rasvjete te podmirivanje troškova električne energije za rasvjetljenje javnih površina i razvrstanih i nerazvrstanih prometnica koje prolaze kroz jedinicu lokalne samouprave (JLS). Javna rasvjeta mora zadovoljavati sljedeće svjetlotehničke norme i zakone: HRN EN 13201 - 13201 - 1:2015 Odabir razreda rasvjete - 13201 - 2:2016 Zahtijevana svojstva - 13201 - 3:2016 Proračun svojstva - 13201 - 4:2016 Metode mjerenja svojstva rasvjete - Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja - Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji - Zakon o komunalnom gospodarstvu Javna rasvjeta mora zadovoljavati slijedeće tehničke zahtjeve: • Funkcionalnost – Osnovna funkcija cestovne rasvjete je osiguranje minimalne propisane vrijednosti osvjetljenja prometnica, ravnomjerne rasvijetljenosti i bliještanja. 4. prosinca 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 29 - Stranica 4707 • Estetika – Suvremeni izvori i tehnologije omogućuju različite pristupe i mogućnosti korištenja energetski efikasnih izvora i rasvjetnih tijela s podesivim optičkim svojstvima koja omogućuju igru svjetla i sjene te tako ističu estetske karakteristike građevina. • Ekonomičnost - Troškovi javne rasvjete podrazumijevaju troškove izgradnje, upravljanja, održavanja i uređenja objekata javne rasvjete tijekom cijelog životnog vijeka instalacije kao i troškova električne energije. 6.1. DEFINIRANJE ZONA RASVIJETLJENOSTI Općina je smještena na autocesti A4, državnoj cesti DC3, županijskim i lokalnim cestama. Sustav javne rasvjete instaliran je na većini prometnica u Općini.

Članak 2.

Slika 3: Karta Općine Donji Kraljevec Sukladno Pravilniku o zonama rasvijetljenosti, dopuštenim vrijednostima rasvjetljavanja i načinima upravljanja rasvjetnim sustavima (NN 128/2020) područje Republike Hrvatske dijeli se na zone rasvijetljenosti zavisno od sadržaja i aktivnosti koje se u tom prostoru nalaze. Stranica 4708 - Broj 29 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 4. prosinca 2024. Zone rasvijetljenosti područja Općine Donji Kraljevec su: – E0 – područja prirodne rasvijetljenosti – E1 – područja tamnog krajolika ZONA E0 E1 Osobito vrijedno Osobito vrijedno obradivo tlo obradivo tlo Vrijedno obradivo tlo Vrijedno obradivo tlo Cestovna infrastruktura Ostala obradiva tla Površine javnog zelenila PODRUČJEGospodarske šume Športsko rekreacijska namjena Potrebno je uskladiti rasvjetu u Općini Donji Kraljevec sa propisanim uvjetima te je dan vremenski okvir normalnog režima rada svjetiljki kao i štedni režim rada svjetiljki koji je usklađen sa Pravilnikom o zonama rasvijetljenosti, dopuštenim vrijednostima rasvjetljavanja i načinima upravljanja rasvjetnim sustavima (NN 128/2020). REŽIM SVJETLOSTAJ* RADA / POČETAK SMANJENJE SMANJENJE ZONA NORMALNOG NA 75% NA 50% RASVJETLJE REŽIMA SNAGE (h) SNAGE (h) POČETAK (h) NOSTI E0 ≤1 lx 23:00 0:00 1:00 E1 ≤12 lx 23:00 0:00 1:00 E2 ≤20 lx 23:00 0:00 1:00 E3 ≤30 lx 23:00 0:00 1:00 E4 – E2 – područja niske ambijentalne rasvijetljenosti – E3 – područja srednje ambijentalne rasvijetljenosti i – E4 – područja visoke ambijentalne rasvijetljenosti.

Članak 2.

E2 E3 E4 Cestovna infrastruktura Površine stambene Javna i društvena namjene namjena Cestovna N/A Športsko rekreacijska infrastruktura namjena Groblje Gospodarska namjena 7. TERMINSKI PLAN RADA RASVJETE U nastavku je tablično prikazan predloženi terminski plan rada sustava javne rasvjete za područje Općine Donji Kraljevec po prethodno definiranim zonama rasvijetljenosti. Tablica u nastavku se odnosi na sustav cestovne javne rasvjete odnosno na sustav javne rasvjete javnih prometnica s motornim prometom. POVEĆANJE POVEĆANJE POVEĆANJE KRAJ SNAGA (%) NA 50% NA 75% NA 100% NORMALNOG MAKSIMALNA SNAGE (h) SNAGE (h) SNAGE (h) REŽIMA VRIJEDNOST SREDNJE HORIZONTALNE RASVIJETLJENOSTI (lx) 0% 4:00 5:00 6:00 ≤1 lx 0 lx 0% 4:00 5:00 6:00 ≤12 lx 3 lx 0% 4:00 5:00 6:00 ≤20 lx 5 lx 0% 4:00 5:00 6:00 ≤30 lx 8 lx N/A Tablica 2: T,erminski plan rada rasvjete * Svjetlostaj (Curfew) predstavlja vremenski period noći za čijeg trajanja se vanjska rasvjeta gasi ili smanjuje na propisanu odgovarajuću razinu. Smanjenje rasvjete počinje u sredini noći (početak svjetlostaja). Vremenski period trajanja svjetlostaja ne može biti manji od tri sata. Sukladno predloženom planu početka i završetka svjetlostaja, za sve zone rasvijetljenosti Općine Donji Kraljevec isti započinje u 01:00h a završava u 04:00h. Tablicom su određene i maksimalne vrijednosti srednje horizontalne rasvijetljenosti izražene u luksima (lx) za vrijeme trajanja svjetlostaja po zonama. 8. BILANCA POKRIVENOSTI U nastavku je prikazan udio u pokrivenosti pojedine zone u odnosu na ukupnu površinu Općine Donji Kraljevec. Iz tablice i grafova je vidljivo kako najveći udio površine područja Općine otpada na područje prirodne rasvijetljenosti E0 – 69,22% odnosno ukupno 25,11 km2.

Članak 2.

Općina Donji Kraljevec ZONA RASVIJETLJENOSTI POVRŠINA ZONE (m²) E0 25.113.174,54 E1 4.776.781,98 E2 4.648.441,44 E3 1.740.843,19 E4 0,00 UKUPNO 36.279.241,15 UDIO ZONE U UKUPNOJ POVRŠINA ZONE (km²) POVRŠINI (%) 25,1132 69,22% 4,7768 13,17% 4,6484 12,81% 1,7408 4,80% 0,0000 0,00% 36,28 100,00% Tablica 3: Udio pojedine zone rasvjetljenosti u pokrivenosti površine područja Općine Donji Kraljevec 4. prosinca 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 29 - Stranica 4709 Grafikon 1: Udio pojedine zone rasvijetljenosti u pokrivenosti površine područja Općine Donji Kraljevec 9. MJERE ZAŠTITE POSEBNO OSJETLJIVIH PODRUČJA Mjere zaštite od svjetlosnog onečišćenja obuhvaćaju zaštitu od nepotrebnih i štetnih emisija svjetlosti u prostor, u zoni i izvan zone koju je potrebno rasvijetliti te mjere zaštite noćnog neba i prirodnih vodnih tijela i zaštićenih prostora od umjetne rasvjete, vodeći računa o zdravstvenim, biološkim, ekonomskim, kulturološkim, pravnim, sigurnosnim, astronomskim i drugim uvjetima i potrebama. Mjere zaštite od svjetlosnog onečišćenja ne smiju ugroziti sastavnice okoliša, kvalitetu življenja sadašnjih i budućih naraštaja te ne smiju biti u suprotnosti s propisima u području zaštite na radu i zaštite zdravlja ljudi. Mjere zaštite od svjetlosnog onečišćenja određuju se radi: • sprječavanja nastajanja prekomjernih emisija svjetlosti • smanjivanja postojeće rasvijetljenosti okoliša na dopuštene vrijednosti • udovoljavanja osnovnim zahtjevima za zaštitu koja se odnose na rasvjetna tijela, režim rada rasvjetnih tijela i način postavljanja rasvjetnih tijela • osiguranja dostupnosti javnosti informacija planova rasvjete i akcijskih planova gradnje i/ili rekonstrukcije vanjske rasvjete (u daljnjem tekstu: akcijski plan).

Članak 2.

Obvezna mjera zaštite od svjetlosnog onečišćenja pri ugradnji novih izvora rasvjete je planiranje, projektiranje i gradnja rasvjete u skladu s Zakonom. Obvezna mjera zaštite od svjetlosnog onečišćenja je smanjenje emisije svjetlosti valnih duljina ispod 500 nm u okoliš koje izrazito nepovoljno utječu na ljudsko zdravlje, ekosustav te sigurnost u prometu u lošim vremenskim uvjetima. Obvezna mjera zaštite kod postojeće vanjske rasvjete je sanacija izvora svjetlosti kod kojih je svjetlosni tok usmjeren iznad horizontale tijekom redovitog održavanja. Obvezna mjera zaštite kod vanjske rasvjete je redovito održavanje vanjske rasvjete i rekonstrukcija u skladu s akcijskim planovima. Primijenjene mjere zaštite od svjetlosnog onečišćenja moraju biti usklađene s Zakonom i zakonskim propisima u području zaštite okoliša i energetske učinkovitosti. Obvezni način i uvjete upravljanja rasvjetljavanjem, zone rasvijetljenosti i zaštite, najviše dopuštene vrijednosti rasvjetljavanja, uvjete za odabir i postavljanje svjetiljki, kriterije energetske učinkovitosti, uvjete i najviše dopuštene vrijednosti korelirane temperature boje izvora svjetlosti vezano za rasvjetu propisane su Pravilnikom o zonama rasvijetljenosti, dopuštenim vrijednostima rasvjetljavanja i načinima upravljanja rasvjetnim sustavima (NN 128/20). Zabranjeno je: • rabiti svjetlosne snopove bilo kakve vrste ili oblika usmjerene prema nebu ili prema prirodnom vodnom tijelu. • vanjskom rasvjetom rasvjetljavati otvore (prozori i/ili vrata) zaštićenog ili stambenog prostora iznad vrijednosti propisanih pravilnikom.

Članak 2.

• postavljati vanjsku rasvjetu tako da ona svojim usmjerenjem i izlaznim svjetlosnim tokom svjetlosti na otvorima (prozori i/ili vrata) stambenih objekata proizvodi emisije veće od dopuštenih razina propisanih pravilnikom. • u građevinama s transparentnom fasadom svjetiljke interijera usmjeravati prema vidljivom dijelu neba. • ugrađivati svjetiljke i ostale izvore svjetlosti protivno obveznom načinu upravljanja rasvjetljavanjem propisanom pravilnikom. • ugrađivati svjetiljke i ostale izvore svjetlosti koji prelaze najviše dopuštene razine rasvjetljavanja okoliša za vanjsku rasvjetu propisane pravilnikom. • ugrađivati ekološki neprihvatljive svjetiljke. • postavljati svjetiljke tako da svijetle u horizont i iznad njega te u prirodna vodna tijela, osim u slučajevima dopuštenim Zakonom. • da svjetlosni tok svjetiljki pri rasvjetljavanju oglasnih ploča vanjskim svjetiljkama, kod dekorativne i krajobrazne rasvjete te rasvjete pročelja objekta izlazi iz gabarita osvjetljavanja. • u zaštićenim područjima, radi očuvanja ekosustava i bioraznolikosti, postavljati svjetiljke korelirane temperature boje svjetlosti iznad 2200 K te osvijetljene oglasne ploče. • postavljati cestovnu i javnu rasvjetu uz prirodna vodna tijela tako da svojim usmjerenjem i izlaznim tijekom svjetlosti na vodenoj površini emitiraju svjetlost veću od emisija propisanih pravilnikom. • postavljati oglasne ploče tako da zaklanjaju ili smanjuju vidljivost postavljenih prometnih znakova ili zasljepljuju sudionike u prometu ili odvraćaju njihovu pozornost u mjeri koja može biti opasna za sigurnost prometa.

Članak 2.

• postavljati oglasne ploče koje emitiraju svjetlost veću od emisija propisanih Pravilnikom. 10. PRILOG I 10.1. Atributna tablica: ZONA RASVETLJENOSTI E0 Stranica 4710 - Broj 29 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 4. prosinca 2024. Naziv atributivnog polja Alias atributivnog polja naziv_jls Naziv JLS mb_jls Matični broj JLS godina Godina donošenja plana rasvjete zona_ras Zona rasvjetljenosti opis_pod Opis područja ZONA RASVIJETLJENOSTI E0 svj_od Svjetlostaj od svj_do Svjetlostaj do svj_tip Tip svjetlostaja povrsina Površina u m² zastita Mjere zaštite Tip atributnog polja Vrijednosti Niz znakova Općina Donji Kraljevec Niz znakova 02654709 Broj 2024 Niz znakova Zona E0 Osobito vrijedno obradivo tlo Vrijedno obradivo tlo Niz znakova Ostala obradiva tla Gospodarske šume Datum vrijeme 01:00 Datum vrijeme 04:00 Niz znakova mjesečni Broj 25.113.174,54 Niz znakova Ne 10.2. Atributna tablica: ZONA RASVETLJENOSTI E1 Naziv atributivnog polja Alias atributivnog polja naziv_jls Naziv JLS mb_jls Matični broj JLS godina Godina donošenja plana rasvjete zona_ras Zona rasvjetljenosti opis_pod Opis područja ZONA RASVIJETLJENOSTI E1 svj_od Svjetlostaj od svj_do Svjetlostaj do svj_tip Tip svjetlostaja povrsina Površina u m² zastita Mjere zaštite Tip atributnog polja Vrijednosti Niz znakova Općina Donji Kraljevec Niz znakova 02654709 Broj 2024 Niz znakova Zona E1 Osobito vrijedno obradivo tlo Vrijedno obradivo tlo Cestovna infrastruktura Niz znakova Površine javnog zelenila Športsko rekreacijska namjena Datum vrijeme 01:00 Datum vrijeme 04:00 Niz znakova mjesečni Broj 4.776.781,98 Niz znakova Ne 10.3. Atributna tablica: ZONA RASVETLJENOSTI E2 Naziv atributivnog polja Alias atributivnog polja naziv_jls Naziv JLS mb_jls Matični broj JLS godina Godina donošenja plana rasvjete zona_ras Zona rasvjetljenosti opis_pod Opis područja ZONA RASVIJETLJENOSTI E2 svj_od Svjetlostaj od svj_do Svjetlostaj do svj_tip Tip svjetlostaja povrsina Površina u m² zastita Mjere zaštite Tip atributnog polja Vrijednosti Niz znakova Općina Donji Kraljevec Niz znakova 02654709 Broj 2024 Niz znakova Zona E2 Površine stambene namjene Niz znakova Cestovna infrastruktura Groblje Datum vrijeme 01:00 Datum vrijeme 04:00 Niz znakova mjesečni Broj 4.648.441,44 Niz znakova Ne 4. prosinca 2024.

Članak 2.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 29 - Stranica 4711 10.4. Atributna tablica: ZONA RASVETLJENOSTI E3 Naziv atributivnog polja Alias atributivnog polja naziv_jls Naziv JLS mb_jls Matični broj JLS godina Godina donošenja plana rasvjete zona_ras Zona rasvjetljenosti opis_pod Opis područja ZONA RASVIJETLJENOSTI E3 svj_od Svjetlostaj od svj_do Svjetlostaj do svj_tip Tip svjetlostaja povrsina Površina u m² zastita Mjere zaštite Tip atributnog polja Vrijednosti Niz znakova Općina Donji Kraljevec Niz znakova 02654709 Broj 2024 Niz znakova Zona E3 Cestovna infrastruktura Javna i društvena namjena Niz znakova Športsko rekreacijska namjena Gospodarska namjena Datum vrijeme 01:00 Datum vrijeme 04:00 Niz znakova mjesečni Broj 1.740.843,19 Niz znakova Ne 10.5. Atributna tablica: ZONA RASVETLJENOSTI E4 Naziv atributivnog polja Alias atributivnog polja naziv_jls Naziv JLS mb_jls Matični broj JLS godina Godina donošenja plana rasvjete zona_ras Zona rasvjetljenosti opis_pod Opis područja ZONA RASVIJETLJENOSTI E4 svj_od Svjetlostaj od svj_do Svjetlostaj do svj_tip Tip svjetlostaja povrsina Površina u m² zastita Mjere zaštite

Ostali akti u ovom izdanju (157)