Prosinca 2024. OPĆINA DONJI KRALJEVEC AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA 43. Odluka o donošenju Akcijskog plana gradnje i/ili rekonstrukcije vanjske rasvjete Općine Donji Kraljevec
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 4676
Članak 2.
Posebna vladina komisija izradila je i objavila 27. veljače 1919. godine Prethodne odredbe za pripremu agrarne reforme. Početkom travnja formirano je Ministarstvo agrarne reforme. Budući da zakon o agrarnoj reformi nije donesen, vlada je tijekom 1919. i 1920. godine objavila nekoliko uredbi, rješenja i uputa kojima je samo učvršćeno provizorno stanje. Naredbom vlade od 10. travnja 1919. godine određeno je da se veleposjednička zemlja izdaje u privremeni zakup, a izdavanje u vlasništvo uslijedit će kasnije. Ovakvom odlukom agrarni su interesenti pred sebe, umjesto veleposjednika, dobili državu. Ona im je davala zemlju u zakup, a takvo provizorno stanje likvidirano je tek nakon ukidanja parlamentarnog režima u zemlji 1929. godine. U Kraljevinu SHS Međimurje je ušlo pod teretom velikih zemljišnih posjeda grofova Feštetića, Andrassyja, Batthyany – Strattmana, kneza Eszterhazyja i dr. Eleka Szaboa. Prvi je potez Građanskog povjerenika dr. Ivana N. Novaka, nakon objave Prethodnih odredbi za pripremu agrarne reforme, bio stavljanje vlastelinstava pod državni nadzor kako bi se otvorio proces davanja zemlje u zakup. Za upravitelja Čakovečkog vlastelinstva grofa Eugena Feštetića postavljen je umirovljeni šumarski nadzornik Bogdan Svoboda iz Varaždina. Provedbu agrarne reforme u smislu naredbe Ministarstva agrarne reforme od 10. travnja 1919. godine dr. Novak je povjerio Ivi Volariću, gospodarskom izvjestitelju pri Građanskom povjereništvu u Čakovcu. Uz pomoć agrarnih odbora tijekom 1919. te do kolovoza 1920. godine podijeljeno je u jednogodišnji zakup gotovo 5 tisuća katastarskih rali oranica i oko 3 tisuće rali livada za košnju iz dijela.
Članak 2.
U kolovozu 1920. godine osnovan je u Varaždinu Agrarni ured za Županiju varaždinsku, a posebnom naredbom tadašnjeg ministra za agrarnu reformu dr. Hinka Krizmana osnovan je zasebni ured za Međimurje. Taj je ured, sa sjedištem u Čakovcu, 1. listopada 1920. godine preuzeo sav posao oko provedbe agrarne reforme u Međimurju. Kako je za točnu evidenciju bila potrebna tehnička izmjera cjelokupnog veleposjedničkog zemljišta, Ministarstvo za agrarnu reformu je posao povjerilo trojici mjerničkih vještaka. Kao komisija izmjeru su započeli u listopadu 1920. i završili je u travnju 1922. godine. Zadaća im je bila izmjeriti površinu svake katastarske čestice, i one već izdate u zakup, te da zemljišta koja su bila predviđena za raspodjelu ili zakup rasparceliziraju. Napokon, komisija je trebala izraditi nacrte u dva primjerka u kojima će ubilježiti katastarski broj svake čestice, njezinu površinu te ime, prezime i prebivalište zakupnika. Uz to, u dva primjerka i osobne iskaze zakupnika koji će služiti za ubiranje zakupnine. Visina same zakupnine za oranice iznosila je osmerostruki, a za livade i pašnjake deseterostruki čisti katastarski prihod. 4. prosinca 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 29 - Stranica 4677 Agrarni ured za Međimurje odmah po svom osnutku nastavio je daljnjom podjelom zemljišta na veleposjedu grofa Feštetića. Izdvajanje je, u duhu Uredbe od 3. rujna 1920. godine, provedeno uz četverogodišnji zakup. Do kraja lipnja 1921. godine predano je u zakup, samo na posjedu grofa Feštetića, gotovo 10 tisuća katastarskih rali. Do sredine 1923.
Članak 2.
godine na tom je veleposjedu u zakup izdano ukupno 8.720 rali oranica, 3.245 rali livada i 3.441 ral pašnjaka. Veleposjedniku je ostavljeno na raspolaganju 130 katastarskih rali kao zakonom određeni maksimum, te 1.060 katastarskih rali, oranica, livada i pašnjaka, kao supermaksimum u svrhu likvidacije vlastelinstva. U Donjem Međimurju na prostoru između šume Muršćak, Letinskog mosta, Goričana i Kotoribe nalazio se veleposjed grofa Aleksandra Andrassyja. Sjedište veleposjeda, čiji je dio na međimurskoj strani Mure iznosio 412 rali i 834 čhv., bilo je u Letenyu u Mađarskoj. Zemljište toga veleposjeda bilo je u cijelosti privedeno svrsi agrarne reforme. Davano je u zakup agrarnim interesentima iz Goričana, Draškovca, Donjeg Vidovca i Kotoribe. U tadašnjoj upravnoj općini Sveti Juraj u Trnju nalazio se veleposjed dr. Eleka Szaboa. Od 185 katastarskih rali u svrhu agrarne reforme izdvojeno je 112 rali, a ostatak je na korištenje ostavljen vlasniku. Seljaci u Međimurju su dobili u zakup ukupno 16.875 katastarskih rali (po 1600 čhv.). U Čakovcu je 21. rujna 1923. godine sklopljen kupoprodajni ugovor između grofa Eugena Feštetića, veleposjednika iz Pribislavca i “Slavonije” d. d. iz Zagreba o prodaji Čakovečkog vlastelinstva. Grof Eugen Feštetić odlučio je još ranije prodati svoj veleposjed u Međimurju, ali je morao pričekati da se s njega skine državni sekvestar. Čakovečko vlastelinstvo stavljeno je pod sekvestar kada je 1919. godine vlada donijela Prethodne odredbe za provođenje agrarne reforme. U ugovoru stoji da grof Eugen Feštetić prodaje posjed od 27.000 katastarskih rali koji se nalazi u Međimurju, a djelomice i u Prekomurju za iznos od 45 milijuna dinara. “Slavonija” je konačno likvidirala posjed, a čakovečki Stari grad 1933. godine prodala Udruženju zanatlija za grad i kotar Čakovec.
Članak 2.
Agrarnom reformom nakon I. svjetskog rata nestali su veleposjedi, a agrarni su interesenti došli u posjed 16.875 katastarskih jutara obradivih površina. I pored toga osnovna je značajka poljoprivrede bila sitni seljački posjed. Godišnji prihodi sa zemlje nisu mogli podmiriti troškove otplate, kamata i poreza. Seljak je bio ovisan o trgovačkom i bankarskom kapitalu. Osnovna poljoprivredna kultura bila je kukuruz koji je bio i glavna krušarica. U upravnom smislu u Kraljevini SHS Međimurje je bilo u Mariborskoj oblasti. Uprava je organizirana u dva kotara: Preloški kotar (srez) i Čakovečki kotar (srez). Na prostoru današnje općine Donji Kraljevec bile su organizirane općine Donji Kraljevec, Hodošan i Sveti Juraj u Trnju. Općinu Donji Kraljevec činila su mjesta Cirkovljan s 217 domova i 1443 stanovnika i Donji Kraljevec s 267 domova i 1780 stanovnika. Općinu Hodošan činila su mjesta Donji Hrašćan s 45 domova i 544 stanovnika i Hodošan sa 187 domova i 1959 stanovnika. Općinu Sveti Juraj u Trnju činila su sela Sveti Juraj u Trnju s 37 domova i 298 stanovnika, Donji Pustakovec s 30 domova i 312 stanovnika, Čehovec sa 77 domova i 904 stanovnika i Palinovec s 94 doma i 918 stanovnika. Stanje u 1931. godini: U travanjskom ratu 1941. godine starojugoslavenska se vojska povukla preko Drave dignuvši u zrak most kod Varaždina. Oštećeni su i mostovi na Muri. U dvije kolone, u Međimurje je 7. travnja 1941. godine ušla njemačka okupacijska vojska. Jedna preko oštećenog mosta preko Mure kod Murskog Središća, kojeg su dan ranije u zrak digli starojugoslavenski inženjerci, a druga je dolazila iz pravca Ljutomera. Obje su njemačke kolone u Čakovec, predvođene međimurskim petokolonašima, ušle u ranim poslijepodnevnim satima.
Članak 2.
Hrvatski nacionalisti na čelu s apotekarom Teodorom Košakom dočekali su spremi ulazak njemačke vojske u Međimurje. Desetak dana prije njemačkog napada na Jugoslaviju 12 mladića bilo je naoružano i smješteno u čakovečkoj gostionici Gredelj. Na tavanu su imali instaliranu radiostanicu. Kada su tijekom 6. travnja postrojbe starojugoslavenske vojske napustile Međimurje, ustaše su zaposjele čakovečku vojarnu. Oni su 7. travnja organizirali doček njemačke vojske i održavali red na skupu na kojemu je njemački zapovjednik proglasio Međimurje njemačkim okupacijskim područjem. Nijemce je pozdravio apotekar Teodor Košak. Bio je to signal hrvatskim nacionalistima na čelu s Teodorom Košakom da uspostave vlast. Dan kasnije, 8. travnja, u Čakovcu je oformljen Ustaški stožer. Na njegovu čelu bio je čakovečki apotekar Teodor Košak, a članovi su bili Ivan Starčević, ravnatelj bolnice u Čakovcu, javni bilježnik dr. Ante Gligo, profesor Trgovačke akademije u Čakovcu Antun Matasović, predsjednik kotarskog suda u Čakovcu Blaž Tomas, te braća Valent i Josip Tuksar iz Gornjeg Kraljevca. Prvih dana hrvatske administracije mađaroni su surađivali s ustašama, ali se već nakon 10. travnja povlače. Međimurski su mađaroni u Budimpeštu poslali tri svoje delegacije, dvije iz Čakovca i jednu iz Preloga, kako bi uvjerili vladu i vojne krugove da mađarska vojska okupira Međimurje. Pregovori su bili uspješni, a 16. travnja mađarska je okupacijska vojska ušla u Međimurje i prekinula osmodnevnu hrvatsku administraciju u Međimurju, proglašenu 8. travnja.
Članak 2.
Hortyjeva Mađarska odmah je u Međimurju uvela vojnu upravu koja je obavljala svu upravnu, sudsku i vojnu vlast. Vojnu je upravu, na čelu s pukovnikom Timarom Zsigmondom, javno proglasila 9. lipnja 1941. godine. Tada su zatvoreni svi javni uredi i u Međimurju dokinuto dvovlašće. Tijekom 1941. godine Mađari su zagospodarili cjelokupnim javnim, društvenim, gospodarskim i političkim životom. Hrvatsko činovništvo i inteligencija bilo je protjerano preko Drave, a uglavnom terorom domaći su domoljubi bili prisiljeni na šutnju. Mađari i mađaroni osnovali su u mnogim mjestima Međimurja ogranke mađarskih političkih stranaka, te utemeljili nekoliko udruga i društvenih organizacija. U postojećima organizacijama, kao što je na primjer bio Crveni križ, vatrogasci i niz sportskih klubova, preuzeli su upravu. Vojna je uprava trajala do 28. kolovoza kada je uvedena civilna uprava, a 16. prosinca 1941. godine mađarski je parlament sankcionirao postojeće stanje. Kako članovi vojne uprave nisu poznavali prilike u Međimurju, oformljen je savjetodavni organ – Vijeće dvadesetorice – sastavljen uglavnom od čakovečkih mađarona. Vijeće dvadesetorice bio je savjetodavni organ za poslove koji spadaju u nadležnost civilne uprave, a izdavalo je i uvjerenja o lojalnosti stanovništva. Međimurje u vrijeme mađarske okupacije 1941. – 1945. Mađarske su vlasti odlukom svoga parlamenta 16. prosinca 1941. godine anektirale Međimurje, odnosno na dotada zaposjednuto područje službeno pod vojnom, a u stvari od kraja kolovoza pod civilnom upravom, protegle civilnu vlast. Time je izvršena teška povreda međunarodnog prava jer je na vojno zauzeto područje uvedena civilna vlast prije završetka rata i rezultata mirovne konferencije. Međimurje je ponovo ušlo u sastav mađarske županije Zala.
Stranica 4678
Članak 2.
Stranica 4678 - Broj 29 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 4. prosinca 2024. Nakon mađarske okupacije Međimurja u travnju 1941. godine Mađari su iz Međimurja protjerali većinu hrvatskog činovništva i inteligencije. Tada je pored ostalih Donji Kraljevec morao napusti dugogodišnji ravnajući učitelj Dragutin Kaniški. Ministar unutrašnjih poslova je izdao naredbu o novoj organizaciji uprave (raspored kotara, općina i notarjušija) u takozvanim mađarskim “Južnim krajevima”. Radi se o kotarevima Donja Lendava, Čakovec, Lenti, Nagykanizsa i Prelog. Po toj naredbi na prostoru tih 5 kotara samo je Nagykanisza proglašena gradom. Uz Čakovec na prostoru tih pet kotara postojalo je još 12 velikih općina i 51 notarjušija (mala općina). U Međimurju u dva kotara Čakovec i Prelog bilo je 8 velikih općina i 21 općina. U sve međimurske velike općine i općine postavljeni su bilježnici. Bili su to: Općina Hodošan – Hegedus Bela Općina Donji Kraljevec – Szentirmai Laszlo Općina Sveti Juraj u Trnju – dr.Aszonyi Laszlo (Medjimurska uprava vredjena) Mađarske su vlasti formalnom odlukom svoga parlamenta 16. prosinca 1941. godine anektirale Međimurje, odnosno na do tada zaposjednuto područje pod vojnom upravom, protegnule civilnu vlast. Tijekom 1941. godine Mađari su zagospodarili cjelokupnim javnim, društvenim, gospodarskim i političkim životom. Uglavnom terorom domaći su domoljubi bili prisiljeni na šutnju. Mađari i mađaroni osnovali su u mnogim mjestima Međimurja ogranke mađarskih političkih stranaka, te utemeljili nekoliko udruga i društvenih organizacija. U postojećima organizacijama preuzeli su vodstvo.
Članak 2.
U odnosu na stanovništvo njihovi su postupci bili dvojaki. Do sredine 1943. godine nastojali su različitim mjerama gospodarske politike, ali i ukupnog odnosa prema Međimurcima pridobiti stanovništvo i odvratiti ga od različitih oblika otpora. Kada je ta politika doživjela neuspjeh, naročito nakon sloma mađarske II. armije na Donu, na istočnom bojištu, započeli su surovi obračuni sa svima onima koji su im pružali otpor. Međimurci su u partizane odlazili na Kalnik. Međutim, njihov otpor okupatoru nije se sastojao samo u odlasku u partizane. U Međimurju se, osobito na području današnje općine Donji Kraljevec, već u drugoj polovni 1943. godine razvio snažan sustav baza i terenskog političkog rada koji je omogućavao dolazak većih partizanskih postrojbi u Međimurje, njihov prihvat i siguran povratak na Kalnik nakon izvedenih akcija. Zbog malog prostora, rijeke Drave kao ozbiljne prirodne prepreke i državne granice, čuvanih željezničkih pruga, snažne okupatorske obavještajne mreže, gusto posijanih vojnih posada i žandarmerijskih postaja, nije se duže vremena mogla u Međimurju održati niti jedna veća partizanska postrojba. Akcije su gotovo svakodnevno obavljane na način da je partizanska postrojba pred večer krenula s Kalnika, prešla čuvanu prugu Ludbreg – Koprivnica, prešla Dravu, izvršila primjerice diverziju na pruzi Kotoriba – Čakovec i istim se putem do jutra vratila na Kalnik. Brutalni postupci mađarskih i njemačkim okupacijskih snaga, osobito nakon listopada 1944. godine, posve su Međimurce priklonili NOP-u. Tome u prilog govori niz činjenica, a osobito brojnost Međimuraca u različitim partizanskim postrojbama, velike ljudske žrtve koje su podnijeli, te masovno priključenje NOV-i nakon oslobođenja Međimurja u travnju 1945. godine i definitivnog priključenja Hrvatskoj/Jugoslaviji.
Članak 2.
Nijemci i Mađari u travnju 1945. godine nisu branili Čakovec. Obrambenu liniju su uspostavili na zapadnim granicama Međimurja. U Čakovec su bez borbe 6. travnja 1945. godine najprije iz pravca Preloga umarširale bugarske trupe, potom ruske iz pravca Pribislavca, a odmah iza njih u Čakovec su ušle postrojbe Kalničkog partizanskog odreda Hrvatske. Zadnji otpor u Međimurju Nijemci i Mađari su pružili u višednevnoj bitci kod Štrigove. Njihov otpor slomljen je 12. travnja na Štrigovčaku, te su nakon poraza konačno izbačeni iz Međimurja. Odmah nakon oslobođenja od mađarskih i njemačkih okupatora organizirana je nova vlast u dva privremena kotarska narodnooslobodilačka odbora, Čakovec i Prelog. Izbori za nove odbore provedeni su u rujnu 1945. godine. Mjesni narodni odbori, koji su osnovani u svim selima, utvrđuju se kao najniži organi vlasti koje neposredno bira narod. Već iste godine otvara se proces u kojem se smanjuje njihov broj, te nekoliko manjih naselja ima jedan mjesni odbor. Godine 1952. uslijedila je upravna reorganizacija. Počinju se formirati općinski narodni odbori. Pored toga osnivaju se i mjesni odbori. Godine 1955. donesen je Opći zakon o narodnim odborima. Tim su zakonom mjesni odbori definirani kao društveni organi koji nemaju karakter vlasti. Oni su ustvari pomoćna tijela općinskih narodnih odbora. Brinu o uređenju sela, popravcima i održavanju javnih zgrada, ulica, zelenih površina, nasada, elektrifikaciji i drugim potrebama mjesta. Iste godine Međimurje je postalo jedan kotar, Kotar Čakovec. Organizirano je sedam je upravnih općina, a bilo je točno 100 katastarskih općina.
Članak 2.
Nakon svojega osnivanja Općina Donji Kraljevec je ozbiljno pristupila rješavanju problema. Prvo je izabrano rukovodstvo, savjeti i komisije, a potom se pristupilo rješavanju najaktualnijih pitanja. Među prvim bilo je prikupljanje poreza kako bi se na taj način osigurala materijalna sredstva za daljnji rad. Iz oblasti gospodarstva, prosvjete i zdravstva pristupilo se rješavanju najhitnijih zadataka. U prosvjeti su prvo riješena personalna pitanja, sređene škole i opskrbljene ogrjevom. Udruženje učitelja i nastavnika izabralo je svoje rukovodstvo, a oformljen je i Savez kulturno-prosvjetnih društava, te Društvo “Naša djeca”. Organizirana je smotra vatrogasnih i lovačkih društava općine. Hitno su popravljeni mostovi u Donjem Kraljevcu i Goričanu. Na području općine Donji Kraljevec 1959. godine djelovalo je 6 poljoprivrednih zadruga, a u Goričanu i Hodošanu i pogon Poljoprivrednog dobra Čakovec. Zadružni sektor imao je preko 500 jutara obradive zemlje koja se svakim danom povećava jer su se izoravali pašnjaci i neplodna zemlja. Godine 1958. zadruge su izorale 120 jutara pašnjaka. Donji Kraljevec je 1959. godine bila općina s najviše sezonaca u Međimurju. Ljudi su masovno odlazili na sezonski rad u Sloveniju i Baranju. Nedostatak stanova, osobito za prosvjetne radnike bio je osobito izražen u Donjem Kraljevcu, Hodošanu i Goričanu. Društveni život je bio najrazvijeniji u Donjem Kraljevcu, Goričanu i donekle u Draškovcu i Palinovcu. Drugdje je slab. Filmovi su se stalno prikazivali u Donjem Kraljevcu. Kazališne predstave su najčešće bile organizirane u Goričanu i Palinovcu.
Članak 2.
Odlično je radila knjižnica u Donjem Kraljevcu. Dobro su bili organizirani i nogometni klubovi u Donjem Kraljevcu i Goričanu. Nogometna i odbojkaška natjecanja odvijala su se u Donjem Kraljevcu, Goričanu i Draškovcu. Prema službenom popisu stanovništva 1961. godine općinu Donji Kraljevec činila su sela Čukovec, Donji Hrašćan, Donji Kraljevec, Donji Pustakovec, Draškovec, Goričan, Hemuševec, Hodošan, Palinovec i Sveti Juraj u Trnju. Općina je imala 11.027 stanovnika u 2.677 domaćinstava, U jednom domaćinstvu prosječno je živjelo 4,12 stanovnika. 4. prosinca 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 29 - Stranica 4679 Već 15. listopada 1962. godine Međimurje je postalo jedna općina – Općina Čakovec. Naime, 1962. godine započela je u tadašnjoj SR Hrvatskoj reorganizacija teritorijalno – administrativne podjele njezinoga teritorija, a usporedo s njom i reorganizacija vlasti. U Međimurju je trebalo postojećih 7 općina transformirati u jednu, dvije ili četiri općine: Čakovec, Donji Kraljevec i Mursko Središće, te Kotoriba ili Domašinec. Preloga nije bilo u kombinaciji za sjedište općine, iako je Prelog stoljećima bio centralno naselje (trgovište) donjeg Međimurja, te kotarsko mjesto od 19. do polovice 20. stoljeća. Kada su započeli izračuni o ekonomskoj opravdanosti, prijedlog se smanjio na dvije općine: Čakovec te Donji Kraljevec ili Prelog. Lokalne vlasti Kotoribe, Goričana, Hodošana i drugih mjesta donjeg Međimurja odbile su mogućnost da Prelog bude sjedište općine. Vidjevši raspoloženje, rukovodstvo Preloga samo je predložilo da se u Međimurju organizira samo jedna općina.
Članak 2.
Tako je Međimurje postalo jedna upravno – administrativna cjelina – Općina Čakovec, treća po veličini općina u Hrvatskoj. Pripajanjem poljoprivrednih zadruga iz Hodošana, Goričana, Draškovca i Palinovca Poljoprivrednoj zadruzi Donji Kraljevec 1963. godine stvoren je snažni zadružni kolektiv. Nova zadruga imala je 500 jutara obradivih površina. Obrađivala ih je suvremenim agrotehničkim sredstvima. Uz činjenicu što je to bio tradicionalno stočarski kraj, veliki su uspjesi postignuti u kontrahiranju svinja. Uoči privredne reforme 1965. godine Međimurje je u društvenom sektoru privrede i u neprivrednim djelatnostima imalo samo 12.840 zaposlenih. Bio je zaposlen svaki osmi stanovnik, dok je na razini tadašnje SR Hrvatske bio zaposlen svaki četvrti stanovnik. Zbog toga veliki je broj ljudi iz Međimurja bio zaposlen u drugim krajevima Jugoslavije, a započeo je i proces odlaska na rad u inozemstvo. Dohodak po stanovniku u Međimurju je 1964. godine iznosio 1635 dinara, što je bilo ispod 50% republičkog prosjeka. U tijeku reforme uslijedile su pozitivne promjene jer je razvoj realno planiran na komparativnim prednostima Međimurja, u prvom redu na brojnoj radnom snazi i prirodnim resursima. Kao osnovni pravci razvoja utvrđuju se poljoprivreda i prehrambena industrija, tekstilna industrija, građevinarstvo i industrija građevnih materijala. Bruto proizvod u odnosu na 1964. godinu u 1968. je porastao za 73 posto, u industriji 46, a u poljoprivredi čak 105%. Posebno je mnogo do kraja 1968. godine učinjeno na modernizaciji odnosno asfaltiranju cesta. Sve je počelo 12.
Članak 2.
studenoga 1965. godine kada je svečano predana prometu asfaltirana cesta Čakovec – Letinski most. U to je vrijeme na čitavom putu od Baltičkog do Jadranskog mora, toj u gospodarskom i turističkom smislu izrazito važnoj prometnici, jedino dionica ceste između Čakovca i Letinskog mosta nije bila asfaltirana. Tih 23,5 kilometara bilo je usko grlo i “crna točka” u međunarodnim okvirima. Nova asfaltna cesta imala je i ogroman značaj za sela kojima je prolazila. Zato nije ni čudno što je upravo ona bila povodom mnogim lokalnim inicijativama koje su tada popularno nazvane “međimurska asfaltna groznica”. Gotovo sve međimurske ceste tada su asfaltirane. Podaci iz 1971. godine govore da je u Međimurju ukupno 25 mjesnih ureda i 20 poštanskih ureda. U Donjem Kraljevcu su se nalazili i mjesni i poštanski ured. U Općini Čakovec snažno se razvila institucija lokalne samouprave. Pojavu i razvoj mjesne zajednice kao nove, najniže institucije u društveno-političkom sustavu pratio je proces decentralizacije državne vlasti, te uvođenja samoupravnog sustava. Osamdesetih godina 20. stoljeća u Općini Čakovec djelovale su 92 mjesne zajednice. Na prostoru današnje općine Donji Kraljevec sva su mjesta, osim Donjeg Pustakovca imala svoju mjesnu zajednicu. Tek 1990. godine svoju mjesnu zajednicu osnovali su stanovnici Donjeg Pustakovca odvojivši se od Mjesne zajednice Sveti Juraj u Trnju. U mjesnim zajednicama se za potrebe lokalne sredine razvio institut samodoprinosa. Samodoprinos je bio i oblik utjecaja građana na razvoj sredine u kojoj su živjeli jer su vlastitim sredstvima usmjeravali taj razvoj. Gotovo svi komunalni objekti, objekti infrastrukture, školske zgrade, dječji vrtići, zdravstveni objekti i niz drugih sadržaja u svim međimurskim mjestima izgrađeni su samodoprinosom građana.
Članak 2.
Međimurje je status županije dobilo novim teritorijalnim uređenjem 30. prosinca 1992. godine donošenjem Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi te Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Time je prestao vrijediti Zakon o područjima općina u Republici Hrvatskoj koji je ustrojio Međimurje kao Općinu Čakovec i nastala je Županija međimurska kao jedinica lokalne uprave i samouprave. Tijekom 1993. godine utemeljeno je niz općina u Županiji međimurskoj. Među njima i Općina Donji Kraljevec. Općinu Donji Kraljevec čine mjesta Donji Kraljevec, Donji Hrašćan, Donji Pustakovec, Hodošan, Palinovec i Sveti Juraj u Trnju. Teritorij općine pokrivaju dvije rimokatoličke župe: Župa sv. Roka Draškovec i Župa svetog Jurja u Svetom Jurju u Trnju. Svaka općina ima općinsko vijeće kao predstavničko tijelo građana koje donosi akte u okviru prava i dužnosti općine kao lokalne samoupravne jedinice u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi i upravi i statutom općine. Vijeće ima svoga predsjednika. Veće općine formiraju poglavarstva na čelu s načelnikom. Načelnik zastupa općinu i nositelj je izvršne vlasti. Obavlja izvršne poslove lokalne samouprave i poslove državne uprave koji su povjereni općini. U Županiji međimurskoj postoje 102 mjesna odbora kao oblika neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima koji izravno i svakodnevno utječu na život građana. Osnivaju se za jedno ili više manjih naselja, a postupak osnivanja, djelokrug i ovlast uređuju se statutom općine. Organi mjesnog odbora su vijeće mjesnog odbora i predsjednik vijeća mjesnog odbora kojeg bira vijeće na razdoblje od četiri godine.
Članak 2.
Slika 1: Općina Donji Kraljevec (www.donjikraljevec.hr) Stranica 4680 - Broj 29 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 4. prosinca 2024. OPĆINA DONJI KRALJEVEC NASELJE STANOVNIŠTVO Donji Hraščan 420 Donji Kraljevec 1407 Donji Pustakovec 241 Hodošan 1063 Palinovec 630 Sveti Juraj u Trnju 282 SVEUKUPNO 4.043 Tablica 1: Popis naselja Općine Donji Kraljevec (dzs.gov.hr) 2. OPĆI PODACI 2.1. PODACI O NARUČITELJU TVRTKA/INSTITUCIJA/KORISNIK: OPĆINA DONJI KRALJEVEC LOKACIJA: Donji Kraljevec, Međimurska županija ADRESA: Kolodvorska 52D, HR-40320 Donji Kraljevec KONTAKT: Općina Donji Kraljevec TELEFON: 040 655 126 Slika 2: Karta Općine Donji Kraljevec 3. PREGLED ZAKONODAVNOG OKVIRA Republika Hrvatska je donijela Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN 14/19) koji je stupio na snagu 01.04.2019. godine. 3.1. OPĆENITO Zakonom je uređena zaštita od svjetlosnog onečišćenja koja obuhvaća obveznike zaštite od svjetlosnog onečišćenja, mjere zaštite od svjetlosnog onečišćenja, način utvrđivanja najviše dopuštenih vrijednosti rasvjetljavanja, ograničenja i zabrane rasvjetljavanja, uvjete za planiranje, gradnju, održavanje i rekonstrukciju vanjske rasvjete, mjerenje i način praćenja rasvijetljenosti okoliša te druga pitanja radi smanjenja svjetlosnog onečišćenja okoliša i posljedica djelovanja svjetlosnog onečišćenja. Cilj Zakona je zaštita od svjetlosnog onečišćenja uzrokovanog emisijama svjetlosti u okoliš iz umjetnih izvora svjetlosti kojima su izloženi ljudi, biljni i životinjski svijet u zraku i vodi, druga prirodna dobra, noćno nebo i zvjezdarnice, uz korištenje energetski učinkovitije rasvjete.
Članak 2.
Zaštitom od svjetlosnog onečišćenja osigurava se zaštita ljudskog zdravlja, cjelovito očuvanje kvalitete okoliša, očuvanje bioraznolikosti i krajobrazne raznolikosti, očuvanje ekološke stabilnosti, zaštita biljnog i životinjskog svijeta, racionalno korištenje prirodnih dobara i energije na najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet javnog zdravstva, zdravlja i temelj koncepta održivog razvitka. Zaštita od svjetlosnog onečišćenja provodi se tijekom noći te danonoćno u prirodnim podzemnim (speleološkim) objektima. U ostvarivanju cilja uzimaju se u obzir najbolje raspoložive tehnike te njihova gospodarska provedivost u skladu s načelima Zakona i zakonima kojima se uređuje područje zaštite okoliša i energetske učinkovitosti. Cilj Zakona u smislu energetske učinkovitosti je smanjiti potrošnju električne energije za javnu rasvjetu. Mjere zaštite od svjetlosnog onečišćenja dužni su provoditi ili osigurati njihovo provođenje u skladu s Zakonom: jedinice lokalne samouprave (JLS) i Grad Zagreb te pravne i fizičke osobe u svojstvu operatora rasvjete koje obavljaju registrirane djelatnosti ili su vlasnici ili korisnici građevine ili objekta koji se rasvjetljava ili izvora svjetlosti, kao i projektanti projekta rasvjete, investitori, nadzorni inženjeri i izvođači rasvjete. Sukladno Pravilniku o zonama rasvijetljenosti, dopuštenim vrijednostima rasvjetljavanja i načinima upravljanja rasvjetnim sustavima (NN 128/2020) područje Republike Hrvatske dijeli se na zone rasvijetljenosti zavisno od sadržaja i aktivnosti koje se u tom prostoru nalaze.
Članak 2.
Zone rasvijetljenosti su: – E0 – područja prirodne rasvijetljenosti – zona rasvijetljenosti E0 uvijek mora biti okružena zonom rasvijetljenosti E1. – E1 – područja tamnog krajolika – E2 – područja niske ambijentalne rasvijetljenosti – E3 – područja srednje ambijentalne rasvijetljenosti i – E4 – područja visoke ambijentalne rasvijetljenosti. Navedenim pravilnikom definiran je i tzv. svjetlostaj (Curfew) koji predstavlja vremenski period noći za čijeg trajanja se vanjska rasvjeta gasi ili smanjuje na propisanu odgovarajuću razinu. JLS i Grad Zagreb Planom rasvjete definiraju početak svjetlostaja koji može odstupati maksimalno do jednog sata u odnosu na sredinu noći. Noć u smislu Pravilnika predstavlja period od zalaska sunca do zore. 3.2. PLANIRANJE, GRADNJA, ODRŽAVANJE I REKONSTRUKCIJA VANJSKE RASVJETE Pri planiranju, projektiranju, gradnji, održavanju i rekonstrukciji vanjske rasvjete koja se odobrava prema Zakonu kojim se uređuje građenje moraju se projektom rasvjete odabrati takva tehnička rješenja kojima se osigurava energetska učinkovitost, izvedba sukladno važećim normama iz područja rasvjete, propisano upravljanje rasvjetom i vrijednostima definiranim u pravilniku. Podloga za projekt vanjske rasvjete je plan rasvjete koji izrađuje jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb. Predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba donosi plan rasvjete za svoje administrativno područje. 4. prosinca 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 29 - Stranica 4681 Nadležno upravno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba osigurava izradu plana rasvjete.
Članak 2.
Plan rasvjete mora biti usklađen s prostornim i urbanističkim planovima, a tehnički parametri rasvjete u skladu s Zakonom. Jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb dužne su provesti savjetovanje s javnošću, podatke iz plana rasvjete predstaviti javnosti te plan rasvjete javno objaviti na svojim mrežnim stranicama ili na drugi prikladan način. Nadležno upravno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba doneseni plan rasvjete dostavlja Ministarstvu u roku od 30 dana od njegovog donošenja i sastavni je dio informacijskog sustava zaštite okoliša i prirode Republike Hrvatske. Sadržaj, format i način dostave plana rasvjete propisan je Pravilnikom o sadržaju, formatu i načinu izrade plana rasvjete i akcijskog plana gradnje i/ili rekonstrukcije vanjske rasvjete (NN 22/2023). Navedenim pravilnikom definiran je i način izrade akcijskog plana gradnje i/ili rekonstrukcije vanjske rasvjete. 3.2.1. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Jedinica lokalne samouprave i Grad Zagreb dužni su za svoje područje izraditi plan rasvjete i dostaviti ih Ministarstvu u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu Pravilnika o mjerenju i načinu praćenja rasvijetljenosti okoliša (NN 22/23) i Pravilnika o sadržaju, formatu i načinu izrade plana rasvjete i akcijskog plana gradnje i/ili rekonstrukcije vanjske rasvjete (NN 22/23). Jedinica lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb, odnosno operator vanjske rasvjete dužan je donijeti akcijski plan i dostaviti ga Ministarstvu u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu Pravilnika.
Članak 2.
Jedinica lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb, odnosno operator vanjske rasvjete koji uskladi postojeću rasvjetu s odredbama Zakona u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu pravilnika nije dužan donijeti akcijski plan. Jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb te operator vanjske rasvjete dužni su uskladiti postojeću rasvjetu s odredbama Zakona u roku od 12 godina od dana stupanja na snagu Pravilnika o zonama rasvijetljenosti, dopuštenim vrijednostima rasvjetljavanja i načinima upravljanja rasvjetnim sustavima (NN 128/2020) i Pravilnika o sadržaju, formatu i načinu izrade plana rasvjete i akcijskog plana gradnje i/ili rekonstrukcije vanjske rasvjete (NN 22/23). 4. JAVNA RASVJETA Javna rasvjeta je dio komunalne infrastrukture svakog naseljenog područja čiju izgradnju i održavanje regulira Zakon o komunalnom gospodarstvu. Osnovna funkcija sustava javne (cestovne) rasvjete je osigurati minimalne propisane vrijednosti osvjetljenja prometnica, te ravnomjernu rasvijetljenosti i ograničiti bliještanje. Sustav javne rasvjete mora zadovoljiti svjetlotehničke zahtjeve iz norme HRN EN 13201, te biti projektiran i izveden u skladu s odredbama iz Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN 14/19). Sustav javne rasvjete također mora biti energetski učinkovit što kod postojećeg sustava znači osigurati smanjenje troškova pogona sustava uz smanjenje emisije štetnih tvari u okoliš. U posljednjih desetak godina javna rasvjeta je u nadležnosti lokalnih samouprava. Energetskim pregledom analiziraju se sustavi upravljanja, održavanja i uređenja javne rasvjete te podmirivanje troškova električne energije za rasvjetljenje javnih površina i razvrstanih i nerazvrstanih prometnica koje prolaze kroz jedinicu lokalne samouprave (JLS). Javna rasvjeta mora zadovoljavati sljedeće svjetlotehničke norme i zakone: HRN EN 13201 • 13201 - 1:2015 Odabir razreda rasvjete • 13201 - 2:2016 Zahtijevana svojstva • 13201 - 3:2016 Proračun svojstva • 13201 - 4:2016 Metode mjerenja svojstva rasvjete - Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja - Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji - Zakon o komunalnom gospodarstvu Javna rasvjeta mora zadovoljavati slijedeće tehničke zahtjeve:
Članak 2.
• Funkcionalnost – Osnovna funkcija cestovne rasvjete je osiguranje minimalne propisane vrijednosti osvjetljenja prometnica, ravnomjerne rasvijetljenosti i bliještanja. • Estetika – Suvremeni izvori i tehnologije omogućuju različite pristupe i mogućnosti korištenja energetski efikasnih izvora i rasvjetnih tijela s podesivim optičkim svojstvima koja omogućuju igru svjetla i sjene te tako ističu estetske karakteristike građevina. • Ekonomičnost – Troškovi javne rasvjete podrazumijevaju troškove izgradnje, upravljanja, održavanja i uređenja objekata javne rasvjete tijekom cijelog životnog vijeka instalacije kao i troškova električne energije. 5. VAŽEĆE DOPUŠTENE VRIJEDNOSTI RASVJETLJAVANJA U nastavku su tablično prikazane dopuštene vrijednosti rasvjetljavanja definirane trenutno važećim Pravilnikom o zonama rasvijetljenosti, dopuštenim vrijednostima rasvjetljavanja i načinima upravljanja rasvjetnim sustavima (NN 128/2020). 5.1. GRANIČNE VRIJEDNOSTI VERTIKALNE RASVIJETLJENOSTI NA OTVORIMA GRAĐEVINA 5.1.1. Maksimalne razine vertikalne rasvijetljenosti (PS) na otvorima (vrata, prozori) susjednih građevina Stranica 4682 - Broj 29 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 4. prosinca 2024. 5.1.2. Maksimalne razine vertikalne rasvijetljenosti (PS) na otvorima (vrata, prozori) kulturnih dobara i susjednih građevina poslovnih, turističkih i ugostiteljskih površina uz vremensko ograničenje trajanja koje JLS i Grad Zagreb utvrđuju Planom rasvjete 5.2. GRANIČNE VRIJEDNOSTI SVJETLINE (LUMINANCIJE) NA POVRŠINAMA GRAĐEVINA NE UKLJUČUJUĆI OTVORE (VRATA I PROZORI)
Članak 2.
5.2.1. Maksimalne razine svjetline (luminancije) na površinama građevina 5.3. JAVNE PROMETNICE S MOTORNIM PROMETOM 5.3.1. Maksimalne vrijednosti srednje horizontalne rasvijetljenosti javnih prometnica s motornim prometom 5.4. PJEŠAČKE I BICIKLISTIČKE STAZE NA NOGOSTUPIMA, ZAUSTAVNE TRAKE I PARKIRALIŠTA UZ CESTU 5.4.1. Maksimalne vrijednosti srednje horizontalne rasvijetljenosti pješačkih i biciklističkih staza na nogostupima, zaustavnim trakama i parkiralištima uz cestu 5.5. PARKIRALIŠNE POVRŠINE 5.5.1. Maksimalne vrijednosti srednje horizontalne rasvijetljenosti parkirališnih površina 5.6. PJEŠAČKI PRIJELAZI 5.6.1. Maksimalne razine vertikalne rasvijetljenosti pješačkih prijelaza 4. prosinca 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 29 - Stranica 4683 5.7. NAJVIŠE DOPUŠTENE VRIJEDNOSTI SVJETLINE OGLASNIH PLOČA ILI MEDIJA ZA OGLAŠAVANJE 5.8. REFERENTNA VRIJEDNOST SREDNJE HORIZONTALNE RASVIJETLJENOSTI MANIPULATIVNIH I RADNIH POVRŠINA KOJE SU DIO GRADILIŠTA, INDUSTRIJSKOG POSTROJENJA NA OTVORENOM I SKLADIŠTA NA OTVORENOM [LX] 5.9. MAKSIMALNA VRIJEDNOST SREDNJE HORIZONTALNE RASVIJETLJENOSTI VODNIH POVRŠINA UZROKOVANA CESTOVNOM RASVJETOM 5.10. POLUMJERI ZAŠTITNIH ZONA I ZONE RASVIJETLJENOSTI OKO ZVJEZDARNICA 5.11. MAKSIMALNI UDIO SVJETLOSNOG TOKA IZNAD HORIZONTALNE RAVNINE INSTALIRANE SVJETILJKE (ULORINST – UPWARD LIGHT OUTPUT RATIO INSTALLED) 6. USKLAĐENOST POSTOJEĆEG STANJA S VAŽEĆIM PROPISIMA ZA ZAŠTITU OD SVJETLOSNOG ONEČIŠĆENJA Potrebno je uskladiti rasvjetu u Općini Donji Kraljevec sa propisanim uvjetima te je dan vremenski okvir normalnog režima rada svjetiljki kao i štedni režim rada svjetiljki koji je usklađen sa Pravilnikom o zonama rasvijetljenosti, dopuštenim vrijednostima rasvjetljavanja i načinima upravljanja rasvjetnim sustavima (NN 128/2020).
Stranica 4684
Članak 2.
Stranica 4684 - Broj 29 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 4. prosinca 2024. 7. ODREĐIVANJE PODRUČJA PREMA KRITERIJU NUŽNOSTI REKONSTRUKCIJE I/ILI GRADNJE SUSTAVA JAVNE RASVJETE Naziv atributivnog polja Alias atributivnog polja naziv_jls Naziv JLS mb_jls Matični broj JLS godina Godina donošenja plana rasvjete akc_plan Naziv Akcijskog plana izradiv Izrađivač zona_ras Zona rasvjetljenosti opis_pod Opis područja ZONA RASVIJETLJENOSTI E0 Tip realizacije aktivnosti prema kriterij kriteriju nužnosti razlog Razlog realizacije aktivnosti pocetak Početak realizacije aktivnosti kraj Kraj realizacije aktivnosti mjere Mjere za očuvanje Naziv atributivnog polja Alias atributivnog polja naziv_jls Naziv JLS mb_jls Matični broj JLS godina Godina donošenja plana rasvjete akc_plan Naziv Akcijskog plana izradiv Izrađivač zona_ras Zona rasvjetljenosti opis_pod Opis područja ZONA RASVIJETLJENOSTI E1 Tip realizacije aktivnosti prema kriterij kriteriju nužnosti razlog Razlog realizacije aktivnosti pocetak Početak realizacije aktivnosti kraj Kraj realizacije aktivnosti mjere Mjere za očuvanje Naziv atributivnog polja Alias atributivnog polja naziv_jls Naziv JLS mb_jls Matični broj JLS godina Godina donošenja plana rasvjete akc_plan Naziv Akcijskog plana izradiv Izrađivač zona_ras Zona rasvjetljenosti opis_pod Opis područja ZONA RASVIJETLJENOSTI E2 Tip realizacije aktivnosti prema kriterij kriteriju nužnosti razlog Razlog realizacije aktivnosti pocetak Početak realizacije aktivnosti kraj Kraj realizacije aktivnosti mjere Mjere za očuvanje Tip atributnog polja Vrijednosti Niz znakova Općina Donji Kraljevec Niz znakova 02654709 Broj 2024 Niz znakova 003-2024-AP Niz znakova Moderna d.o.o. Čakovec Niz znakova E0 Osobito vrijedno obradivo tlo Vrijedno obradivo tlo Niz znakova Ostala obradiva tla Gospodarske šume Niz znakova - Niz znakova - Datum vrijeme - Datum vrijeme - Niz znakova - Tip atributnog polja Vrijednosti Niz znakova Općina Donji Kraljevec Niz znakova 02654709 Broj 2024 Niz znakova 003-2024-AP Niz znakova Moderna d.o.o. Čakovec Niz znakova E1 Osobito vrijedno obradivo tlo Vrijedno obradivo tlo Cestovna infrastruktura Niz znakova Površine javnog zelenila Športsko rekreacijska namjena Niz znakova Rekonstrukcija Niz znakova Usklađivanje s zakonom Datum vrijeme 01.01.2026.
Članak 2.
Datum vrijeme 20.12.2035. Ugradnja regulatora snage koji omogućuje Niz znakova regulaciju snage/razinu osvijetljenosti prema potrebi, čime se dodatno štedi energija. Tip atributnog polja Vrijednosti Niz znakova Općina Donji Kraljevec Niz znakova 02654709 Broj 2024 Niz znakova 003-2024-AP Niz znakova Moderna d.o.o. Čakovec Niz znakova E2 Površine stambene namjene Niz znakova Cestovna infrastruktura Groblje Niz znakova Rekonstrukcija Niz znakova Usklađivanje s zakonom Datum vrijeme 01.01.2026. Datum vrijeme 20.12.2035. Ugradnja regulatora snage koji omogućuje Niz znakova regulaciju snage/razinu osvijetljenosti prema potrebi, čime se dodatno štedi energija. 4. prosinca 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 29 - Stranica 4685 Naziv atributivnog polja Alias atributivnog polja naziv_jls Naziv JLS mb_jls Matični broj JLS godina Godina donošenja plana rasvjete akc_plan Naziv Akcijskog plana izradiv Izrađivač zona_ras Zona rasvjetljenosti opis_pod Opis područja ZONA RASVIJETLJENOSTI E3 Tip realizacije aktivnosti prema kriterij kriteriju nužnosti razlog Razlog realizacije aktivnosti pocetak Početak realizacije aktivnosti kraj Kraj realizacije aktivnosti mjere Mjere za očuvanje Naziv atributivnog polja Alias atributivnog polja naziv_jls Naziv JLS mb_jls Matični broj JLS godina Godina donošenja plana rasvjete akc_plan Naziv Akcijskog plana izradiv Izrađivač zona_ras Zona rasvjetljenosti opis_pod Opis područja ZONA RASVIJETLJENOSTI E4 Tip realizacije aktivnosti prema kriterij kriteriju nužnosti razlog Razlog realizacije aktivnosti pocetak Početak realizacije aktivnosti kraj Kraj realizacije aktivnosti mjere Mjere za očuvanje 8. PLAN I AKTIVNOSTI ZA REKONSTRUKCIJU I/ILI GRADNJU SUSTAVA JAVNE RASVJETE 8.1. PRIJEDLOZI I PREPORUKE ZA MODERNIZACIJU Predlaže se održavanje sustava, zamjena dijela postojećih, energetski neučinkovitih rasvjetnih tijela novima, ugradnja regulatora snage koji omogućuje regulaciju snage/razinu osvijetljenosti prema potrebi, izmještanje mjerno razdjelnih mjesta javne rasvjete iz HEP-ovih objekata (trafostanica)
Članak 2.
ugradnjom izdvojenih samostojećih ormarića javne rasvjete (OJR), implementacija centralnog sustava za nadzor i upravljanje javnom rasvjetom, dogradnja utičnica i utikača na sve stupove NN mreže sa svjetiljkama koje to još nemaju te evidentiranje elemenata sustava javne rasvjete, koji još nisu evidentirani u katastru infrastrukture (DGU SKI). 8.2. ZAMJENA DIJELA SVJETILJAKA SA LED SVJETILJKAMA U nastavku je opisana mjera modernizacije sustava javne rasvjete sa LED (svjetlećim diodama) svjetiljkama. Dioda je Tip atributnog polja Vrijednosti Niz znakova Općina Donji Kraljevec Niz znakova 02654709 Broj 2024 Niz znakova 003-2024-AP Niz znakova Moderna d.o.o. Čakovec Niz znakova E3 Cestovna infrastruktura Javna i društvena namjena Niz znakova Športsko rekreacijska namjena Gospodarska namjena Niz znakova Rekonstrukcija Niz znakova Usklađivanje s zakonom Datum vrijeme 01.01.2026. Datum vrijeme 20.12.2035. Ugradnja regulatora snage koji omogućuje Niz znakova regulaciju snage/razinu osvijetljenosti prema potrebi, čime se dodatno štedi energija. Tip atributnog polja Vrijednosti Niz znakova Općina Donji Kraljevec Niz znakova 02654709 Broj 2024 Niz znakova 003-2024-AP Niz znakova Moderna d.o.o. Čakovec Niz znakova E4 Niz znakova N/A Niz znakova - Niz znakova - Datum vrijeme - Datum vrijeme - Niz znakova - nelinearni poluvodički elektronski element s dva priključka koji posjeduje ispravljačke osobine. Poluvodičke diode se izvode se na temelju pn-spoja ili, rjeđe, na temelju spoja metalpoluvodič. Diode se mogu razvrstati po materijalu na kojemu su rađene (silicij, germanij, galij-arsenid, silicij-karbid) i po tipu (ispravljačke, svjetleće, foto-diode, Zener diode, Schottky diode, tunel-diode itd.). Svjetleća dioda (engl. LED - Light Emiting Diode, često se naziva i LE dioda) je posebna vrsta poluvodičke diode koja emitira svjetlost kada je propusno polarizirana, tj. kada kroz nju teče električna struja. Prilikom direktne rekombinacije para elektron-šupljina, emitira se foton svjetla. Takvu osobinu imaju poluvodiči galijev-arsenid (GaAs), galijev fosfid (GaP) i silicijev karbid (SiC). Ta pojava se naziva elektroluminiscencija. Boja emitiranog svjetla ovisi o poluvodiču, kao i o primjesama u njemu i varira od infracrvenog preko vidljivog do ultraljubičastog dijela spektra.
Članak 2.
Svjetlosne diode temelje se na poluvodičima koji pretvaraju električnu struju direktno u svjetlost. Samo nekoliko milimetara dugačak, LED je korisna alternativa za klasične izvore svjetla u mnogim područjima rasvjete. LED dioda koja emitira svjetlo sastoji se od nekoliko slojeva poluvodičkog materijala. Stranica 4686 - Broj 29 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 4. prosinca 2024. Ukoliko je dioda pravilno priključena, svjetlo se proizvodi u jednom od tankih slojeva, u aktivnom sloju. Nasuprot drugim izvorima svjetlosti koji proizvode kontinuirani spektar, LED daje samo određene boje, a da bi se npr. dobila bijela svijetlost, fosfor u LED-u se pobuđuje emisijom svjetla plave diode kako bi davao žuto svjetlo. Prednosti svjetlećih dioda: • Niska potrošnja energije • Visoka iskoristivost u boji • Dug vijek trajanja • Rijetki prijevremeni kvarovi • Male dimenzije • Pouzdan pogon na niskim temperaturama • Široka paleta boja • Visoka otpornost na udarce i vibracije • Mala snaga • Nisko termičko opterećenje • Bez IR/UV zračenja Slika 3: Spektar LED izvora svjetlosti 8.2.1. MINIMUM TEHNIČKIH KARAKTERISTIKA ZA NOVE SVJETILJKE U slučaju proširenja/rekonstrukcije sustava javne rasvjete potrebno je pri odabiru novih svjetiljki uzeti u obzir smjernice povećanja energetske učinkovitosti korištenjem modernih rasvjetnih armatura koje se temelje na slijedećim tehničkim mjerama: • Svjetiljke sa propisanom svjetlosnom iskoristivosti izvora svjetlosti • Svjetiljke sa propisanim svjetlosnom iskoristivosti cijele svjetiljke (izvor svjetla + optika + predspoj)
Članak 2.
• Izvedba zaštitnog stakla: ravno ili blago zaobljeno kaljeno staklo • Primjena regulacijskih sklopova i regulabilnih izvora svjetlosti kao preporuka gdje god je to tehnički moguće i opravdano • Svjetiljke sa što manjim održavanjem zbog potencijala financijskih ušteda kroz smanjeno redovno i izvanredno održavanje • Svjetiljke sa istim tipom kućišta za različite snage izvora svjetlosti radi jednostavnijeg održavanja i tipizacije svjetiljki radi tehničkih i vizualnih aspekata. 8.2.2. RASVJETNO TIJELO (SVJETILJKA) Svjetiljke moraju zadovoljavati četiri osnovna i međusobno povezana zahtjeva funkcionalnosti, estetike, ekonomičnosti i ekologije. Osnovna je funkcija cestovne rasvjete osiguranje minimalne propisane vrijednosti osvjetljenja prometnica, ravnomjerne rasvijetljenosti te smanjenje efekta bliještanja izvora svjetlosti. Svjetlosno zagađenje podrazumijeva emisiju umjetne svjetlosti u prostor izvan zone koju je potrebno osvijetliti, a uzrokovano je nepravilnom montažom i dizajnom rasvjetnih tijela. Svjetlosno zagađenje moguće je izbjeći korištenjem ekoloških rasvjetnih tijela koja ne rasipaju svjetlost izvan prostora kojeg je potrebno osvijetliti. Ne ekološka rasvjetna tijela dizajnirana su tako da svjetlost emitiraju u gotovo svim smjerovima, a iskoristivost emitirane svjetlosti za rasvjetljavanje željene površine (cesta, nogostupa i sl.) je vrlo niska. Ekološka rasvjetna tijela su potpuno ili djelomično zasjenjena (eng. full cut-off ili semi cutoff) te imaju mogućnost kontroliranja svjetlosne emisije i ne dozvoljavaju rasipanje svjetla u okoliš. Mjerom modernizacije rasvjetnog tijela ne ostvaruju se nužno direktne energetske uštede, ali se postižu bolja svojstva osvijetljenosti cestovne ili pješačke površine uz smanjenje potrebe za interventnim održavanjem armature.
Članak 2.
Provedbom modernizacije sustava rasvjete ostvarivat će se uštede u troškovima održavanja zbog korištenja opreme s duljim vijekom trajanja, te rjeđom potrebom za redovnim i pojačanim održavanjem. 8.2.3. IZVORI SVJETLOSTI Osnova postizanja energetske učinkovitosti javne rasvjete jest ugradnja rasvjetnih tijela sa energetski učinkovitim LED izvorima svjetlosti. LED je skraćenica od Light Emitting Diode (u prijevodu, svjetleća dioda). LED je poluvodički izvor svjetlosti koji emitira svjetlost kada kroz njega prolazi struja. Povijest LEDa počinje već 1927., kada je ruski znanstvenik Oleg Losev stvorio prvi LED. Unatoč tomu, proći će mnogo desetljeća prije nego što se njegovo otkriće počne praktično koristiti. Naime, prva tvrtka koja je masovno krenula s proizvodnjom LEDa bila je američki Monsanto, i to tek u kasnim šezdesetim godinama prošlog stoljeća. Istraživanja u području LED tehnologije se nastavljaju i danas, te se tako stvaraju sve efikasniji i sve jeftiniji LED uređaji. Dioda je električni uređaj koji propušta struju u jednom smjeru. Poluvodič je materijal kroz koji je samo djelomično omogućen protok struje. LED je dioda koja u sebi sadrži dvije vrste poluvodičkih materijala. S jedne strane se nalazi p-materijal, s pozitivno nabijenim česticama, a s druge n-materijal, koji sadrži višak elektrona. Kada se LED unese u strujni krug, n-materijal se mora nalaziti na negativnoj strani kruga, a p-materijal na pozitivnoj strani. Kada struja prolazi kroz strujni krug, elektroni iz n-materijala i čestice iz p-materijala mogu prijeći na drugu stranu. Kada se suprotne čestice sretnu, ta interakcija uzrokuje stvaranje energije koja se oslobađa u obliku fotona, što mi percipiramo kao svjetlost.
Članak 2.
LED uređaji dolaze u više veličina i oblika te boja. Boja plastične leće često odgovara boji emitiranog svjetla, no to nije pravilo. Boja LEDa ovisi o vrsti materijala koji se koriste u poluvodiču. Primjerice, crveni i infracrveni LED je rađen od galijevog arsenida (GaAs). U plavim LED uređajima se koristi galijev nitrid (GaN). Postoje dva načina kako je moguće dobiti bijelo LED svjetlo: u prvom, korištenjem triju LEDa u crvenoj, zelenoj i plavoj boji, koji se kombiniraju kako bi se dobila bijela svjetlost. U drugom načinu se koristi fosforni materijal kako bi se monokromatsko svjetlo pretvorilo iz plave ili UV 4. prosinca 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 29 - Stranica 4687 svjetlosti u bijelu svjetlost. Žuti forsfor je itrij aluminijev granat s primjesom cerija, poznat i kao YAG ili YAG:Ce. Zbog YAG-a, LED svjetlo izgleda žuto kada je ugašeno, dok prostor između kristala propušta mali dio plave svjetlosti. Tom kombnacijom se dobiva bijela boja svjetlosti. Uz navedene boje, postoje još i zeleni, ljubičasti, ultraljubičasti, žuti i narančasti LED uređaji. Većina LED uređaja se temelji na galijevim poluvodičima. Uz gore navedene boje, potrebno je i spomenuti CCT ili Correlated color temperature. CCT označava svjetlost određene boje kojom LED isijava. Mjeri se u Kelvinima (K), a postoje tri vrste boja. Topla boja (od 2000 do 3500 K) se primarno koristi u kućanstvima, u prostorijama gdje je dovoljno imati nižu razinu osvjetljenja. Neutralna boja (od 3700 do 4500 K) se koristi u poslovnim prostorima: uredima, poslovnicama, trgovinama. Donosi višu razinu osvjetljenja i sjaji hladnom svjetlošću koja je najbliža dnevnom svjetlu. Zbog toga pomaže održavati budnost i koncentraciju pa je pogodna i za stolnu rasvjetu. Može se također koristiti u drugim prostorima gdje je potrebna jača svjetlost, te za vanjsku rasvjetu.
Članak 2.
Hladna boja (od 5000 K na više) se koristi u industriji te za vanjsko osvjetljenje, budući da daje najveću količinu svjetla. Prilikom odabira tradicionalnih žarulja sa žarnom niti, potrebno je provjeriti koliko imaju Watta (W). Naime, više Watta u ovom slučaju znači više svjetlosti. Kod LED uređaja to ne vrijedi – za jačinu svjetlosti treba gledati lumene. Što je više lumena, to će biti jača svjetlost. Nije moguće točno odrediti kolika vataža općenito odgovara određenim lumenima, jer ne postoji dogovoreni standard među proizvođačima. No, najčešće se na samom pakiranju LED žarulje nalazi i ekvivalent u Wattima, pa je moguće voditi se tim vrijednostima. 8.2.4. REGULACIJA SVJETLOSNOG TOKA Pošto se tijekom noći mijenja potreba za intenzitetom osvijetljenosti pa je regulacija rasvjete opravdana s ekonomskog i ekološkog aspekta. Na velikom dijelu prometnica tijekom noći dolazi do smanjenja intenziteta prometa, te se u dijelu noći može smanjiti luminancija kolnika. Regulacijom sustava rasvjete moguća je dodatna ušteda električne energije. Najčešće korišteni način za regulaciju svjetlosnog toka je postavljanje specifične predspojne naprave koja regulira rad svjetiljke u dva režima snage: nazivnom i reduciranom. Ovakva skokovita regulacija u dva stupnja je zadovoljavajuća za potrebe javne rasvjete. Kod LED modula se izlazna snaga može regulirati od 0% do 100%. U LED svjetiljke mogu se ugraditi regulatori koji reguliraju snagu svjetiljke u više stupnjeva, čime se mogu postići veće uštede nego kod skokovite dvostupanjske regulacije svjetlosnog toka.
Članak 2.
8.2.5. IZRADA SVJETLOTEHNIČKIH PRORAČUNA Smjernice za cestovnu rasvjetu su definirane sljedećim normama: • 13201 - 1:2015 Odabir razreda rasvjete • 13201 - 2:2016 Zahtijevana svojstva • 13201 - 3:2016 Proračun svojstva • 13201 - 4:2016 Metode mjerenja svojstva rasvjete Norme definiraju granične vrijednosti koje moraju biti zadovoljene za određenu klasu prometnice. Napomena: Analiza sustava i predložene mjere informativnog su karaktera i ne mogu bez dodatne provjere poslužiti kao podaci za izradu projekta modernizacije. Ukoliko se želi napraviti modernizacija i/ili proširenje sustava javne rasvjete, prije početka radova potrebno je izraditi glavni elektrotehnički projekt kojim se određuju svi potrebni elementi modernizacije sustava javne rasvjete. U sklopu glavnog projekta potrebno je napraviti i svjetlotehnički proračun prema kojem se prema stvarnom rasporedu stupova određuju adekvatne svjetiljke koje zadovoljavaju minimum norme HRN EN 13201 ili druge, u trenutku projektiranja, važeće norme i zakonske regulative. 8.2.6. IMPLEMENTACIJA CENTRALNOG SUSTAVA ZA NADZOR I UPRAVLJANJE JAVNOM RASVJETOM Centralni sustavi upravljanja javnom rasvjetom pretvaraju rasvjetna tijela u upravljive izvore svjetla (dimanje), omogućavaju mjerenje raznih parametara i optimizaciju svakog rasvjetnog tijela pojedinačno te točnu lokaciju svakog kvara ili oštećenja. Današnji upravljački sustavi omogućavaju upravljanje, kontrolu i nadzor većinom za skupine LED rasvjetnih tijela zbog njihove adekvatne mogućnosti dimanja.
Ostali akti u ovom izdanju (157)
- Odluka o dodjeli božićnice hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata s područja Međimurske županije u obliku poklon bona
- Rješenje o imenovanju članova Povjerenstva za odabir dobitnika županijske nagrade za volontiranje u 2024. godini
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije, o provođenju postupka jednostavne nabave i sklapanje ugovora za predmet nabave „Nabava službenog automobila za potrebe Zavoda za prostorno uređenje Međimurske županije“
- Zaključak o dodjeli dara u naravi u obliku poklon bona obiteljima slabijeg imovinskog stanja s područja Međimurske županije
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Tomaša Goričanca Mala Subotica kojom se prihvaća prijedlog Odluke o odabiru ponuditelja za predmet nabave „Usluga projektne dokumentacije za rekonstrukciju i dogradnju Osnovne škole Tomaša Goričanca Mala Subotica“
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole „Petar Zrinski“ Šenkovec kojom se usvaja prijedlog Odluke o odabiru ponuditelja za predmet nabave „Usluga izrade projektno dokumentacije za rekonstrukciju i dogradnje Osnovne škole „Petar Zrinski“ Šenkovec i izgradnju školske sportske dvorane“
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije za sklapanje Dodatka XXIII Ugovoru o provođenju primarne zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja za 2018. godinu, a koji se odnosi na razdoblje od 30. listopada do 31. prosinca 2024. godine
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije za sklapanje Dodatka IX Ugovoru o provođenju specijalističko-dijagnostičke zdravstvene zaštite za razdoblje od 01. travnja 2020. godine do 31. prosinca 2024. godine
- Zaključak o davanju prethodne suglasnosti Osnovnoj školi Ivana Gorana Kovačića Sveti Juraj na Bregu o prijenosu dijela nekretnine u Zasadbregu, u vlasništvo Općine Sveti Juraj na Bregu
- Pravilnik o županijskoj nagradi za volontiranje u 2024. godini
- Odluka o Proračunu Grada Mursko Središće za razdoblje od 01.01.- 31.12.2025. godinei Projekcije Proračuna za 2026. i 2027. godinu
- Odluka o izvršavanju Proračuna Grada Mursko Središće za 2025. godinu
- Odluka o raspoređivanju sredstava za redovito godišnje financiranje političkih aktivnosti u 2025. godini
- Odluka o dodjeli godišnje nagrade za rekreativku i rekreativca godine - pojedinci
- Odluka o dodjeli godišnje nagrade za sportaša i sportašicu godine u natjecateljskoj kategoriji - pojedinci
- Odluka o dodjeli godišnje nagrade za sportsku momčad godine u natjecateljskoj kategoriji
- Odluka o dodjeli nagrade za osobu godine Grada Mursko Središće za 2024. godinu
- Odluka o dodjeli godišnje nagrade za rekreacijsku momčad 2024. godine
- Odluka o davanju na korištenje nekretnine Turističkog informativnog centra (TIC)
- Odluka o izboru najpovoljnijih ponuda na natječaju za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Grada Murskog Središća od 10.06.2024.
- Odluka o izknjiženju i rashodovanju materijalne imovine u vlasništvu Grada Mursko Središće – stara riječna skela Križovec
- Odluka o kupnji nekretnine u k.o. Hlapičina
- Odluka o osnivanju postrojbi civilne zaštite opće namjene Grada Mursko Središće
- Odluka o donošenju Plana djelovanja Grada Mursko Središće u području prirodnih nepogoda za 2025. godinu
- Odluka o Programu gradnje objekata komunalne infrastrukture na području Grada Mursko Središće za razdoblje 01.01. 2025. do 31.12.2025. godine
- Odluka o Programu održavanja komunalne infrastrukture u 2025. godini na području Grada Mursko Središće
- Zaključci (doneseni na 27. sjednici Gradskog vijeća Grada Mursko Središće)
- Socijalni plan Grada Mursko Središće za 2025. godinu
- Plan razvoja sustava civilne zaštite na području Grada Mursko Središće za 2025. godinu s trogodišnjim financijskim učincima
- Program javnih potreba u kulturi Grada Mursko Središće za 2025. godinu
- Program javnih potreba u sportu Grada Mursko Središće za 2025. godinu
- Program utroška sredstava šumskog doprinosa za 2025.
- Analiza stanja sustava civilne zaštite na području Grada Mursko Središće za 2024. godinu
- Odluka o imenovanju povjerenika civilne zaštite i njihovih zamjenika na području Grada Preloga
- Proračun Grada Preloga za 2025. godinu sa Projekcijama za 2026. i 2027. godinu
- Odluka o izvršavanju Proračuna Grada Preloga za 2025. godinu
- Odluka o izmjeni Odluke o koeficijentima za obračun plaće službenika
- Odluka o izmjeni Odluke komunalnoj naknadi Grada Preloga
- Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o socijalnoj skrbi Grada Preloga
- Odluka o izmjeni i dopunama Odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Grada Preloga
- Odluka o isplati prigodne naknade povodom blagdana Božića umirovljenicima s područja Grada Preloga
- Odluka o izradi Prostornog plana uređenja Grada Preloga
- Program građenja komunalne infrastrukture za 2025. godinu
- Program održavanja komunalne infrastrukture za 2025. godinu
- Program javnih potreba u kulturi Grada Preloga za 2025. godinu
- Program javnih potreba u sportu Grada Preloga za 2025. godinu
- Program javnih potreba u tehničkoj kulturi Grada Preloga za 2025. godinu
- Pravilnik o unutarnjem redu Jedinstvenog upravnog odjela Općine Donja Dubrava
- Odluka o davanju suglasnosti predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave za provedbu Projekta „Razvoj održivih turističkih atrakcija“ na natječaj Interreg Mađarska - Hrvatska
- Odluka o davanju suglasnosti predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave na Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Dječjeg vrtića “Klinčec” Donja Dubrava
- Odluka o donošenju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda za 2025. godinu
- Odluka o transformaciji Prostornog plana uređenja Općine Donja Dubrava
- Prosinca 2024. OPĆINA DONJI KRALJEVEC AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA 43. Odluka o donošenju Akcijskog plana gradnje i/ili rekonstrukcije vanjske rasvjete Općine Donji Kraljevec
- Odluka o donošenju Plana rasvjete Općine Donji Kraljevec
- Odluka o donošenju Plana djelovanja Općine Donji Kraljevec u području prirodnih nepogoda za 2025. godinu
- Odluka o donošenju Plana upravljanja imovinom u vlasništvu Općine Donji Kraljevec za 2025. godinu
- Odluka o izradi Prostornog plana uređenja Općine Donji Kraljevec
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o stanju zaštite od požara za 2023. godinu i stanju provedbe godišnjeg provedbenog plana unapređenja zaštite na području Općine Donji Kraljevec
- Provedbeni plan unapređenja zaštite od požara na području Općine Donji Kraljevec za 2025. godinu
- Rješenje o imenovanju ravnatelja Knjižnice i čitaonice Goričan
- Odluka o izvršavanju Proračuna Općine Gornji Mihaljevec za 2025. godinu
- Godinu sa Projekcijama 2025. i 2026.
- Odluka o visini i raspoređivanju sredstava za redovito godišnje financiranje političkih stranaka u Općinskom vijeću Općine Gornji Mihaljevec za 2025. godinu
- Odluka o visini poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak na području Općine Gornji Mihaljevec
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti
- Odluka o davanju suglasnosti za sklapanje Aneksa ugovora o zakupu poslovnog prostora
- Odluka o imenovanju članova Upravnog vijeća Dječjeg vrtića Sovice
- Odluka o donošenju Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Gornji Mihaljevec
- Plan razvoja sustava civilne zaštite na području Općine Gornji Mihaljevec za 2025. godinu s trogodišnjim financijskim učincima
- Program građenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2025. godinu
- Program održavanja komunalne infrastrukture u 2025. godini na području Općine Gornji Mihaljevec
- Program javnih potreba u društvenim djelatnostima Općine Gornji Mihaljevec za 2025. godinu
- Socijalni program Općine Gornji Mihaljevec za 2025. godinu
- Analiza stanja sustava civilne zaštite na području Općine Gornji Mihaljevec za 2024. godinu
- Odluka o utvrđivanju dana početka mirovanja mandata člana Općinskog vijeća i početku obnašanja dužnosti zamjenika člana Općinskog vijeća
- Odluka o utvrđivanju dana početka mirovanja mandata člana Općinskog vijeća i početku obnašanja dužnosti zamjenika člana Općinskog vijeća
- Odluka o razrješenju predsjednika Općinskog vijeća Općine Nedelišće
- Odluka o izboru predsjednika Općinskog vijeća Općine Nedelišće
- Odluka o isplati prigodne naknade povodom Božića umirovljenicima s područja Općine Nedelišće
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti na II. Izmjene i dopune Financijskog plana Javne vatrogasne postrojbe Čakovec za 2024. godinu
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti na Odluku o izmjenama i dopunama Statuta Javne vatrogasne postrojbe Čakovec
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti na Plan rada Javne vatrogasne postrojbe Čakovec za 2025. godinu i Financijski plan Javne vatrogasne postrojbe Čakovec za 2025. godinu i projekcije za 2026. i 2027. godinu
- Odluka o upravljanju sportskom građevinom
- Odluka o izradi Urbanističkog plana uređenja područja zapadnog dijela Nedelišća - Pungrad
- Odluka o izradi Urbanističkog plana uređenja područja “Velike njive” u Pretetincu
- Odluka o izradi Urbanističkog plana uređenja gospodarske zone “Pušćine - Gornji Kuršanec”
- Odluka o izradi Urbanističkog plana uređenja područja “Marof” u Gornjem Hrašćanu
- Odluka o izradi Urbanističkog plana uređenja područja “Kozar” u Gornjem Hrašćanu
- Odluka o izradi Urbanističkog plana uređenja područja “Malenka - istok” u Gornjem Kuršancu
- Odluka 25 o izradi Urbanističkog plana uređenja područja “Žarkovice” u Nedelišću
- Odluka o izradi Urbanističkog plana uređenja gospodarske zone “Goričica”
- Odluka o izradi Prostornog plana uređenja Općine Nedelišće
- Odluka o izradi Urbanističkog plana uređenja područja “Puščak” u Slakovcu
- Proračun Općine Orehovica za 2025. godinu s Projekcijama za 2026. i 2027. godinu
- Odluka o izvršavanju Proračuna Općine Orehovica za 2025. godinu
- Odluka o sredstvima za ostvarivanje novčanih pomoći i socijalnih usluga građana i kućanstava u 2025. godini
- Odluka o raspoređivanju sredstava za financiranje političkih aktivnosti u 2025. godini
- Odluka o donošenju Godišnjeg plana upravljanja imovinom u vlasništvu Općine Orehovica za 2025. godinu
- VI. izmjene Odluke o mjerilima za osiguranje sredstava za zadovoljavanje javnih potreba u djelatnosti predškolskog odgoja na području Općine Orehovica
- Odluka o donošenju Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Orehovica
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o stanju zaštite od požara na području Općine Orehovica u 2023. godini
- Program gradnje objekata komunalne infrastrukture u Općini Orehovica za 2025. godinu
- Program održavanja komunalne infrastrukture u 2025. godini na području općine Orehovica
- Program financiranja javnih potreba u kulturi i športu u 2025. godini
- Program korištenja sredstava od raspolaganja poljoprivrednim zemljištem Republike Hrvatske na području Općine Orehovica za 2025. godinu
- Pravilnik o provedbi postupaka jednostavne nabave
- Pravila za upravljanje dokumentarnim gradivom Općine Orehovica
- Odluka o donošenju Godišnjeg plana upravljanja imovinom u vlasništvu Općine Strahoninec za 2025. godinu
- Odluka o izradi Prostornog plana uređenja Općine Strahoninec
- 2. izmjene i dopune Proračuna Općine Sveta Marija za 2024. godinu
- Izmjene i dopune Programa građenja komunalne infrastrukture u Općini Sveta Marija za 2024. godinu
- Izmjene i dopune Programa održavanja komunalne infrastrukture u Općini Sveta Marija za 2024. godinu
- Plan davanja koncesija u 2025. godini
- Prosinca 2024. 25. Plan razvoja sustava civilne zaštite na području Općine Sveta Marija za 2025. godinu s trogodišnjim financijskim učincima
- Trogodišnji (srednjoročni) plan Davanja koncesija za razdoblje 2025.-2027. godine
- Analiza stanja sustava civilne zaštite na području Općine Sveta Marija za 2024. godinu
- Proračun Općine Sveti Juraj na Bregu za 2025. godinu i projekcije za 2026. i 2027. godinu
- Odluka o izvršavanju Proračuna Općine Sveti Juraj na Bregu za 2025. godinu
- Odluka o raspoređivanju sredstava za redovito godišnje financiranje političkih stranaka u Općinskom vijeću Općine Sveti Juraj na Bregu u 2025. godini
- Odluka o isplati pomoći umirovljenicima i osobama starijima od 60 godina s područja Općine Sveti Juraj na Bregu povodom božićnih blagdana
- Odluka o ostvarivanju prava na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete
- Odluka o sufinanciranju Programa produženog boravka u Osnovnoj školi Ivana Gorana Kovačića Sveti Juraj na Bregu u školskoj godini 2024./2025.
- Odluka o sprječavanja odbacivanja otpada na području Općine Sveti Juraj na Bregu
- Odluka o izradi Prostornog plana uređenja Općine Sveti Juraj na Bregu
- Odluka o kupnji nekretnine (kat.čest.br. 6529/3, k.o. Zasadbreg)
- Odluka o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi
- Godišnji plan razvoja sustava civilne zaštite za 2025. godinu s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje
- Plan davanja koncesija u 2025. godini
- Program građenja komunalne infrastrukture u Općini Sveti Juraj na Bregu za 2025. godinu
- Program održavanja komunalne infrastrukture na području Općine Sveti Juraj na Bregu za 2025. godinu
- Program javnih potreba u kulturi na području Općine Sveti Juraj na Bregu u 2025. godini
- Program javnih potreba u sportu na području Općine Sveti Juraj na Bregu u 2025. godini
- Socijalni program Općine Sveti Juraj na Bregu za 2025. godinu
- Program korištenja sredstava naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru na području Općine Sveti Juraj na Bregu za 2025. godinu
- Program utroška sredstava šumskog doprinosa za 2025. godinu
- Smjernice za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite na području Općine Sveti Juraj na Bregu za razdoblje 2025. – 2028. godine
- Odluka o dodjeli javnih priznanja Općine Sveti Martin na Muri za 2024. godinu
- Odluka o I. izmjenama i dopunama Odluke o komunalnim djelatnostima na području Općine Sveti Martin na Muri
- Odluka o II. izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu na području Općine Sveti Martin na Muri
- Odluka o donošenju Plana djelovanja u području prirodnih nepogoda za 2025. godinu na području Općine Sveti Martin na Muri
- Odluka o usvajanju Godišnjeg plana upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Općine Sveti Martin na Muri za 2025. godinu
- Plan davanja koncesija u 2025. godini
- Izmjene i dopune Pravilnika o unutarnjem redu Jedinstvenog upravnog odjela Općine Šenkovec
- II. izmjene i dopune Proračuna Općine Vratišinec za 2024. godinu
- Odluka o izmjeni Odluke o osnivanju Dječjeg Vrtića Srčeko
- Odluka o darovanju nekretnine kč. br. 1730/2 k.o. Vratišinec, u vlasništvu Općine Vratišinec u korist Osnovne škole dr. Vinka Žganca Vratišinec
- Odluka o davanju na korištenje i upravljanje nekretnine u vlasništvu Općine Vratišinec ustanovi Dječji vrtić Srčeko
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti na Pravilnik o plaćama, naknadi plaće, koeficijentima za obračun plaće i drugim materijalnim pravima radnika Dječjeg vrtića Srčeko
- Odluka o davanju koncesije za obavljanje dimnjačarskih poslova na području Općine Vratišinec
- Odluka o davanju prethodne suglasnosti na Odluku o izmjenama i dopunama Statuta Javne vatrogasne postrojbe Čakovec
- Odluka o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka zastupljenih u Općinskom vijeću Općine Vratišinec za 2025. godinu
- Plan davanja koncesija u 2025. godini
- Odluka o donošenju Godišnjeg plana upravljanja imovinom u vlasništvu Općine Vratišinec za 2025. godinu
- Zaključak o prihvaćanju Plana i programa rada i financijskog plana Savjeta mladih Općine Vratišinec za 2025. godinu
- II. izmjene i dopune PRograma građenja komunalne infrastrukture na području Općine Vratišinec za 2024. godinu
- II. izmjene i dopune Programa održavanja komunalne infrastrukture na području Općine Vratišinec
- Izmjene i dopune Socijalnog programa Općine Vratišinec za 2024. godinu