Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja dijela naselja Jug u Prelogu (pročišćeni tekst)

1. Temeljem članka 113. stavak 3. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19., 98/19. i 67/23.) i članka 30. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Preloga („Službeni glasnik Međimurske županije“ br. 14/09., 5/13., 12/18. i 6/21.)) Odbor za Statut i Poslovnik na sjednici održanoj dana 24. rujna 2024. godine utvrdio je pročišćeni tekst Odluke o donošenju Detaljnog plana uređenja dijela naselja Jug u Prelogu koji sadrži: Odluku o donošenju Detaljnog plana uređenja dijela naselja Jug u Prelogu („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 8/04.), Odluku o donošenju Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja dijela naselja Jug u Prelogu („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 5/09.), Odluku o donošenju II. izmjena i dopuna DPU dijela naselja Jug u Prelogu („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 5/13.), Odluku o donošenju III. izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja dijela naselja Jug u Prelogu („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 12/19.), Odluku o donošenju IV. izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja dijela naselja Jug u Prelogu („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 15/20.) i Odluku o donošenju V. izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja dijela naselja Jug u Prelogu („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 8/24.), u kojima je utvrđeno njihovo stupanje na snagu. ODLUKA o donošenju Detaljnog plana uređenja dijela naselja Jug u Prelogu (pročišćeni tekst) I. OPćE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1. 1) Utvrđuje se pročišćeni tekst Detaljnog plana uređenja dijela naselja Jug u Prelogu („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 8/04, 5/09, 5/13, 12/19, 15/20, 8/24). 2) Detaljnim planom uređenja utvrđuje se detaljna namjena površina, uvjeti uređenja zemljišta, način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturom, uvjeti formiranja i korištenja građevnih čestica, uvjeti izgradnje građevina, uvjeti za sprečavanje štetnih utjecaja na okoliš i drugi elementi od važnosti za uređenje prostora unutar područja obuhvata DPU.

Članak 2.

Članak 2. 1) Područje obuhvata nalazi se u južnom dijelu Preloga i obuhvaća prostor od završenog prostora naselja Jug – područje južno od ulice koja s južne strane tangira građevnu česticu osnovne škole i školska sportska igrališta, zatim prostor južno od ulice T. Ujevića, južno i istočno od ulice Zrinski, te južno od novog naselja kojeg čine 04. listopada 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 24 - Stranica 3685 izgrađeni dijelovi ulica Jug I, Jug II i Jug III, dok je južna granica obuhvata međa čestice lijevog drenažnog kanala HE Dubrava. 2) Granice obuhvata Detaljnog plana uređenja usklađene su prema Prostornom planu uređenja Grada Preloga. 3) Granice obuhvata Detaljnog plana uređenja prikazane su na kartografskom prikazima.

Članak 3.

Članak 3. 1) Elaborat sadrži opće priloge, tekstualni i grafički dio za provedbu i obrazloženje. 2) Opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o naručitelju i nositelju izrade i podatke o izrađivaču. 3) Tekstualni dio sadrži Odluku o donošenju DPU s odredbama za provedbu. 4) Grafički dio sadrži kartografske prikaze iz IV. izmjena i dopuna DPU: 1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA MJ=1:2.000 PLAN KOMUNALNE 2.1. INFRASTRUKTURE - PLAN MJ=1:2.000 PROMETA PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE – MREŽE 2.2. MJ=1:2.000 VODOOPSKRBE, ODVODNJE I PLINOOPSKRBE PLAN KOMUNALNE INFRASTRUKTURE – 2.3. MREŽE ELEKTROOPSKRBE, MJ=1:2.000 JAVNE RASVJETE I TELEKOMUNIKACIJSKA MREŽA UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA 3. MJ=1:2.000 I ZAŠTITE POVRŠINA 4. UVJETI GRADNJE MJ=1:2.000 5) Obrazloženje sadrži polazišta i plan prostornog uređenja te evidencije postupka izrade i donošenja DPU. II. ODREDBE ZA PROVEDBU 1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 4.

Članak 4. 1) Namjena površina prikazana je na kartografskom prikazu br. 1. “Detaljna namjena površina“, kojim su definirane površine za formiranje uličnih koridora, kolnih prilaza i pješačkih staza, te površine za formiranje novih čestica za gradnju građevina i/ili uređenje javnih prostora.
Članak 5. 1) Površine za formiranje uličnih koridora /oznaka UK s pripadajućom numeričkom oznakom / su građevne čestice javnih ulica, vezanih na postojeću uličnu mrežu, a ovisno o značaju i funkciji sadrže: - kolne prometne površine, - pješačke i biciklističke staze, - površine za smještaj koridora infrastrukture, pri čemu se predviđa proširenje čestice ceste uz drenažni kanal HE Dubrava za osiguranje izvedbe vodova sustava javne odvodnje jedinice lokalne samouprave, - zelene površine sa ili bez drvoreda i - parkirališne površine. 2) Površine pješačkih staza /oznaka PS/ su čestice namijenjene uređenu javnih pješačkih površina, izvan uličnih koridora, a u izuzetnim slučajevima za izvedeni dio naselja mogu se koristiti za kolni pristup građevnim česticama, ukoliko je to označeno kartografskom prikazu br. 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“. 3) Kolni prilaz /oznaka KP/ je čestica javne površine za kolni pristup građevnim česticama višestambenih zgrada i osiguranje vatrogasnog pristupa unutar bloka, a sadrži asfaltiranu ili na drugi način opločenu površinu za dvostrani kolni promet.

Članak 6.

Članak 6. 1) Površine čestica namijenjenih gradnji građevina i/ili uređenju javnih prostora određuju se bilo kao površina jedne namjene ili se unutar čestice planira podjela na površine različitih namjena. 2) Za čestice koje sadrže površine različitih namjena, osnovna namjena se odnosi na predviđeni zahvat gradnje.
Članak 7. 1) Namjene površina građevnih čestica, ili dijelova građevnih čestica utvrđuju se prema sljedećoj tabeli: OZNAKA BROJEVI NAMJENE NAMJENA GRAĐEVNIH GRAĐEVNE ČESTICA ČESTICE mješovita, pretežito M1 stambena namjena - 20 - 253 individualna mješovita, pretežito M2 stambena namjena - 254 - 258 višestambena mješovita, poslovna i/ili M3 5, 6, 7, 14,15 stambena namjena društvena namjena – D3 13 predškolska ugostiteljsko – turistička T 259 namjena poslovno – stambeni K1 8 kompleks poslovna, pretežito K2 9 trgovačka namjena površina infrastrukturnog IS1 16 - 19 sustava – trafostanica površina infrastrukturnog IS2 sustava - precrpna stanica 262 sustava javne odvodnje sportsko – rekreacijska R1 namjena otvorena sportska 261 igrališta Z1 javni park 1, 2 javna dječja i sportska Z2 10 - 12 igrališta javna zaštitna i parkovna Z3 3, 4 površina uz ulični koridor Stranica 3686 - Broj 24 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 04. listopada 2024. parkovna površina unutar dio građevne Z5 građevne čestice druge čestice broj 9 osnovne namjene P parkiralište 260

Članak 8.

Članak 8. 1) Građevne čestice namijenjene su izgradnji građevina i/ili uređenju površina čija namjena je određena osnovnom namjenom građevne čestice, te izgradnji građevina i uređenju površina za moguće prateće sadržaje, što se određuje za svaku pojedinačnu česticu ili više čestica iste namjene u poglavlju 2.2. ovih odredbi. 2) Površina dijela građevne čestice utvrđena u drugoj namjeni utvrđuje obvezu uređenja određenog dijela građevne čestice u utvrđenoj drugoj namjeni. 2. DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA OBZIROM NA NAMJENU GRAĐEVNE ČESTICE 2.1. UVJETI ZA FORMIRANJE GRAĐEVNIH ČESTICA I OPćI PARAMETRI ZA ODREĐIVANJE UVJETA IZGRAĐENOSTI I ISKORISTIVOSTI GRAĐEVNE ČESTICE, TE VISINE I BROJA ETAŽA GRAĐEVINA 2.1.1. UVJETI FORMIRANJA GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 9.

Članak 9. 1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama. 2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice na osnovu parcelacijskog elaborata i opremanje građevne čestice komunalnom infrastrukturom. 3) Ovaj DPU kao konačnu predviđa opremljenost područja asfaltiranom prometnicom, mogućnost priključenja na mrežu vodoopskrbe, plinoopskrbe, odvodnje sanitarnofekalnih, prethodno pročišćenih tehnoloških i oborinskih voda, elektroopskrbe, telekomunikacija, javne rasvjete, uređenje pješačkih i biciklističkih staza, zaštitnih zelenih pojasa i zelenih pojasa unutar koridora ulice. 4) Kad planirane mreže infrastrukture budu izvedene, svi korisnici, odnosno vlasnici čestica iz planirane zone dužni su priključiti se na izvedene mreže komunalne infrastrukture, što treba biti obrađeno u glavnim projektima građevina unutar zone.

Članak 10.

Članak 10. 1) Građevne čestice formiraju se prema parcelaciji danoj ovim Detaljnim planom uređenja. 2) Svakoj novoplaniranoj i preoblikovanoj građevnoj čestici dodijeljena je numerička oznaka - broj građevne čestice. 3) Točna površina svake građevne čestice utvrđuje se parcelacijskim elaboratom u skladu s ovim Detaljnim planom uređenja – tabelom iz obrazloženja plana. 4) Dozvoljena odstupanja od planiranih površina građevnih čestica mogu se kretati u rasponu od +- 8% planirane površine.
Članak 11. 1) Granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine među tih dviju građevnih čestica. 2) Između građevnih čestica nije dozvoljeno ostavljati međuprostor koji nije moguće iskoristiti u skladu s namjenom Detaljnog plana uređenja. 3) Građevne čestice treba formirati na način da se njihove granice, svugdje gdje je to moguće, poklapaju s međama postojećih katastarskih čestica.

Članak 12.

Članak 12. 1) U kartografskom prikazu br. 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“ svakoj je građevnoj čestici određen: - način uređenja površine čestice, - smjer priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu - smjer priključenja čestice na mrežu komunalne infrastrukture. 2.1.2. OPćI PARAMETRI ZA ODREĐIVANJE UVJETA IZGRAĐENOSTI I ISKORISTIVOSTI GRAĐEVNE ČESTICE, TE VISINE I BROJA ETAŽA GRAĐEVINA
Članak 13. 1) Veličina i površina građevina koje se mogu graditi unutar zone obuhvata Detaljnog plana uređenja ovisi o namjeni i površini građevne čestice, a određuju se posebno za svaku građevnu česticu i građevinu u poglavlju 2.2. ovih odredbi.

Članak 14.

Članak 14. 1) Veličina i površina građevina iskazuju se kroz: - koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ - koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ - maksimalno dozvoljenu visinu građevina /V/ - maksimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /E/ 2) Za pojedine građevne čestice utvrđuju se i dodatni parametri: - minimalno dozvoljeni broj i tip etaža građevina /Emin/ - koeficijent iskoristivosti nadzemnih etaža /kig nadzemno/.
Članak 15. 1) Etaža je korisni prostor zgrade između (pripadajućeg) poda i stropa, odnosno krova. Etažom se ne smatraju zatvoreni dijelovi stubišnih vertikala u funkciji izlaza na ravni krov te pripadajući konstruktivni dijelovi zgrade za smještaj instalacijske opreme koja se postavlja na krov. Tipovi etaža su podrum, suteren, prizemlje, kat i potkrovlje. - Podrum (Po) je dio zgrade, odnosno građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga obujma u konačno uređeni teren. - Suteren (S) je dio zgrade, odnosno građevine koji je ukopan do 50% svoga obujma u konačno uređeni teren. - Prizemlje (P) je dio zgrade čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma ili suterena. 04. listopada 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 24 - Stranica 3687 Kat (K) je etaža iznad prizemlja čiji se korisni prostor nalazi između dva poda ili etaža čiji nadozid na uličnom pročelju ima visinu veću od dozvoljene za nadozid potkrovlja.

Članak 15.

- Potkrovlje (Pk) je za korištenje prikladan dio zgrade smješten neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, bez obzira da li se stvarno koristi. 2) Nepotpuna etaža (NE) je najviši kat oblikovan ravnim krovom čiji zatvoreni i natkriveni dio iznosi 75% površine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova građevine, uvučena na pročelju uz građevinski pravac najmanje za svoju ukupnu visinu. 3) Izuzetno, ako se prizemlje višestambene građevine nalazi iznad suterena čija pretežita namjena je garažni ili natkriveni parkirališni prostor, najveća visinska razlika između konačno uređenog i zaravnanog terena i gornje kote stropne ploče suterena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine, može biti 2,0 m.

Članak 16.

Članak 16. 1) Građevinska bruto površina etaže je površina obračunata za pojedinu etažu, primjenom posebnog propisa za izračun građevinske bruto površine zgrade /GBP/. 2) Građevinska bruto površina zgrade /GBP/ je površina obračunata prema posebnom propisu za izračun građevinske bruto površine zgrade. 3) Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je omjer zbroja građevinskih bruto površina (GBP) svih zgrada na građevnoj čestici, obračunatih prema posebnom propisu i površine građevne čestice, a planom se utvrđuje njegova najveća dozvoljena vrijednost. 4) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je omjer zbroja tlocrtnih površina svih zgrada na građevnoj čestici, obračunatih prema posebnom propisu i ukupne površine građevne čestice. U obračunu kig-a se ne uračunavaju tlocrt potpuno ukopane podzemne garaže, tlocrt dijelom ukopane podzemne garaže sa „zelenim krovom“ kao pokrovom u razini poda prizemlja, kao ni tlocrti uređaja i građevina koje nisu zgrade. 5) Koeficijent izgrađenosti građevne čestice nadzemno /kig nadzemno/ je koeficijent izgrađenosti građevne čestice obračunat samo za etaže koje se u potpunosti nalaze iznad razine uređenog terena, odnosno za prizemlje i sve etaže iznad prizemlja. 6) Maksimalno dozvoljena etažnost građevine (E) označava najveći dozvoljeni broj i tip etaža građevine ili arhitektonskog kompleksa pri čemu: - ukoliko se dozvoljena etažnost građevine definira na način da završava s katom (npr. E=P+2K) iznad stropne ploče najviše dozvoljene katne etaže moguće je izvesti samo ravni krov ili kosi krov blagog nagiba do najviše 15°, čiji prostor unutar krovišta radi visine manje od 2,0 m, nije moguće koristiti kao etažu - ukoliko se dozvoljena etažnost građevine definira na način da završava s potkrovljem (npr. E=P+2K+Pk)

Članak 16.

najviša dozvoljena etaža može biti potkrovlje (Pk) ili nepotpuna etaža (NE). 7) Minimalno dozvoljena etažnost građevine (Emin) označava najmanji dozvoljeni broj i tip etaža građevine ili arhitektonskog kompleksa. 8) Visina zgrade istovremeno je i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje zgrade na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije najviše pune etaže, odnosno do vrha nadozida potkrovlja. Visina (vijenca) zgrada s dozvoljenom nepotpunom etažom mjeri se na gornjoj koti podne konstrukcije (ploče) nepotpune etaže. Visina zgrade se ne odnosi na zatvorene dijelove stubišnih vertikala u funkciji izlaza na ravni krov, niti na kućnu instalacijsku opremu koja se postavlja na krov. 9) Ukupna visina zgrade mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena krova), a kod građevina s ravnim krovom ili kod građevina s kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina građevine se mjeri do vrha atike.

Članak 17.

Članak 17. 1) Zasebna korisnička jedinica (ZKJ) je dio nekretnine koji se može korisnički, odnosno vlasnički odijeliti (etažirati) i koristiti zasebno – stan, poslovni prostor i slično. 2) Za zgrade s više zasebnih korisničkih jedinica elaborat etažiranja obavezni je sastavni dio glavnog projekta. 2.2. DETALJNI UVJETI UREĐENJA I KORIŠTENJA GRAĐEVNIH ČESTICA, TE GRADNJE GRAĐEVINA OBZIROM NA NAMJENU GRAĐEVNE ČESTICE
Članak 18. brisan (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 15/20)
Članak 19. 1) Na površinama s namjenom javni park /oznaka Z1/ potrebno je urediti park uređenjem nasada visokog raslinja, autohtonih biljnih vrsta na način da se postigne prepoznatljiva ambijentalna parkovna površina za odmor i provođenje slobodnog vremena. 2) Park nije dozvoljeno ograđivati. 3) Unutar parka potrebno je: - predvidjeti izvedbu šetnica u parternom opločenju primjerenom prostoru, uz koji je potrebno predvidjeti lokacije za odmor s klupama za sjedenje i drugom urbanom opremom, - predvidjeti pješačke komunikacije za povezivanje gradskih područja s istočne i zapadne strane parka, s usmjerenjem ka glavnom ulazu speedway stadiona, - odrediti lokacije za postavu javne plastike, fontane ili sličnog. 4) Pejsažnim oblikovanjem potrebno je, ukoliko je to s biološkog stanovišta izvedivo, integrirati što je moguće više postojećeg kvalitetnog raslinja na površini čestice. 5) Unutar površine parka nije dozvoljeno postavljati kioske niti postavljati montažne građevine komercijalnih sadržaja. 6) Postojeći otvoreni kanal koji prolazi česticom potrebno je ukinuti u funkciji, a površinu koju zauzima integrirati u pejsažni prostor parka.

Članak 19a.

Članak 19a. 1) Na površinama namijenjenim za javna dječja i sportska igrališta /oznaka Z2/ potrebno je urediti parkovni prostor za odmor i rekreaciju. 2) Unutar čestica je moguća gradnja jednog košarkaškog igrališta i dječjeg igrališta za manju djecu, te postava javne ili sakralne plastike. Stranica 3688 - Broj 24 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 04. listopada 2024. 3) Unutar površina se mogu uređivati šetnice i postavljati klupe za odmor. 4) Na čestici broj 12 je dodatno moguće urediti javni pješački trg.

Članak 20.

Članak 20. 1) Na površinama s namjenom javna zaštitna i parkovna površina uz ulični koridor /oznaka Z3/ potrebno je urediti parkovni prostor za poboljšanje mikroambijenta stambenog naselja, u smislu zaštite od negativnog utjecaja ceste uz akumulacijsko jezero HE Dubrava, a koja ima županijski značaj. 2) Površinu je potrebno oblikovati kao javni park, na način da se omogući pješačka komunikacija od ulice UK1 kontinuirano prema sportsko rekreacijskoj zoni, planiranoj istočno od obuhvata ovog DPU. 3) Unutar parka potrebno je predvidjeti izvedbu šetnica u parternom opločenju primjerenom prostoru, uz koji je potrebno predvidjeti postavu primjerene urbane opreme, a moguća je postava sportskih naprava i dječjih igrala, javne plastike, fontane ili sličnog.

Članak 21.

Članak 21. 1) Površina ugostiteljsko – turističke namjene /oznaka T/ namijenjena je formiranju građevne čestice i izgradnji kompleksa sportskog hotela i sportskih dvorana, te otvorenih sportskih igrališta s pratećim sadržajima. 2) Sadržaji hotelskog kompleksa i sportskih sadržaja određuju se temeljem posebnih propisa iz sektora turizma i sporta. 3) Pomoćne prostore (skladišta, servisno gospodarsko dvorište, garaže, prostor za skupljanje otpada i slične prostore) potrebno je oblikovati na način da budu zaštićeni od pristupa i pogleda. 4) Broj etaža građevine određuje se prema grafičkom prikazu: - za područje namijenjeno gradnji unutar prvih 15,0 m od linije regulacije UK11 (LC20039) najviše 2 etaže i to E=P+1K, - za područje namijenjeno gradnji dublje od 15,0 m od linije regulacije UK11 (LC20039) najviše 4 etaže i to E=P+3K, od čega do 20% tlocrtne površine građevine hotela može imati 5 etaža i to E=P+4K. 5) Najveći koeficijent izgrađenosti kig= 0,35. 6) Najveći koeficijent iskoristivosti kis= 1,5. 7) Najveća visina vijenca (V) utvrđuje se: - za područje namijenjeno gradnji unutar prvih 15,0 m od linije regulacije UK11 (LC20039) V=8,0 m, - za područje namijenjeno gradnji dublje od 15,0 m od linije regulacije UK11 (LC20039) u dijelu s 4 etaže V=14,0 m, a u dijelu s 5 etaža V=17,0 m. 8) Minimalno 20% ukupne površine građevne čestice treba biti izvedeno kao zelena površina, u što se ne uračunavaju površine zatravnjenih parkirališta, a uračunava se površina zemljanih sportskih terena.

Članak 21.

9) Kolni prilaz osigurava se s LC 20039 i posredno preko planiranog parkirališta na UK23. 10) Parkirališni i garažni prostori dimenzioniraju se prema poglavlju 3.1.2. ovih odredbi, pri čemu se parkirališta mogu osigurati u okviru površine ugostiteljsko – turističke namjene i na površini parkirališta koje neposredno graniči s površinom ugostiteljsko – turističke namjene.
Članak 22. 1) Građevna čestica poslovno – stambenog kompleksa /oznaka K1/ namijenjena je rekonstrukciji postojeće građevine u arhitektonski kompleks trgovačkog sadržaja u kombinaciji s višestambenim stanovanjem. 2) Prizemni dio kompleksa može sadržavati - trgovačke sadržaje s priručnim skladištima i manipulativnim prostorom - ugostiteljske sadržaje - prostore za tihe i čiste uslužne djelatnosti (frizerski i slični saloni, fotograf, postolar i slično) - garažni prostor - ulaz na katni, višestambeni dio kompleksa - prostor za stambene servise (zajednički prostori, zajednička garaža ili parkiralište, prostor za skupljanje otpada i slično). 3) Proizvodne i komunalno – servisne djelatnosti unutar građevne čestice nisu dozvoljene. 4) Pomoćne prostore (skladišta, gospodarsko dvorište, garaže, prostor za skupljanje otpada i slične prostore) potrebno je oblikovati na način da budu sadržani unutar građevnog kompleksa i zaštićeni od pristupa i pogleda, a nikako ih se ne može locirati kao samostalne građevine na građevnoj čestici. 5) Na katnim etažama moguća je gradnja isključivo stambenog dijela arhitektonskog kompleksa, uz uvjet da ulaz u stambeni dio bude predviđen sa zasebnim vertikalnim komunikacijskim prostorom, odijeljenim od ostalih sadržaja kompleksa, odnosno da može funkcionirati kao zasebna višestambena zgrada kada je poslovni dio kompleksa zatvoren.

Članak 22.

6) Stambeni dio zgrade treba projektirati prema minimalnim standardima prostora stambene namjene iz poglavlja 5.2. 7) Preporuča se stambene jedinice orijentirati u smjeru istok – zapad. 8) Građevna čestica se ne smije ograđivati, ali se prema potrebi može ograditi servisno gospodarsko dvorište. 9) Broj etaža kompleksa određuje se: - u slučaju nadogradnje na postojeću konstrukciju najviše 3 etaže i to E=P+2K (prizemlje+2 kata) - ukoliko se rekonstrukcijom predviđa uklanjanje dijela postojeće građevine, zamjenska gradnja pretežito višestambenog dijela kompleksa može se predvidjeti s 4 nadzemne etaže i to E=P+3K (prizemlje+3 kata) - ukoliko je tehnički izvedivo moguće je rekonstrukcijom dijelom izvesti i podzemnu etažu u funkciji garaže. 10) Najveći koeficijent izgrađenosti utvrđuje se zasebno za prizemni dio kompleksa i katove: - za prizemlje kig = 0,4 - za katove (svaki pojedinačno) kig = 0,2. 11) Najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice kis= 0,8. 12) Najveća visina vijenca kompleksa utvrđuje se s 13,0 m. 13) Minimalno 20% ukupne površine građevne čestice treba biti izvedeno kao zelena površina, u što se ne uračunavaju površine zatravnjenih parkirališta. 14) Kolni prilaz višestambenom dijelu kompleksa potrebno je u potpunosti odijeliti od kolnog prilaza gospodarskom dvorištu trgovačkog dijela. 04. listopada 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 24 - Stranica 3689 15) Na građevnoj čestici je potrebno je osigurati: - parkiralište za potrebe zaposlenih i parkiranja korisnika poslovnog dijela kompleksa - parkiralište ili garažni prostor za dostavu, sa servisnim dvorištem - parkirališni ili garažni prostor za stambene sadržaje.

Članak 22.

16) Parkirališni i garažni prostori dimenzioniraju se prema poglavlju 3.1.2. ovih odredbi.
Članak 23. 1) Osnovna namjena građevne čestice broj 9. je poslovna, pretežito trgovačka /oznaka K2/, u funkciji trgovački centar dnevne opskrbe, širokog asortimana. 2) Ugostiteljski sadržaj predviđen je kao prateći. 3) Proizvodne i komunalno – servisne djelatnosti unutar građevne čestice nisu dozvoljene. 4) Pomoćne prostore (skladišta, servisno gospodarsko dvorište, garaže, prostor za skupljanje otpada i slične prostore) potrebno je oblikovati na način da budu sadržani unutar građevnog kompleksa i zaštićeni od pristupa i pogleda, a nikako ih se ne može locirati kao samostalne građevine na građevnoj čestici. 5) Najviše 2 kolna prilaza potrebno je osigurati s istočno postavljene Ulice Zrinskih, odnosno s LC 20036. 6) Unutar dijela građevne čestice s poslovnom, pretežito trgovačkom namjenom potrebno je osigurati: - parkiralište za potrebe zaposlenih i parkiranja korisnika - parkiralište ili garažni prostor za dostavu, sa servisnim dvorištem. 7) Parkirališni i garažni prostori dimenzioniraju se prema poglavlju 3.1.2. ovih odredbi. 8) Građevna čestica se ne smije ograđivati, ali se prema potrebi može ograditi servisno gospodarsko dvorište. 9) Broj etaža građevine određuje se s najviše 2 etaže i to E=P+1K (prizemlje+1 kat). 10) Najveći koeficijent izgrađenosti utvrđuje se zasebno za prizemlje i zasebno za katni dio građevine: - za prizemlje kig = 0,4 - za kat kig = 0,2. 11) Najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice kis= 0,6.

Članak 23.

12) Najveća visina vijenca utvrđuje se s 11,5 m. 13) Minimalno 20% ukupne površine građevne čestice treba biti izvedeno kao zelena površina, u što se ne uračunavaju površine zatravnjenih parkirališta, a uračunava se površina dijela čestice utvrđena u namjeni javno dostupne parkovne površine. 14) Na južnom dijelu čestice obavezno je uređenje područja kao javno dostupne parkovne površine /oznaka Z5/ i to: - sadnjom visokog raslinja – bjelogoričnih stabala koja u punoj zrelosti dostižu najmanje 20,0 m visine i imaju raspon krošnje od najmanje 10,0 m, pri čemu broj stabala na utvrđenoj površini ne smije biti manji od 5 - sadnjom ukrasnog grmlja i drugog niskog raslinja - izvedbom pješačkog pristupa - postavom urbane opreme - klupa za sjedenje i slično. 15) Unutar područja javno dostupne parkovne površine / oznaka Z5/ zabranjena je: - prenamjena površina u smislu gradnje bilo kakvih građevina – nadzemnih ili podzemnih, uključujući i građevine infrastrukture (podzemna linijska i druga infrastruktura, trafostanice i slične građevine i oprema) - postava komercijalnih naprava (štandova, kioska i slično).

Članak 24.

Članak 24. 1) Površina sportsko – rekreacijske namjene /oznaka R1/ namijenjena je uređenju površina i gradnji otvorenih sportskih i/ili rekreacijskih igrališta, a mogu se dodatno urediti pretežito opločene pješačke površine – javni trgovi, šetnice i pješačke staze, te dječja igrališta. 2) Unutar površine utvrđene grafički u kartografskim prikazima, moguće je formirati više zasebnih zemljišnih čestica s namjenama iz prethodnog stavka. 3) Drugi sadržaji nisu dozvoljeni.
Članak 25. 1) Građevna čestica br. 13 namijenjena je za javnu i društvenu, predškolsku namjenu. 2) Minimalno 30% površine građevne čestice treba biti izvedeno kao parkovna površina, u što se ne uračunavaju površine zatravnjenih parkirališta. 3) Servisni prostori (servisna dvorišta, prostori za otpad, energetski sustavi i slično) trebaju biti integrirani unutar osnovne građevine. 4) Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice određuje se s kig=0,4, a najveći koeficijent iskoristivosti kis=1,0. 5) Broj etaža građevine određuje se s najviše 3 etaže i to podrum+prizemlje+1 kat, a najveća visina vijenca s 9,0 m. 6) Ravni krov ili skriveni kosi krov nije moguće rekonstruirati naknadnom izvedbom kosog krova nagiba većeg od 10°. 7) Radi visoke razine podzemnih voda podrumsku etažu se ne preporuča izvoditi, a ako se izvodi potrebno je predvidjeti potrebne mjere zaštite od utjecaja podzemnih voda. 8) Na građevnoj čestici nije dozvoljeno postavljati kioske niti postavljati montažne prateće građevine komercijalnih sadržaja.

Članak 25.

9) Garažu, ukoliko se izvodi treba integrirati u osnovnu građevinu. 10) Broj, odnosno površina parkirališta (i garaža) za potrebe korisnika određuje se prema poglavlju 3.1.2. ovih odredbi.
Članak 25a 1) Na građevnim česticama namijenjenim za mješovitu, poslovnu i/ili stambenu namjenu /oznaka M3/, unutar površine za razvoj osnovnih građevina moguće je graditi jednu osnovnu građevinu višestambene ili poslovne namjene ili građevinu koja će objedinjavati stanovanje i poslovne sadržaje. 2) Građevne čestice nije moguće objedinjavati u jednu veću. 3) Stambeni dio osnovne građevine treba projektirati prema minimalnim standardima prostora stambene namjene iz poglavlja 5.2. 4) Sadržaji poslovne namjene odnose se isključivo na tihe i čiste djelatnosti - financija, tehničkih i poslovnih usluga (uredi), obrtničkih usluga (frizerske, pedikerske, manikirske i slične radnje), fitnes i plesne klubove, male Stranica 3690 - Broj 24 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 04. listopada 2024. ugostiteljske sadržaje (caffe bar, slastičarna i slično) i specijalizirane trgovine bez potrebe za većim manipulativnim prostorom (suveniri, zdrava hrana, drogerija, apoteka i slično). 5) Dijelovi građevina mogu se namijeniti za obavljanje tihih i čistih djelatnosti iz prethodnog stavka ukoliko: - su funkcionalno cjeloviti - su integrirani u osnovni korpus građevine - imaju odvojene ulaze od ulaza u stambeni dio građevine. 6) Servisni prostori za stambenu namjenu i poslovne djelatnosti (skladišta, servisna dvorišta, prostori za otpad, brojevi čestica način gradnje kig kis višejedinični 5, 6, 7, 14,15 0,3 1,2 VS 10) U slučaju gradnje suterena (S) visinska razlika poda prizemlja od kote uređenog terena se ne ispituje.

Članak 25a.

11) Visina atike iznad vijenca građevine ne smije biti viša od 70,0 cm. 12) Ravni krov ili skriveni kosi krov treće nadzemne etaže, nije moguće rekonstruirati naknadnom izvedbom kosog krova nagiba većeg od 10°. 13) Broj, odnosno površina parkirališta i/ili garažnih mjesta određuje se prema poglavlju 3.1.2. ovih odredbi, a sve ih je potrebno osigurati unutar vlastite čestice. 14) Minimalno 20% ukupne površine građevne čestice treba biti izvedeno kao zelena površina, u što se ne uračunavaju površine zatravnjenih parkirališta. 15) Pojedinu građevnu česticu moguće je ograditi zelenom ili niskom prozračnom gradom visine do 1,20 m.

Članak 26.

Članak 26. 1) Na građevnim česticama namijenjenim za mješovitu, pretežito višestambenu namjenu /oznaka M2/, unutar površine za razvoj osnovnih građevina moguće je graditi po jednu višestambenu građevinu. 2) Građevne čestice nije moguće objedinjavati u jednu veću. brojevi čestica način gradnje kig kis nadzemno 258 višejedinični VS 0,3 0,9 254, 255, 256, 257 višejedinični VS 0,3 1,0 9) Višestambenu zgradu se obavezno oblikuje primjenom ravnog krova ili kosog krova nagiba do 10°, za koji se preporuča da ga se oblikuje kao skriveni kosi krov. 10) Minimalno 20% površine građevne čestice treba biti izvedeno kao parkovna površina, u što se ne uračunavaju površine zatravnjenih parkirališta. 11) Broj, odnosno površina parkirališta i/ili garažnih mjesta određuje se prema poglavlju 3.1.2. ovih odredbi, a sve ih je potrebno osigurati unutar vlastite čestice. 12) Gradnja pratećih i pomoćnih građevina na građevnim česticama nije dozvoljena. energetski sustavi i slično) trebaju biti integrirani unutar osnovne građevine. 7) Pomoćne i prateće građevine na građevnoj čestici nije dozvoljeno graditi, izuzev jedne pomoćne prizemne slobodnostojeće građevine površine do 20,0 m2 u funkciji spremišta za skupljanje otpada za potrebe osnovne građevine. 8) Najmanji broj zasebnih korisničkih jedinica unutar pojedine osnovne građevine je 6, a najveći broj nije ograničen. 9) Uvjeti i način gradnje utvrđuju se prema sljedećoj tabeli: V E Emin 4 /Po+P+2K/ ili 11,0 3 /P+1K+Pk (NE)/ 4 / S+P+2K 3) Višestambene građevine potrebno je locirati unutar područja za razvoj građevina.

Članak 26.

4) Površina područja za razvoj građevine i njena udaljenost od međe čestice utvrđuje se prema kartografskom prikazu br. 4. „Uvjeti gradnje“. 5) Isključivo u prizemlju višestambene građevine može se organizirati jedan ili više poslovnih prostora za obavljanje tihih i čistih djelatnosti - financija, tehničkih i poslovnih usluga (uredi), obrtničkih usluga (frizerske, pedikerske, manikirske i slične radnje) mali ugostiteljski sadržaji (caffe bar, slastičarna i slično), te specijalizirane trgovine bez potrebe za većim manipulativnim prostorom. 6) Stambeni dio zgrade treba projektirati prema minimalnim standardima prostora stambene namjene iz poglavlja 5.2. 7) Poslovni sadržaji unutar višestambene zgrade nisu obavezni, a ukoliko ih se predviđa mogu zauzimati najviše 50% neto površine prizemlja zgrade, u što se uračunavaju i površine pratećih servisa za poslovne sadržaje (skladišta, servisna dvorišta, prostori za otpad, energetski sustavi i slično) i trebaju imati vlastite ulaze. 8) Uvjeti i način gradnje razlikuju se ovisno o broju građevne čestice i utvrđeni su kartografskim prikazom broj 4. „Uvjeti gradnje“ i sljedećom tabelom: minimalni broj V E Emin stanova 10,5 4 /Po+P+2K/ 3 /P+1K+NE/ 12 14,0 5 /Po+P+3K/ 3 /P+2K/ 16 13) Izuzetno od prethodnog stavka, na građevnoj čestici je moguće predvidjeti gradnju pomoćne građevine za skupljanje komunalnog otpada, pod uvjetom da je od najbližeg stambenog prostora susjedne zgrade udaljena najmanje 10,0 m. 14) Unutar građevnih čestica nije dozvoljeno postavljati kioske.

Članak 26.

15) Pojedinačne građevne čestice nije dozvoljeno ograđivati.
Članak 27. 1) Na građevnim česticama namijenjenim za mješovitu, pretežito stambenu namjenu /oznaka M1/, unutar površine 04. listopada 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 24 - Stranica 3691 za razvoj osnovnih građevina moguće je graditi po jednu građevinu osnovne namjene i to: - individualnu stambenu građevinu, - stambeno-poslovnu građevinu ili - poslovnu građevinu. 2) Najviše dvije susjedne građevne čestice /oznake M1/ i to brojeva od 22 do 89, moguće je spojiti u jednu veću, te je dodatno moguće objediniti čestice brojeva 193 i 194, uz uvjet da se zadovolje uvjeti broja i vrste dozvoljenih građevina na jednoj (objedinjenoj) građevnoj čestici iz stavka 1. ovog članka, dok čestice ostalih brojeva u ovoj namjeni nije dozvoljeno spajati. 3) Ukupni broj dozvoljenih zasebnih korisničkih jedinica (stambene i/ili poslovne namjene) na pojedinoj građevnoj čestici (uključujući i objedinjene prema stavku 2. ovoga članka) može iznositi najviše ZKJ=3, a sve ih se obavezno smještava unutar osnovne građevine. 4) OSNOVNA GRAĐEVINA treba se locirati na građevnom pravcu određenom u kartografskom prikazu br. 4. „Uvjeti gradnje“. 5) Najveći koeficijent izgrađenosti građevnih čestica određuje se s kig=0,4, a najveći koeficijent iskoristivosti kis=1,2. 6) Broj etaža građevine određuje se s najviše 4 etaže i to podrum+prizemlje+1 kat+potkrovlje. 7) Visina vijenca osnovne građevine može biti najviše 7,0 m. 8) Radi visoke razine podzemnih voda podrumsku etažu se ne preporuča izvoditi, a ako se izvodi potrebno je predvidjeti potrebne mjere zaštite od utjecaja podzemnih voda.

Članak 27.

9) Na građevnim česticama od broja 67 do broja 70 moguće je uz osnovnu stambenu graditi jednu prateću poslovnu građevinu, dok na ostalim česticama NIJE MOGUĆE GRADITI PRATEĆE GRAĐEVINE uz osnovnu. 10) Djelatnosti koje se na česticama od broja 20 do broja 66 i od broja 71 do broja 253 mogu obavljati u poslovnim ili stambeno-poslovnim građevinama osnovne namjene su djelatnosti: - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga i informacijskih djelatnosti (uredi), - obrtničkih usluga (frizerske, krojačke, postolarske, optičarske, fotografske i slične radionice,), - specijalizirane manje trgovine (ljekarne, trgovine kućnim ljubimcima koje uključuju ambulante za male životinje, kladionice, videoteke i slično), - ugostiteljskih djelatnosti bez sadržaja koji utječu na povećanje razine buke ili zagađenja okoline (kavane i restorani) i - usluga iz oblasti društvenih djelatnosti (predškolskog odgoja, dopunskog obrazovanja, primarne zdravstvene zaštite i skrbi za starije osobe, fizioterapija, fitness i slično). 11) Djelatnosti koje se na česticama od broja 67 do broja 70 mogu obavljati u pratećim građevinama poslovne namjene su djelatnosti iz alineja od 1 – 4, stavka 10. ovog članka. 12) Prateću građevinu treba locirati iza osnovne građevine, na istoj strani kao i osnovnu, a može se protezati i izvan područja gradnje osnovne građevine određenom prema kartografskom prikazu br. 4. „Uvjeti gradnje“. 13) Međusobna udaljenost osnovne i prateće građevine ne može biti manja od 4,0 m. 14) Visina vijenca prateće građevine može biti najmanje 3,00 a najviše 4,80 m.

Članak 27.

15) Uz osnovnu građevinu na čestici je moguće graditi jednu ili više POMOĆNIH GRAĐEVINA za redovnu upotrebu stambene građevine i to garaže za osobna vozila, spremišta, vrtne paviljone, vrtne fontane i slične građevine. 16) Pomoćne građevine je potrebno locirati unutar područja za razvoj tlocrta osnovne ili pomoćnih građevina, odvojeno od građevine osnovne (ili prateće) namjene ili u kompleksu s njom. 17) Ako se pomoćne građevine lociraju unutar područja za razvoj tlocrta osnovne građevine obavezno se trebaju graditi iza osnovne građevine. 18) Izuzetno od prethodnog stavka: - garažu je moguće integrirati u volumen osnovne građevine, u skladu sa stavkom 7. ovog članka, a - fontane i vrtne paviljone površine do 4,0 m2 i visine sljemena do 2,5 m mogu se locirati i ispred građevne linije osnovne građevine, ali najmanje 3,0 m udaljeno od svih međa građevne čestice. 19) Kada se pomoćna građevina locira unutar površine za razvoj pomoćnih građevina koja se proteže do stražnje međe građevne čestice, moguće ju je graditi kao dvojnu na međi, uz uvjet: - da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, odnosno da su zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine i druge objekte, - da se u zidu prema susjednoj čestici ne izvode otvori i istaci, - da je nagib krovnih ploha građevine orijentiran na pripadajuću joj česticu, - da se odvod krovne vode i snijega s građevine riješi na pripadajućoj joj čestici. 20) Izuzetno od stavka 16. ovog članka, jedna prizemna pomoćna građevina (garaža, spremište, alatnica i slično), se na česticama brojeva od 90 do 253 može graditi i izvan područja za razvoj građevina uz poštivanje slijedećih uvjeta: