GLASNIK

Arhiva › 2024. › SGMŽ 23

SGMŽOpćina Sveta Marija · 27. rujna 2024. · KLASA 240-08/24-01/03 · URBROJ 2109-24-24-1

Odluka o donošenju Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Sveta Marija

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 3577

Članak 3.

TOR 160 10(20)/0,4 TOR 250 10(20)/0,4 TOR 160 10(20)/0,4 TOR 100 10(20)/0,4 TOR 100 10(20)/0,4 TOR 250 10(20)/0,4 KTS 100 10(20)/0,4 KTS 160 10(20)/0,4 1.280 Izvor: HEP ODS D.O.O. Elektra Čakovec Legenda: TOR – tornjić – zidana KTS – kabelska Stranica 3578 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. rujna 2024. Popis dalekovoda na području Općine Sveta Marija u nadležnosti HEP ODS d.o.o. Elektra Čakovec nalazi se u sljedećoj tablici. Tablica 15. Popis i ukupna duljina dalekovoda u nadležnosti HEP ODS d.o.o. Elektra Čakovec šifra Naziv Mjesto D185 SVETA MARIJA – HE DUBRAVA duljina Količina stupova Naponska (m) Beton drveni razina (kV) SVETA MARIJA 385 2 4 10 D205 KOTORIBA – SV. MARIJA op. SVETA MARIJA 720 7 0 10(20) D03 PRELOG – KOTORIBA op. SVETA MARIJA 3.035 16 0 35 D11 KOTORIBA – HE „DUBRAVA“ op. SVETA MARIJA 400 3 0 35 Ukupno: 4 4.540 28 4 Izvor: HEP ODS D.O.O. Elektra Čakovec Na području Općine Sveta Marija nalaze se tj. postoje objekti prijenosne mreže (dalekovodi i transformatorske stanice (rasklopno postrojenje) nazivnog napona 110 kV odnosno 400 kV), sve u nadležnosti Hrvatskog operatora prijenosnog sustava d.d., Prijenosnog područja Zagreb. • TS 110/35/20 kV HE dUBRAVA − Transformatori: BT1 110/35 kV – 20 MVA (nadležnost HEP – Proizvodnja d.o.o.), BT2 110/35 kV – 20 MVA (nadležnost HOPS d.d., PrP Zagreb) − Mrežni transformator TR 110/35 kV – 40 MVA (nadležnost HOPD d.d., PrP Zagreb) Adresa: Glavna 70, 40326 Sveta Marija • dV 2x400 kV ŽERJAVINEC – CIRKoVCE/ ŽERJAVINEC – HEVIZ (bivši naziv voda dV 2x400 kV ŽERJAVINEC – HEVIZ 1 i 2) – Hrvatska dionica mežudržavnog visokonaponskog dalekovoda DV 2x400 Kv u nadležnosti Hrvatskog operatora prijenosnog sustava d.d., Prijenosnog područja Zagreb − Godina izgradnje: 1999./2022.

Članak 3.

− Duljina voda na području RH: 97,8 km DV ŽERJAVINEC – HEVIZ (HUN) – do ganice s Republikom Mađarskom) 99,0 km (DV ŽERJAVINEC – CIRKOVCE (SLO) – do granica s Republikom Slovenijom) − Duljina voda na području Općine Sveta Marija: ≈ 4,8 km − Vodiči: Al/Fe 3x2x490/65 mm2 (DV ŽERJAVINEC – HEVIZ) Al/Fe 3x2x490/65 mm2 / Al/Fe 3x3x490/65 mm2 (DV ŽERJAVINEC – CIRKOVCE) − Zaštitno uže: OPGW − Izolatori: kapasti stakleni tipa U-160BS (DV ŽERJAVINEC – HEVIZ i DV ŽERJAVINEC – CIRKOVCE) silikonski štapni izolatori (DV ŽERJAVINEC – CIRKOVCE) − Broj stupova na području RH: 259 (DV ŽERJAVINEC – HEVIZ (HUN) – do granice s Republikom Mađarskom) 262 (DV ŽERJAVINEC – CIRKOVCE (SLO) – do granice s Republikom Slovenijom) − Broj stupova na području Općine Sveta Marija: 13 − Tip stupova: čelično rešetkasti tipa “BAČVA” − Tip stupova na području Općine Sveta Marija: čelično rešetkasti tipa “BAČVA” • dV 110 kV KoPRIVNICA – HE dUBRAVA − Godina izgradnje: 1986. − Duljina voda: 17,1 km − Duljina voda na području Općine Sveta Marija: ≈3,9 km − Vodiči: Al/Fe 3x240/40 mm2 − Zaštitno uže: OPGW − Izolatori: kapasti stakleni KT-120 − Broj stupova: 50 − Broj stupova na području Općine Sveta Marija: 7 − Tip stupova: čelično rešetkasti tip “JELA” − Tip stupova na području Općine Sveta Marija: čelično rešetkasti tipa “JELA” • dV 110 kV PRELoG – HE dUBRAVA − Godina izgradnje: 1988. − Duljina voda: 10,1 km − Duljina voda na području Općine Sveta Marija: ≈3,9 km − Vodiči: Al/Fe 3x240/40 mm2 − Zaštitno uže: AlMg1/Fe 95/55 mm2 − Izolatori: Kapasi stakleni tipa KT-120 − Broj stupova: 30 − Broj stupova na području Općine Sveta Marija: 12 − Tip stupova: čelično rešetkasti tipa “JELA” − Tip stupova na području Općine Sveta Marija: čelično rešetkasti tipa “JELA” Postrojenje HE Dubrava u nadležnosti je HEP – Proizvodnja d.o.o..

Članak 3.

2.3.5.2. Plinovod Plinoopskrba na području Općine Sveta Marija je u nadležnosti Međimurje – plina d.o.o.. Plinovodi su izvedeni PE – HD cijevima prema „API“ standardu. Cijevima protječe prirodni plin u kojem ima 92-96% metana. U sustavu plinovoda odnosno plinskoj mreži na području Općine Sveta Marija nalaze se 4 mjerno – regulacijske stanice (u daljnjem tekstu MRS). U D. Mihaljevcu u ul. Palih Boraca nalazi se jedna redukcijska stanica koja reducira srednje tlačni plinovod (3 bar) na nisko tlačni plinovod (0,1 bar). U Svetoj Mariji nalaze se tri redukcijske stanice. U ul. Andrije Habuša i Vladimira Nazora 27. rujna 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 3579 nalaze se dvije koje reduciraju srednje tlačni plinovod (3 bar) na nisko tlačni plinovod (0,1 bar), dok se treća nalazi pored groblja koja reducira visoko tlačni plinovod (12 bar) na srednje tlačni plinovod (3 bar). Na području općine nema odorizacijskih stanica. Broj kućanstva u sustavu plinoopskrbe: 587. Broj pravnih osoba u sustavu plinoopskrbe: 31. Broj korisnika u sustavu plinoopskrbe: 618. 2.3.5.3. Vodoopskrba Na području Općine Sveta Marija vodoopskrbu obavljaju Međimurske vode d.o.o., za naselje Sveta Marija i Donji Mihaljevec. Broj korisnika u sustavu vodoopskrbe je 893. Broj kućanstava u sustavu vodoopskrbe je 851. Broj pravnih osoba u sustavu vodoopskrbe je 36. U oba naselja u Općini je izvedena vanjska hidrantska mreža. U naselju Sveta Marija je ukupno 2 nadzemna i 83 podzemnih hidranata, dok u naselju Donji Mihaljevec su 2 nadzemna i 57 podzemnih hidranata. Pregled hidranata se obavlja redovito od strane DVD – a određenog naselja. Ukoliko se pronađu nedostaci na hidrantima, obavještavaju se Međimurske vode d.o.o. te se isti u kratkom vremenu otklone.

Članak 3.

Ujedno se ispitivanje hidranata obavlja prilikom redovitog ozračivanja hidrantske mreže više puta godišnje. Tlak i protok variraju u ovisnosti od doba dana i godine. Vodosprema, filterskih, crpnih i klorinatorskih stanica na području Općine nema. 2.3.5.4. Pošta i telekomunikacija Fiksna telekomunikacijska mreža je za područje Općine uspostavljena, kao i mreža mobilnih telekomunikacija (1 bazna postaja Cronet nalazi se zapadno od naselja). Pristupna razina (mjesna centrala-LIM) nalazi se u oba naselja a kroz naselja prolaze spojni svjetlovodni kabeli (SVK) dostatnih kapaciteta. Mreža poštanskog prometa za područje Općine uspostavljena je jedinicom poštanske mreže br. 40326 u Svetoj Mariji, koja je nadležna za oba naselja. 2.3.5.5. Promet Prometna infrastruktura na području Općine opisana je u Poglavlju 2.1.7. ove Procjene. 2.3.5.6. Zdravstvo Zdravstveni kapaciteti na području Općine navedeni su u Poglavlju 2.2.2 ove Procjene. 2.3.5.7. Nacionalni spomenici i vrijednosti Nacionalni spomenici i kulturna baština na području Općine obrađeni su u Poglavlju 2.4.2 ove Procjene. 2.4. PRIRodNo – KULTURNI PoKAZATELJI NA PodRUČJU oPćINE 2.4.1. Zaštićena područja Na području Općine Sveta Marija nalaze se sljedeća zaštićena područja od lokalnog značaja: 1) Regionalni park Mura – drava Regionalni park je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora velike bioraznolikosti i/ili georaznolikosti, s vrijednim ekološkim obilježjima i krajobraznim vrijednostima karakterističnim za područje na kojem se nalazi. Uredbom o proglašenju Regionalnog parka Mura – Drava („Narodne Novine“ broj 22/11.) čitav tok rijeke Mure i Drave je zaštićen u kategoriji regionalnog parka.

Članak 3.

Obuhvaća poplavno područje formirano duž riječnih tokova, a uključuje i prijelazno područje s poljoprivrednim površinama i manjim naseljima uz rijeke sve do ušća Drave u Dunav kod Aljmaša. Proteže se kroz pet županija: Međimursku, Varaždinsku, Koprivničko - križevačku, Virovitičko - podravsku i Osječko - baranjsku županiju, u ukupnoj površini od 87.680,52 ha. Svrha zaštite ekosustava Regionalnog parka Mura - Drava je očuvanje prirodnih tipova staništa ugroženih na državnoj i europskoj razini, svih svojti koje na njima obitavaju, očuvanje izuzetnih krajobraznih vrijednosti, geološke baštine te kulturno tradicijske baštine. Na prostoru Općine Sveta Marija Regionalni park Mura – Drava prostire se sjeverno od građevinskog područja naselja i poklapa se s granicom Značajnog krajobraza rijeke Mura i južno od crte akumulacijskog jezera i dovodnog kanala HE Donja Dubrava prema starom koritu Drave. Poseban značaj ovom prostoru daju vlažna staništa poplavljenih šuma, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci, napuštena korita, meandri i sprudovi. Slika 6: Regionalni park Mura – Drava Izvor: PPU Općine Sveta Marija Slika 7: Značajni krajobraz rijeke Mure na području Općine Sveta Marija Izvor: PPU Općine Sveta Marija Stranica 3580 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. rujna 2024. Od donošenja PPUO Sveta Marija („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 15/04) granica i obuhvat značajnog krajobraza rijeke Mure nisu se promijenili. Temeljem Uredbe o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (NN broj 80/19., 119/23.) proglašena je Ekološka mreža Republike Hrvatske te predstavlja područja ekološke mreže Europske unije Natura 2000. Ekološku mrežu RH (mrežu Natura 2000)

Članak 3.

čine područja očuvanja značajna za ptice – POP (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih staništa te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od međunarodne važnosti) i područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove - POVS (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju). Područja Ekološke mreže na području Općine Sveta Marija su: 1) Područja očuvanja značajna za ptice (POP): HR1000014 Gornji tok Drave HR1000013 Dravske Akumulacije 1) 2. Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) HR5000014 Gornji tok Drave (od Donje Dubrave do Terezinog polja) HR2001307 Drava – akumulacije Područje Ekološke mreže na području Općine Sveta Marija poklapa se s Regionalnim parkom Mura – Drava i zauzima površinu od 406,87 ha (Gornji tok Drave 282,83 ha; Dravske Akumulacije 124,04 ha). Crta razgraničenja između Gornjeg toka Drave i Dravske Akumulacije prolazi istočnim/ jugoistočnim rubom akumulacijskog jezera. 2.4.2. Kulturno – povijesna baština • Župna crkva uznesenja Marijina, • Kurija župnog dvora, • Pil Bogorodice, • Javna plastika (pilovi, raspela) – Pil Majke Božje, Raspelo na groblju, mala kapela Svetog Antuna Padovanskog – spomen obilježje, Kameno raspelo • Sakralna građevina (kapelice, poklonci) – kapelica Svetog Pavla Pustinjaka (kapelica Svetog Florijana), poklonac Svetog križa, poklonac Tužnog Krista, poklonac Majke Božje.

Članak 3.

• Civilna građevina (evidentirano i predloženo za zaštitu na lokalnoj razini) – tradicijska građevina, Ulica Matije Gupca, tradicijski stambeni kompleks, Sveta Marija stara škola, Donji Mihaljevec – visoka prizemnica, Sveta Marija – skromne tradicijske građevine, Sveta Marija – tradicijska stambena građevina iz 1876.god., Donji Mihaljevec – tradicijska stambena arhitektura – prvomajska ulica 11., Donji Mihaljevec – tradicijska stambena građevina, Sveta Marija – tradicijska stambena građevina, Ulica Sndrije Habuša Tablica 16. Pregled zaštićenih kulturnih dobara na području Općine Vrsta Registarski Naziv kulturnog Adresa kulturnog broj dobra dobra Inventar iz Pokretno crkve Uznesenja Sveta Z - 5408 kulturno dobro Blažene Djevice Marija (zajedničko) Marije Svetomarska Sveta Z - 3403 Nematerijalno mikrotoponimija Marija Tradicijsko umijeće izrade Sveta Z - 4227 Nematerijalna čipke na području Marija Svete Marije Orgulje u crkvi Pokretno Uznesenja Sveta Z - 1811 kulturno dobro Blažene Djevice Marija (zajedničko) Marije Crkva Uznesenja Sveta Blažene Djevice Marija, Nepokretna Z - 1121 Marije, kurija Andrije pojedinačna župnog dvora i Habuša pil Bogorodice 25A Izvor: Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, 2024. god. 2.5. PoVIJESNI PoKAZATELJI Povijesni pokazatelji temeljeni su na prijašnjim događajima, odnosno prijetnjama koje su zadesile predmetno područje Općine Sveta Marija te nanijele značajne materijalne i novčane štete. 2.5.1. Prijašnji događaji • Odluka o proglašenju elementarne nepogode – suše, na području Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 7/07), • Odluka o proglašenju elementarne nepogode prekomjerne količine oborina na području Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 9/09), • Odluka o proglašenju elementarne nepogode suše na dijelu područja Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 16a/11), • Odluka o proglašenju elementarne nepogode mraza na području Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 9/12), • Odluka o proglašenju elementarne nepogode suše na području Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 9/12), • Odluka o proglašenju prirodne nepogode mraza (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 9/21), • Odluka o proglašenju prirodne nepogode tuče (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 11/22), • Odluka o proglašenju prirodne nepogode suše (“Službeni glasnik Međimurske županije” broj 13/22).

Stranica 3581

Članak 3.

27. rujna 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 3581 2.5.2. štete uslijed prijašnjih događaja Materijalne šteta u slučaju prirodnih nepogoda proglašenih u proteklih 20 godina na području Općine Sveta Marija prikazane su u sljedećoj tablici: Godina Vrsta prirodne nastanka R.Br. Prijavljena šteta nepogode prirodne nepogode 2. Suša 2007. 8.680.990,00 kn Prekomjerne 3. 2009. 3.771.053,28 kn oborine 4. Suša 2011. 10.615.978,28 kn 5. Mraz 2012. 1.773.431,16 kn 6. Tuča 2012. 1.918.821,26 kn 7. Suša 2012. 7.969.825,88 kn 8. Mraz 2021. 134.201,99 eur 9. Tuča 2022. 98.462,89 eur 10. Suša 2022. 247.853,56 eur 2.5.3. Uvedene mjere nakon događaja koje su uzrokovale štetu U cilju održavanja poljoprivrednog zemljišta sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju i sprečavanje nastanka štete na istom propisuju se sljedeće agrotehničke mjere: - minimalna razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta, - sprječavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem, - suzbijanje biljnih bolesti i štetnika, - korištenje i uništavanje biljnih ostataka, - održavanje organske tvari u tlu, - održavanje povoljne strukture tla, - zaštita od erozije. • Kako bi se višegodišnji nasadi zaštitili od šteta nastalih tučom, sve više poljoprivrednika postavlja zaštitne mreže, • Navodnjavanje, • Provedba agrotehničkih mjera, • Obrambeni sustav uz rijeku Muru čini desnoobalni nasip od ušća u Dravu kod Legrada do Novakovca, zatim nasipi “Podturen“, „Križovec“ „Sveti Martin“- u ukupnoj dužini 52,48 km.

Članak 3.

• Poslije velikih voda u kolovozu 2005. izgrađen je nasip Križovec (duljina 1,14 km, Izgrađen 2006.), te poslije poplave u 2009. godini nastavljen nasip za zaštitu Podturna (duljine 1,20 km) - dovršen pred kraj 2009. godine. 2.6. PoKAZATELJI oPERATIVNE SPoSoBNoSTI Operativne snage sustava civilne zaštite su svi prikladni i raspoloživi resursi operativnih snaga koji su namijenjeni provođenju mjera civilne zaštite. Sukladno odredbama članka 20. stavka 1. Zakona o sustavu civilne zaštite („Narodne Novine“ br. 82/15, 118/18, 31/20, 20/21, 114/22) mjere i aktivnosti u sustavu civilne zaštite provode sljedeće operativne snage sustava civilne zaštite: a) stožeri civilne zaštite, b) postrojba civilne zaštite opće namjene, c) operativne snage vatrogastva, d) operativne snage Hrvatskog Crvenog križa, e) operativne snage Hrvatske gorske službe spašavanja, f) udruge, g) postrojbe i povjerenici civilne zaštite, h) koordinatori na lokaciji, i) pravne osobe u sustavu civilne zaštite. 2.6.1. Popis operativnih snaga koje djeluju na području općine Stožer civilne zaštite Općine Sveta Marija imenovan je Odlukom o osnivanju Stožera civilne zaštite Općine Sveta Marija i imenovanju načelnika, zamjenika načelnika i članova Stožera (810-06/21-01/01, URBROJ: 2109/24-21-1, od 11.06.2021.god.). Pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite Općine Sveta Marija određene su Odlukom o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite Općine Sveta Marija (KLASA: 810-01/21-01/02, URBROJ: 2109-24-22-5, od 25.01.2022.god.).

Članak 3.

Povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici imenovani su Odlukom o imenovanju povjerenika i zamjenika povjerenika civilne zaštite na području Općine Sveta Marija (KLASA: 810- 06/17-01/03, URBROJ: 2109/24-17-1, od 28.06.2017.god.). Koordinatori na lokaciji imenovani su Odlukom o imenovanju koordinatora na lokaciji Općine Sveta Marija (KLASA: 810-07/21-01/01, URBROJ: 2109-24-21-1, od 02.12.2021. godine). • operativne snage sustava civilne zaštite općine Sveta Marija 1. Stožer civilne zaštite Općine Sveta Marija 2. Povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici 3. Koordinatori na lokaciji 4. Pravna osoba od interesa za sustav civilne zaštite; - Ma – Mi d.o.o., Sveta Marija, - Krov – commerce d.o.o., Sveta Marija, - Lim – Igrec d.o.o., Donji Mihaljevec, - Elektro – Panić d.o.o., Donji Mihaljevec 5. Operativne snage vatrogastva Općine Sveta Marija (DVD Sveta Marija, DVD Donji Mihaljevec). 6. Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS) – Stanica Čakovec 7. Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec 8. Udruge građana 3. IdENTIFIKACIJA PRIJETNJI I RIZIKA NA PodRUČJU oPćINE Identifikacija prijetnji jest početni korak u postupku izrade Procjene rizika. Prilikom identifikacije prijetnji potrebno je odrediti sljedeće: koje se sve prijetnje pojavljuju na području Općine, prostor na kojem se pojavljuju i način na koji mogu štetno, odnosno negativno utjecati na okoliš. Po identifikaciji, prijetnje se prikazuju u zbirnoj tablici s osnovnim opisom scenarija te najbitnijim učincima na društvene vrijednosti.

Članak 3.

Prikazuju se preventivne mjere i mjere odgovora, točnije reagiranja na prijetnju. Stranica 3582 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. rujna 2024. Kako bi se identificirale moguće prijetnje na području Općine korištena je Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku u kojoj se nalaze karte vjerojatnih rizika za zasebna područja, Smjernice za izradu procjene rizika od velikih nesreća za područje Međimurske županije u kojoj su navedene najvjerojatnije prijetnje koje mogu ugroziti područje i stanovništvo istog područja. Procjena rizika od velikih nesreća je izrađena na temelju scenarija za svaki pojedini rizik. 3.1. PoPIS IdENTIFICIRANIH PRIJETNJI I RIZIKA NA PodRUČJU oPćINE Identifikacija prijetnji prikazana je u nastavnoj tablici, koja ujedno služi i kao Registar rizika. Registar rizika dio je Smjernica za izradu procjena rizika od velikih nesreća za područje Međimurske županije. U nastavnoj tablici prikazan je registar rizika, odnosno potencijalnih prijetnji za područje Općine te u skladu s time u tablici su prikazane moguće posljedice te mjere odgovora na prijetnje. Tablica 17. Prikaz identifikacije prijetnji na području Općine - Registar rizika Utjecaj na društvene Mjere Prijetnja Kratki opis scenarija Preventivne mjere R.B.rizika vrijednosti odgovora Neočekivano veliki broj slučajeva neke bolesti, poglavito Preventivne DDD mjere, preventivna cijepljenja, Edukacija, održavanje higijene. U situaciji pojave određene zarazne, kao i bilo koje druge obavješćivanje, Brze intervencije epidemiološke i sanitarne bolesti u skoro isto vrijeme na cijepljenje, higijensko prijetnje posljedice po Epidemije i jednom području, naseljenom deratizacija epidemiološke 1. stanovništvo očitovale pandemije mjestu, gdje obitava veći broj higijensko djelatnosti u bi se u značajnom padu žitelja, tretira se kao epidemija.

Članak 3.

epidemiološka suradnji s ostalim životnog standarda i prekidu Same epidemije nastaju kod djelatnost, djelatnostima Zavoda uobičajenog načina života. velikih nesreća kao potres, poplava i sl. zaštita vode. za javno zdravstvo Međimurske županije i sanitarne inspekcije. Ekonomska analiza zdravstvenih učinaka i Zdravstvenim Toplinski val kao prirodna prilagodbe na klimatske mjerama prevencije pojava uzrokovana klimatskim promjene ukazuje na uz medijsku promjenama, nastaje naglo bez direktne i indirektne podršku u pružanju Ekstremne prethodnih najava, neočekivano posljedice na zdravlje pravovremenih vremenske za Međimursku županiju. Obavješćivanje od pojave ekstremnih informacija, a vezano 2. pojave – Toplina može biti okidač za i upozoravanje, temperatura uslijed uz zaštitu od vrućine Ekstremne uzrok mnogih zdravstvenih pružanje prve klimatskih promjena to su: ključan je i važan temperature stanja i izazvati umor, srčani pomoći. povećana smrtnost i broj čimbenik očuvanja udar ili konfuziju, inzult te ozljeda, povećan rizik od kardiološkog pogoršati postojeće stanje kod zaraznih bolesti, prehrana zdravlja, ali i zdravlja kroničnih bolesnika. i razvoj djece, negativan općenito. utjecaj na mentalno zdravlje Edukacija građana. i kardio-respiratorne bolesti. Štete od jakog vjetra moguće su u: građevinarstvu (ruše se krovovi i slabije U hladnom dijelu godine javljaju građevine), u elektroprivredi se prodori hladnog zraka sa i HPT prometu (kidaju sjevera i sjeveroistoka, te je u se električni i telefonski takvim vremenskim situacijama vodovi, ruše se nosači), u moguć jak, pa čak i olujni poljoprivredi i šumarstvu Ekstremne sjeveroistočni (NE) vjetar. U Poduzimanje (uzrokuje polijeganje vremenske ljetnim mjesecima dolazi do 3.

Članak 3.

preventivnih mjera, žitarica, osipanje zrna iz Upozoravanje. pojave – jakog miješanja zraka, razvijaju savjetovanje, klasa, prijelom stabljike, Vjetar se grmljavinski oblaci te se obavješćivanje. kidanje cvjetova, otresanje stvaraju uvjeti za ljetne oluje plodova, lom grana i koje karakterizira jak, odnosno cijelih stabla voćaka i olujni vjetar praćen pljuskom različitog šumskog drveća), kiše i grmljavinom, a nerijetko u prometu (opasnost za i tučom. cestovni promet, poradi rušenja stabala i grana na prometnice). 27. rujna 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 3583 Pojava se tuče, sugradice i ledenih zrna zajedničkim imenom naziva kruta oborina. Svojim intenzitetom nanose velike štete pokretnoj i nepokretnoj imovini kao i poljoprivredi. Kako bi se Edukacija i osposobljavanje građana s ciljem ublažavanja posljedica od Problemi u prometu, zaštitile poljoprivredne površine snježnih oborina i opskrba lokalne i i smanjile štete nastale od poledica. Potrebno regionalne samouprave, tuče, prije više od 30 godina u je redovito čišćenje problemi kod pružanja kontinentalnom dijelu Hrvatske, pločnika, pristupnih zdravstvenih usluga, osnovana je obrana od tuče. Ekstremne Rano putova, čišćenje štete na poljoprivrednim Državni hidrometeorološki vremenske obavješćivanje snijega i leda s vozila površinama, štete na 4. zavod provodi obranu od tuče na pojave - Tuča i upozoravanje, prije uključivanja u objektima. Pojava 2 ukupnoj površini od 24 100 km . (padaline) pripremljena promet i korištenje leda na objektima Sezona obrane od tuče traje od zimska služba.

Članak 3.

zimske opreme kritične infrastrukture 1. svibnja do 30. rujna kada tuča na vozilima. (elektroenergetika, može prouzročiti velike štete na Poštivanjem telekomunikacije, poljoprivrednim kulturama te na urbanističkih vodoopskrba) može učiniti ostaloj pokretnoj i nepokretnoj mjera u izgradnji znatne materijalne štete. imovini. Operativna se obrana provodi pomoću raketa, a od 1995. godine i prizemnim generatorima na osam Radarskih centara (RC). Svaki centar odgovoran je za svoj dio branjenog područja. Zbog svojih veoma malih dimenzija vodene kapljice oblaka mogu neko vrijeme lebdjeti u zraku. Spajanjem (koagulacijom) sitnih kapljica nastaju u oblacima krupnije kapi koje otežaju i padaju prema Zemlji. Sam proces stvaranja kapljica je dosta kompliciran. Vodena para prelazi u tekuće stanje kada je njena zasićenost dosegla 100%. objekata smanjit će se posljedice uzrokovane kišom i/ ili tučom. Poduzimanje zdravstvenih mjera prevencije, a vezano Prekomjerne oborine uz zaštitu od zaraze Međutim u oblaku zasićenost je mogu uzrokovati hidrične (npr. cijepljenje daleko iznad 100%, a sam proces infekcije. Do zaraze može ljudi i životinja, kondenzacije neusporedivo ako se otpadne vode prskanje biljaka sa Ekstremne «teže» bi počeo da nema tzv. pomiješaju s pitkom vodom, zaštitnim sredstvima vremenske 5. kondenzacijskih jezgri. Radi se pri čemu se mogu razboljeti i dr.). Odlična Obavješćivanje pojave – Kiša o sitnim česticama prašine ili samo one osobe koje piju organiziranost (padaline) soli koje vjetar ponese u zrak zaraženu vodu. Procjenjuje zdravstvenih, prilikom razbijanja valova o se da bi u slučaju navedenog veterinarskih i obalu. Prisutnost takvih čestica posljedice po stanovništvo agronomskih službi omogućuje proces kondenzacije bile katastrofalne. i inspekcijskih i na stupnju zasićenosti vodene pare i ispod 100%. Za padanje obilnih kiša iz oblaka vrlo je značajna prisutnost sitnih ledenih kristala koji se sublimiranjem i spajanjem s pothlađenim kapljicama povećavaju i postaju veliki kristali leda, brzo se na dnu oblaka otapaju i padaju kao kiša (pljusak).

Članak 3.

službi na području Međimurske županije. Padalina koja se pojavljuje od Posljedice mogu biti Ekstremne Savjetovanje, rujna do svibnja, pri čemu je smanjenje prinosa u vremenske provođenje najopasniji onaj koji se pojavi u poljoprivredi i povrtlarstvu. pojave agrotehničkih mjera i Upozoravanje. 6. vegetacijskom razdoblju. Ovu Mraz je štetan jer biljke – Mraz mjera zaštite okoliša pojavu karakterizira kratkotrajni mogu promrznuti zbog (padaline) i prirode. pad temperature prizemnog sloja niskih temperatura. U zraka do 0° C ili niže, u toplom posljednjih nekoliko godina, Stranica 3584 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. rujna 2024. dijelu godine, a može izazvati mraz koji se pojavio u kasno velike štete posebno kada se proljeće nanosi velike štete radi o voćarskim i povrtnim na plantažama voćaka kao i kulturama. Pojava, intenzitet na povrtlarskim kulturama. i trajanje mraza lokalnog je karaktera jer ovisi od nagiba i orijentacije terena, reljefa, vrste zemljišta i vegetacije. Mraz nastaje sublimacijom vodene pare na ohlađenim predmetima ili bilju kad je temperatura rosišta niža od 00C, a zrak se ohladi ispod rosišta. Prema nastanku možemo ga podijeliti na advekcijski, radijacijski i evaporacijski. Suša bi neimenovano utjecala na vodostaje rijeka, vodocrpilišta i Meteorološka suša ili dulje druge izvore vode za piće razdoblje bez oborina može (bunari) jer bi se razina uzrokovati ozbiljne štete u istih snizila u ovisnosti poljoprivredi, vodoprivredi od vremenskog trajanja te u drugim gospodarskim suše. Smanjenjem nivoa djelatnostima. Za poljodjelstvo i količine vode u vodnim mogu biti opasne suše koje objektima, otežala bi se Navodnjavanje, 7. Suša nastaju u vegetacijskom distribucija iste korisnicima, Upozoravanje.

Članak 3.

savjetovanje. razdoblju. Nedostatak oborina a mogućnosti pojave zaraze u duljem vremenskom (hidrična epidemija – razdoblju može, s određenim trbušni tifus, dizenterija, faznim pomakom uzrokovati i hepatitis) su veće. Nijedna hidrološku sušu koja se očituje štetna posljedica neće smanjenjem površinskih i imati drastičan utjecaj na dubinskih zaliha vode. snabdijevanje stanovništva hranom koji bi doveo u pitanje funkcioniranje Općine. Iz svega navedenog vidljivo je da na području Općine postoji opasnost od pojava klizišta pogotovo u slučaju ekstremnijih vremenskih neprilika ili potresa. Potrebno je postojeća Prilikom pojava novih, klizišta na području ili aktiviranja starih već Općine sanirati. saniranih klizišta bile bi Ako se u zoni Pojava klizišta pod utjecajem su ugrožene lokalne ceste ali zahvata prostornog geološke građe, geomorfoloških i određeni broj kuća. Ova plana u kojem procesa, fizičkih procesa elementarna nepogoda i u je predviđeno sezonskog karaktera (npr. svojoj najgoroj varijanti građenje nalaze oborine) te ljudskih aktivnosti neće dovesti u pitanje klizišta ili mjesta degradacija 8. (sječa vegetacije, način obrade funkcioniranje Općine. velikih erozija, Upozoravanje. tla – Klizišta tla, izgradnja cesta i drugo). Prometna povezanost nužno ih je označiti Iznenadno aktiviranje klizišta naselja Općine je dobra, u kartografskom može uzrokovati pojedinačne pa aktiviranjem klizišta na prikazu. Za prometne nesreće, te rezultirati pojedinim lokalnim cestama zone klizanja i materijalnim štetama. neće biti izoliranih dijelova erozije potrebno do kojih se ne bi moglo je predvidjeti doći. U slučaju aktiviranja urbanističke mjere klizišta i opasnosti za zaštite.

Članak 3.

stanovništvo, iste će biti potrebno evakuirati, za što Općina ima dovoljno snaga (vatrogasci, postrojba CZ opće namjene i ostale snage). 27. rujna 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 3585 Na području Općine teku i dva potoka, Bistrec-Rakovnica i Vidovečki Bistrec, u smjeru zapad-istok. Oba potoka imaju kišni (fluvijalni) režim protjecanja pa maksimalni Građenje nasipa vodostaj nastupa nakon velikih Opskrba vodom i odvodnja: te drugih radova padalina, najčešće u proljeće poremećaj u funkcioniranju, kojima se omogućuju i jesen. U cijelom toku kroz izlijevanje otpadnih voda, Uzbunjivanje i kontrolirani i Općinu regulirani su kanalima, a potapanje podruma, obavješćivanje, neškodljivi protoci na mjestima gdje je to potrebno zagađenja izvora vode. evakuacija, voda. Izgradnja i nasipima te je opasnost od Cestovni promet: prekidi Poplava zbrinjavanje, sustava ranog 9. poplava mala. Ako se ista i otežano obavljanje sklanjanje, upozoravanja, ipak desi, bit će ograničena na djelatnosti do otklanjanja spašavanje, edukacija i poljoprivredne površine. posljedica. pružanje prve osposobljavanje Prostor Općine Sveta Marija Proizvodnja i distribucija pomoći. operativnih snaga obuhvaća samo istočni kraj električne energije: sustava civilne zaštite jezera HE Dubrava - odvodni duži prekidi napajanja Općine. kanal s branom/postrojenje električnom energijom. hidroelektrane Dubrava. Dominantan sigurnosni utjecaj s učincima rušenja udarnim valom plavljenjem i posljedicama na područje Općine ima akumulacija jezera HE Dubrava.

Članak 3.

Potresi mogu uzrokovati Protupotresno sljedeće: veliki postotak projektiranje oštećenosti stambenih i građenje građevina, industrijske i Potres je elementarna nepogoda građevina sukladno komunalne infrastrukture, Uzbunjivanje i uzrokovana prirodnim odgovarajućim probleme u komunikaciji, obavješćivanje, događajem koji je vjerojatno tehničkim propisima neprotočne prometnice, evakuacija, najveći uzrok stradavanja ljudi i hrvatskim/ određen broj povrijeđenih zbrinjavanje, 10. Potres i uništenja materijalnih dobara. europskim normama. i poginulih, štetu na sklanjanje. Potresi su uzrok katastrofa Izgradnja sustava materijalnim i kulturnim Spašavanje, koje karakterizira brz nastanak, ranog upozoravanja. dobrima te okolišu, pružanje prve događaju se učestalo i bez Edukacija i nedovoljni kapaciteti za pomoći. prethodnog upozorenja. osposobljavanje zbrinjavanje ozlijeđenih operativnih snaga i evakuiranih itd. te sustava civilne sekundarne katastrofalne zaštite. opasnosti i posljedice. 3.1. odABRANI RIZICI TE RAZLoZI odABIRA RIZIKA NA PodRUČJU oPćINE Prema podacima navedenima u Procjeni rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2019. god., za Međimursku županiju izraženi su sljedeći rizici: • Ekstremne temperature • Epidemije i pandemije • Poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela • Potres • Klizišta Smjernicama za izradu procjena rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije od prosinca 2016. god., u tablici 1. prikazana je identifikacija prijetnji na području Međimurske županije, a koja ujedno služi i kao registar rizika.

Članak 3.

Prijetnje navedene u tablici 1. Smjernica, pod brojevima 1., 2., 3., 4. i 5 su prijetnje od kojih postoji veliki rizik za prostor Međimurske županije te gradovi i općine, bez obzira što oni sami nemaju posebno izrađen rizik, iste moraju obraditi u svojim procjenama rizika od velikih nesreća. Ukoliko neki grad ili općina pored prvih pet rizika smatra potrebnim obraditi i rizike od 6 do 10 iz tablice 1. Smjernica, ili neke neidentificirane rizike na županijskoj razini, slobodno to može učiniti. Popis prijetnji iz tablice 1. Smjernica (točke po redu odgovaraju brojevima 1., 2., 3., itd.): • Potres • Poplava • Ekstremne vremenske pojave a) Ekstremne temperature b) Grmljavinsko nevrijeme / Padaline / Vjetar / Snijeg i led • Epidemije i pandemije • Degradacija tla – Klizišta • Požari otvorenog tipa • Suša • Štetni organizmi bilja i životinja a) Životinje b) Bilje Stranica 3586 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. rujna 2024. • Tehničko – tehnološke nesreće s opasnim tvarima • Tehničko – tehnološke i druge nesreće u prometu. Sukladno proglašenim prirodnim nepogodama na području Općine Sveta Marija ili na području cijele ili dijela Međimurske županije u proteklih 20.god., na području Općine Sveta Marija registrirani su sljedeći rizici: • Mraz, • Suša, • Tuča, • Kiša (prekomjerne oborine). 3.3. KARToGRAFSKI PRIKAZ 3.3.1. Karte prijetnji Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su izraditi kartu prijetnji. Karte se izrađuju u mjerilu 1:100 000 ili krupnije za područje županije te u mjerilu 1:25 000 ili krupnije za područje grada i općina. Mjerilo mora biti izabrano tako da prijetnje budu jasno vidljive i prepoznatljive u prostoru.

Članak 3.

Na karti je potrebno prikazati sve obrađene prijetnje, odnosno: • njihovu lokaciju • doseg • rasprostranjenost • ostale relevantne podatke. Primjerice: obrađuju li se tehničko – tehnološke nesreće, na karti je potrebno prikazati svaku identificiranu lokaciju na kojoj se nesreća može dogoditi dok se scenarijem obrađuje jedna, odabrana lokacija ili niz lokacija, ako se radi o složenom riziku. Prikaz se odnosi na rizike za koje je potrebno imati kartografski prikaz poput poplava ili tehničko – tehničkih prijetnji dok je za rizike poput epidemija i pandemija nepotrebno izrađivati kartografski prikaz prijetnji. 3.3.2. Karta rizika Izrađuju se za područje županija u mjerilu 1:200 000 ili krupnije. Županijske karte izrađuju se na razini gradova i općina te na temelju rezultata procjena rizika gradova i općina za svaki pojedeni obrađeni rizik. Ako je moguće karte gradova i općina izrađuju se na razini naselja, u protivnom se ne izrađuju. Primjerice: županija se nalazi na području visokog i vrlo visokog rizika od potresa i poplava te je odlučeno da će se na razini županije obrađivati još rizik od velike nesreće uzrokovane tehničko tehnološkom nesrećom i epidemijom. Sve odabrane rizike moraju obraditi i gradovi i općine na području županije te će rezultate procjena rizika županija prikazati na kartama rizika do razine općina i gradova za svaki od odabranih rizika. 3.3.3. Karta prikaza rizika i prijetnji na području općine Prema Smjernicama za izradu procjena rizika od velikih nesreća za područje Međimurske županije, Općina, s obzirom na činjenicu da se rizici ne obrađuju na razini naselja već na razini same Općine kao prostorne jedinice, nije u obavezi izraditi kartu prijetnji i rizika za iste.

Članak 3.

S obzirom na to da na području Općine postoji vrlo visok rizik od poplava Općina će izraditi karte prijetnji za poplave. 4. KRITERIJI ZA PRoCJENU UTJECAJA NA KATEGoRIJE dRUšTVENE VRIJEdNoSTI Posljedice po svaku od skupina društvenih vrijednosti procijenjene su prema određenim, definiranim kriterijima na način prikazan u Smjernicama za izradu procjena rizika od velikih nesreća za područje Međimurske županije. 4.1. ŽIVoT I ZdRAVLJE LJUdI Posljedice za život i zdravlje ljudi prikazane su u odnosu na ukupni broj stanovnika Općine za koje je procijenjeno da su zahvaćeni posljedicama određenih prijetnji – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti i sklonjeni. Tablica 18. Prikaz posljedica na život i zdravlje ljudi Život i zdravlje ljudi Kategorija Posljedica Broj stanovnika u% 1 Neznatne *<0,001 2 Malene 0,001 - 0,0046 3 Umjerene 0,0047 - 0,011 4 Značajne 0,012 - 0,035 5 Katastrofalne >0,036 *Napomena: Pri određivanju kategorije za život i zdravlje ljudi u kategoriju 1 ulaze posljedice prema kojima je stradala ili ugrožena minimalno jedna osoba do 0,001% stanovnika na području JLP(R)S-a. 4.2. GoSPodARSTVo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje. Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine te se ne odnosi na materijalnu štetu koja se prikazuje u kategoriji Društvena stabilnost i politika. Tablica 19. Prikaz posljedica na gospodarstvo Gospodarstvo U eurima (% s obzirom na Kategorija Posljedica proračun)

Članak 3.

1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 4.3. dRUšTVENA STABILNoST I PoLITIKA Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku procijenjene su s obzirom na štete nastale određenom prijetnjom na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od javnog i društvenog značaja. Kategorija posljedica na Društvenu stabilnost i politiku dobiva se srednjom vrijednosti kategorija Kritične infrastrukture (KI) i Ustanova/građevina od javnog i društvenog značaja. Ukupna šteta za Društvenu stabilnost i politiku, nastala posljedicama prijetnje prikazana je u odnosu na proračun Općine. 27. rujna 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 3587 Tablica 20. Prikaz posljedica na kritičnu infrastrukturu (KI) društvena stabilnost i politika Štete/gubici na kritičnoj infrastrukturi U eurima (% s obzirom Kategorija Posljedice na proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 Umjeren 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 Tablica 21. Prikaz posljedica na ustanove i građevine od javnog i društvenog značaja društvena stabilnost i politika Štete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja U eurima (% s obzirom Kategorija Posljedice na proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazivat će se zbirno. Vrijednosti pokretnina i nekretnina određuju se podacima dobivenim iz Državnog zavoda za statistiku. Ako takvi podaci ne postoje koristit će se vrijednosti iz tablice priloga XIII. - Približni jedinični troškovi izgradnje raznih kategorija građevina iz Procjene rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku.

Članak 3.

5. VRIJEdNoST PoJAVE PRIJETNJE - RIZIKA Pri određivanju vjerojatnosti, odnosno frekvencije pojave, točnije nastanka određenog rizika, za sve rizike koriste se iste vrijednosti vjerojatnosti, odnosno frekvencije. Za svaki identificirani rizik vjerojatnost, frekvencija je sistematizirana u 5 kategorija. Vjerojatnost pojave, frekvencija određenog rizika izračunata je tijekom izrade Procjene rizika, a u proračun su uzete vrijednosti onog događaja koji može uzrokovati štete sukladno kriterijima propisanim za svaku od kategorija društveni vrijednosti. Tablica 22. Prikaz vjerojatnosti, frekvencija rizika VJERoJATNoST/ FREKVENCIJA KategorijaPosljedice KvalitativnoVjerojatnostFrekvencija 1 događaj u Iznimno 1 Neznatne <1% 100 godina i mala rjeđe 1 događaj u 2 Malene Mala 1 – 5% 20 do 100 godina 5 – 1 događaj u 2 3 Umjerene Umjerena 50% do 20 godina 51 – 1 događaj 1 4 Značajne Velika 98% do 2 godine 1 događaj Iznimno 5 Katastrofalne >98% godišnje ili velika češće Za vrijednosti vjerojatnosti, frekvencije u obzir su uzeti samo oni događaji čije posljedice za kategorije društvenih vrijednosti mogu biti opisane kategorijom 1, konkretno štete u gospodarstvu minimalno moraju iznositi 0,5% proračuna. Nije razmatrana vjerojatnost svakog potresa ili drugih prijetnji bez ikakve materijalne štete već samo vjerojatnost onog događaja, odnosno prijetnje koja može uzrokovati štete sukladno propisanim kriterijima za svaku od kategorija društvenih vrijednosti. 6. SCENARIJ NA PodRUČJU oPćINE U postupku identifikacije rizika identificirana je svaka pojedinačna prijetnja na području Općine, određena Smjernicama za izradu procjena rizika od velikih nesreća za područje Međimurske županije. Procjena rizika od velikih nesreća za Općinu temelji se na scenarijima za svaki pojedini rizik.

Članak 3.

Scenarijem je opisana svaka odabrana prijetnja te njen nastanak i posljedice kako bi se po tom primjeru mogle planirati preventivne mjere, educirati stanovništvo, odnosno pripremati eventualni odgovor na veliku nesreću. Scenarij je u kontekstu procjenjivanja rizika, način predstavljanja rizika. Svrha scenarija je prikaz slike događaja i posljedica kakve mogu uzrokovati sve prirodne i tehničko - tehnološke prijetnje na području Općine. • Scenarij je opis: − neželjenih događaja, jednog ili više povezanih događaja/prijetnji, za svaki obrađivani rizik koji ima posljedice na život i zdravlje ljudi, gospodarstvo, društvenu stabilnost i politiku, − svega što vodi k nastajanju, odnosno uzrokuje opisane neželjene događaje, a sastoji se od svih radnji i zbivanja prije velike nesreće i “okidača” velike nesreće, − okolnosti u kojima neželjeni događaji/prijetnje nastaju te stupnja ranjivosti i otpornosti stanovništva, građevina i drugih sadržaja u prostoru ili društva u razmjerima bitnim za razmatranje implikacija događaja/prijetnji za život i zdravlje ljudi te okoliš, imovinu, gospodarstvo, društvenu stabilnost i politiku, − posljedica neželjenog događaja s detaljnim opisom svake posljedice pa svaku kategoriju društvenih vrijednosti. Napomena: Smjernicama za izradu procjena rizika od velikih nesreća za područje Međimurske županije, propisano je da za svaki rizik obrađen u procjeni treba izraditi kartu rizika. S obzirom na to da rizici nisu prikazani na razini naselja Općine navedene karte rizika nisu izrađene (opširnije u točci 3.3.).

Stranica 3588

Članak 3.

Stranica 3588 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. rujna 2024. 6.1. EPIdEMIJE I PANdEMIJE Naziv scenarija Epidemija influence na području Općine te pojava epidemije novog virusa Grupa rizika Epidemije i pandemije Rizik Epidemije i pandemije Radna skupina Koordinator: Načelnik Stožera civilne zaštite Općine Sveta Marija Nositelj: Općina Sveta Marija Izvršitelj: Pročelnik 6.1.1. Uvod • Gripa ili influence Gripa ili influenca jest virusna bolest dišnog sustava koja se lako prenosi, a prouzročena je virusima influence. Gripa se neizostavno pojavljuje svake godine u zimskim mjesecima u obliku manjih ili većih epidemija pa se zato naziva sezonskom gripom. Klinički je obilježena općim simptomima, točnije povišenom temperaturom i glavoboljom te bolovima u mišićima i umorom. Respiratorni simptomi obično nisu izraženi na početku bolesti, a nakon 1 do 2 dana pojavljuje se suhi kašalj i grlobolja. Gripu prate brojne komplikacije, među kojima je upala pluća, vrlo česta i teška bolest. Postoje tri virusa gripe ili influence (A, B i C). Na površini lipidne ovojnice nalaze se dva osnovna virusna antigena - hemaglutinin (H) i neuraminidaza (N) koji nisu stabilni te stalno mijenjaju svoja antigenska svojstva pa tako nastaju mutacije virusa influence koje su osobito karakteristične za virus gripe A. Manje se promjene (antigensko skretanje) događaju češće, svake 2 do 3 godine, a veće (antigenski otklon) rjeđe, u prosjeku svakih 10 do 40 godina. Zato samo virus gripe A, zbog korjenitih promjena, može prouzročiti velike epidemije i pandemije (epidemije svjetskih razmjera) te čestu pojavu teških kliničkih oblika bolesti s brojnim komplikacijama.

Članak 3.

Jedini prirodni izvor infekcije je čovjek. Kao kapljična infekcija, gripa se brzo prenosi i eksplozivno širi među ljudima. Suvremeni brzi ritam života u velikim gradovima, putovanja te rad u velikim kolektivima i svakodnevni kontakt s mnogo ljudi idealni su uvjeti za brzo širenje gripe. Virus se prenosi izravnim dodirom ili kapljičnim putem te uporabom inficiranih predmeta. Zaražena osoba, govorom, kašljem ili kihanjem izbacuje infektivni sekret kroz nos i usta raspršen u kapljice različite veličine. Influenca odnosno gripa je sezonska bolest koja se svake godine javlja na području Međimurske županije u zimskim mjesecima, najčešće u periodu od prosinca do travnja. • Koronavirus ili CoVId – 19 Novi koronavirus koji je otkriven u Kini krajem 2019. godine, nazvan je SARS-CoV-2 (Severe Acute Respiratory Syndrome Coronavirus-2). Radi se o novom soju koronavirusa koji prije nije bio otkriven kod ljudi. COVID-19 je naziv bolesti uzrokovane SARS-CoV-2. Koronavirusi su virusi koji cirkuliraju među životinjama no neki od njih mogu prijeći na ljude. Nakon što prijeđu sa životinja na čovjeka mogu se prenositi među ljudima. Šišmiši se smatraju prirodnim domaćinima ovih virusa, no velik broj životinja mogu biti nositelji koronavirusa. Na primjer, koronavirus bliskoistočnog respiratornog sindroma (MERS- CoV) prenose deve dok SARS-CoV-1 cibetke, životinje iz reda zvijeri srodnih mačkama. Novi koronavirus, SARS-CoV-2, otkriven u Kini genetski je usko povezan s virusom SARS-a (SARS-CoV-1) i ta dva virusa imaju slične karakteristike, iako su podaci o ovom virusu još uvijek nepotpuni.

Članak 3.

SARS se pojavio krajem 2002. godine Kini. U razdoblju od osam mjeseci 33 države su prijavile više od 8000 slučajeva zaraze virusom SARS-a. Procjenjuje se da je od SARS-a umrla jedna od deset oboljelih osoba. U prva dva mjeseca epidemije COVID-19 prijavljeno je preko 100.000 oboljelih, sa značajnim širenjem bolesti izvan Kine i zahvaćajući veliki broj država širom svijeta, uključujući i Europu. Iako se SARS-CoV-2 i virus gripe prenose s osobe na osobu i mogu imati slične simptome, ta dva virusa su vrlo različita i ponašaju se drugačije. Virus sezonske gripe poznat je desetljećima, javlja se sezonski u umjerenim klimatskim područjima, postoji cjepivo protiv njega kao i specifični antivirusni lijekovi. Iako virus potječe od životinja, on se sada širi s osobe na osobu (prijenos s čovjeka na čovjeka). Trenutno dostupni epidemiološki podaci ukazuju da se virus relativno brzo i lako širi među ljudima te se procjenjuje da bi jedna oboljela osoba u prosjeku mogla zaraziti dvije do tri osjetljive osobe. Međutim, na ovaj broj novozaraženih može se značajno utjecati nizom preventivnih mjera kao što su pranje ruku, izbjegavanje kontakta s oboljelima, rana detekcija i izolacija oboljelih te brza samoizolacija njihovih bliskih kontakata i dr. Virus se uglavnom prenosi kapljičnim putem pri kihanju i kašljanju, kao i indirektno putem kontaminiranih ruku, izlučevinama oboljele osobe s obzirom na to da virus može preživjeti nekoliko sati na površinama kao što su stolovi i ručke na vratima. Trenutno se procjenjuje da je vrijeme inkubacije (vrijeme između izlaganja virusu i pojave simptoma) između 2 i 10 dana.

Članak 3.

Trenutno je poznato da se virus prenosi kada oboljeli ima simptome koji sliče simptomima gripe te je osoba najzaraznija kad ima izražene simptome bolesti. Postoje naznake da neki ljudi mogu prenijeti virus neposredno prije nego se oni pojave. To nije neuobičajeno kod virusnih infekcija, kao što se vidi iz primjera ospica, ali za ovaj novi virus nema jasnih dokaza da se bolest može prenijeti prije pojave simptoma. Prema dosadašnjim analizama slučajeva, infekcija COVID-19 u oko 80% slučajeva uzrokuje blagu bolest (bez pneumonije ili blagu upalu pluća) i većina oboljelih se oporavlja, 14% ima težu bolest, a 6% ima teški oblik bolesti. Velika većina najtežih oblika i smrti dogodila se među starijim osobama i onima s drugim kroničnim bolestima. Koliko je poznato, virus može uzrokovati blage simptome slične gripi poput: − povišene tjelesne temperature − kašlja − otežanog disanja 27. rujna 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 3589 − bolova u mišićima i − umora. U težim slučajevima javlja se teška upala pluća, akutni sindrom respiratornog distresa, sepsa i septički šok koji mogu uzrokovati smrt pacijenta. Osobe koje boluju od težih oblika kroničnih bolesti podložnije su težim oboljenjima. Ne postoji specifično liječenje za ovu bolest. Pristup liječenju pacijenata s infekcijama vezanim uz koronaviruse je liječenje kliničkih simptoma (npr. povišene temperature, kašlja, dehidracije i dr.). Pružanje njege (npr. potporna terapija i praćenje – terapija kisikom, infuzija i eksperimentalna primjena antivirusnih lijekova) može biti vrlo učinkovito kod oboljelih osoba.

Članak 3.

Specifičan simptom bolesti COVID – 19 je privremeni gubitak osjetila okusa i mirisa. 6.1.2. Prikaz utjecaja epidemija i pandemija na kritičnu infrastrukturu (KI) Utjecaj Sektor Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga) Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i X promet unutarnjim plovnim putevima) Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, X promet i nadzor nad lijekovima) Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne X građevine i komunalne vodne građevine) Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav X sigurnosti hrane, robne zalihe) Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi X osiguranja i plaćanja) Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih X tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, X zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) Nacionalni spomenici i vrijednosti 6.1.3. Kontekst Osobe starije životne dobi, kronični bolesnici te dojenčad starosne su skupine koje su najsklonije komplikacijama pri zarazi. Epidemiju karakterizira iznenadno povećanje slučajeva neke zarazne bolesti, na određenom području, a ako dođe do širenja bolesti na veće područje nastaje pandemija. Broj kroničnih bolesnika na području Općine nije poznat. Kritičnu skupinu za određivanje referentnog broja ugroženog stanovništva čine: Osobe starije životne dobi od 65 godina na više, djeca 0 – 4 godine, osobe zaposlene u obrazovanju te zdravstveni i socijalni djelatnici.

Članak 3.

• Gripa ili influence U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2023./2024., zaključno s 10. ožujka 2024. godine pristiglo 19 140 prijava oboljelih od gripe, od čega je 219 prijava pristiglo u zadnjem (10.) tjednu. Pristiglo je manji broj prijava u odnosu na prethodni tjedan, te u narednim tjednima možemo očekivati daljnje jenjavanje intenziteta sezone. Prijave su pristigle iz svih županija. Slika 8. Ukupan broj prijava oboljelih od gripe prema županijama u sezoni 2023./2024. Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 2024. god. Stranica 3590 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. rujna 2024. Slika 9. Stopa prijave prema županijama tijekom sezone 2023./2024. Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 2024. god. Slika 10. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 2024. god. Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone prijavljen je 41 smrtni ishod zbog gripe i njezinih komplikacija. Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 10-om tjednu dominira virus gripe B.

Ostali akti u ovom izdanju (77)