Odluka o donošenju Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Sveta Marija
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 3615
Članak 3.
1 Neznatne 0,5 – 1 X 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 Stranica 3616 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. rujna 2024. Tablica 70. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na ustanove, građevine od javnog, društvenog značaja – Najvjerojatniji neželjeni događaj - Kiša društvena stabilnost i politika štete/gubici na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja U eurima (% Kategorija Posljedice s obzirom na odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 X 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 Tablica 71. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na društvenu stabilnost i politiku - Najvjerojatniji neželjeni događaj - Kiša Ustanove/ građevine Kritična Kategorija javnog, Ukupno infrastruktura društvenog interesa 1 X X X 2 3 4 5 6.5.6.4. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed kiše Tablica 72. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja – Kiša Vjerojatnost/frekvencija KategorijaPosljedice dabrano Frekvencijao KvalitativnoVjerojatnost 1 događaj u Iznimno 1 Neznatne <1% 100 godina mala i rjeđe 1 događaj u 1 – 2 Malene Mala 20 do 100 5% godina 1 događaj 5 – 3 Umjerene Umjerena u 2 do 20 50% godina 51 – 1 događaj 1 4 Značajne Velika X 98% do 2 godine 1 događaj Iznimno 5 Katastrofalne > 98% godišnje ili velika češće 6.5.7. Matrica ukupnog rizika – Kiša (padaline) VRSTA oPIS RIZIKA RIZIKA Dodatne mjere nisu potrebne, osim Nizak rizik uobičajenih. Rizik se može prihvatiti ukoliko troškovi Umjeren rizik premašuju dobit.
Članak 3.
Rizik se može prihvatiti ukoliko je Visok rizik smanjenje nepraktično ili troškovi uvelike premašuju dobit. Vrlo visok Rizik se ne može prihvatiti, izuzev u rizik iznimnim situacijama. RIZIK: Ekstremne vremenske pojave – Kiša NAZIV SCENARIJA: Pojava kiše na području Općine 27. rujna 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 3617 6.5.8. Izvor podataka 1. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ, 2024.god.) 2. Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2021.god. 3. Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade Procjena rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprave, DUZS, 2016. god. 4. Pravilnik o smjernicama za izradu Procjene rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (“Narodne Novine” br. 65/16) 5. Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2016. god., Izmjene i dopune iz 2019. god. 6. Smjernice za izradu procjena rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, 2016.god. 7. Zakon o sustavu civilne zaštite (“Narodne Novine” br. 82/15, 118/18, 31/20, 20/21, 114/22) 6.6. EKSTREMNE VREMENSKE PoJAVE – MRAZ (PAdALINE) Naziv scenarija Pojava mraza na području Općine Grupa rizika Ekstremne vremenske pojave Rizik Mraz (padaline) Radna skupina Koordinator: Načelnik Stožera civilne zaštite Općine Sveta Marija Nositelj: Općina Sveta Marija Izvršitelj: Komunalni redar Općine Sveta Marija 6.6.1. Uvod Mraz je padalina koja se pojavljuje od rujna do svibnja, pri čemu je najopasniji onaj koji se pojavi u vegetacijskom razdoblju. Posljedice mogu biti smanjenje prinosa u poljoprivredi i povrtlarstvu. Mraz je štetan jer biljke mogu promrznuti zbog niskih temperatura. Ovu pojavu karakterizira kratkotrajni pad temperature prizemnog sloja zraka do 0 °C ili niže, u toplom dijelu godine, a može izazvati velike štete posebno kada se radi o voćarskim i povrtnim kulturama. U posljednjih nekoliko godina, mraz koji se pojavio u kasno proljeće nanosio je velike štete na plantažama voćaka kao i na povrtlarskim kulturama. Pojava, intenzitet i trajanje mraza lokalnog je karaktera jer ovisi od nagiba i orijentacije terena, reljefa, vrste zemljišta i vegetacije. Mraz nastaje sublimacijom vodene pare na ohlađenim predmetima ili bilju kad je temperatura rosišta niža od 0 0C, a zrak se ohladi ispod rosišta.
Članak 3.
Prema nastanku možemo ga podijeliti na advekcijski, radijacijski i evaporacijski. 6.6.2. Prikaz utjecaja mraza na kritičnu infrastrukturu (KI) Utjecaj Sektor Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga) Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i X promet unutarnjim plovnim putevima) Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima) Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne X vodne građevine i komunalne vodne građevine) Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav X sigurnosti hrane, robne zalihe) Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja) Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) Nacionalni spomenici i vrijednosti 6.6.3. Kontekst Po definiciji, mraz je meteorološka pojava koja nastaje pri tlu u vedrim noćima i pri slabijem vjetru, kad uz hladno tlo prizemni sloj zraka pri temperaturi nižoj od 0˚C izravno prijeđe iz vodene pare u led (depozicija). Najčešće se javlja po dolinama u koje se slijeva hladan zrak s okolnih obronaka. Iščezava nakon izlaska Sunca, kad se tlo i sloj zraka uz tlo zagriju. Najpovoljniji uvjeti za njegov nastanak su zimi, a najčešći je u prosincu i siječnju. Međutim, daleko je opasniji onaj koji se javlja u vrijeme proljetnih mjeseci. Mraz se pojavljuje u zoru, kada ima dovoljno vlage u zraku i dolazi do pada temperature.
Članak 3.
Ovisno o padu temperature, mraz može biti slab, umjeren, jak Stranica 3618 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. rujna 2024. ili vrlo jak. Mraz se pojavljuje u zoni rizosfere (područje korijena) i riječ je o jakim i vrlo jakim mrazovima. Slabi i umjereni uglavnom se vide na nadzemnom dijelu biljaka. Reljefno gledano, mraz se pojavljuje u tzv. mrazištima. To su udubljenja u reljefu gdje dolazi do pada temperature u zoru te do pojave mraza. Do pojave mraza dolazi na više načina. Mraz nastaje advekcijom, radijacijom ili istodobno radijacijom i advekcijom. Advekcijski mraz nastaje zbog prodora hladna zraka, zadrži se i po nekoliko dana, a uz to prekrije veliko područje. Upravo zbog navedenog, zaštita biljaka od spomenuta mraza je vrlo teška. Jedini mogući način koji se u praksi do sada pokazao djelotvornim jest orošavanje. Radijacijski mraz nastaje kad je tijekom noći vrlo intenzivno hlađenje tla i prizemna sloja zraka. U najnižim dijelovima nekoga kraja, a zbog spuštanja ohlađena zraka niz obronke nastaju takozvana jezera hladnog zraka pa po kotlinama, dolinama, uvalama i nizinama nastaju štete izazvane mrazom. Tako nastali mraz ublažava se orošavanjem, dimljenjem pa i miješanjem zraka. Dimljenje se u praksi pokazalo vrlo djelotvornim, ali samo kad je dim bio dovoljno težak. Pored tih načina, biljke od mraza možemo zaštititi i prekrivanjem. Opasnost od pojave mraza bit će znatno manja blizu većih vodenih površina, iznad neobrađena tla, a i na južnim obroncima. Slika 22. Srednji datumi početka i završetka razdoblja s mrazom na području RH Izvor: Klimatski atlas Hrvatske, 2008. god.
Članak 3.
6.6.4. Uzrok mraza Mraz nastaje sublimacijom vodene pare na ohlađenim predmetima kada je temperatura rosišta manja od 0 °C. Dobro je znati da do pojave mraza dolazi na više načina, a to su advekcijom, radijacijom ili istodobno advekcijom i radijacijom. Advekcijski mraz nastaje prodorom hladnog zraka koji se zadrži i po nekoliko dana i prekrije veliko područje. Zaštita od ove vrste mraza je vrlo teška upravo zbog spomenutih karakteristika. U praksi se kao najdjelotvornija zaštitna mjera pokazalo orošavanje. Radijacijski mraz nastaje uslijed intenzivnog hlađenja tla i prizemnog sloja zraka. U najnižim dijelovima nekog kraja zbog spuštanja hladnog zraka niz obronke stvaraju se tzv. jezera hladnog zraka koje uzrokuju štete po kotlinama, udolinama, nizinama i uvalama. Protiv ove vrste mraza djelotvorne su mjere orošavanja, dimljenja, prekrivanjem biljaka i miješanja zraka. Dimljenje se u praksi pokazalo kao vrlo djelotvorna mjera zaštite, ali samo kad je dim bio vrlo težak. 6.6.4.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed mraza Prodor hladnog zraka, intenzivno hlađenje tla i prizemnog sloja tla kada je temperatura rosišta manja od 0 °C. 6.6.4.2. okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed mraza Ignoriranje upozorenja o pojavi mraza značajno utječe na stanovništvo te poljoprivrednu proizvodnju. Neprovođenje pravovremenih mjera zaštite rezultira velikim štetama u poljoprivrednoj proizvodnji i propadanja uroda. 6.6.5. događaj s najgorim mogućim posljedicama – Mraz Biljke u tkivu imaju veliki postotak vode. Prilikom pojave niske temperature dolazi do smrzavanja vode što dovodi do pucanja i širenja tkiva te odumiranja biljaka. Kod slabijih mrazova dolazi do oštećenja zelenih nezaštićenih dijelova.
Članak 3.
Takvu pojavu biljke prepoznaju kao stres, što dovodi do pada otpornosti biljaka. Ako su biljke na vrijeme pripremljene te su povukle biljne sokove na vrijeme, mraz nema nepovoljno djelovanje. Kod pojave slabih i umjerenih mrazova dolazi do oštećenja zelenih dijelova biljaka, što ne dovodi do velikih problema za biljke. Kod pojave jakih i vrlo jakih mrazova dolazi do oštećenja tkiva, što može izazvati značajna oštećenja na deblu, granama, krošnji i dr. Prilikom smrzavanja tla dolazi do odumiranja korijena i izbacivanja korijena ako biljka nije prilagođena na takve uvjete. U voćarskim krajevima u nekim godinama voćke mogu biti izložene opasnosti od pojave kasnih proljetnih mrazova koji se javljaju najčešće u fazi cvatnje. Tada zatvoreni ili otvoreni cvjetovi i tek zametnuti plodovi mogu biti potpuno ili samo djelomično uništeni. Cvjetni pupovi su najosjetljiviji na kasne proljetne mrazove za razliku od faze potpunog zimskog mirovanja kada cvjetni pupovi mogu izdržati znatno niske temperature. S početkom vegetacije, njihovim pupanjem i cvjetanjem ta se osjetljivost naglo povećava. Kasni proljetni mrazovi mogu počiniti velike štete u smislu da unište cijelu berbu. Zametnuti plodovi su još osjetljiviji od cvjetova i propadaju na temperaturi od -1,2 do 2 °C, dok cvjetovi stradaju na -2,0 do -3,0 °C. Pojedini dijelovi cvijeta su također nejednako otporni prema mrazovima. Najosjetljiviji je sjemeni zametak, a najotporniji polen. Pri pojavi kasno proljetnih mrazeva očekuje se znatan pad temperature zraka, jutarnje i dnevne, nakon razdoblja iznadprosječno toplog vremena. Valja posebno upozoriti voćare i vinogradare da se pri takvim promjenama vremena očekuje pojava jutarnjeg mraza, ponajprije u gorju (vinogradarske površine), a zatim i u nizinama. Pojava kasno proljetnog mraza u većini je slučajeva praćena vjetrom, umjerenim ili jakim sjevercem.
Članak 3.
6.6.5.1. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed mraza na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi (dobiven jednostavnim zbrajanjem, bez podnerivanja) za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu 27. rujna 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 3619 nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti i sklonjeni. S obzirom na učinke koje mraz ima na stanovništvo, posljedice na život i zdravlje ljudi procijenjene su neznatnim, točnije posljedicama će biti zahvaćeno manje od 0,001% stanovništva. Tablica 73. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Mraz Život i zdravlje ljudi Broj Kategorija Posljedice odabrano stanovnika 1 Neznatne *<0,001 X 2 Malene 0,001 - 0,0046 3 Umjerene 0,0047 - 0,011 4 Značajne 0,012 - 0,035 5 Katastrofalne >0,036 *Napomena: Pri određivanju kategorije za život i zdravlje ljudi u kategoriju 1 ulaze posljedice prema kojima je stradala ili ugrožena minimalno jedna osoba do 0,001% stanovnika na području JLP(R)S-a 6.6.5.2. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed mraza na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje. Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine.
Članak 3.
Oborina tog tipa može nanijeti štetu od 50 - 80% na poljoprivrednim kulturama, a nerijetko se dogodi da nastane 100%-tna šteta. Procijenjeno je da će uslijed događaja s najgorim mogućim posljedicama nastati materijalna šteta po gospodarstvo veća od 20% planiranih sredstava proračuna Općine. Tablica 74. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Mraz Gospodarstvo U eurima (% Kategorija Posljedica s obzirom na odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 X 5 Katastrofalne >25 6.6.5.3. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed mraza na društvenu stabilnost i politiku Procjena posljedica na društvenu stabilnosti i politiku vezana je na oštećenja zgrada u kojima su smještene ključne institucije i oštećenje kritične infrastrukture. Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja. Kategorija Društvene stabilnosti i politike dobiva se srednjom vrijednosti kategorija Kritične infrastrukture (KI) i Ustanova/građevina javnog i društvenog značaja. Ukupna materijalna šteta prikazana je u odnosu na proračun Općine, ako je šteta na kritičnoj infrastrukturi od značaja za funkcioniranje društva, točnije samouprave u cjelini. S obzirom na to da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana događajem s najgorim mogućim posljedicama uslijed mraza imala neznatan utjecaj na proračun Općine. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila manja od 0,5% proračuna. Prema tome šteta je procijenjena zanemarivom te se neće prikazati tablično i putem matrice.
Članak 3.
6.6.5.4. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed mraza Tablica 75. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama – Mraza Vjerojatnost/frekvencija KategorijaPosljedice dabrano Frekvencijao KvalitativnoVjerojatnost 1 događaj u Iznimno 1 Neznatne <1% 100 godina i mala rjeđe 1 događaj u 1 – 2 Malene Mala 20 do 100 5% godina 1 događaj 5 – 3 Umjerene Umjerena u 2 do 20 50% godina 51 – 1 događaj 1 4 Značajne Velika X 98% do 2 godine 1 događaj Iznimno 5 Katastrofalne > 98% godišnje ili velika češće 6.6.6. Najvjerojatniji neželjeni događaj – Mraz Prvi jesenski mrazovi uglavnom su slabi do umjereni. Kasnije dolazi do pojave jakih i vrlo jakih mrazova. Slabi i umjereni mrazovi uglavnom se vide na nadzemnom dijelu biljke gdje dolazi do oštećenja zelenih nezaštićenih dijelova. Takvu pojavu biljke prepoznaju kao stres, što dovodi do pada otpornosti. 6.6.6.1. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed mraza na život i zdravlje ljudi S obzirom da se posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u Stranica 3620 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. rujna 2024. sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni. Procjenjuje se da bi pojava mraza na području Općine svojom pojavom imala neznatne posljedice na život i zdravlje ljudi, odnosno posljedicama bi bilo zahvaćeno manje od 0,001% stanovništva.
Članak 3.
Tablica 76. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Najvjerojatniji neželjeni događaj – Mraz Život i zdravlje ljudi Broj Kategorija Posljedice odabrano stanovnika 1 Neznatne *<0,001 X 2 Malene 0,001 - 0,0046 3 Umjerene 0,0047 - 0,011 4 Značajne 0,012 - 0,035 5 Katastrofalne >0,036 6.6.6.2. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed mraza na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje. Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine. Kod prvih jesenskih mrazova mogu uzrokovati oštećenja zelenih nezaštićenih dijelova na nadzemnom dijelu biljke. Takvu pojavu biljke prepoznaju kao stres, što dovodi do pada otpornosti te pojave bolesti. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila veća od 0,5% proračuna. Tablica 77. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo – Najvjerojatniji neželjeni događaj – Mraz Gospodarstvo U eurima (% Kategorija Posljedica s obzirom na odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 X 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 6.6.6.3. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed mraza a društvenu stabilnost i politiku S obzirom na to da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana događajem s najgorim mogućim posljedicama uslijed mraza imala neznatan utjecaj na proračun Općine. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila manja od 0,5% proračuna. Prema tome šteta je procijenjena zanemarivom te se neće prikazati tablično i putem matrice.
Članak 3.
6.6.6.4. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed mraza Tablica 78. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja – Mraza Vjerojatnost/frekvencija KategorijaPosljedice dabrano Frekvencijao KvalitativnoVjerojatnost 1 događaj u Iznimno 1 Neznatne <1% 100 godina mala i rjeđe 1 događaj u 1 – 2 Malene Mala 20 do 100 5% godina 1 događaj 5 – 3 Umjerene Umjerena u 2 do 20 50% godina 51 – 1 događaj 1 4 Značajne Velika 98% do 2 godine 1 događaj Iznimno 5 Katastrofalne > 98% godišnje ili X velika češće 6.6.7. Matrica ukupnog rizika – Mraz (padaline) VRSTA oPIS RIZIKA RIZIKA Dodatne mjere nisu potrebne, osim Nizak rizik uobičajenih. Rizik se može prihvatiti ukoliko troškovi Umjeren rizik premašuju dobit. Rizik se može prihvatiti ukoliko je Visok rizik smanjenje nepraktično ili troškovi uvelike premašuju dobit. Vrlo visok Rizik se ne može prihvatiti, izuzev u rizik iznimnim situacijama. RIZIK: Ekstremne vremenske pojave – Mraz (padaline) NAZIV SCENARIJA: Pojava mraza na području Općine 27. rujna 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 3621 6.6.8. Izvor podataka 1. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ, 2024. god.) 2. Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2021.god. 3. Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade Procjena rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprave, DUZS, 2016.god. 4. Pravilnik o smjernicama za izradu Procjene rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (“Narodne Novine” br. 65/16)
Članak 3.
5. Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2016.god., Izmjene i dopune iz 2019.god., 2024. 6. Smjernice za izradu procjena rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, 2016.god. 7. Zakon o sustavu civilne zaštite (“Narodne Novine” br. 82/15, 118/18, 31/20, 20/21, 114/22) 6.7. SUšA Naziv scenarija Pojava suše na području Općine Grupa rizika Suša Rizik Suša Radna skupina Koordinator: Načelnik Stožera civilne zaštite Općine Sveta Marija Nositelj: Općina Sveta Marija, VZO Sveta Marija Izvršitelj: Komunalni redar Općine Sveta Marija, Zapovjednik VZO – a Sveta Marija 6.7.1. Uvod Suša predstavlja dugotrajnu i regionalno sveobuhvatnu pojavu količina svih vrsta voda nižih od prosječnih. Može biti karakterizirana količinama oborina manjim od prosječnih, ali i preraspodjelom oborina tijekom godine različitom od uobičajene raspodjele u regiji. Na pojavu suša bitno utječu povećane (iznadprosječne) temperature zraka. Sušu karakteriziraju manje od prosječnih količina: - površinskih voda (protoka i/ili vodostaja), - razina podzemnih voda, - vlage u tlu itd. Svjetska meteorološka organizacija (WMO, 1992) je definirala sušu kroz nekoliko pojava: • produljeni izostanak ili naglašeni deficit oborine, • period neočekivano suhog vremena u kojem nedostatak oborine uzrokuje ozbiljnu hidrološku neravnotežu, • deficit oborine koji uzrokuje manjak vode za određenu djelatnost, Američko meteorološko društvo definiralo je 1997. četiri tipa suše (Heim, 2002): meteorološka ili klimatološka suša, agronomska suša, hidrološka suša i socio-ekonomska suša.
Članak 3.
Meteorološka suša uzrokovana je smanjenom količinom oborine u odnosu na višegodišnji prosjek ili potpunim izostankom oborine u određenom vremenskom razdoblju. Meteorološka suša se može naglo razviti i naglo prestati. Hidrološka suša, točnije deficit oborina u duljem vremenskom razdoblju utječe na površinske i podzemne zalihe vode: na protok vode u rijekama i potocima, na razinu vode u jezerima i na razinu podzemnih voda. Kada se protoci i razine smanje govori se o hidrološkoj suši. Početak hidrološke suše može zaostajati nekoliko mjeseci za početkom meteorološke suše, no i trajati i nakon završetka meteorološke suše. Agronomska suša predstavlja kratkoročan manjak vode u razdoblju od nekoliko tjedana u površinskom sloju tla, koji se događa u kritično vrijeme za razvoj biljaka, može uzrokovati agronomsku sušu. Početak agronomske suše može zaostajati za meteorološkom sušom, ovisno o stanju površinskog sloja tla. Visoke temperature, niska relativna vlažnost zraka i vjetar pojačavaju negativne posljedice agronomske suše. Socio-ekonomska suša povezuje potražnju i opskrbu određenog ekonomskog dobra (vrijednost) s elementima meteorološke, hidrološke i agronomske suše.1 6.7.2. Prikaz utjecaja suše na kritičnu infrastrukturu Utjecaj Sektor Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga) Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet unutarnjim plovnim putevima) Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima)
Članak 3.
Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne X vodne građevine i komunalne vodne građevine) Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav X sigurnosti hrane, robne zalihe) 1 Podaci preuzeti sa stranica HDMZ-a Stranica 3622 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. rujna 2024. Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja) Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) Nacionalni spomenici i vrijednosti 6.7.3. Kontekst Suša je jedna od najčešće istraživanih pojava zbog interakcije između klimatskog sustava i ljudi i obilježava društva na svim razinama ekonomske razvijenosti. Pojava hidrološke i agrometeorološke suše na području Općine česta je pojava posljednjih 20 godina, a elementarne nepogode zabilježene su nekoliko puta. Meteorološka suša ili dulje razdoblje bez oborina, povremeno uzrokuje ozbiljne štete prvenstveno u poljoprivredi. Učinci suše, uvjetovani duljim nedostatkom oborina, visokom temperaturom i niskom vlažnošću zraka, očitovali bi se ubrzanim isparavanjem vode iz zemljišta i biljaka, postupnom isušivanju zemljišta, najprije površinskih slojeva, a kasnije i dubljih gdje se nalazi korijenje biljaka. Najveći gubici javljaju se u poljoprivrednoj proizvodnji kojom se bavi stanovništvo Općine. Sama pojava suše nema direktan utjecaj na život i zdravlje ljudi te ne predstavlja ugrozu na život i zdravlje ljudi, međutim posljedice suše, intenziteta elementarne nepogode, mogu se negativno odraziti i na opskrbu stanovništva vodom zbog smanjenja kapaciteta vodocrpilišta i presušivanjem bunara u privatnom vlasništvu.
Članak 3.
Slika 23. Prikaz odstupanja srednje mjesečne temperature zraka za 2023. god. Izvor: Državni hidrometeorološki zavod, 2024. god. Odstupanja srednje temperature zraka u 2023. godini u odnosu na normalu 1991. – 2020. nalaze se u rasponu od 0,7 °C (Makarska) do 2,0 °C (Bilogora). Na svim postajama temperatura zraka bila je viša od višegodišnjeg prosjeka. Prema raspodjeli percentila, temperaturne prilike u Hrvatskoj u 2023. godini opisane su sljedećim kategorijama: vrlo toplo (dio središnje Hrvatske, okolica Parga i Zavižana, veći dio srednje i južne Dalmacije) i ekstremno toplo (istočna i dijelovi središnje Hrvatske, gorska Hrvatska, sjeverno Hrvatsko primorje, sjeverna Dalmacija, otoci Vis, Korčula i Lastovo). Odstupanja količine oborine za proljeće 2022. godine u odnosu na normalu 1981. – 2010. nalaze u rasponu od 27% višegodišnjeg prosjeka u Komiži gdje je palo 42,0 mm oborine, do 94% u Križevcima (160,9 mm). Analiza odstupanja količina oborine za proljeće 2022. izraženih u postotcima (%) višegodišnjeg prosjeka pokazuje da su količine oborine na svim postajama bila niže od višegodišnjeg prosjeka. Oborinske prilike u Hrvatskoj za proljeće 2022. godine izražene percentilima detaljnije su opisane sljedećim kategorijama: ekstremno sušno (Brač, dio Hvara, Vis, dio Korčule, Lastovo), vrlo sušno (šire riječko područje, Istra, Lošinj, južni dio gorske Hrvatske, sjeverni i kopneni dio srednje Dalmacije, Pelješac), sušno (istočna Hrvatska, dijelovi središnje i gorske Hrvatske, Kvarner, okolica Knina, dio južne Dalmacije)
Članak 3.
i normalno (dijelovi središnje Hrvatske). Slika 24. Prikaz odstupanja količine oborina za proljeće 2022. god. Izvor: Državni hidrometeorološki zavod, 2024. god. Tablica 79: Prikaz broja dana bez oborina MJESECI 1 2 3 4 5 6 BRoJ dANA BEZ SRED 24.2 21.4 22.1 18.4 18.9 16.7 STD 3.0 3.1 3.5 3.1 3.0 3.6 7 8 9 10 11 12 God oBoRINE 21.3 22.4 19.6 21.8 19.6 21.6 247.3 3.6 4.2 4.8 3.8 5.1 3.9 16.0 27. rujna 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 3623 MIN 19 15 13 13 14 10 MAKS 28 27 26 24 23 21 Izvor: Meteorološka postaja Čakovec, 1981.- 2000. 6.7.4. Uzrok suše Prvenstveni razlog pojava suša leži u nedostatku oborina na širem području tijekom dužeg razdoblja vremena. Ova se vrsta suše naziva meteorološkom sušom. Deficit vode iz atmosfere dalje se prenosi kroz hidrološki ciklus uzrokujući sve ostale i vrlo različite vrste suša. 6.7.4.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći uslijed suše U interakciji s velikim količinama evapotranspiracije uzrokovanim prvenstveno visokim temperaturama zraka (višim od uobičajenih za analiziranu regiju), kao i iznadprosječno čestim i snažnim vjetrovima, javlja se nedostatak vlage u tlu. Njihovom interakcijom dolazi do pojave nedostatka vlage u tlu, što značajno utječe na smanjivanje uobičajene poljoprivredne proizvodnje, ali i na pojavu raznih vrsta erozije tla te konačno i na formiranje pustinja. Ova je vrsta suše u interakciji s meteorološkom sušom glavni uzrok pojave poljoprivredne suše. Taj se pojam koristi u slučaju kad su količine vlage u tlu nedostatne za pružanje podrške razvoju usjeva.
Članak 3.
6.7.4.2. okidač koji je uzrokovao veliku nesreću uslijed suše Nedovoljno (ispodprosječno) prihranjivanje rezervi podzemnih voda, voda u otvorenim vodotocima, prirodnim i umjetnim jezerima te duži vremenski period bez oborina. Prvenstveni razlog pojava suša leži u nedostatku oborina na širem području tijekom dužeg razdoblja vremena. Ova se vrsta suše naziva meteorološkom sušom. Deficit vode iz atmosfere dalje se prenosi kroz hidrološki ciklus uzrokujući sve ostale i vrlo različite vrste suša. 6.7.5. događaj s najgorim mogućim posljedicama – Suša Suše izazivaju poremećaje u sustavu svekolike proizvodnje. Zbog smanjivanja poljoprivredne proizvodnje te time uzrokovanog nedostatka hrane, kao česta posljedica suša dolazi do lokalnih i/ili regionalnih socio-ekonomskih i političkih nestabilnosti koje mogu uzrokovati opasne poremećaje do tada postojeće društvene ravnoteže. Suše razorno i dugoročno utječu na ekosustave, a time i na sve vidove okoliša. Osobito je ugrožena biološka raznolikost regija pogođenih sušom. S ekološkog stanovišta jedna od najozbiljnijih, najočiglednijih i najtežih posljedica suša je stvaranje suhih područja i širenje pustinja. Ovaj proces je u globalnom smislu ubrzan tijekom dvadesetog stoljeća kao posljedica međudjelovanja naglog demografskog razvoja, negativnog utjecaja rada čovjeka (sječe šuma, prenamjene korištenja zemljišta i organiziranja intenzivne, ali ne i održive poljoprivredne proizvodnje) te promjena i/ili varijabilnosti klime na Zemlji, globalnog zagrijavanja prije svega. Suše se javljaju polagano, traju dugo, čak vrlo dugo (više desetaka godina) te zahvaćaju velika prostranstva. Prostornu raspodjelu suša nemoguće je unaprijed točno locirati. Često se puta padanjem jedne značajnije oborine zaključuje suša na nekom dijelu područja, ali se nastavlja na drugim okolnim područjima.
Članak 3.
U novije vrijeme sve se češće razmatra pojam ekološke suše. On se veže s nedostatkom vode koji uzrokuje stres u 13 16 9 14 11 16 221 31 31 26 28 28 31 284 ekosustavu te negativno utječe na život biljaka i životinja. Vezano s posljedicama suša na ekonomiju i društvo treba spomenuti pojam socio-ekonomske suše. Negativne ekonomske posljedice suša najsnažnije se osjećaju u gusto naseljenim područjima u kojima je razvijena industrijska i poljoprivredna proizvodnja. Ljudske djelatnosti zasnovane na korištenju velikih količina vode, osobito za potrebe navodnjavanja, pretjerano crpljenje podzemnih i površinskih voda intenziviraju razvoj suše ili ih čak i uzrokuju. 6.7.5.1. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed suše na život i zdravlje ljudi Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi (dobiven jednostavnim zbrajanjem, bez podnerivanja) za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti i sklonjeni. S obzirom na učinke koje posljedice suše mogu imati na stanovništvo, posljedice na životi zdravlje ljudi procijenjene su malenim, točnije posljedicama će biti zahvaćeno više od 0,001% stanovništva. Tablica 80. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Suša Život i zdravlje ljudi Broj Kategorija Posljedice stanovnika odabrano [%] 1 Neznatne *<0,001 2 Malene 0,001 - 0,0046 X 3 Umjerene 0,0047 - 0,011 4 Značajne 0,012 - 0,035 5 Katastrofalne >0,036 *Napomena: Pri određivanju kategorije za život i zdravlje ljudi u kategoriju 1 ulaze posljedice prema kojima je stradala ili ugrožena minimalno jedna osoba do 0,001% stanovnika na području JLP(R)S-a 6.7.5.2. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed suše na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje.
Članak 3.
Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine. Suša može nanijeti štetu od 50 - 80% na poljoprivrednim kulturama, a nerijetko se dogodi da nastane 100%-tna šteta. Procijenjeno je da će uslijed događaja s najgorim mogućim posljedicama nastati materijalna šteta po gospodarstvo veća od 20% planiranih sredstava proračuna Općine. Stranica 3624 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. rujna 2024. Tablica 81. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo – Događaj s najgorim mogućim posljedicama – Suša Gospodarstvo U eurima (% Kategorija Posljedica s obzirom na odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 X 5 Katastrofalne >25 6.7.5.3. Procjena posljedica događaja s najgorim mogućim posljedicama uslijed suše na društvenu stabilnost i politiku Procjena posljedica na društvenu stabilnosti i politiku vezana je na oštećenja zgrada u kojima su smještene ključne institucije i oštećenje kritične infrastrukture. Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja. Kategorija Društvene stabilnosti i politike dobiva se srednjom vrijednosti kategorija Kritične infrastrukture (KI) i Ustanova/građevina javnog i društvenog značaja. Ukupna materijalna šteta prikazana je u odnosu na proračun Općine, ako je šteta na kritičnoj infrastrukturi od značaja za funkcioniranje društva, točnije samouprave u cjelini.
Članak 3.
S obzirom na to da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana događajem s najgorim mogućim posljedicama uslijed suše imala neznatan utjecaj na proračun Općine. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila manja od 0,5% proračuna pa prema tome šteta je procijenjena zanemarivom te se neće prikazati tablično i putem matrice. 6.7.5.4. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama – Suša Tablica 82. Vjerojatnost pojave događaja s najgorim mogućim posljedicama – Suša Vjerojatnost/frekvencija a KategorijPosljedice dabrano Frekvencijao KvalitativnoVjerojatnost 1 događaj u Iznimno 1 Neznatne <1% 100 godina i mala rjeđe 1 događaj u 1 – 2 Malene Mala 20 do 100 5% godina 1 događaj 5 – 3 Umjerene Umjerena u 2 do 20 X 50% godina 51 – 1 događaj 1 4 Značajne Velika 98% do 2 godine 1 događaj Iznimno 5 Katastrofalne > 98% godišnje ili velika češće 6.7.6. Najvjerojatniji neželjeni događaj – Suša Meteorološka suša uzrokovana je smanjenom količinom oborine u odnosu na višegodišnji prosjek ili potpunim izostankom oborine u određenom vremenskom razdoblju. Meteorološka suša se može naglo razviti i naglo prestati. 6.7.6.1. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed suše na život i zdravlje ljudi S obzirom da se posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju ukupnim brojem ljudi za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu od nekog od procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani i sklonjeni. Procjenjuje se da bi pojava meteorološke suše na području Općine svojom pojavom imala neznatne posljedice na život i zdravlje ljudi, odnosno posljedicama bi bilo zahvaćeno manje od 0,001% stanovništva.
Članak 3.
Tablica 83. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na život i zdravlje ljudi - Najvjerojatniji neželjeni događaj – Suša Život i zdravlje ljudi Broj Kategorija Posljedice stanovnika odabrano [%] 1 Neznatne *<0,001 X 2 Malene 0,001 - 0,0046 3 Umjerene 0,0047 - 0,011 4 Značajne 0,012 - 0,035 5 Katastrofalne >0,036 *Napomena: Pri određivanju kategorije za život i zdravlje ljudi u kategoriju 1 ulaze posljedice prema kojima je stradala ili ugrožena minimalno jedna osoba do 0,001% stanovnika na području JLP(R)S-a 6.7.6.2. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed suše na gospodarstvo Posljedice na gospodarstvo odnose se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu nastalu utjecajem prijetnje. Materijalna šteta s posljedicama po gospodarstvo prikazuje se u odnosu na proračun Općine. Procjenjuje se da bi nastala šteta neće prelaziti 0,5% proračuna. 27. rujna 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 3625 Tablica 84. Prikaz prijetnjom nastalih posljedica na gospodarstvo – Najvjerojatniji neželjeni događaj – Suša Gospodarstvo U eurima (% Kategorija Posljedica s obzirom na odabrano proračun) 1 Neznatne 0,5 – 1 X 2 Malene 1 – 5 3 Umjerene 5 – 15 4 Značajne 15 – 25 5 Katastrofalne >25 6.7.6.3. Procjena posljedica najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed suše na društvenu stabilnost i politiku S obzirom na to da se posljedice društvene stabilnosti i politike iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnoj infrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja procijenjeno je da bi ukupna materijalna šteta uzrokovana događajem s najgorim mogućim posljedicama uslijed suše imala neznatan utjecaj na proračun Općine. Procjenjuje se da bi nastala šteta bila manja od 0,5% proračuna pa prema tome šteta je procijenjena zanemarivom te se neće prikazati tablično i putem matrice.
Članak 3.
6.7.6.4. Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja uslijed suše Tablica 85: Vjerojatnost pojave najvjerojatnijeg neželjenog događaja – Suša Vjerojatnost/frekvencija KategorijaPosljedice dabrano Frekvencijao KvalitativnoVjerojatnost 1 događaj u Iznimno 1 Neznatne <1% 100 godina mala i rjeđe 1 događaj u 1 – 2 Malene Mala 20 do 100 5% godina 1 događaj 5 – 3 Umjerene Umjerena u 2 do 20 50% godina 51 – 1 događaj 1 4 Značajne Velika X 98% do 2 godine 1 događaj Iznimno 5 Katastrofalne > 98% godišnje ili velika češće 6.7.7. Matrice ukupnog rizika – Suša VRSTA oPIS RIZIKA RIZIKA Dodatne mjere nisu potrebne, osim Nizak rizik uobičajenih. Rizik se može prihvatiti ukoliko troškovi Umjeren rizik premašuju dobit. Rizik se može prihvatiti ukoliko je Visok rizik smanjenje nepraktično ili troškovi uvelike premašuju dobit. Vrlo visok Rizik se ne može prihvatiti, izuzev u rizik iznimnim situacijama. RIZIK: Suša NAZIV SCENARIJA: Pojava suše na području Općine 6.7.8. Izvor podataka 1. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ, 2024. god.) 2. Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2021. god. 3. Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade Procjena rizika od velikih nesreća na razinama jedinica Stranica 3626 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. rujna 2024. lokalnih i područnih (regionalnih) samouprave, DUZS, 2016.god. 4. Pravilnik o smjernicama za izradu Procjene rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne)
Članak 3.
samouprave (“Narodne Novine” br. 65/16) 5. Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, 2016. god., Izmjene i dopune iz 2019. god. 6. Smjernice za izradu procjena rizika od velikih nesreća na području Međimurske županije, 2016. god. 7. Zakon o sustavu civilne zaštite (“Narodne Novine” br. 82/15, 118/18, 31/20, 20/21, 114/22) 6.8. PoPLAVE IZAZVANE PUCANJEM BRANA Naziv scenarija Poplave izazvane pucanjem HE Dubrava Grupa rizika Poplave Rizik Poplave izazvane pucanjem brana Radna skupina Koordinator: Načelnik Stožera civilne zaštite Općine Sveta Marija Nositelj: Općina Sveta Marija, VZO Sveta Marija Izvršitelj: Komunalni redar Općine Sveta Marija, Zapovjednik VZO – a Sveta Marija 6.8.1. Uvod Brana je građevina izgrađena preko riječne doline ili korita radi iskorištavanja vodene mase; rjeđe se naziva pregrada. Branom se stvara akumulacijsko jezero, kojemu je namjena regulacija vodnog režima radi učinkovitije obrane od poplava i korištenja vode za vodoopskrbu, natapanje, proizvodnju električne energije, plovidbu i rekreaciju. Osnovni su dijelovi brane: tijelo, preljev, ispusti i slapišta. Tijelo brane preuzima tlak vode i druge sile koje djeluju na branu i prenosi ih preko temeljne površine na dno i bokove riječne doline ili korita. Gornji dio tijela završavakrunom brane, a to je najviša površina brane, obično poslužna cesta ili pješačka staza. Donji i bočni dijelovi tijela učvršćeni su u dno i bokove riječne doline ili korita, a završavaju temeljnom površinom, što je najniža površina brane. Preljevi su smješteni na najvišoj koti akumulacijskog jezera i služe za evakuaciju poplavnih voda iz jezera u riječno korito. Tako se kruna brane štiti od prelijevanja. Voda se preko preljeva može prelijevati slobodno ili je prelijevanje kontrolirano zapornicama. Preljevi s otvorenim odvodnim koritom smještaju se na tijelo brane ili bok akumulacijskog jezera, a preljevi s uspravnim preljevnim oknom i vodoravnim odvodnim tunelom smještaju se unutar akumulacijskog jezera. Ispusti služe za pražnjenje akumulacijskog jezera, za iskorištavanje vode iz jezera, a kroz njih se može iz jezera ispirati i nataloženi nanos. Za kontrolu ispuštanja vode kroz ispuste služe zapornice. Ispusti prolaze kroz tijelo brane ili bočni dio pregradnoga mjesta brane. Slapišta služe za rasipanje energije vodenoga mlaza koji prelazi preko preljeva ili kroz ispust, čime se sprječava razaranje riječnoga korita i potkopavanje temelja brane. To su bazeni kojima su odvodna korita preljeva i ispusta spojena s prirodnim koritom rijeke. Po potrebi se uz brane grade i korita za propuštanje drva, riblje staze, brodske prevodnice i druge građevine, kojima je svrha da omoguće one korisne funkcije rijeke što ih je brana presijecanjem vodenog toka onemogućila.
Članak 3.
Radi praćenja stanja brane i poduzimanja mogućih mjera kako bi se spriječila oštećenja ili rušenje brane, stalno se promatraju sva zbivanja u vezi s branom i njezinim okolišem (pomaci i naprezanja brane i temeljnog tla, meteorološke i hidrološke prilike, seizmološka djelovanja). Prema veličini i složenosti gradnje, brane se dijele na velike i ostale. Velike brane jesu one koje su više od 15 m (mjereno od najniže točke temeljne površine do krune) i brane visine između 10 i 15 m, koje zadovoljavaju barem jedan od sljedećih uvjeta: kruna dulja od 500 m, obujam akumulacije dobivene gradnjom brane veći od 1 mil. m³, najveća poplavna voda koja se propušta preko preljeva brane veća od 2.000 m³/s, posebno složeni uvjeti temeljenja brane, brana netipičnog rješenja. Prema načinu gradnje i materijalu, brane se dijele na nasute, betonske i zidane kamenom, koje su danas vrlo rijetke. Velike brane posebno su značajne unutar višenamjenskih vodnogospodarskih građevina i sustava. Prolomom brane nastaje snažan vodni val iz akumulacijskog jezera dovoljan za izazivanje katastrofe ili velike nesreće u naseljima, na prometnicama, energetskim postrojenjima i kritičnoj infrastrukturi te ostalim značajnim vrijednostima ispod prolomljene brane. Kompleksnost problematike projektiranja, izgradnje i održavanja velike brane često je u prošlosti za posljedicu imala i njezin prolom, odnosno suočavanje s posljedicama širenja poplavnog vala nastalog zbog proloma brane. U novijoj povijesti zabilježeno je mnogo slučajeva potpunog ili djelomičnog proloma brana od kojih većinu čine prolomi manjih brana (nižih od 15 m, najčešće uz volumen manji od 106 m3 vode). Unatoč navedenoj činjenici postoji i čitav niz zabilježenih proloma na velikim branama koji su za posljedicu imali veliki broj ljudskih žrtava te znatne štete na nizvodnim područjima.
Članak 3.
HE Dubrava je smještena je na rijeci Dravi, između mjesta Hrženica i mjesta Donja Dubrava i koristi vodne snage rijeke Drave na dionici dugoj 25 km (od r.km. 267 do r.km. 242). HE Dubrava je višenamjenska hidroelektrana koja osim proizvodnje električne energije brani zemljište i naselja od poplava i erozivnog djelovanja rijeke, odvodnjuje prekomjerno vlažno zemljište, stvara uvjete za gravitacijsku odvodnju doline i gravitacijsko natapanje zemljišta te uvjete za razvoj razonode, izletništva i športa. Glavni objekti hidroelektrane su akumulacijsko jezero, nasuta i betonska (pokretna) brana, dovodni kanal, strojarnica i odvodni kanal. Prema službenoj definiciji visokih brana, u sustavu hidroelektrane je sedam visokih brana: lijevi i desni nasip akumulacije, betonska (pokretna) brana, nasuta brana, lijevi i desni nasip dovodnog kanala i strojarnica. HE Dubrava je derivacijska hidroelektrana kanalskog tipa s akumulacijom za dnevno uređenje dotoka. U pogonu je od 1982. godine i zajedno s HE Varaždin i HE Čakovec predstavlja lanac hidroelektrana kojima se vođenje obavlja iz centra daljinskog nadzora i upravljanja (Komanda lanca Varaždin). Srednji godišnji protok kroz HE Dubrava iznosi 335 m3/s, a stogodišnja velika voda 2.600m3/s. Akumulacijsko jezero ostvareno je obodnim nasipima te nasutom i betonskom (pokretnom) branom. Dužine je 11,2 km, površine 16,6 km2, prosječne širine 1,5 km te ukupne zapremine kod srednjeg protoka 93,5 hm3. 27. rujna 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 23 - Stranica 3627 Akumulacijsko jezero HE Dubrava započinje praktički na mjestu restitucije derivacijskog kanala HE Čakovec. U akumulacijsko jezero ulaze samo vode koje su dotekle odvodnim kanalom HEČ-a i starim koritom. Akumulacijsko jezero ostvareno je obodnim nasipima te nasutom i betonskom (pokretnom) branom. Dužine je 11.2 km, površine 16,6 km2, prosječne širine 1,5 km, s korisnim volumenom od 93,5 hm3.
Članak 3.
Normalni uspor u jezeru (radna kota ili gornja voda brane) je na koti 149,60 m n.m. Iznimno, ali kratkotrajno dozvoljava se 20 cm viša kota. Kada su birane lokacije na kojima može doći do formiranja otvora, pretpostavljeno je da može doći do formiranja otvora na mjestima oštećenja asfaltne obloge kao i na lokacijama gdje uslijed velikih valova može doći do prelijevanja. S obzirom da je jezero formirano izgradnjom nasipa i nasute brane, a i dovodni kanal je omeđen visokim nasipima koji se ne mogu trenutno srušiti, prilikom koncipiranja modela loma je usvojena pretpostavka o postepenom formiranju otvora u nasipu. Nasuta brana je izgrađena prvenstveno zbog trajne pregradnje dijela starog korita Drave i skretanja vode u betonsku branu čiji uređaji omogućuju kontrolirani protok. Uz tijelo od šljunka i uzvodnu asfaltnu oblogu, produženje puta procjeđivanja vode ispod brane (do nizvodnog korita Drave) ostvareno je izvedbom glinobetonskog zastora. U nastavku brane nalazi se desni obodni nasip akumulacije. Nastavno na nasutu branu nadovezuje se betonska (pokretna) brana, koja ima četiri preljevna polja, a čija je uloga evakuacija velikih voda rijeke Drave. Prelijevanje preko brane ostvaruje se preko zaklopke (max. 150 m3/s po polju) te istjecanjem ispod segmentnog zatvarača. Strojarnica dijeli derivacioni kanal na dovodni i odvodni dio. U strojarnici su smještene dvije proizvodne jedinice – dvije Kaplan turbine s horizontalnom osovinom svaka snage 40,3 MW, kroz koje protječe maksimalni protok od 500 m3/s.
Članak 3.
Od strojarnice do restitucije HE Dubrava energetski iskorištene vode Drave protječu 4.8 km dugim odvodnim kanalom trapeznog poprečnog presjeka. Odvodni kanal izveden je u dubokom usjeku. Neobložen je, trapeznog presjeka s nagibom pokosa 1:2,5 i širine dna 25 m. Prosječna dubina kanala je 8 m. Ugroženo područje u slučaju rušenja brana HED - a je prostrana aluvijalna dolina južno i sjeverno od korita rijeke. Dužina dijela doline koji je ugrožen u slučaju havarije objekata HE Dubrava je oko 20-tak kilometara s prosječnim uzdužnim padom od 0.7‰. Širina područja je relativno velika i iznosi oko 10-ak kilometara. Objekti postrojenja na umjetni način razgraničavaju područje, a širenje poplave je moguće s obje strane objekata na udaljenost od 5-6 km. Utjecaj hidroelektrane na okolinu je značajan, a pri koncipiranju postrojenja naročita pažnja je posvećena obrani od poplave. 6.8.2. Prikaz utjecaja poplave na kritičnu infrastrukturu (KI) Utjecaj Sektor Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga) Utjecaj Sektor Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i X promet unutarnjim plovnim putevima) Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, X promet i nadzor nad lijekovima) Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne X vodne građevine i komunalne vodne građevine) Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav X sigurnosti hrane, robne zalihe) Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja)
Članak 3.
Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih X tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali) Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, X zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć) X Nacionalni spomenici i vrijednosti 6.8.3. Kontekst Hidroelektrana Dubrava snage 79,78 MW smještena je u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, na području Međimurske, Varaždinske i Koprivničko - križevačke županije, a obuhvaća dionicu rijeke od Hrženice do Donje Dubrave (r. km 267 do r. km 242). HE Dubrava je zadnja je od tri višenamjenske hidroelektrane na Dravi kojima se, uz proizvodnju električne energije, sudjeluje u opskrbi vodom, obrani od poplava, zaštiti zemljišta od erozije, navodnjavanju, odvodnji te prometu. Ujedno je i najnizvodnija od ukupno 22 hidroelektrane na rijeci Dravi uopće. S proizvodnjom električne energije je započela 1989. godine. Prema tipu elektrana je protočna, niskotlačna, derivacijska hidroelektrana s akumulacijom površine 16,6 km2 i zapremine 93,5 hm3 za dnevno i djelomično tjedno uređenje protoka. Hidroelektrana se sastoji od sljedećih glavnih dijelova: akumulacijskog jezera s obodnim nasipima, dovodnog i odvodnog kanala, pokretnog i nasutog dijela brane, ulazne građevine te strojarnice. Hidroelektrana ima ugrađena dva glavna agregata A i B s horizontalnim cijevnim turbinama i generatorima „u kruški“ raspoložive snage svakog po 39 MW. Hidroelektrana Dubrava u svom sastavu ima i tri male hidroelektrane (MHE). S lijeve strane brane nalazi se agregat C biološkog minimuma cijevnog tipa i služi za ispuštanje biološkog minimuma od 8 m3/s u staro korito rijeke nizvodno od brane. Agregat snage 1,1 MW je započeo s proizvodnjom 1989. godine. Druga i treća mala hidroelektrana smještene su pri ušću lijevog drenažnog jarka u odvodni kanal HE Dubrava i koriste vode lijevog drenažnog jarka. Sastoje se od agregata tipa Kaplan instalirane snage po 0,34 MW. Puštene su u pogon 1991. godine.
Članak 3.
Raspoloživa snaga elektrane je 79,78 MW agregat A (39 MW), agregat B (39 MW), agregat C (1,1 MW), agregat D (0,34 MW) i agregat E (0,34 MW), a ukupni instalirani protok hidroelektrane je 500 m3/s. Priključak na elektroenergetski sustav izveden je preko dva dalekovoda 110 kV. Prosječna godišnja proizvodnja električne energije HE Dubrava iznosi 350 GWh. Rekordna maksimalna godišnja proizvodnja HE Dubrava zabilježena je 2014. godine s Stranica 3628 - Broj 23 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 27. rujna 2024. proizvedenih 544 GWh, a minimalna godišnja proizvodnja zabilježena je 1995. godine s proizvedenih 166 GWh električne energije. HE Dubrava ima uveden i certificiran Sustav upravljanja okolišem, kvalitetom i energijom sukladno normama ISO 14001:2015, 9001:2015 i 50001:2018. Uz proizvodnju električne energije HE Dubrava pruža i tercijarnu regulaciju kao pomoćnu uslugu sustavu. HE Dubrava organizacijski je elektrana u grupi Glavne elektrane (GHE) Drava i dio je pripadajućeg Proizvodnog područja Sjever, a upravljanje proizvodnjom provodi se kroz Centar proizvodnje Sjever. Tablica 86: Prikaz osnovnih podataka o HE Dubrava HE DUBRAVA A, B, C, Proizvodno postrojenje: D, E Aktualno raspoloživi 79,78 proizvodni kapacitet [MW]: Sliv: sliv Drave protočna, niskotlačna, Tip elektrane: derivacijska HE s dnevnim akumulacijama Tip agregata: 5 Kaplan turbina Električna energija, pomoćne Proizvod: usluge (tercijarna regulacija) Instalirani protok glavnih 2 x 250 agregata [m3/s]: Godina puštanja u pogon: 1989.
Članak 3.
EES spoj glavnih agregata: HOPS 110 kV Izvor: HEP Proizvodnja, 2024. god. Tablica 87: Prikaz proizvodnih jedinica proizvodnog postrojenja HE Dubrava – tehnički podaci Priključna snaga na Proizvodno obračunskom Tip agregata postrojenje mjernom mjestu (oMM) MW 79,78 (EES 80 HE Dubrava MW) proizvodna 39 Kaplan, cijevni jedinica A proizvodna 39 Kaplan, cijevni jedinica B proizvodna 1,1 Kaplan, cijevni jedinica C proizvodna 0,34 Kaplan jedinica D proizvodna 0,34 Kaplan jedinica E Spojen na Godina Proizvodi Sliv / vodotok naponsku izgradnje razinu kV Električna rijeka Drava 1989. 110 energija Električna rijeka Drava 1989. 110 energija Električna rijeka Drava 1989. 35 energija Električna rijeka Drava 1991. 35 energija Električna rijeka Drava 1991. 35 energija Izvor: HEP Proizvodnja, 2024. god. Slika 25: Prikaz HE Dubrava Izvor: HEP Proizvodnja, 2024. god. 6.8.4. Uzrok poplave Prolom hidroakumulacijske brane je velika nesreća ili katastrofa koja nastaje zbog nekontroliranog izlijevanja ogromne količine vode pri čemu nastaje udarni val koji ima u pravilu veliku rušilačku snagu neposredno nizvodno od pregrade, s najvišim čelom i najvećom brzinom. Djelovanjem navedenog vala dolazi do niza posljedica (rušenje stambenih i privrednih objekata, infrastrukture, zagađenja okoliša i.t.d.) koje u pravilu dovode do poremećaja svakodnevnog života i rada stanovništva na području obuhvaćenom udarnim i poplavnim valom. Analizirajući sva dosadašnja rušenja brana, utvrđeno je da je uzrok rušenja brane najčešće bila ljudska pogreška. Najčešći uzroci su bili:
Ostali akti u ovom izdanju (77)
- Zaključak o davanju suglasnosti Općini Pribislavec za korištenje dijela travnate površine za skladištenje građevinskog materijala
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Prelog o provođenju Programa produženog boravka u školskoj godini 2024./2025.
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije za sklapanje Dodatka XXIV Ugovoru o provođenju djelatnosti hitne medicine i djelatnosti sanitetskog prijevoza
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Strahoninec kojom se prihvaća prijedlog Odluke o odabiru ponuditelja u postupku javne nabave „Radovi energetske obnove OŠ Strahoninec“
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Strahoninec kojom se prihvaća prijedlog Odluke o odabiru ponuditelja u postupku jednostavne nabave „Stručni nadzor radova i koordinator zaštite na radu“
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Strahoninec kojom se prihvaća prijedlog Odluke o odabiru ponuditelja u postupku jednostavne nabave „Projektantski nadzor“
- Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Odluku Školskog odboru Osnovne škole Nedelišće kojom se daje suglasnost na Odluku o odabiru u postupku jednostavne nabave „Stručni nadzor radova i koordinator zaštite na radu“
- Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Nedelišće kojom se daje suglasnost na Odluku o odabiru u postupku jednostavne nabave „Projektantski nadzor“
- Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Nedelišće kojom se daje suglasnost na Odluku o odabiru u postupku javne nabave „Radovi na energetskoj obnovi PŠ Dunjkovec“
- Zaključak o financiranju izvannastavne aktivnosti „Građanski odgoj i obrazovanje“ u školskoj godini 2024./2025.
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Donji Kraljevec o nastavku provođenja projekta produženog boravka
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Strahoninec o uključivanju učenika 3. i 4. razreda u Program produženog boravka
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Gospodarske škole Čakovec o davanju suglasnosti u postupku javne nabave „Radovi na energetskoj obnovi zgrade Gospodarske škole na adresi Vladimira Nazora 38, Čakovec“
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Gospodarske škole Čakovec o davanju suglasnosti u postupku javne nabave „Usluga stručnog nadzora građenja i koordinatora zaštite na radu prilikom izvođenja radova na energetskoj obnovi zgrade Gospodarske škole na adresi Vladimira Nazora 38, Čakovec“
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Nedelišće o organizaciji produženog boravka u školskoj godini 2024./2025.
- Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Međimurske županije za 2024. godinu
- Odluka o dodjeli jednokratne financijske potpore redovnim studentima za akademsku godinu 2024./2025.
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu župana Međimurske županije za razdoblje od 01. siječnja do 30. lipnja 2024. godine
- Zaključak o primanju na znanje Informacije – gospodarstvo Međimurske županije u 2023. godini
- Zaključak o davanju pozitivnog mišljenja na II. izmjene i dopune Financijskog plana i Godišnjeg plana građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta za 2024. godinu
- Zaključak o primanju na znanje Izvješća o korištenju sredstava proračunske zalihe – tekuće zalihe za razdoblje 01.01.-30.06.2024. godine
- Program potpora poljoprivredi za razdoblje od 2024. do 2025. godine
- Odluka o usvajanju godišnjeg Izvještaja o ostvarivanju Plana i Programa rada Dječjeg vrtića „Maslačak“ Mursko Središće u pedagoškoj godini 2023/24
- Odluka o usvajanju godišnjeg Izvještaja o radu Centra za kulturu „Rudar“ Mursko Središće za 2023. godine
- Odluka o sanaciji neaktivnih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o radu gradonačelnika Grada Mursko Središće za razdoblje siječanj – lipanj 2024. godine
- Pravilnik o dopunama Pravilnika o mjerilima za dodjelu nagrada sportašima za sportska ostvarenja
- II. izmjene i dopune Pravilnika o unutarnjem redu Jedinstvenog upravnog odjela Općine Dekanovec
- Izvještaj o izvršenju Proračuna Općine Donji Kraljevec za razdoblje od 01.01.2024. do 30.06.2024.
- Odluka o zasnivanju prava služnosti na području katastarske općine Hodošan
- Odluka o izmjenama Akta o osnivanju Dječjeg vrtića „Ftiček“ Donji Kraljevec
- Odluka o kupoprodaji nekretnina na području katastarske općine Donji Kraljevec
- Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o donošenju Procjene rizika od velikih nesreća za područje Općine Donji Kraljevec- Revizija II.-2/2023
- Zaključak o prihvaćanju Polugodišnjeg izvješća o radu općinskog načelnika Općine Donji Kraljevec za razdoblje od siječnja do lipnja 2024. godine
- Izmjena Plana mreže predškolskih ustanova na području Općine Donji Kraljevec
- Odluka o polugodišnjem obračunu Proračuna Općine Goričan za 2024.godinu
- Odluka o izmjeni radnog vremena Knjižnice i čitaonice Goričan
- Odluka o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite na području Općine Goričan
- Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Općine Gornji Mihaljevec za 2024. godinu
- Odluka o davanju suglasnosti za sklapanje ugovora o darovanju
- Odluka o izmjeni Odluke o imenovanju Povjerenstva za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Gornji Mihaljevec
- Odluka o usvajanju Izvješća o provedbi Plana upravljanja imovinom u vlasništvu Općine Gornji Mihaljevec za 2023. godinu
- Odluka o izradi III. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Gornji Mihaljevec
- Zaključak o usvajanju polugodišnjeg Izvješća općinskog načelnika za razdoblje od 01.01.2024. do 30.06.2024. godine
- Izmjene i dopune Plana prijma u službu Jedinstvenog upravnog odjela Općine Mala Subotica za 2024. godinu
- Rujna 2024. AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA 26. Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Općine Mala Subotica
- 1. izmjene i dopune Proračuna Općine Mala Subotica za 2024. godinu
- II. izmjene i dopune Odluke o koeficijentima za obračun plaća službenika i namještenika u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Mala Subotica
- Odluka o davanju koncesije za obavljanje dimnjačarskih poslova na području Općine Mala Subotica
- Odluka o ostvarivanju naknada i usluga iz područja socijalne skrbi
- Odluka o potporama za poslijediplomski studij
- Izmjene i dopune Programa građenja komunalne infrastrukture u Općini Mala Subotica za 2024. godinu
- Izmjene i dopune Programa održavanja komunalne infrastrukture u Općini Mala Subotica za 2024. godinu
- Izmjene i dopune Programa financiranja udruga čije aktivnosti doprinose zadovoljenju javnih potreba i ispunjavanju ciljeva i prioriteta definiranih strateškim i planskim dokumentima Općine Mala Subotica za 2024. godinu
- Izmjene i dopune Programa javnih potreba u socijalnoj zaštiti Općine Mala Subotica u 2024. godini
- Izmjene i dopune Programa korištenja sredstava od raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Mala Subotica za 2024. godinu
- Izmjene i dopune Plana prijma u službu za 2024. godinu
- Izvještaj o izvršenju polugodišnjeg Proračuna Općine Pribislavec za 2024. godinu
- 1. izmjene i dopune Proračuna Općine Pribislavec s izvršenjem do 25.09.2024.
- Odluka o raspisivanju natječaja za zakup poslovnog prostora
- Odluka o izgledu i sadržaju službene iskaznice, značke te izgledu službene odore komunalnog redara
- Odluka o transformaciji Prostornog plana uređenja Općine Pribislavec
- Odluka o II. izmjeni i dopuni Odluke o imenovanju članova Socijalnog vijeća Općine Pribislavec
- Zaključak o prihvaćanju Izvješća o provedbi Godišnjeg plana upravljanja imovinom u vlasništvu Općine Pribislavec za 2023. godinu
- I. izmjene i dopune Programa građenja komunalne infrastrukture u Općini Pribislavec za 2024. godinu
- I. izmjene i dopune Programa održavanja komunalne infrastrukture u Općini Pribislavec za 2024. godinu
- Izmjene i dopune Programa javnih potreba u kulturi Općine Pribislavec za 2024. godinu
- I. izmjene i dopune Programa javnih potreba u sportu Općine Pribislavec za 2024. godinu
- I. izmjene i dopune Programa javnih potreba u socijalnoj zaštiti Općine Pribislavec u 2024. godini
- Socijalni program Općine Pribislavec
- Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Općine Sveta Marija za 2024. godinu
- Odluka o kupnji nekretnine (Kolodvorska 2, Sveta Marija)
- Odluka o donošenju Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Sveta Marija
- Plan prijma u službu u Jedinstveni upravni odjel Općine Sveti Martin na Muri za 2024. godinu
- I. izmjene i dopune Plana prijma u službu u Jedinstveni upravni odjel Općine Sveti Martin na Muri za 2024.
- Odluka o imenovanju službenika za zaštitu podataka
- Rješenje o imenovanju ravnateljice Dječjeg vrtića Srčeko