Odluka o donošenju urbanističkog plana uređenja područja između ulice M. tita i J.Š. Slavenskog u Nedelišću
Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.
Stranica 3091
Članak 34.
Članak 34.
(1) Međusobna udaljenost osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama proizlazi iz udaljenosti utvrđene za osnovne građevine u odnosu na među vlastite građevne čestice, ali ne može biti manja od 6,0 m.
(2) izuzetno od prethodnog, međusobna udaljenost osnovnih građevina na uglovnoj i prvoj susjedno građevnoj čestici može najmanje iznositi 4,0 m.
Članak 35.
(1) na svim građevnim česticama u obuhvatu upu, međusobna udaljenost osnovnih građevina na suprotnim stranama iste ulice proizlazi iz posebnog propisa za osiguranje evakuacijskog koridora prema poglavlju 9.7. „upravljanje rizicima“. Stranica 3092 - Broj 22 “SLužBEni GLaSnik
Članak 36.
Članak 36.
(1) na svim građevnim česticama u obuhvatu upu, međusobni odnos građevina unutar iste građevne čestice ovisi o funkcionalnom rješenju i upu-om se ne uvjetuje, pri čemu međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od elementarnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara, na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu – izvedbom protupožarnih barijera.
(2) preporuča se da međusobna udaljenost pratećih i pomoćnih građevina u stražnjim dijelovima građevnih čestica iznosi najmanje ½ visine više građevine, ali može biti i manja, ukoliko se tehničkih mjerama osigura zaštita od prijenosa požara s jedne na drugu građevinu. 4.3.3. Oblikovanje građevina
(1) krovovi se mogu se oblikovati kao kosi, ravni ili kompleksni, pri čemu se preferiraju oblikovno „čista“ rješenja.
(2) Odvodnja vode i snijega s krovnih ploha treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.
(3) uvjeti oblikovanja zgrada s obzirom na prepoznate rizike iz područja civilne zaštite obrađeni su u poglavlju 9.7. „upravljanje rizicima“.
Članak 37.
Članak 37.
(1) ukoliko su slobodnostojeće građevine od međe prema susjednoj građevnoj čestici udaljene manje od 3,0 m, građevina na zidu orijentiranom prema toj međi ne može imati predviđene otvore.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim ili slabo prozirnim staklom (ornamentiranim, obojanim, staklom ili staklom presvučenim odgovarajućom folijom), dimenzije prozora do 60,0 cm x 120,0 cm (bez obzira na orijentaciju), te s parapetom visine najmanje 120,0 cm iznad poda prostorije - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 20 cm x 20 cm.
(3) ukoliko se dio građevine oblikuje na način da joj se na udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe prema susjednoj građevnoj čestici predviđa gradnja otvorenog korisnog prostora (lođa, balkon, prohodna terasa, otvorena galerija, otvoreno stubište i slično) takav otvoreni korisni prostor treba na pročelju orijentiranom prema predmetnoj susjednoj međi imati predviđen puni zid, ostakljenu neprozirnu pregradu ili punu pregradu visine najmanje 2,0 m, odnosno drugi element koji će onemogućiti vizualni kontakt među susjednim građevnim česticama.
(4) Stavci 1. i 3. ovog članka ne odnose se na građevine koje su manje od 3,0 m udaljene od međe čestice koja graniči s površinom koja nije predviđena za gradnju građevina visokogradnje (ulica, javni park i slično). MEĐiMuRSkE županiJE” 10. rujna 2024.
Članak 38.
Članak 38.
(1) ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom, odnosno kao poluugrađene, trebaju biti oblikovane na način: - da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, odnosno da su zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine - u dijelu zida poluugrađene osnovne građevine smještenom na bočnoj međi čestice može se izvesti element koji se prema prethodnom članku ne smatra otvorom, uz uvjet da je taj element (prozor i drugo) od uličnog pročelja uvučen najmanje 10,0 m, te da ima istu vatrootpornost kao i zid u koji je ugrađen - u zidu pomoćnih građevina prema susjednoj čestici nije dozvoljeno izvoditi nikakve otvore - odvod krovne vode i snijega s građevine treba riješiti na vlastitoj čestici. 4.4. uređenje građevnih čestica 4.4.1. Osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica
Članak 39.
Članak 39.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice, osiguranje kolnog pristupa na česticu s odgovarajućeg uličnog koridora ili na drugi način prema ovoj Odluci, te mogućnosti rješavanja otpadnih voda sukladno ovoj Odluci i posebnim propisima. 4.4.2. uvjeti kolnog priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu
Članak 40.
(1) Svakoj građevnoj čestici obavezno je osigurati jedan kolni priključak na odgovarajuću pristupnu prometnicu.
(2) Dva kolna priključka dozvoljena su na uglovnim česticama.
(3) izuzetno, građevnoj čestici koja se formira pretežito ili u cijelosti unutar površine trenutne k.č.br. 767 k.o. nedelišće, može se, do osiguranja mogućnosti priključenja na planiranu uk1, osigurati kolni priključak preko zasebne zemljišne čestice izdvojene iz predmetne k.č.br. 767 k.o. nedelišće, a s izlazom na ulicu J.Š. Slavenskog, te je nakon formiranja uk1 predmetnu građevnu česticu potrebno kolno priključiti na planiranu uk1.
Članak 41.
Članak 41.
(1) točna pozicija kolnog priključka čestice na ulični koridor rješava se projektom, za svaku česticu zasebno, pri čemu se širina kolnog priključka utvrđuje se s 3,0 m do 5,0 m. 4.4.3. uvjeti gradnje i uređenje kolnih manipulativnih površina i površina parkirališta
Članak 42.
(1) Za svaki sadržaj predviđen unutar pojedinačne građevne čestice treba osigurati dostatni parkirališni ili garažni prostor unutar iste građevne čestice. 10. rujna 2024. “SLužBEni GLaSnik
(2) Minimalni broj i oblikovanje parkirališnih i/ili garažnih mjesta se, ovisno o predviđenom sadržaju, utvrđuje prema poglavlju 5.1.2. „promet u mirovanju“.
Članak 43.
Članak 43.
(1) na svim građevnim česticama s predviđenih više od 3 parkirališna /ili garažna mjesta, projektnim rješenjem je potrebno omogućiti kružno okretanje, odnosno manevriranje unutar građevne čestice tako da se vozila na ulicu priključuju prednjom stranom. 4.4.4. Gradnja ograda
Članak 44.
(1) Ograđivanje građevnih čestica je dozvoljeno, ali nije obavezno.
(2) ukupna visina ulične ograde može biti najviše 1,5 m, a puno podnožje najviše 0,5 m.
(3) Otvaranje ograda za kolne i pješačke ulaze na građevnu česticu treba predvidjeti u smjeru unutrašnjosti čestice.
(4) Ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti najviše 1,8 m visine, mjereno od niže kote terena susjednih građevnih čestica.
(5) ukoliko se umjesto ograde sadi živica, ona mora u cijelosti biti unutar vlastite čestice.
Članak 45.
Članak 45.
(1) teren oko građevine, potporni zidovi, terase, stube i druge elemente uređenja okoliša građevina treba izvesti na način da se ne narušava izgled okoliša, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina. 4.4.5. Obveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama
Članak 46.
(1) na svakoj građevnoj čestici treba urediti zelenu površinu u prirodnom terenu u najmanje 20% površine građevne čestice.
(2) iznad zelene površine iz prethodnog stavka se ne mogu graditi građevine niti postavljati drugi objekti (nadstrešnice, solarni kolektori, fotonaponski paneli i slično).
(3) u obračun zelene površine prirodnog terena uzimaju se: - zelene površine dvorišta koje pojedinačno nisu manje od 4,0 m2, a mogu se koristiti kao reprezentativni ili ukrasni vrt, povrtnjak, voćnjak, vinograd, livada, šumarak i slično, odnosno površina prirodnog terena treba omogućiti prihvat oborinskih voda s vlastite čestice i osigurati njihovo upuštanje u podzemlje - krovovi podzemnih garaža u razini poda prizemlja ukoliko su izvedeni tehničkim sustavom „zelenog krova“.
(4) preporuča se primjena pejsažnih rješenja uređenja zelenih površina prirodnog terena, koja će osigurati da dio čestice bude zasjenjen krošnjama stabala, pri čemu se preferiraju rješenja kojima se postiže čim veća ljetna zasjenjenost zgrada i vanjske opločene površine.
(5) površina podzemnih kućnih priključaka i pripadajućih okna (cjevovodi vodovoda i kanalizacije, elektro i MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 22 - Stranica 3093 priključci Eki, vodomjerno okno, revizija kućne kanalizacije i slično) izvedenih ispod zelene površine prirodnog terena se prilikom obračuna ne oduzima od zelene površine prirodnog terena.
Članak 46.
(6) površine većih građevina i objekata izvedenih ispod površine tla (podrumske prostorije iznad kojih nije izveden „zeleni krov“, separatori, cisterne i slično) se prilikom obračuna oduzimaju od zelene površine prirodnog terena (ne smatraju se prirodnim terenom).
(7) Ostatak građevne čestice koji nije zauzet visokogradnjom, može se opločiti. 4.4.6. priključenje na komunalnu infrastrukturu i zbrinjavanje otpada
Članak 47.
(1) priključenje građevina na komunalnu infrastrukturu, odnosno sustave, provodi se prema odredbama poglavlja 5. „uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, komunalne i elektroničke komunikacijske mreže s pripadajućim objektima i površinama“.
(2) priključivanje građevina na javne komunalne sustave obavlja se u skladu s posebnim propisima i uvjetima nadležnih operatora, odnosno odgovarajućih javnopravnih tijela.
(3) priključenje korisnika na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje je obavezno.
(4) na ostale infrastrukturne sustave priključenje građevina nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni infrastrukturni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo.
Članak 48.
Članak 48.
(1) načini zbrinjavanja otpada za pojedinačne čestice i korisnike provodi se prema odredbama poglavlja 8. „postupanje s otpadom“. 5. uVjeTi uređenja ODnOsnO GraDnje, rekOnsTrukCije i Opremanja prOmeTne, kOmunaLne i eLekTrOniČke kOmunikaCijske mreže s pripaDajuĆim OBjekTima i pOVrŠinama
Članak 49.
(1) prometna mreža, trase i značajke sustava komunalne infrastrukture i elektroničke komunikacijske infrastrukture, te javne rasvjete, prikazane su na sljedećim kartografskim prikazima: - 2.1. „prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - plan prometa“, - 2.2. „prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže vodoopskrbe, odvodnje i plinoopskrbe“ - 2.3. „prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže elektroopskrbe, elektroničkih komunikacija i javne rasvjete“.
(2) Ograničenja u prostoru, koja proizlaze iz potrebe zaštite postojeće i planirane infrastrukture, prikazana su na Stranica 3094 - Broj 22 “SLužBEni GLaSnik kartografskom prikazu broj 3. „uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“.
Članak 50.
Članak 50.
(1) Ovaj upu kao konačno komunalno uređenje područja obuhvata predviđa opremljenost područja ulicama s asfaltiranom prometnicom, pješačkim i/ili pješačko - biciklističkim stazama, mogućnost odvodnje oborinskih voda s javnih prometnih površina, te mogućnost priključenja pojedinačnih građevnih čestica na mreže javne vodoopskrbe i javne odvodnje, elektroopskrbe, plinoopskrbe i elektroničke komunikacijske infrastrukture.
(2) unutar uličnih koridora predviđena je izvedba javne rasvjete.
(3) trasiranje linijske infrastrukture predviđeno je unutar javnih površina namijenjenih cestovnom prometu.
(4) Građevine infrastrukturnih sustava grade se u skladu s posebnim propisima – zakonima, pravilnicima i tehničkim normativima. 5.1. uVjeTi GraDnje, rekOnsTrukCije i Opremanja CesTOVne i uLiČne mreže 5.1.1. Cestovna i ulična mreža
Članak 51.
Članak 51.
(1) Sve elemente prometnih sustava potrebno je projektirati sukladno posebnim propisima, prema pravilima struke, te uz poštivanje posebnih uvjeta tijela nadležnih za upravljanje cestama, posebno u odnosu na javne ceste.
(2) ulični koridori se smatraju građevnim česticama prometne infrastrukture.
(3) prometna infrastruktura obodnih ulica – ulice M. tita (DC 3) i J. Š. Slavenskog izvedena je i nije predmet ovoga upu.
(4) uvjete za priključenje planiranih cesta na ceste u postojećim obodnim ulicama, jednako kao i uvjete za priključenje građevnih čestica na postojeće i planirane ceste utvrđuju nadležna javnopravna tijela, ovisno o kategoriji pojedine ceste.
Članak 52.
Članak 52.
(1) površine namijenjene formiranju čestica uličnih koridora /oznaka uk s numeričkom oznakom/ i površina za pješačku stazu izvan uličnih koridora /oznaka pS/ formiraju se prema grafičkoj parcelaciji, danoj u grafičkom dijelu upu.
(2) Dozvoljena su odstupanja od grafički utvrđenih međa uličnih koridora i pješačke staze, ali nije dozvoljeno smanjivati njihovu grafički utvrđenu širinu.
Članak 53.
(1) ulični koridori se mogu projektirati i izvoditi segmentno u odnosu na utvrđenu dužinu i fazno u odnosu na predviđeno opremanje.
(2) kolnici u planiranim uličnim koridorima trebaju imati najmanju kolovoznu širinu 5,5 m i svi trebaju biti predviđeni za obostrani promet.
(3) u slijepim ulicama, odnosno dijelovima ulica, obavezna je izvedba okretišta na slijepom završetku ceste.
(4) projektnim rješenjem je iz tehničkih razloga moguće smanjiti širinu grafički predviđene zelene površine unutar MEĐiMuRSkE županiJE” 10. rujna 2024. uličnog koridora, a izuzetno i ukinuti zelenu površinu, ukoliko je to potrebno radi smještaja pješačkih i/ili biciklističkih staza obostrano ili iz drugih, tehnički opravdanih razloga.
Članak 54.
Članak 54.
(1) prilaze i priključke na ceste potrebno je projektirati prema pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu („narodne novine“ broj 95/14) i prema odgovarajućim normama.
(2) Spoj prometnica je potrebno prometno označiti prema odgovarajućim posebnim propisima.
Članak 55.
(1) u uličnim koridorima uk1 i uk2 obavezna je izvedba objedinjene pješačko – biciklističke staze s jedne strane kolnika i pješačke staze s druge strane kolnika.
(2) Širina biciklističkih staza utvrđuje se projektom, sukladno pravilniku o biciklističkoj infrastrukturi („narodne novine“ broj 28/16).
(3) Minimalna širina pješačke staze u uličnim koridorima se određuje s minimalno 1,6 m.
(4) u slučaju kada se pješačka staza kombinira s biciklističkom stazom, ukupna širina im se utvrđuje s minimalno 2,5 m, odnosno sukladno posebnom propisu za biciklističku infrastrukturu.
Članak 56.
Članak 56.
(1) trasa za mala elektrovozila (skutere, elektrobicikle i drugo), utvrđena prema posebnom propisu, može se predvidjeti unutar površine biciklističke staze.
Članak 57.
(1) unutar uličnih koridora nije dozvoljena postava reklamnih panoa.
(2) ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji zatvaraju vidno polje vozača.
(3) Sve prometne površine, a posebno one koje koriste pješaci, trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera. 5.1.2. promet u mirovanju
Članak 58.
Članak 58.
(1) Javna parkirališta unutar obuhvata upu nisu predviđena.
Članak 59.
(1) Minimalni broj parkirališnih i/ili garažnih mjesta utvrđuje se ovisno o namjeni, umnoškom koeficijenta broja potrebnih mjesta i jedinice projektirane korisne (neto) površine, odnosno drugog parametara utvrđenih prema sljedećoj tabeli: namjena broj parkirališnih ili građevine / koeficijent garažnih mjesta na prostora uREDSki 100 m2 korisnog 1 2,00 pROStORi prostora 100 m2 korisnog 2 uSLuGE 4,00 prostora 10. rujna 2024. “SLužBEni GLaSnik 1 zaposlenika po 1,00 ZDRaVStVEna smjeni 3 aMBuLanta 100 m2 korisnog 1,00 prostora StaMBEna 4 1,00 1 stan naMJEna 1 turistička SMJEŠtaJni smještajna jedinica 5 tuRiStiČki 1,00 (soba, apartman, SaDRžaJi studio apartman)
(2) Dimenzioniranje s obzirom na potreban broj specijalnih vrsta parkirališnih mjesta (za invalide i slično) vrši se u skladu s posebnim propisima.
(3) uslučaju da rezultat izračuna potrebnog broja parkirališnih, odnosno garažnih mjesta prema odredbama ovog članka nije cijeli broj, kao mjerodavni se uzima sljedeći veći cijeli broj.
Članak 60.
Članak 60.
(1) parkirališne, odnosno garažne površine unutar pojedinačne građevne čestice moguće je izvesti kao podzemne ili prizemne garaže i kao otvorena ili natkrivena parkirališta u razini terena.
(2) Smještaj i oblikovanje garažnih prostora utvrđuje se ovisno o namjeni građevne čestice, prema uvjetima za smještaj i oblikovanje građevina iz poglavlja 4. ove Odluke.
(3) Otvorena i nenatkrivena parkirališta je na vlastitoj građevnoj čestici moguće smjestiti unutar i/ili izvan područja predviđenog za gradnju građevina.
Članak 61.
Članak 61.
(1) Sve parkirališne i manipulativne kolne površine potrebno je predvidjeti uz primjenu mjera zaštite iz poglavlja 9.1. „Zaštita od onečišćenja okoliša otpadnim vodama“. 5.2. uVjeTi GraDnje, rekOnsTrukCije i Opremanja kOmunaLne inFrasTrukTurne mreže i naČin prikLjuČiVanja kuĆniH insTaLaCija
Članak 62.
(1) Linijsku infrastrukturu je u pravilu je potrebno smještati unutar prometnih površina - uličnih koridora i pješačke staze, a eventualni smještaj linijske infrastrukture unutar površina drugih namjena moguć je izuzetno, ukoliko je to tehnički nužno.
(2) Radi racionalnijeg korištenja prostora, preporuča se jednostrani smještaj linijske infrastrukture unutar uličnih koridora s istovremenim planiranjem izvoda za priključenje građevnih čestica s druge strane ulice.
(3) ukoliko bi jednostrani smještaj linijske infrastrukture unutar pojedinog uličnog koridora prouzročilo nepotrebna kasnija prekapanja prometnice, ili iz drugih tehničkih razloga, linijska infrastruktura se može predvidjeti i obostrano.
(4) naknadnu rekonstrukciju i modernizaciju linijske infrastrukture preferira se vršiti unutar istih koridora, osim ukoliko izmještanje ne osigurava racionalnije korištenje prostora ili bolje funkcioniranje infrastrukturnog sustava. MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 22 - Stranica 3095
(5) u svakom projektu rekonstrukcije postojeće ili gradnje nove linijske infrastrukture koja se smješta unutar uličnog koridora, potrebno je prikazati poprečni presjek uličnog koridora i osim za projektiranu, utvrditi poziciju i za sve ostale postojeće i planirane linijske infrastrukturne građevine (cjevovode, kablove i drugo), kako bi se dokazala mogućnost smještaja sve postojeće i planirane linijske infrastrukture na propisanim međusobnim razmacima.
Članak 62.
(6) Međusobni razmaci linijske komunalne infrastrukture utvrđuju se prema uvjetima zaštite određene posebnim propisima.
Članak 63.
(1) Sve mreže komunalne infrastrukture potrebno je projektirati i izvesti na način da se njihovom upotrebom i izvedbom pojedinačnih priključaka što manje oštećuju javne površine kolnika, pješačkih i biciklističkih staza i zasađenog raslinja.
(2) idejne projekte mreža infrastrukture preporuča se izraditi za cjelovito područje obuhvata upu.
(3) projektima je moguće definirati fazno izvođenje pojedinih dionica komunalne infrastrukture.
Članak 64.
Članak 64.
(1) Za gradnju građevina infrastrukturnih sustava mogu se iz površina stambene namjene – individualne /oznaka S1/, izdvajati zemljišta za zasebne građevne čestice – prvenstveno se to odnosi na građevine Eki, trafostanice, plinske redukcijske stanice, precrpne stanice sustava odvodnje i slično.
(2) Za sve građevne čestice koje se izdvajaju iz površina drugih namjena u svrhu formiranja građevnih čestica za potrebe gradnje građevina infrastrukture, uvjeti gradnje su sljedeći: - građevna čestica treba imati neposredni pristup s uličnog koridora ili treba imati osiguranu služnost pristupa preko čestice druge namjene - dimenzija građevne čestice građevine infrastrukturnog sustava prilagođava se veličini građevine - udaljenost građevine infrastrukturnog sustava od linije regulacije pojedinog uličnog koridora je najmanje 3,0 m - udaljenost građevine infrastrukturnog sustava od ostalih međa čestice je najmanje 1,0 m - udaljenost građevine infrastrukturnog sustava od međa vlastite čestice treba dodatno osigurati mogućnost manipulacije u svrhu korištenja i održavanja građevine, te zadovoljiti propise za zaštitu od požara u odnosu na predmetnu gradnju i sprečavanje širenja požara na susjedne građevine i okolinu.
(3) Sve nadzemne građevine infrastrukture i pripadajuća oprema (građevine Eki, trafostanice, plinske redukcijske stanice, precrpne stanice i drugo) trebaju imati ukupnu visinu manju od 3,0 m, izuzev stupova mreže elektroopskrbe i javne rasvjete koji mogu biti viši. Stranica 3096 - Broj 22 “SLužBEni GLaSnik 5.2.1. javna vodoopskrba, javna odvodnja, plinoopskrba, elektroopskrba i drugi energetski izvori 5.2.1.1. javna vodoopskrba
Članak 65.
Članak 65.
(1) u području obuhvata upu predviđa se izvedba javne vodoopskrbne mreže u trasi prema kartografskom prikazu i sa spojem na postojeću mrežu javne vodoopskrbe u kontaktnim ulicama.
(2) iz mreže javne vodoopskrbe potrebno je predvidjeti i napajanje vodom za javni sustav za potrebe gašenja požara, sukladno odredbama iz poglavlja 9.5. „Zaštita od požara“, ove Odluke.
Članak 66.
(1) priključenje građevnih čestica u obuhvatu upu predviđa se neposredno na prikladno smješteni opskrbni vodovod.
(2) priključke građevina na sustav javne vodoopskrbe treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao najmanje jedan priključak po građevnoj čestici.
(3) posebne uvjete za priključenje i smještaj vodomjera unutar pojedinačne građevne čestice utvrđuje nadležni javni isporučitelj vodnih usluga. 5.2.1.2. javna odvodnja
Članak 67.
Članak 67.
(1) područje obuhvata upu nalazi se unutar iii. zone zaštite izvorišta vodocrpilišta nedelišće.
(2) postojeći sustav javne odvodnje u kontaktnim ulicama je mješoviti, te se na isti način planira i proširenje sustava unutar obuhvata upu, sve prema posebnim uvjetima nadležnih javnopravnih tijela.
(3) unutar područja obuhvata upu nije dozvoljeno ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda (sanitarnih, tehnoloških, procjednih i oborinskih s prometnih površina) na tlo i u podzemlje.
(4) nove građevne čestice, sukladno zakonskim odredbama ne mogu se uređivati, niti je moguće početi gradnju ukoliko za svaki posebni slučaj nije riješen način zbrinjavanja otpadnih voda, sukladno ovoj Odluci.
(5) izuzetno od prethodnog stavka, ako je tehnički izvedivo, rubne građevne čestice u obuhvatu upu mogu se priključiti neposredno na već izvedenu mrežu javne odvodnje obodnim ulicama.
(6) Sve vode koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje, trebaju imati sastav i kakvoću koja odgovara uvjetima posebnog propisa za granične vrijednosti emisije otpadnih voda za predmetni sustav.
Članak 68.
Članak 68.
(1) priključke građevina na sustav javne odvodnje otpadnih voda treba projektirati i izvoditi kao pojedinačne, odnosno kao najmanje jedan priključak po građevnoj čestici, a posebne uvjete za priključenje utvrđuje nadležno javnopravno tijelo. MEĐiMuRSkE županiJE” 10. rujna 2024.
Članak 69.
(1) Oborinske vode s javnih prometnih površina predviđaju se ispuštati se u javni sustav odvodnje.
(2) Oborinske vode s pojedinih građevnih čestica koje nisu prometne namjene potrebno je zbrinjavati u okvirima vlastite građevne čestice, a mogu se ispuštati u javni sustav odvodnje samo ukoliko to posebnim uvjetima utvrdi nadležno javnopravno tijelo i uz suglasnost istog.
Članak 70.
Članak 70.
(1) potencijalno čiste oborinske vode s krovnih površina građevina mogu se na zelene površine na vlastitoj čestici upuštati direktno, bez posebnog predtretmana.
(2) Oborinske vode s parternih površina građevnih čestica se mogu ispuštati na zelene površine na vlastitoj čestici ili u podzemlje preko upojnih bunara, samo ukoliko prije ispusta prolaze kroz slivnik s taložnicom, a oborinske vode koje se skupljaju s površina parkirališta s brojem parkirališnih mjesta 10 i više, dodatno i kroz separator ulja i masti. 5.2.1.3. plinoopskrba
Članak 71.
Članak 71.
(1) unutar područja obuhvata predviđa se trasa opskrbne plinske mreže sa spojem na postojeću mrežu javne plinoopskrbe u kontaktnim ulicama.
(2) Mreža plinoopskrbe se preporuča smjestiti ispod zelenih površina, a ako to nije moguće, ispod pješačkih i biciklističkih staza, a ne ispod kolnika.
Članak 72.
(1) Sve elemente plinskog distribucijskog sustava treba projektirati prema Mrežnim pravilima plinskog distribucijskog sustava („narodne novine“ broj 50/18, 88/19, 36/20, 100/21).
(2) plinske redukcijske stanice, ukoliko će biti potrebno, mogu se smještati na vlastitim građevnim česticama korisnika ili na vlastitim česticama formiranim prema članku 64.
Članak 73.
Članak 73.
(1) Gradnja priključaka za plinoopskrbu pojedinačnog korisnika provodi se temeljem posebnih propisa, tehničkih normi i posebnih uvjeta nadležnog operatora plinskog distribucijskog sustava.
(2) plinski priključak se može smjestiti na pročelju jedne od građevina unutar građevne čestice ili se može izvesti postavom tipiziranog samostojećeg plinskog ormara unutar građevne čestice. 5.2.1.4. Toplovodi i drugi produktovodi
Članak 74.
(1) toplovodni sustav unutar obuhvata upu nije planiran, međutim u slučaju potrebe toplovodi i drugi produktovodi, u funkciji distribucije energije, mogu se smještati unutar koridora ulica, te ih je potrebno projektirati u skladu s posebnim propisima. 10. rujna 2024. “SLužBEni GLaSnik 5.2.1.5. elektroopskrba
Članak 75.
Članak 75.
(1) unutar obuhvata upu planirana je jedna nova transformatorska stanica sustava elektroopskrbe – tS 10(20)/0,4 kV na površini specifično utvrđenoj za tu namjenu.
(2) Obzirom na nemogućnost preciznog planiranja potreba za energijom pojedinačnih korisnika, izgradnja trafostanica stanica moguća je unutar pojedinih građevnih čestica druge osnovne namjene ili na zasebnim građevnim česticama formiranim izdvajanjem iz površina iz površina stambene namjene – individualne /oznaka S1/.
(3) trafostanice se smještaju i oblikuju prema uvjetima iz članka 64.
Članak 76.
Članak 76.
(1) unutar područja obuhvata upu predviđaju se trase za izvedbu mreže elektroopskrbe, prema kartografskom prikazu.
(2) Osnovni srednjenaponski 10(20) kV rasplet izvodi se podzemno s ciljem povezivanja trafostanica u sustavu.
(3) predviđa se vođenje podzemne niskonaponske mreže unutar uličnih koridora unutar obuhvata upu i s vezom na odgovarajuće postojeće trafostanice u okruženju.
(4) Sve elemente elektroenergetskog distribucijskog sustava treba projektirati prema posebnim propisima.
Članak 77.
Članak 77.
(1) Elektroenergetske priključke treba projektirati i izvesti odgovarajućim spajanjem na niskonaponsku mrežu ili srednjenaponskim vodom na odgovarajuću transformatorsku stanicu, prema pravilima i tipizaciji operatora elektroenergetskog distribucijskog sustava.
(2) Za potrebe razvoda moguće je unutar zelenih i/ili pješačkih površina u koridorima ulica ili na vlastitim građevnim česticama, uz uvjet da ne smetaju prometu, smjestiti kabelske razvodne ormare (kRO), u svrhu elektroopskrbe pojedinačnih korisnika i/ili javne rasvjete.
Članak 78.
Članak 78.
(1) tipski priključni elektroormar može se smjestiti na vanjskom zidu građevine, ili na drugi način, uz uvjet da bude lako pristupačan za spajanje na vanjski priključak i unutarnji razvod. 5.2.1.6. energija iz obnovljivih izvora
Članak 79.
(1) Za sve građevine poželjna je primjena energije dobivene iz obnovljivih izvora i kogeneracije i to prvenstveno energija sunca, sustavi korištenja temperature zemlje i sustavi korištenja temperature podzemne vode (plitke bušotine).
(2) Sve građevine i oprema koja se na pojedinu građevnu česticu smješta za potrebe proizvodnje energije iz obnovljivih izvora smatraju se pomoćnim građevinama, odnosno dijelom kućnih instalacija.
(3) Svi sustavi smatraju se individualnima, a prvenstveno se grade u funkciji vlastite potrošnje energije, te s mogućnošću MEĐiMuRSkE županiJE” Broj 22 - Stranica 3097 isporuke viška proizvedene električne energije u javni elektroenergetski sustav, sve prema posebnim propisima.
(4) Sunčeve prijemnike (fotonaponski ili toplinski paneli) za proizvodnju električne i toplinske energije moguće je predvidjeti na krovovima zgrada i/ili u obliku drugog elementa integriranog u zgradu, kao što je obloga pročelja i slično, a nije ih dozvoljeno postavljati neposredno na površinu građevne čestice.
(5) posebni uvjeti za smještaj sustava za proizvodnju energije temeljen na korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneraciji građevna čestica treba osigurati ovom Odlukom minimalno propisani udio površine u zelenoj površini prirodnog terena, na kojem i ispod kojeg nije predviđena postava instalacija predmetnog sustava proizvodnje energije 5.2.2. javna rasvjeta
Ostali akti u ovom izdanju (39)
- Odluka o izravnoj dodjeli financijskih sredstava o financiranju projektnog prijedloga „ujedinjeni loptom protiv diskriminacije, rasizma i siromaštva“
- Odluka o izravnoj dodjeli financijskih sredstava za financiranje projektnog prijedloga „Godišnje aktivnosti Društva Međimuraca u Zagrebu“
- Zaključak o davanju suglasnosti Osnovnoj školi Donja Dubrava na Odluku o odabiru za predmet nabave: „usluga upravljanja projektom i administracija“
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole prelog kojom se daje suglasnost na prijedlog Odluke o odabiru u postupku nabave: „Radovi na energetskoj obnovi zgrade Sportske dvorane OŠ prelog“
- Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Školskog odbora Osnovne škole Vladimira nazora pribislavec o provođenju programa produženog boravka u školskoj godini 2024./2025.
- Plan vježbi civilne zaštite na području Međimurske županije za 2024. godinu
- Pravilnik o dodjeli nekretnina/prostora u vlasništvu i pod upravom Grada Mursko Središće na korištenje udrugama i ostalim korisnicima
- Odluka o usvajanju polugodišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna Općine Belica za 2024. godinu
- 2. izmjene i dopune proračuna Općine Belica za 2024. godinu
- Odluka o osnivanju Savjeta mladih Općine Belica
- Odluka o usvajanju izvješća o obavljenoj provjeri provedbe naloga i preporuka danih u financijskoj reviziji
- Odluka o uvođenju redovitog cjelodnevnog programa odgojno-obrazovnog rada za djecu predškolske dobi u Dječjem vrtiću „Belica“ – područnom odjelu Gardinovec
- Odluka o sufinanciranju programa produženog boravka u Osnovnoj školi Belica u školskoj godini 2024./2025.
- Odluka o usvajanju polugodišnjeg izvješća o radu općinskog načelnika za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2024.
- Odluka o donošenju procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Belica
- Zaključak o prihvaćanju izvješća o provedbi Godišnjeg plana upravljanja imovinom u vlasništvu Općine Belica za 2023. godinu
- 2. izmjene programa građenja komunalne infrastrukture za 2024. godinu
- Odluka o davanju suglasnosti predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave za provedbu projekta „Revitalizacija starog toka rijeke Drave“ na natječaj interreg Mađarska - Hrvatska
- Odluka o davanju suglasnosti predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave za provedbu projekta „Zlatarske avanture“ prema programu interreg Slovenija - Hrvatska
- Polugodišnje izvješće o radu općinskog načelnika Općine Kotoriba za razdoblje siječanj - lipanj 2024. godine
- Polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna Općine Kotoriba na dan 30.06.2024.
- Odluka o dodjeli javnih priznanja Općine Kotoriba
- Odluka o kupnji nekretnine k.č.br. 1125 k.o. Kotoriba
- Odluka o kupnji nekretnine k.č.br. 207 k.o. Kotoriba
- Odluka o nabavi majica za tjelesni odgoj učenicima Osnovne škole Jože Horvata
- Odluka o imenovanju Socijalnog vijeća Općine Kotoriba
- Odluka o izboru najpovoljnije ponude za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Kotoriba
- Odluka o davanju suglasnosti za potpisivanje ugovora o suradnji na projektu „Zlatarske avanture“ LaG-Mura-Drava
- Plan prijma u službu Jedinstvenog upravnog odjela Općine Mala Subotica za 2024. godinu
- Odluka o korištenju službenih mobilnih telefona
- Iii. izmjene i dopune pravilnika o radu i unutarnjem redu upravnih tijela Općine Nedelišće
- Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o kriterijima i postupku sufinanciranja kamate stambenih kredita za nekretnine na području Općine Nedelišće
- Odluka o davanju suglasnosti za kreditno zaduženje tvrtki nekretnine Nedelišće d.o.o.
- Odluka o zaduženju Općine Nedelišće
- Odluka o dozvoljenom prekoračenju po poslovnom računu Općine Nedelišće
- Odluka o donošenju urbanističkog plana uređenja područja između ulice M. tita i J.Š. Slavenskog u Nedelišću
- Odluka o donošenju urbanističkog plana uređenja područja „podvrtnice trnavske ulice u Nedelišću“
- Odluka o radnom vremenu Jedinstvenog upravnog odjela Općine Sveti Juraj na Bregu
- Odluka o osnovici za obračun plaće