GLASNIK

Arhiva › 2024. › SGMŽ 20

SGMŽOpćina Dekanovec · 20. kolovoza 2024. · KLASA 350-02/23-01/03 · URBROJ 2109-20-02-24-51

Prostorni plan uređenja Općine Dekanovec Odredbe za provedbu i kartografski prikazi (pročišćeni tekst)

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 2812

Članak 87.

Članak 87. 1) Ukoliko je osnovna građevina na čestici izgrađena ili se predviđa izgradnja fazno neodvojivog kompleksa, jedna ugostiteljska građevina, može se graditi kao prateća građevina na pojedinoj čestici: - društvenih djelatnosti, u zoni centralnih i društvenih sadržaja, te - na čestici građevine sporta i/ili rekreacije, unutar zone sporta i rekreacije. 2) Površina prateće građevine ne može biti veća od površine osnovne građevine. 3) Uvjeti gradnje građevine određuju se prema poglavlju 4.1. članku 101. ovih odredbi, a oblikovanje dodatno i prema karakterističnom uzorku naselja kojem čestica pripada, određeno prema poglavlju 2.2.3. ovih odredbi.

Članak 88.

Članak 88. 1) Pomoćne poljoprivredne građevine, bez ili sa izvorom zagađenja mogu se na građevnoj čestici individualne stambene ili stambeno-poslovne namjene, graditi u površini i na način određen karakterističnim uzorkom naselja iz poglavlja 2.2.3. ovih odredbi. 2) Pomoćne građevine mogu se graditi isključivo kao prizemne, visine vijenca do 3,5 m i nagiba krovnih ploha do 45°osim spremišta poljoprivrednih strojeva i poljoprivrednih proizvoda, te sjenika, čija visina vijenca može biti do 4,80 m. 3.2 UVJETI UREĐENJA PROSTORA ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKIH DJELATNOSTI IZVAN GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA 3.2.1 Poljoprivreda

Članak 89.

Članak 89. 1) Obavljanje djelatnosti poljoprivrede ovisi o mogućnostima korištenja obradivog tla, koje je utvrđeno kao resurs od značaja za Republiku Hrvatsku. 2) Svi zahvati u prostoru u svrhu poljoprivrede trebaju se provoditi u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ broj 20/18, 115/18) i odgovarajućim podzakonskim propisima. 3) Sva gradnja i drugi zahvati koji se predviđaju u svrhu komercijalne poljoprivrede trebaju biti predviđeni na način da omoguće obavljanje poljoprivredne djelatnosti sukladno pravilima višestruke sukladnosti u poljoprivrednoj proizvodnji.

Članak 90.

Članak 90. 1) Izvan građevinskih područja se za primarnu poljoprivrednu proizvodnju rezerviraju: - obradiva tla osnovne namjene u kategorijama vrijedno obradivo tlo /oznaka P2/ - ostalo obradivo tlo, šume i šumsko zemljište /oznaka PŠ/ unutar kojih površina se poljoprivreda i šumarstvo mogu u većoj mjeri miješati, odnosno jedna djelatnost periodično zamjenjivati drugu. 2) Obje vrste obradivog tla osnovne namjene predviđene su za poljoprivrednu proizvodnju, sukladno odgovarajućim gospodarskim strategijama razvoja poljoprivredne proizvodnje. 3) Unutar građevinskih područja biljna poljoprivredna proizvodnja se može privremeno odvijati unutar neizgrađenih i komunalno neuređenih funkcionalnih zona u naseljima, sve do komunalnog uređenja pojedine zone, pri čemu se na tako korištenim površinama mogu privremeno postaviti montažni plastenici, ali ne i drugi objekti, odnosno građevine.

Članak 91.

Članak 91. Gospodarske djelatnosti koje se mogu locirati unutar kultiviranih predjela Općine, podijeljene su prema stupnju očekivane gospodarske učinkovitosti, odnosno razini iskorištavanja resursa poljoprivrednog zemljišta, na: - prostore poljoprivredne proizvodnje visoke gospodarske učinkovitosti i - prostore poljoprivredne proizvodnje koja nije nužno gospodarski učinkovita.
Članak 92. 1) Prostori visoke gospodarske učinkovitosti su vrijedna obradiva tla /oznaka P2/, izuzev područja pogodnog za ekološku poljoprivredu, označenog na kartografskom prikazu br 1. – „Korištenje i namjena površina“. 2) Na prostorima obradivih tla visoke gospodarske učinkovitosti mogu se: - uređivati trajni nasadi, u svrhu čega se mogu oko nasada postavljati prozračne, žičane ograde, bez obzira na površinu nasada, - postavljati staklenici i plastenici isključivo u svrhu biljne poljoprivredne proizvodnje, kao konstrukcije bez temelja, ukupne visine vijenca do 2,20 i sljemena do 4,80 m, te - osnivati izdvojena poljoprivredna gospodarstava za biljnu proizvodnju. 3) Sva ograđivanja čestica ili postavu objekata iz prethodnog stavka na obradivom tlu potrebno je izvesti na način da se ograda, odnosno objekt od osi poljskog puta odmakne za minimalno 5,0 m, odnosno ukoliko je poljski put lociran uz prostornu barijeru (brijeg, pokos, kanal i slično) na način da slobodna manipulativna površina, za prolaz poljoprivrednih strojeva putom, iznosi najmanje 10,0 m. 20. kolovoza 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 20 - Stranica 2813

Članak 93.

Članak 93. 1) Prostori poljoprivredne proizvodnje, koja nije nužno gospodarski učinkovita, unutar kultiviranih predjela Općine, područja su: - područje vrijednog obradivog tla pogodnog za ekološku poljoprivredu, označenog na kartografskom prikazu br 1. – «Korištenje i namjena površina», te - područja kategorizirana kao ostalo obradivo tlo, šume i šumsko zemljište, koje se ne treba nužno obrađivati. 2) Na prostorima poljoprivredne proizvodnje, koja nije nužno gospodarski učinkovita, poželjno je: - obavljanje djelatnosti integriranog, ekološkog ili biološkog načina biljne poljoprivredne proizvodnje, - lociranje transportabilnih pčelinjaka, isključivo za ispašu pčela, - uređivanje površine ekstenzivnog stočarstva, bez gradnje građevina i - uređivanje lovačkih remiza za potrebe djelatnosti lova, odnosno lovnog turizma.

Članak 94.

Članak 94. 1) Izdvojeno poljoprivredno gospodarstvo biljne poljoprivredne proizvodnje, može se osnivati kao izdvojeno građevinsko područje, isključivo na obradivim tlima osnovne namjene, sjeverno od kanala Muršćaku, u tu svrhu označenim na kartografskom prikazu br. 1. „Korištenje i namjena površina“. 2) Uvjet za osnivanje poljoprivrednog gospodarstva iz prethodnog članka, je posjedovanje na području jedinice lokalne samouprave, rodnog trajnog nasada voćnjaka ili vinograda, trogodišnjeg nasada ukrasnog bilja ili zemljišta koje se prema posebnom propisu (upisnik poljoprivrednih gospodarstava) vodi kao oranica za uzgoj poljoprivrednih kultura i to u slijedećim minimalnim površinama određenim za: - ratarstvo 25,0 ha - vinogradarstvo i podrumarstvo 3,5 ha - uzgoj povrća 3,0 ha - uzgoj voća 1,7 ha ili - uzgoj ukrasnog cvijeća ili ljekovitog bilja 1,0 ha. 3) Pod ratarstvom se u smislu prethodnog stavka smatraju i površine kultura povrća koje se intenzivno obrađuje kao ratarska površina (krumpir, kupus, kelj, luk, mrkva i slično). 4) Veličina čestice izvan građevinskog područja naselja na kojoj se mogu graditi građevine u funkciji obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje mora biti minimalne površine 0,5 ha. Građevna čestica izuzeta od zemljišta na kojoj se planira izgradnja tih građevina može biti i manja, a koeficijent izgrađenosti može iznositi najviše 0,3. Planirane građevine moraju biti udaljene od susjedne sjeverne, istočne i zapadne međe najmanje za svoju cjelokupnu visinu, a od južne susjedne međe najmanje 3m. Veličina građevinskog zemljišta na kojem se mogu graditi gospodarske građevine za potrebe rasadnika i uzgoj cvijeća (staklenici i prateći posl. prostori) mora biti minimalne površine 0,3 ha, a navedene građevine na čestici moraju činiti cjelinu.

Članak 94.

5) Na građevnoj čestici poljoprivrednog gospodarstva mogu se graditi gospodarske građevine u funkciju obavljanja osnovne djelatnosti, odnosno za: - uzgoj bilja u staklenicima i plastenicima, čvrstih temelja, - spremanje poljoprivrednih strojeva i proizvoda, - primarnu preradu proizvoda proizvedenih na gospodarstvu, kao što su sortirnice, pakirnice, vinarije, uljare i slično, osim hladnjača, 6) Ukoliko je poljoprivredno gospodarstvo u funkciji i na njemu su već izgrađene građevine poljoprivrednog gospodarstva, kao prateći sadržaj na čestici može se urediti trgovina za prodaju proizvoda isključivo proizvedenih na poljoprivrednom gospodarstvu, površine do 100,0 m2 i to u zasebnoj građevini ili kao dio gospodarskog kompleksa. 7) Ukupna izgrađenost čestice poljoprivrednog gospodarstva biljne poljoprivredne proizvodnje može maksimalno iznositi 20% površine čestice, ali ne može se izgraditi više od 3.000,0 m2 površine. 8) Visina vijenca građevina, na poljoprivrednom gospodarstvu ne može biti veća od 4,80 m, a građevine trebaju biti oblikovane u skladu s tradicijskom arhitekturom područja, odnosno: - nagib krovnih ploha može se kretati od 33° do 45°, - građevine, osim silosa, mogu biti zidane i žbukane, izvedene od drveta ili obložene drvetom, - pokrov građevina može biti od glinenog crijepa, šopa, slame ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit ili slično) isključivo u crvenoj, smeđoj ili zelenoj boji, a - silos može biti visine do 7,0 m, izrađen od nehrđajućeg čelika bijele ili zelene boje, odnosno u boji čelika.

Članak 94.

9) Svi zahvati unutar izdvojenog poljoprivrednog gospodarstva trebaju se izvesti na način da se osigura sprečavanje emisije štetnih tvari u zrak, te zagađenje vode i tla. 3.2.2.1 Staklenici, plastenici spremišta
Članak 95. 1) Postava, odnosno gradnja staklenika, plastenika i jednog prizemnog spremišta moguća je na svim kategorijama obradivog tla /oznake P2 i PŠ/, na zemljišnoj čestici za uzgoj voća, povrća, ukrasnog i/ili ljekovitog bilja površine najmanje 1.000,0 m2. 2) Najveća dozvoljena korisna površina priručnog spremišta se utvrđuje s 20,0 m2, najveća etažnost s E=1 etaža (prizemlje), a najviša visina (vijenca) V=3,0 m. 3) Umjesto gradnje spremišta dozvoljeno je u tu svrhu postaviti jedan (tipski) kontejner u istoj namjeni, uz uvjet da je obojan bijelom ili zelenom bojom, odnosno u njihovoj kombinaciji. 4) Plastenici i staklenici trebaju biti u potpunosti demontažni, a ako im je potrebno izvesti temelje preferiraju se točkasti temelji, koje je moguće naknadno ukloniti. Stranica 2814 - Broj 20 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2024. 3.2.2.2 Pčelinjaci

Članak 96.

Članak 96. 1) Postava mobilnih pčelinjaka dozvoljena je na površinama svih kategorija obradivog tla /oznake P2 i PŠ/ i u šumama /oznaka Š1/. 2) Gradnja fiksnih pčelinjaka moguća na površinama svih kategorija obradivog tla /oznake P2, P3 i PŠ/ uz uvjet da pojedinačnom pčelinjaku korisna površina ne prelazi 20,0 m2, etažnost nije veća od E=1 etaža (prizemlje), a visina (vijenca) nije veća od V=3,0 m. 3) Pčelinjak se treba oblikovati na način koji omogućavaju jednostavnu razgradnju u slučaju prestanka korištenja. 4) Dodatni uvjeti za smještaj i orijentaciju pčelinjaka utvrđuju se prema Pravilniku o držanju pčela i katastru pčelinje paše (“Narodne novine”, br. 18/08, 29/13, 42/13, 65/14).

Članak 97.

Članak 97. 1) Na svim obradivim tlima, mogu se sukladno lovnogospodarskoj osnovi uređivati lovačke remize koje služe za uzgoj, odnosno održavanje populacije divljači lovnogospodarskog područja. 2) Lovačke remize su umjetno stvorena staništa, koja služe za uzgoj hrane ili formiraju zaklon za divljač, te ih u tom smislu treba organizirati da budu pretežito nedostupna za ljude. 3) Na remizama se mogu postavljati samo montažne građevine, od prirodnih materijala, u isključivoj funkciji obavljanja osnovne djelatnosti uzgoja, odnosno sklanjanja divljači.

Članak 98.

Članak 98. 1) Sve čestice koje su unutar kultiviranih predjela formirane kao građevinske za obavljanje gospodarskih djelatnosti, ne mogu se naknadno u građevinskom smislu dijeliti na manje dijelove, koji sami po sebi, veličinom i sadržajem, ne zadovoljavaju uvjete za građevinske čestice unutar kultiviranih predjela. 2) Sve građevine koje se grade na području kultiviranog krajolika trebaju se gabaritom, materijalima i bojom uklapati u kultivirani krajolik. 3.2.3 Gospodarske djelatnosti unutar prirodnih i prirodi bliskih predjela

Članak 99.

Članak 99. 1) Gospodarske djelatnosti koje se mogu obavljati unutar prirodnih, odnosno prirodi bliskih predjela ograničavaju se na djelatnost šumarstva, vodoprivrede i lovnog gospodarstva, a ovise o osnovnim obilježjima predjela i posebnim propisima za navedene djelatnosti. 2) Šumarstvo se u gospodarskom smislu uzgoja šumskih kultura, može obavljati na područjima šuma prvenstveno u funkciji održanja ekosustava i prema šumskim gospodarskim osnovama. 3) Djelatnost vodoprivrede, a posebno izgradnja sustava zaštite od voda, te izgradnja i održavanje hidromelioracijskog sustava i sustava za navodnjavanje, su na prirodnim i prirodi bliskim predjelima uvjetovani mjerama zaštite prirodnih vrijednosti, obrađenih u glavi 6. ovih odredbi. 4) Ukoliko je to predviđeno lovno gospodarskom osnovom područja, unutar šuma se mogu postavljati montažne, drvene lovačke čeke projekcije tlocrta do 3,0 m2. 3.2.3.1 Šumarstvo

Članak 99a.

Članak 99a. 1) Šume su utvrđene kao resurs od značaja za Republiku Hrvatsku, a šumarsku djelatnost je potrebno provoditi u skladu sa Zakonom o šumama (“Narodne novine“ broj 68/18, 115/18). 2) Na području Općine nalaze se: - državne šume pod upravljanjem Hrvatskih šuma d.o.o., Uprava šuma Podružnica Koprivnica, Šumarija Čakovec - privatne šume. 3) Sve šume izvan inundacije rijeke Mure utvrđene su u kategoriji gospodarske šume /oznaka Š1/ i mogu se koristiti u skladu sa šumskim gospodarskim osnovama, uz uvjet da se time na području Općine ne smanji ukupna površina pod šumama, odnosno da se šumske zajednice neprestano obnavljaju. 4) Sve šume unutar inundacije rijeke Mure utvrđene su u kategoriji zaštitne šume /oznaka Š2/ s funkcijom zaštite područja inundacije, a mogu se koristiti u skladu sa šumskim gospodarskim osnovama i posebnim propisima iz područja zaštite okoliša i prirode. 5) U gospodarskim šumama mogu se graditi samo gospodarske građevine za potrebe šumarske djelatnosti i lovstva. 6) Gradnja za potrebe turizma u gospodarskim šumama nije dozvoljena, izuzev korištenja šumskih staza za potrebe rekreativnih aktivnosti koje nemaju dugotrajni ili značajni utjecaj na prostor (trčanje, biciklizam, jahanje i slično), za koju namjenu je uz šumske putove, od prirodnih materijala identičnom okolišu, dozvoljeno postavljati markacijske oznake i putokaze, te uređivati odmorišta s klupama ili drugim prikladnim elementima za sjedenje. 7) U zaštitnim šumama nije dozvoljena nikakva gradnja, osim lovnotehničkih objekata od drveta.

Članak 99a.

3.2.4 Komunalno gospodarstvo
Članak 99b. 1) Komunalno – gospodarske djelatnosti smještaju se u pravilu unutar građevinskih područja ili u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja specifično rezerviranim za komunalnu infrastrukturu, sukladno uvjetima za pojedinu zonu, odnosno izdvojeno područje. 2) Izvan građevinskih područja i izvan područja ekološke mreže “Natura 2000” može se smjestiti azil za životinje i/ ili druga vrsta prihvata za životinje, prema sljedećim uvjetima: - građevna čestica se može formirati na površini obradivog tla /oznaka P3 ili PŠ/ na - najmanjoj udaljenosti od 500,0 m od građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja naselja - najmanja površina građevne čestice određuje se s 1.000,0 m2 20. kolovoza 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 20 - Stranica 2815 - najmanja udaljenost građevina od linije regulacije prema pristupnom putu treba iznositi 5,0 m, osim ukoliko se čestice nalaze uz kategorizirane cestovne prometnicei/ili željezničke pruge, u kom slučaju se radi zaštitnog pojasa prometne infrastrukture, veća potrebna udaljenost utvrđuje posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela - najmanja udaljenost građevina od ostalih međa građevne čestice utvrđuje se s ½ visine (vijenca) građevine, ali ne manje od 4,0 m - koeficijent izgrađenosti građevne čestice može najviše iznositi kig = 0,4 - maksimalna dozvoljena etažnost zgrada utvrđuje se s E=2/P+Pk/, a najveća dozvoljena visina (vijenca) utvrđuje se s 4,0 m - u oblikovanju kompleksa se preferira korištenje boja koje u odnosu okoliš nisu kontrastne - ukupan potreban broj parkirališno-garažnih mjesta obavezno je osigurati na vlastitoj čestici - građevnu česticu je potrebno ograditi odgovarajućom zaštitnom ogradom.” 4 UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI U PROSTORU

Članak 100.

Članak 100. 1) Građevine i prostori za obavljanje društvenih djelatnosti odnose se na sljedeće sadržaje: - odgoj i obrazovanje - zdravstvo i socijalnu skrb - kulturne i društvene sadržaje - javne i prateće sadržaje (banka, pošta i sl.) - sport i rekreaciju - vjerske sadržaje. 2) Sadržaj i kapacitet građevina društvenih djelatnosti po naseljima, treba uskladiti prema posebnim propisima, ovisno o pojedinačnoj funkciji, pri čemu su za dimenzioniranje predškolskih i školskih sadržaja relevantni nacionalni pedagoški standardi. 3) Površina novoformirane pojedinačne građevne čestice društvenih djelatnosti, uključujući građevine sporta i rekreacije usklađuje se s posebnim propisima, ovisno o specifičnoj namjeni građevine. 4) Pozicija dječjeg vrtića, jaslica i osnovne škole, u odnosu na okolne postojeće ili planirane građevine, treba osigurati dobru osvijetljenost prostora u vrijeme boravka djece u građevini, odnosno susjedne građevine ne smiju bacati sjenu na prostore boravka djece. 5) Građevine društvenih djelatnosti, uključujući i sportske, te rekreacijske građevine, se smještaju unutar građevinskog područja naselja ovisno o namjeni pojedine građevine i namjeni funkcionalne zone: - građevine društvenih djelatnosti primarno se smještaju unutar zone javne i društvene namjene /oznake D/ - građevine namijenjene sportu i rekreaciji primarno se smještaju unutar sportsko rekreacijske – zone /oznake R/. 6) Izuzetno od prethodnog stavka, sportska igrališta i sportske dvorane mogu se smještati u zonu javne i društvene namjene /oznaka D/ isključivo ukoliko se radi o školskim sportskim igralištima i/ili dvoranama.

Članak 100.

7) Pojedine vrste manjih otvorenih sportskih igrališta mogu se smještati unutar drugih funkcionalnih zona u naselju, te unutar granica izdvojenih građevinskih područja namijenjenim rekreaciji, ukoliko je takav sadržaj utvrđen uvjetima za pojedinu funkcionalnu zonu, odnosno izdvojeno građevinsko područje izvan naselja. 8) Otvorena sportska igrališta (nogomet, rukomet, košarka, tenis i druga) trebaju biti najmanje 12,0 m udaljena od stambenih prostora u okruženju. 4.1 UVJETI UREĐENJA PROSTORA ZA OBAVLJANJE DRUŠTVENIH DJELATNOSTI UNUTAR GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA

Članak 101.

Članak 101. 1) Na području građevinskog područja naselja Dekanovec potrebno je osigurati, poboljšati ili zadržati postojeće zadovoljavajuće uvjete za sljedeće društvene sadržaje: - daljnji razvoj osnovnog obrazovanja, na osnovi mreže osnovnog školstva - na postojećoj čestici područne škole, ili na novoj čestici unutar iste zone centralnih sadržaja, uz pretpostavljeno podizanje kvalitete školstva, izgradnjom školske sportske dvorane, - radi dugoročnog razvoja potrebno je iznaći prostor za uređenje dječjeg vrtića ili izgraditi novu građevinu, a minimalno uređenje se odnosi na dogradnju prostora za barem jednu predškolsku skupinu uz osnovnu školu, - osigurati daljnje unapređenje prostora za javno djelovanje građana unutar prostora zgrade općinske uprave i - osigurati daljnje unapređenje prostora za kulturno – umjetnička društva u zgradi doma kulture, - osigurati daljnje unapređenje prostora za sportska društva u okviru čestice sportsko-rekreacijskog parka. 2) Mreža društvenih djelatnosti načelno određuje potrebnu veličinu pojedine građevine, odnosno pripadajuću potrebnu veličinu građevne čestice, te ovisno o njima i uvjete lociranja pojedine društvene djelatnosti unutar naselja.

Članak 102.

Članak 102. 1) Na građevinskog područja naselja Dekanovec, potrebno je izradom projekata uređenja na površinama za razvoj urbanog zelenila u naseljima, osigurati uređenje: - parka oko župne crkve 1,0 ha i - parkovnog prostora s parkirališnim površinama i prilaznom prometnicom uz groblje, cca 100,0 m kontaktne zone između groblja i područja za razvoj stambene zone. 2) Područja ovim PPUO-om označena kao zone urbanog zelenila, uređuju se temeljem projekata, kojima obavezno treba riješiti parterno i pejsažno oblikovanje, postavu urbane opreme i komunalno uređenje instalacijama infrastrukture oblikovanih primjereno namjeni. Stranica 2816 - Broj 20 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2024. 4.1.1 Uvjeti provedbe zahvata sadržaja društvenih djelatnosti prema zoni 4.1.1.1 U zoni javne i društvene namjene /oznaka D/

Članak 103.

Članak 103. 1) U zoni javne i društvene namjene /oznaka D/ prioritet je formiranje građevnih čestica i gradnja građevina (osnovne) društvene infrastrukture, a ukoliko je površina zone dovoljno velika da se ne narušava njena primarna funkcija, unutar zone se mogu smještati i građevine, odnosno prostori društvene nadgradnje, te drugih namjena. 2) Uvjeti provedbe zahvata formiranja građevnih čestica i gradnje građevina društvenih djelatnosti, kao i arhitektonskih kompleksa koji objedinjavaju pojedine sadržaje društvenih djelatnosti i druge dozvoljene sadržaje, u zoni javne i društvene namjene, provodi se prema ovom poglavlju, a broj zasebnih korisničkih jedinica na pojedinačnoj građevnoj čestici nije ograničen.

Članak 104.

Članak 104. 1) Posebni uvjeti uređenja građevnih čestica i gradnje za građevine osnovne i prateće namjene, unutar funkcionalnih zona centralnih i društvenih djelatnosti, te zona sporta i rekreacije, su sljedeći: a) Udaljenost građevina društvenih djelatnosti od međa građevne čestice: - udaljenost od linije regulacije ulice treba uskladiti prema građevinskom pravcu ulice, osim ukoliko se između linije regulacije i osnovne građevine planira uređenje javnog trga ili parka, u kojem slučaju se kod pozicioniranja zgrade nije potrebno pridržavati građevinskog pravca ulice, - od jedne bočne međe građevine mogu biti odmaknute najmanje 1,0 m, a od ostalih susjednih međa najmanje ½ vlastite visine, ali ne manje od 4,0 m, - izuzetno od alineje 2. ovog stavka postojeće zgrade se mogu rekonstruirati u postojećim gabaritima i dograditi u smjeru dvorišta u liniji postojećeg zida, bez obzira na njegovu udaljenost od bočne međe građevne čestice. b) Koeficijent izgrađenosti pojedine građevne čestice može najviše iznositi kig = 0,4. c) c) Visina (vijenca) građevina može iznositi: - najviše 10,0 m za zgrade osnovne namjene - najviše 3,5 m za slobodnostojeće pomoćne zgrade - iznimno školske zgrade, školska sportska dvorana, polivalentne dvorane i crkve mogu imati visinu (vijenca) do 12,0 m - specifične građevine ili njihovi dijelovi kao crkveni zvonici, tehnički prostori pozornica i sl. mogu imati veću visinu. d) Etažnost zgrada se utvrđuje prema sljedećem: - zgrade osnovne namjene mogu imati najviše 4 etaže Po+P+1K+NE ili Po+P+1K+Pk/ - slobodnostojeće pomoćne zgrade mogu imati 1 etažu i to prizemlje (E=P).

Članak 104.

2) Ukoliko se građevina oblikuje kao arhitektonski kompleks od više funkcionalno povezanih građevina, međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom rješenju, a međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima civilne zaštite, zaštite na radu i zaštite od požara. 3) Pomoćni sadržaji: - garaža ili natkriveni parkirališni prostor sa zajedničkim kolnim ulazom, može se oblikovati kao integralni dio osnovne građevine, odnosno kompleksa, - zasebne pojedinačne garaže i/ili spremišta mogu biti oblikovani kao unificirani kompleks smješten u stražnjem dijelu čestice, odnosno iza osnovne građevine u odnosu na ulicu - prostor za skupljanje otpada može biti integriran unutar osnovne građevine, izdvojen kao slobodnostojeća građevina ili oblikovan kao otvoreni prostor za postavu spremnika za otpad (kontejneri, kante i drugo), - slobodnostojeću građevinu i otvoreni prostor za postavu spremnika za otpad treba najmanje 10,0 m udaljiti od osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama. 4.1.1.2 U zoni sportsko-rekreacijske namjene /oznaka R1/ - sport s izgradnjom

Članak 105.

Članak 105. 1) Udaljenost građevina od međa građevne čestice: - najmanja udaljenost zgrada od linije regulacije ulice je 5,0 m, - od jedne bočne međe, zgrade mogu biti odmaknute najmanje 1,0 m, a od ostalih susjednih međa najmanje ½ vlastite visine, ali ne manje od 4,0 m, - izuzetno od alineje 2. ovog stavka postojeće zgrade se mogu rekonstruirati u postojećim gabaritima i dograditi u smjeru dvorišta u liniji postojećeg zida, bez obzira na njegovu udaljenost od bočne međe, - otvorena sportska igrališta od linije regulacije ulice trebaju biti odmaknuta najmanje 5,0 m, a u odnosu na ostale međe mogu bili odmaknuta od međe li smještena na među. 2) Koeficijent izgrađenosti pojedine građevne čestice koja se izdvaja za potrebe gradnje zgrade u funkciji sporta i/ili rekreacije može najviše iznositi kig = 0,4. 3) Visina (vijenca) zgrada može iznositi: - za kompleks sportskog centra za nogomet s tribinama najviše 10,0 m - za druge pojedinačne zgrade najviše 3,5 m. 4) Etažnost zgrada može najviše iznositi: - kompleks sportskog centra za nogomet s tribinama najviše 4 etaže i to 1 podrumska i 3 nadzemne etaže (E=Po+P+1+PK (NE). - druge pojedinačne zgrade najviše 2 etaže (E=P+1K). 5) Međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom rješenju, a međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima civilne zaštite, zaštite na radu i zaštite od požara. 6) Parkirališta se obavezno grade kao otvorena, a preporuča se da se parkirna mjesta zasjene sadnjom stabala. 7) Otvoreni prostor za postavu spremnika za otpad (kontejneri, kante, vreće i drugo) treba biti najmanje 10,0 m udaljen od osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama.

Stranica 2817

Članak 105.

20. kolovoza 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 20 - Stranica 2817
Članak 106. 1) U stambenim zonama mogu se locirati društvene djelatnosti koje su uobičajeno vezane uz stanovanje, kao što su odgoj, niže obrazovanje, djelatnost primarne zdravstvene zaštite, institucije djelovanja vjerskih zajednica i drugih građanskih skupina. 2) Uvjeti uređenja prostora i gradnje za djelatnosti iz prethodnog stavka, jednaki su kao i za stambene sadržaje, odnosno uvjetovani su poštivanjem karakterističnog uzorka naselja stambene zone u kojoj se nalaze. 3) Građevine društvenih djelatnosti mogu se graditi na područjima stambenih zona individualne izgradnje naselja, kao osnovne ili kao prateće građevine uz osnovnu stambenu ili stambeno-poslovnu građevinu, uz poštivanje slijedećih uvjeta: - ukoliko se građevina društvenih djelatnosti na čestici gradi kao osnovna, njena površina određuje se u odnosu na izgrađenost čestice koja iznosi kig<=0,4, - ukoliko se građevina društvenih djelatnosti na čestici gradi kao prateća, ukupna bruto površina svih pratećih građevina na čestici (bez obzira na vrstu djelatnosti) ne može biti veća od 400,0 m2 po čestici, - prateću građevinu treba locirati iza pročelja osnovne građevine, - najveća visina vijenca osnovne ili prateće građevine društvenih djelatnosti unutar pojasa stambenih građevina utvrđuje se kao za stambenu građevinu i najviše može biti 6,60 m, ukoliko posebna obilježja ulice nije gradnja nižih građevina - prizemnica i visokih prizemnica, kada se visina vijenca određuje prema okolnim građevinama osnovne namjene, - najveća visina vijenca građevine društvenih djelatnosti, građenih iza pojasa stambenih građevina, odnosno dublje od 25,0 m iza linije regulacije, može biti 4,80 m, - oblikovanje građevine uvjetovano je karakterističnim uzorkom naselja.

Članak 106.

4) Građevine društvenih djelatnosti ne mogu se graditi kao prateće, na građevnim česticama višestambenih građevina, ali se dijelovi višestambenih građevina mogu namijeniti za obavljanje društvenih djelatnosti ukoliko: - su funkcionalno i građevinski cjeloviti, - imaju odvojene ulaze od ulaza u stambeni dio građevine, - se stambenom dijelu građevine osigura zaštita od buke, koja zadovoljava uvjete stambene zone, a - susjedne građevine ne smiju bacati sjenu na prostore boravka djece. 4.2 UVJETI UREĐENJA PROSTORA ZA OBAVLJANJE DRUŠTVENIH DJELATNOSTI IZVAN GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA 4.2.1 Društvene djelatnosti unutar kultiviranih predjela

Članak 107.

Članak 107. 1) Unutar kultiviranih predjela mogu se uređivati prostori rekreativnih aktivnosti, te privremenih kulturnih manifestacija, bez dugotrajnog ili značajnog utjecaja na prostor, kao što su biciklističke, pješačke i trim staze, uređivati odmorišta u obliku klupa za sjedenje, postavljati markacijske oznake rekreacijskih trasa i slično. 2) Kod uređivanja staza iz prethodnog stavka, potrebno je u tu svrhu koristiti postojeće poljske putove, klance, šumske prosjeke, prolaze i mostove, koji se i uobičajeno koriste u obavljanju djelatnosti poljoprivrede i šumarstva. 4.2.2 Društvene djelatnosti unutar prirodnih i prirodi bliskih predjela

Članak 108.

Članak 108. 1) Unutar prirodnih i prirodi bliskih predjela mogu se obavljati isključivo rekreativne aktivnosti, koje nemaju utjecaja na prostor, već se koriste kao prostori rekreacije, uz mjere opreza u odnosu na očuvanje ekosustava. 2) U svrhu korištenja navedenih prostora mogu se postavljati markacijske oznake i izletničke točke – odmorišta izvedena kao klupe od materijala identičnog okolišu.
Članak 109. 1) Područja unutar inundacijskog područja Mure, poželjno je tretirati kao prostor prirodnih obilježja bez građevinskih zahvata. 2) Izuzetak je moguća rekonstrukcija stare skele na Muri, koju je u obliku izletničkog punkta moguće izgraditi u izvornom obliku. 3) Detaljni uvjeti uređenja prostora uz skelu određeni su mjerama zaštite zaštićenog krajolika Mure. 5 UVJETI ZA UTVRĐIVANJE KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Članak 110.

Članak 110. 1) Koridori ili trase, te lokacije postojećih i planiranih građevina i uređaja prometnih i komunalnih infrastrukturnih sustava, prikazane su kartografskim prikazom br. 2a i 2b “Infrastrukturni sustavi”. 2) Ovim PPUO-om je predviđena je izgradnja, odnosno održavanje sljedećih sustava: - prometnog, koji obuhvaća postojeće sustave cestovnog, i poštanskog prometa i elektroničke telekomunikacijske infrastrukture, - energetskog, koji obuhvaća postojeće sustave prijenosa i distribucije elektroopskrbe i plinoopskrbe, vodnogospodarskog, koji obuhvaća postojeće sustave vodoopskrbe, odvodnje i zaštite od štetnog djelovanja voda.

Članak 111.

Članak 111. 1) Linijsku infrastrukturu u pravilu je potrebno smjestiti unutar javnih površina, prvenstveno unutar zelenih pojasa u sastavu uličnih koridora, a smještaj linijske infrastrukture unutar površina drugih namjena ovisi o uvjetima pojedine funkcionalne zone. 2) Pozicija pojedine planirane linijske infrastrukture prikazana u kartografskim prikazima određena je približno, a točne pozicije se određuju projektom, pri čemu je iz tehničkog ili drugog opravdanog razloga projektnim rješenjem moguće promijeniti trasu u odnosu na onu prikazinu na kartografskom prikazu. 3) Radi racionalnijeg korištenja prostora, pozicioniranje komunalne i druge distributivne linijske infrastrukture Stranica 2818 - Broj 20 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 20. kolovoza 2024. treba predvidjeti jednostrano u ulici, a ukoliko bi to prouzročilo nepotrebna prekapanja prometnice, obostrano. 4) Rekonstrukciju i modernizaciju linijske infrastrukture preferira se vršiti unutar istih koridora, osim ukoliko izmještanje ne osigurava racionalnije korištenje prostora ili bolje funkcioniranje infrastrukturnog sustava. 5) U svakom projektu rekonstrukcije postojeće ili gradnje nove linijske infrastrukture predviđene unutar uličnih koridora i drugih javnih prometnih površina, potrebno je prikazati poprečni presjek uličnog koridora, odnosno javne prometne površine i osim za projektiranu, utvrditi poziciju i za sve ostale postojeće i planirane elemente linijske infrastrukture (cjevovode, kablove i drugo), kako bi se dokazala mogućnost smještaja sve postojeće i planirane linijske infrastrukture na propisanim međusobnim razmacima.

Članak 111.

6) Međusobni razmaci linijske infrastrukture utvrđuju se prema uvjetima zaštite, određene posebnim propisima distributera.
Članak 111a. 1) Građevine infrastrukturnih sustava (transformatorske, telekomunikacijske, plinske, prepumpne stanice i druge slične građevine) mogu se graditi unutar građevinskih područja ukoliko je takva mogućnost predviđena za pojedinu funkcionalnu zonu, te izvan građevinskih područja - izdvajanjem zemljišne čestice iz površine poljoprivrednog tla. 2) Kod gradnje pojedine građevine infrastrukturnih sustava preferira se da se za građevinu formira vlastita građevna čestica, a u specifičnim slučajevima (npr. kad je trafostanica u pretežitoj funkciji osnovnog sadržaja na pojedinoj čestici) građevina infrastrukturnih sustava može se graditi kao prigrađena ili ugrađena u osnovnu ili prateću građevinu, odnosno kao slobodnostojeća građevina. 3) Ukoliko se građevina infrastrukturnih sustava prigrađuje ili ugrađuje u osnovnu ili prateću građevinu, smatra se pomoćnim prostorom zgrade, odnosno integralnih dijelom zgrade, a slobodnostojeća građevina infrastrukturnog sustava smještena na čestici druge osnovne namjene smatra se pomoćnom građevinom. 4) Uvjeti gradnje građevina infrastrukturnih sustava kao slobodnostojećih pomoćnih građevina na čestici: - od najmanje jednog kolnog ulaza na građevnu česticu do slobodnostojeće građevine infrastrukturnih sustava treba omogućiti slobodan kolni pristup, - građevinu infrastrukturnih sustava u pravilu treba smjestiti iza uličnog pročelja osnovne građevine, - izuzetno od prethodne alineje, ukoliko je ulično pročelje osnovne građevine značajnije uvučeno od linije regulacije, građevinu infrastrukturnih sustava visine veće od 2,0 m potrebno je od linije regulacije uvući za najmanje 5,0 m, a ostale građevine i opremu potrebno je smjestiti iza linije regulacije ulice, - ukoliko je građevinu iz sigurnosnih razloga potrebno ograditi, ogradu treba izvesti kao prozračnu, od predgotovljenih žičanih elemenata.

Ostali akti u ovom izdanju (31)