Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda za 2024. godinu

Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, pružanje prve pomoći unesrećenima ukoliko ih je bilo te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice suše. R/ MJERE – radnje i postupci br. Izvještavanje župana Međimurske županije i 1. predlaganje aktiviranja Povjerenstva za procjenu štete od prirodnih nepogoda na ugroženim područjima. Povjerenstvo Grada Preloga nastavlja aktivnosti na popisu i procjeni štete sukladno Zakona o ublažavanju 2. i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (NN 16/19) i Pravilniku o registru šteta od prirodnih nepogoda (NN 65/19) Pozivanje Stožera CZ Grada Preloga – po procjeni 3. gradonačelnika Prikupljanje informacija o naseljima u kojima se dogodila nestašica vode i izrada prioriteta dostave 4. vode ljudima, životinjama, zalijevanje usjeva važnih za funkcioniranje zajednice Pronalaženje najbližeg vodozahvata sa kojega postoji 5. mogućnost dostave vode. Angažiranje Vatrogasne zajednice Grada, komunalnih 6. poduzeća Grada i regije, Povjerenika CZ i drugih, na dostavi vode na ugrožena područja 7. Informiranje stanovništva o načinu snabdijevanja. Izrada popisa (vlasnik i broj grla) životinjskog fonda 8. koristeći evidenciju Veterinarske stanice /VA 9. Utvrđivanje minimalne dnevne količine vode po grlu.

10. Dovoz vode vlasnicima većeg broja grla. Upućivanje zahtjeva Međimurskoj županiji za 11. angažmanom dodatnih cisterni koje omogućavaju isporuku higijenski ispravne vode. Izrada popisa gospodarstava kojima je nužno 12. navodnjavanje usjeva te određivanje prioriteta (OPG, vlasnici farmi, veći proizvođači i sl.) SNJEŽNE OBORINE Snijeg može predstavljati ozbiljnu poteškoću za normalno odvijanje svakodnevnih aktivnosti kao što je npr. cestovni promet ili može predstavljati opterećenje na građevinskoj infrastrukturi (dalekovodi, zgrade i dr.). Za prvu ocjenu ugroženosti od snijega analizira se učestalost padanja snijega, maksimalna visina novog snijega, maksimalna visina snježnog pokrivača po mjesecima, te procjena očekivane godišnje 15. siječnja 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 1 - Stranica 51 maksimalne visine snježnog pokrivača za povratni period od 50 godina. Za prikaz godišnjeg hoda navedenih parametara snijega na području Međimurske županije koriste se podaci s klimatološke postaje Čakovec za razdoblje 1981-2000. U tablici su prikazani srednji mjesečni i godišnji broj dana s padanjem snijega, standardna devijacija kao mjera odstupanja od srednjaka u vremenu te najveći i najmanji broj dana s padanjem snijega koji je zabilježen u višegodišnjem razdoblju. Slijede podaci o najvećoj visini novog snijega i najvećoj visini snježnog pokrivača izmjereni u pojedinom mjesecu u istom višegodišnjem razdoblju, te procjena maksimalne visine snježnog pokrivača, koji se može očekivati u prosjeku jednom u 50 godina (prema nizu 1961-1990.).

Na području Preloga padanje snijega može se očekivati svake godine. U promatranih 20 godina najviše snježnih dana i to 39 dana bilo je tijekom zime 1995/1996., a najmanje, 2 dana, zimi 1989/1990. U prosjeku godišnje se može očekivati oko 17 dana s padanjem snijega i to u razdoblju od listopada do travnja. Od prosinca do ožujka javlja se gotovo svake godine, u 20 godina izostao je samo u 3 zime i prosječno pada 2 do 5 dana u pojedinom mjesecu. Od prosinca do veljače najdulje je padao 10-11 dana mjesečno. U listopadu se javio samo jednom u 20 godina i nije se zadržao na tlu. U studenom je rjeđa pojava, u prosjeku se javlja svake druge godine i prosječno pada 2 dana. No, 1993. je padao 9 dana. S pojavom snijega u travnju treba računati, iako snježna zima češće završi s ožujkom. Maksimalna visina novog snijega izmjerena je u veljači 1999. (35 cm), a novi snijeg viši od 30 cm zabilježen je i u studenom (33 cm) i prosincu (30 cm) i to 1993. Maksimalne visine snježnog pokrivača tijekom zime javljaju se najčešće u veljači (8 puta u 20 godina), i podjednako često od studenog do siječnja (3 puta u 20 godina u svakom mjesecu). Od studenog do ožujka izmjerene su maksimalne visine snježnog pokrivača iznad 50 cm (osim siječnja). Najviši snježni pokrivač od 57 cm izmjeren je u studenom 1993. Maksimum za prosinac zabilježen je iste godine (1993.) i iznosio je 55 cm. Ista najveća visina snježnog pokrivača izmjerena je i u veljači. Prema procjeni ekstremnih vrijednosti, jednom u 50 godina može se očekivati snježni pokrivač od 65 cm, odnosno s vjerojatnošću 98% da neće biti premašen.

Obzirom na uniformnost topografskh značajki Međimurske županije (male promjene u nadmorskoj visini), slične snježne prilike kao na čakovečkom području mogu se očekivati i na prostoru cijele Županije. Podjednako velik rizik od pojave snijega je u Županiji od prosinca do ožujka, a od maksimalnih visina novog snijega i snježnog pokrivača već od studenog. Pojava snijega u listopadu je izuzetno rijetka pojava bez zadržavanja na tlu, dok je u travnju rijetka pojava, ali s njom treba računati. Tablica 2: Godišnji hod odabranih parametara, Prelog, 20-godišnji period MJESECI 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 ZIMA BROJ DANA S PADANJEM SNIJEGA SRED 0.0 0.0 0.0 0.1 1.9 4.5 STD 0.0 0.0 0.0 0.2 2.9 3.2 MIN 0 0 0 0 0 0 MAKS 0 0 0 1 9 11 3.7 3.6 2.4 0.9 0.0 0.0 16.3 3.1 3.1 2.0 1.7 0.0 0.0 8.7 0 0 0 0 0 0 2 10 10 6 6 0 0 39 MAKSIMALNA VISINA NOVOGA SNIJEGA (cm) MAKS 0 0 0 0 33 30 11 35 9 16 0 0 35 MAKSIMALNA VISINA SNJEŽNOG POKRIVAČA (cm) MAKS 0 0 0 0 57 55 MAKS-T 50 37 55 50 16 0 0 57 65 Izvor podataka: DHMZ i meteorološka podloga Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode Pravovremeno ugovoriti zimsko održavanje cesta sa davateljem usluga na području Grada sa istim sudjelovati u izradi Plana čišćenja prometnica ili izradi prioriteta čišćenja kao i u kontroli nabavke dostatnih sredstava za posipanje prometnica. Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica;

sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, pružanje prve pomoći unesrećenima ukoliko ih je bilo te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice snježnih oborina. R/ MJERE – radnje i postupci br. Izvještavanje župana Međimurske županije i 1. predlaganje aktiviranja Povjerenstva za procjenu štete od prirodnih nepogoda na ugroženim područjima. Povjerenstvo Grada Preloga nastavlja aktivnosti na popisu i procjeni štete sukladno Zakona o ublažavanju 2. i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (NN 16/19) i Pravilniku o registru šteta od prirodnih nepogoda (NN 65/19) Aktiviranje Stožera CZ Grada Preloga – po procjeni 3. gradonačelnika Prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica i 4. ugroženosti od snijega Stranica 52 - Broj 1 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 15. siječnja 2024. Utvrđivanje o funkcioniranju: sustava za vodoopskrbu, sustava za elektroopskrbu, sustava telekomunikacija, 5. Prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica, Prikupljanje informacija o stanju društvenih i stambenih objekata na prostoru. Aktiviranje VZ Grada i komunalnih operatera te drugih operativnih snaga CZ; Javni poziv Stožera 6. CZ pučanstvu za izvršavanje komunalnih obaveza u čišćenju snijega Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu 7. funkciju telekomunikacija i opskrbu električnom energijom po prioritetima koje utvrdi Stožer CZ Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu 8. funkciju prometnica na području Grada sljedećim prioritetom: 1. Županijske ceste 2. Lokalne ceste Utvrđivanje redoslijeda u smislu privremene sanacije 9.

oštećenja slijedećih objekata Pozivanje vlasnika poduzeća i obrta koji se bave 10. takvom vrstom djelatnosti koja može izvršiti privremenu sanaciju štete Povjerenstvo Grada Preloga nastavlja aktivnosti 11. na popisu i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Međimursku županiju. POLEDICA Pojava zaleđenih kolnika može biti uzrokovana meteorološkim pojavama ledene kiše, poledice i površinskog leda (zaleđeno i klizavo tlo). To su izvanredne meteorološke pojave koje u hladno doba godine ugrožavaju promet i ljudsko zdravlje, a u motriteljskoj praksi republike Hrvatske opažaju se i bilježe. Ledena kiša odnosi se na kišu sačinjenu od prehladnih kapljica koje se u doticaju s hladnim predmetima i tlom zamrzavaju, te tvore glatku ledenu koru na zemlji meteorološkog naziva poledica. Ta poledica kao meteorološka pojava se ne smije zamijeniti s površinskim ledom koji pokriva tlo te nastaje otapanjem snijega i stvaranjem ledene kore ili smrzavanjem kišnih barica. Opisane pojave vezane uz zaleđivanje kolnika u daljnjem tekstu će se nazivati zajedničkim imenom poledica. Samo opažanje navedenih meteoroloških pojava, ograničeno na meteorološke postaje, za potrebe procjene ugroženosti od poledice nije dovoljno. Potreban je općeniti kvantitativni kriterij izražen pomoću mjerljivih veličina koji će odrediti potencijalne uvjete za pojavu svih uzroka zaleđenih kolnika na širem području. Povoljni, odnosno potencijalni meteorološki uvjeti za stvaranje poledice pri tlu pojavljuju se u onim danima kada se javlja oborina (oborinski dani s dnevnom količinom oborine Rd ≥ 0.1 mm) i temperatura zraka je pri tlu £ 0 ºC odnosno na 2 m £ 3 ºC. Potonji kriterij dobiven je istraživanjem odnosa temperatura zraka na 2 m visine (standardna meteorološka kućica) i pri tlu (na 5 cm iznad tla) i primjenjuje se za lokacije gdje nema mjerenja temperatura zraka pri tlu. U ovoj meteorološkoj podlozi za procjenu ugroženosti analizirat će se godišnji hod broja takvih dana kao pokazatelj najugroženijih mjeseci s obzirom na pojavu poledice.

Sinoptičke situacije pri kojima se najčešće ostvaruju povoljni uvjeti za nastanak poledice, odnosno zaleđenih kolnika, javljaju se od jeseni do proljeća. U kasnu jesen, početkom zime i u rano proljeće karakteristično je premještanje brzo pokretnih ciklonalnih i frontalnih sustava sa sjeverozapada ili jugozapada. Takvi sustavi često su praćeni naglim promjenama vremena. Pri nailasku sustava javlja se oborina i pritječe topliji zrak, a nakon prolaska sustava oborina prestaje, a temperatura se snižava. Pad temperature može dovesti do smrzavanja oborine i pojave zaleđivanja kolnika. S druge strane, u jesen i kasnoj zimi učestalo se javljaju stacionarni anticiklonalni tipovi vremena sa slabim strujanjem. U kontinentalnom nizinskom dijelu tada prevladava vedro ili maglovito vrijeme (često i niska slojevita naoblaka), dok je na Jadranu i u gorju sunčano i vedro. Pri anticiklonalnom tipu vremena mala je turbulentna razmjena zraka i stabilna stratifikacija atmosfere, pa se u nizinama zrak postupno ohlađuje. U slučaju da ovakva situacija nastupa nakon premještanja nekog oborinskog sustava, niske temperature tada dovode do smrzavanja prethodno pale oborine i pojave zaleđenih kolnika. Takve situacije iziskuju posebne analize i nisu obuhvaćene ovim prikazom. Stoga je učestalost poledice na cestama vjerojatno nešto veća od prikazanih rezultata. Za Međimursku županiju odabrana je meteorološka postaja Čakovec smještena u nizinskom dijelu između rijeka Drave i Mure., što je odgovarajuće i za Grad Prelog.

Godišnji prosjek je 42 povoljna dana za poledicu, maksimalno je zabilježeno 66, 1985., a minimalno 21 dan 1983. godine. Iz godišnjeg hoda broja dana s poledicom na meteorološkoj postaji Čakovec u razdoblju 1981.-2000. može se zaključiti da je poledica najvjerojatnija u zimskim mjesecima prosincu, siječnju i veljači, ali i u ožujku i studenom, kada se prosječni broj povoljnih dana kreće od 6 do 9. Prosječno najviše dana
(10) i najveće varijacije u broju dana povoljnih za poledicu ima prosinac. Ožujak s maksimalnim brojem od 15 zabilježenih dana s poledicom i studeni sa 17 dana prosječno gledano rizičniji su čak od veljače. U cijelom razdoblju najveći broj povoljnih dana za poledicu u jednom mjesecu zabilježen je u prosincu 2000. godine, i iznosio je 18 dana, a niti jedan dan bilježen je u prosincu i veljači. Rizik za poledicu očekuje se još u travnju sa srednjim brojem dana 4 i maksimalnim 8, te još manji u listopadu (srednji broj 2, maksimalni 4 dana). U ostalim mjesecima rizika od poledice nema. Prostorne razlike u nadmorskoj visini terena Međimurske županije su vrlo male, pa navedene klimatske karakteristike vrijede podjednako za cijelu županiju. Povećani rizik od poledice u ožujku usporediv sa zimskim mjesecima vjerojatno je posljedica najsjevernijeg položaja u Hrvatskoj i većoj izloženosti hladnim prodorima sa sjevera u proljeće. Tablica 3: Godišnji hod odabranih parametara, Prelog, 20-godišnji period MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD BROJ DANA S POLEDICOM (R ≥0.1mm i t £0.0°C)

d min5cm SRED 6.8 6.3 6.7 3.5 0.4 0.0 STD 3.2 3.1 3.5 2.2 1.0 0.0 MIN 3 0 1 0 0 0 MAKS 12 13 15 8 3 0 0.0 0.0 0.2 1.6 6.6 8.9 41.5 0.0 0.0 0.4 1.3 3.8 4.9 10.6 0 0 0 0 1 0 21 0 0 1 4 17 18 66 Izvor podataka: DHMZ i meteorološka podloga 15. siječnja 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 1 - Stranica 53 Ugroženi su svi prometni pravci: Ugrožene su sve prometnice na području Grada, a posebno određeni lokalni pravci na kojima se poradi prioriteta intervencija u zimskim uvjetima ne može ili teško može spriječiti zaleđenost kolnika. Posljedice poledica su otežano odvijanje prometa (spori dolazak žurnih službi te redovnih službi) i povećana vjerojatnost pojedinačnih prometnih nesreća. U pojedinačnim prometnim nesrećama može biti lako povrijeđenih osoba sa manjim materijalnim štetama na vozilima. Poledice nisu tako velikog i dugotrajnog obima da bi spriječile dolazak Hitne pomoći, dolazak redovnih službi, veterinara i dr. Posljedice su neznatne uzimajući u obzir i alternativne pravce. Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode Preventivne mjere su u odgovarajućoj službi koja u svojoj redovnoj djelatnosti vodi računa o sigurnosti prometne infrastrukture (održavanje i čišćenje prometnica te adekvatno označeno prometnim znakovima opasnost od poledica ili snježnog nanosa), zbog poduzimanja potrebnih aktivnosti i zadaća pripravnosti operativnih snaga i materijalnih resursa. Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica;

sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, pružanje prve pomoći unesrećenima ukoliko ih je bilo te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice poledica. R/ MJERE – radnje i postupci br. Izvještavanje župana Međimurske županije i 1. predlaganje aktiviranja Povjerenstva za procjenu štete od prirodnih nepogoda na ugroženim područjima. Povjerenstvo Grada nastavlja aktivnosti na popisu i procjeni štete sukladno Zakona o ublažavanju i 2. uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (NN 16/19)) i Pravilniku o registru šteta od prirodnih nepogoda (NN 65/19) Aktiviranje Stožera CZ Grada Preloga – sukladno 3. procjeni gradonačelnika i aktivnosti žurnih službi Prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica i 4. kritičnim mjestima. Prikupljanje informacija o funkcioniranju sustava: za 5. elektroopskrbu, za telekomunikaciju, za vodoopskrbu, o stanju društvenih i stambenih objekata na prostoru. Aktiviranje komunalnih službi a iznimno i Vatrogasne 6. zajednice Grada Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu 7. funkciju prometnica na području Grada sljedećim prioritetom: 1.Županijske ceste 2.Lokalne ceste Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju opskrbu električnom energijom, grijanjem i telekomunikacijom sljedećim prioritetom: 8. vodoopskrbni sustav, pošta, škola, zdravstvene ustanove, trgovine, vatrogasni i društveni domovi, ostali korisnici U koordinaciji sa Stožerom CZ izvršiti pozivanje pravnih osoba iz Odluke o pravnim osobama od interesa za sustav CZ koje posjeduju mehanizaciju kako bi 9.

pomogli u što bržem čišćenju prometnica ovlaštenom koncesionaru i doveli do normalnog funkcioniranja zajednice Povjerenstvo Grada Preloga nastavlja aktivnosti na 10. popisu i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Međimursku županiju. TUČA Područje Hrvatske nalazi se u umjerenim geografskim širinama gdje je pojava tuče i sugradice relativno česta. Tuča je kruta oborina sastavljena od zrna ili komada leda, promjera većeg od 5 do 50 mm i većeg. Elementi tuče sastavljeni su od prozirnih i neprozirnih slojeva leda. Tuča pada isključivo iz grmljavinskog oblaka Cumulonimbusa, a najčešća je u toplom dijelu godine. Sugradica je isto kruta oborina sastavljena od neprozirnih zrna smrznute vode, okruglog oblika, veličine između 2 i 5 mm, a pada s kišnim pljuskom. Na meteorološkim postajama bilježi se uz tuču i sugradicu pojava ledenih zrna u hladnom dijelu godine. Ledena zrna su smrznute kišne kapljice ili snježne pahuljice promjera oko 5 mm, koja padaju pri temperaturi oko ili ispod 00C. Pojave tuča, sugradica i ledena zrna zajedničkim imenom zovu se kruta oborina. Svojim intenzitetom nanose velike štete pokretnoj i nepokretnoj imovini kao i poljoprivredi. Da bi se zaštitile poljoprivredne površine i smanjile štete nastale od tuče, prije više od 30 godina u kontinentalnom dijelu Hrvatske osnovana je obrana od tuče. Državni hidrometeorološki zavod provodi obranu od tuče na ukupnoj površini od 24 100 km2. Sezona obrane od tuče traje od 1. svibnja do 30. rujna kada tuča može prouzročiti velike štete na poljoprivrednim kulturama i ostaloj imovini. Operativna obrana provodi se pomoću raketa, a od 1995. i prizemnim generatorima, na osam Radarskih centara (RC). Svaki centar odgovoran je za svoj dio branjenog područja.

Radarski centar Varaždin pokriva područje Međimurske županije na kojem se 2003. godine nalazilo 23 lansirnih postaja za obranu od tuče. Sve postaje raspolažu sa prizemnim generatorima, a njih 12 imaju i rakete. Analiza srednjeg broja dana s tučom i/ili sugradicom izrađena je pomoću podataka s lansirnih postaja koje su neprekidno radile u razdoblju 1981–2000. Na slici 2. prikazana je i prostorna raspodjela srednjeg broja dana s pojavom tuče i/ ili sugradice za vrijeme sezone obrane od tuče u 20-godišnjem razdoblju. Za Međimursku županiju analizirano je 9 lansirnih postaja koje su imale kontinuirani niz podataka s tom pojavom. Na promatranom području u prosjeku najveći broj dana s tučom i/ili sugradicom za vrijeme sezone obrane od tuče zabilježen je na dva područja. Na sjevernom dijelu Županije to je područje oko sela Jurovčak do državne granice sa Slovenijom, a na sjeveroistočnom dijelu područje oko sela Domašinec do državne granice s Mađarskom. Na osnovi podataka o pojavi tuče i štete sa svih lansirnih postaja koje su radile u razdoblju 1981–2000. izrađena je prostorna karta indeksa ugroženosti od tuče branjenog područja Hrvatske za razdoblje od 1. svibnja do 30. rujna. Indeks je funkcija srednjeg broja dana s krutom oborinom i broja slučajeva sa štetom većom od 50%, a svrha mu je prikaz područja u kojima tuča i/ili sugradica najčešće uzrokuju štetu. Za prikaz godišnjeg hoda broja dana s krutom oborinom (tuča, sugradica i ledena zrna) na području ove Županije uzeti Stranica 54 - Broj 1 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 15. siječnja 2024.

su podaci s meteorološke postaje Čakovec. U tablici su prikazani srednji mjesečni i godišnji broj dana s krutom oborinom te maksimalni i minimalni mjesečni i godišnji broj dana u razdoblju 1981–2000. Na meteorološkoj postaji Čakovec srednji godišnji broj dana s krutom oborinom iznosi 0.8 dana. U prosjeku najviše MJESECI 1 2 3 4 5 6 takvih dana javlja se u lipnju 0.3 dana dok srednji broj dana u ostalim mjesecima iznosi 0.1 dana. U veljači, kolovozu, listopadu i studenom nije zabilježen ni jedan dan s krutom oborinom. Tablica 4: Godišnji hod odabranih parametara, Prelog, 20-godišnji period 7 8 9 10 11 12 GOD BROJ DANA S TUČOM SRED 0.1 0.0 0.1 0.1 0.1 0.3 STD 0.2 0.0 0.3 0.3 0.2 0.6 MIN 0 0 0 0 0 0 MAKS 1 0 1 1 1 2 Izvor podataka: DHMZ i meteorološka podloga Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode U preventivno djelovanje prije svega spada nabavka mreža protiv tuče čime se zaštićuju nasadi i urod od posljedica tuče. Kod većih gospodarstvenika, kao i na područjima koja se ne mogu štititi mrežama preventivno ulaganje je osiguranje uroda i nasada kod osiguravajućih društva od posljedica tuče. Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica; sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, pružanje prve pomoći unesrećenima ukoliko ih je bilo te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice olujnog i orkanskog nevremena s tučom.

R/ MJERE – radnje i postupci br. Izvještavanje župana Međimurske županije i 1. predlaganje aktiviranja Povjerenstva za procjenu štete od prirodnih nepogoda na ugroženim područjima. Povjerenstvo Grada Preloga nastavlja aktivnosti na popisu i procjeni štete sukladno Zakona o ublažavanju 2. i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (NN 16/19)) i Pravilniku o registru šteta od prirodnih nepogoda (NN 65/19) Aktiviranje Stožera CZ Grada Preloga– sukladno 3. procjeni gradonačelnika Prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica i 4. štetama. Prikupljanje informacija o funkcioniranju sustava: 5. za elektroopskrbu, za telekomunikaciju, o stanju društvenih i stambenih objekata na prostoru. Aktiviranje komunalnih snaga a iznimno i VZ Grada 6. sa potrebnim brojem od 6 DVD-a Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu 7. funkciju prometnica na području Grada te oštećenim objektima Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u 8. potpunu funkciju opskrbu električnom energijom i telekomunikacijom po prioritetima 0.1 0.0 0.1 0.0 0.0 0.1 0.8 0.2 0.0 0.3 0.0 0.0 0.2 1.3 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1 0 0 1 5 U koordinaciji sa Stožerom CZ izvršiti pozivanje pravnih osoba iz Odluke o pravnim osobama od interesa za sustav CZ koje posjeduju mehanizaciju 9. kako bi pomogli u što bržem čišćenju prometnica ovlaštenom koncesionaru i doveli do normalnog funkcioniranja zajednice Povjerenstvo Grada Preloga nastavlja aktivnosti 10. na popisu i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Međimursku županiju.

OLUJNO I ORKANSKO NEVRIJEME Olujni vjetar, a ponekad i orkanski, udružen s velikom količinom oborine ili čak i tučom, osim što stvara velike štete na imovini, poljoprivrednim i šumarskim dobrima, raznim građevinskim objektima, u prometu te tako nanosi gubitke u gospodarstvu, ugrožava i često puta odnosi ljudske živote. Stoga je ovom poglavlju detaljnije analiziran vjetar kao jedan od čimbenika olujnog nevremena. Mjereni podaci vjetra pomoću električnog ili digitalnog anemografa (brzina i smjer vjetra te maksimalni udari vjetra) u meteorološkoj službi prikupljaju se u relativno rijetkoj mreži točaka. Postojeća mreža mjernih točaka odabrana je tako da omogućuje dobivanje općih karakteristika strujanja većih razmjera na visini od 10 m iznad tla. Međutim, reprezentativnost vrijednosti u nekoj točki za šire područje ovisi o konfiguraciji terena, hrapavosti terena i blizini zaklona oko anemografa. Za nadopunu vjetrovnog režima na meteorološkim postajama motritelji i opažaju smjer i jačinu vjetra. Jačina vjetra procjenjuje se vizualno prema učincima vjetra na predmetima u prirodi u tri klimatološka termina (7, 14 i 21 sat) i izražava se u stupnjevima Beaufortove ljestvice. Ona sadrži od 0 do 12 Bf (bofora) kojima su pridružene odgovarajuće srednje brzine vjetra. BEAUFORTOVA LJESTVICA Beauforti Razred brzine Naziv (Bf) (m/s) 0 tišina 0.0-0.2 1 lagan povjetarac 0.3-1.5 2 povjetarac 1.6-3.3 3 slab vjetar 3.4-5.4 4 umjeren vjetar 5.5-7.9 5 umjereno jak vjetar 8.0-10.7 6 jak vjetar 10.8-13.8 15. siječnja 2024.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 1 - Stranica 55 7 vrlo jak vjetar 13.9-17.1 8 olujan vjetar 17.2-20.7 9 oluja 20.8-24.4 10 jaka oluja 24.5-28.4 11 orkanski vjetar 28.5-32.6 12 orkan 32.7-36.9 Da bi se brzina vjetra iz m/s pretvorila u km/h potrebno je vrijednosti brzine pomnožiti s 3.6. Razdioba smjera i jačine vjetra Poznato je da je u umjerenim geografskim širina stanje atmosfere vrlo promjenljivo. U skladu s tim područje Hrvatske obilježeno je raznolikošću vremenskih situacija uz česte i intenzivne promjene iz dana u dan i tijekom godine. Prema općoj cirkulaciji atmosfere u kontinentalnu Hrvatsku prodire hladan zrak maritimnog podrijetla iz sjeverozapadnog kvadranta i kontinentalnog podrijetla iz sjeveroistočnog kvadranta. Strujanje toplog zraka, koji može putem preko Sredozemlja poprimiti maritimne karakteristike, je najčešće iz južnog kvadranta. Međutim, primarni strujni režim modificira se na pojedinim lokacijama ovisno o reljefu tla kao što su izloženost terena, konkavnost i konveksnost reljefa, nadmorska visina i sl. Za prikaz strujnog režima na području Međimurske županije analizirane su godišnje i sezonske vjerojatnosti istovremenog pojavljivanja pojedinih jačina i smjera vjetra za Čakovec (1981–2000). Rezultati analize prikazani su grafički na ružama vjetra. Na godišnjoj ruži vjetra uočava se najveća učestalost SW vjetra (11.0%). Relativna čestina tišina iznosi 5.2%. Ostali smjerovi su gotovo podjednako zastupljeni od 3.5% do 7% osim iz ESE smjera čija je učestalost oko 2.5%.

Sličan oblik, kao i godišnja ruža vjetra, zadržavaju ruže vjetra i po sezonama. U jesen pojavljuje se veća učestalost tišina (6.7%) što je povezano i s stacionarnim anticiklonalnim tipom vremena. Prevladava maglovito vrijeme ili niska naoblaka što ukazuje na malu turbulentnu razmjenu zraka i stabilnu stratifikaciju atmosfere. S druge strane, u hladnom dijelu godine javljaju se i prodori hladnog zraka sa sjevera i sjeveroistoka. U takvim vremenskim situacijama moguć je jak pa čak i olujan N–NE vjetar. Za proljeće su karakteristični brže pokretni ciklonalni tipovi vremena (ciklone i doline sa sjeverozapada ili jugozapada) što dovodi do čestih i naglih promjena vremena, izmjenjuju se kišna s bezoborinskim razdobljima. Ljeti pak dominiraju barička polja s malim gradijentom tlaka u kojima također MJESECI 1 2 3 4 5 6 prevladava slab vjetar, ali s labilnom stratifikacijom atmosfere. U slučaju da je turbulentno miješanje zraka jako, razvijaju se grmljavinski oblaci Cumulonimbusi (oblaci vertikalnog razvoja s jakim uzlaznim strujama) i u popodnevnim i večernjim satima moguće je nevrijeme. U takvim ljetnim olujama javlja se jak odnosno olujan vjetar praćen pljuskom kiše i grmljavinom, a ponekad i tučom. Od ukupnog broja podataka u Čakovcu 1.2% podatka otpada na jak vjetar (³ 6 Bf). Promatra li se jačina vjetra neovisno o smjeru i dobu godine, na postaji Čakovec uočava se prevladavanje slabog vjetra jačine 1–3 Bf u 84.9%. Umjeren i umjereno jak vjetar (4–5 Bf) javlja se rijetko (8.6%). Najjači opaženi vjetar iznosio je 8 Bf i to iz N, NNE i NNW smjerova.

Jak vjetar nikada se nije pojavio iz smjerova ENE–ESE i SSE. Prema tome, u najvećem broju slučajeva na čakovečkom području prevladava slab vjetar. U određenim vremenskim situacijama može se pojaviti jak ili olujan vjetar - u hladnom dijelu povezan je s prodorima hladnog zraka sa sjevera ili sjeveroistoka, a ljeti s olujnim nevremenima Dani s jakim i olujnim vjetrom Dosadašnja analiza strujanja za Međimursku županiju izrađena je prema vrijednostima jačine i smjera vjetra u tri termina dnevno. Međutim, vjetar nije diskretna nego kontinuirana veličina, te se može pojaviti jak ili olujan vjetra izvan termina motrenja. Upravo zbog toga motritelji bilježe vrijeme nastupa i prestanka vjetra jačeg od 6 Bf i 8 Bf tijekom dana. Dan s jakim/olujnim vjetrom je onaj dan u kojem je barem jednom zabilježen vjetra jačine ³ 6 Bf odnosno ³ 8 Bf. Za cjelovitu sliku vjetrovnog režima promatranog područja izrađena je i analiza srednjeg mjesečnog i godišnjeg broja dana s jakim i olujnim vjetrom za Čakovec u razdoblju 1981–2000. Prema 20-godišnjem razdoblju u Čakovcu se jak vjetar prosječno javlja 13 dana u godini, a olujni vjetar 0.3 dana. Najveći broj dana s jakim vjetrom iznosio je 24 dana zabilježeno 1994. od čega je 2 dana bilo s olujnim vjetrom. Međutim, taj broj dana jako varira od godine do godine što pokazuju velike vrijednosti standardne devijacije. Godišnji hod dana s jakim vjetrom pokazuje tu pojavu tijekom cijele godine, a olujni vjetar je bio opažen od veljače do travnja i u kolovozu u promatranom 20-godišnjem razdoblju.

Najveći broj takvih dana javlja se u hladnom dijelu godine. U ožujku 1980 i veljači 1990. opažen je maksimalan broj dana s jakim vjetrom (po 6 dana), a olujni vjetar je vrlo rijedak i ako se pojavi to je onda samo jednom u mjesecu. Tablica 5: Godišnji hod odabranih parametara, Prelog, 20-godišnji period 7 8 9 10 11 12 GOD BROJ DANA S JAKIM VJETROM SRED 1.5 1.3 2.2 1.4 1.4 0.4 STD 1.6 1.7 2.1 1.3 1.6 0.8 MIN 0 0 0 0 0 0 MAKS 5 6 6 3 4 3 0.7 0.8 0.3 0.4 0.8 1.3 13.0 1.2 1.0 0.6 0.7 0.9 1.4 6.7 0 0 0 0 0 0 0 4 3 2 2 3 5 24 BROJ DANA S OLUJNIM VJETROM SRED 0.0 0.1 0.1 0.1 0.0 0.0 STD 0.0 0.3 0.2 0.2 0.0 0.0 MIN 0 0 0 0 0 0 MAKS 0 1 1 1 0 0 0.0 0.1 0.0 0.0 0.0 0.0 0.3 0.0 0.2 0.0 0.0 0.0 0.0 0.7 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 0 0 2 Stranica 56 - Broj 1 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 15. siječnja 2024. MAKSIMALNI UDARI VJETRA (m/s) MAKS* 22.7 22.4 24.2 30.9 21.5 22.8 1995-2005 ENE W N NW ENE NW Izvor podataka: DHMZ i meteorološka podloga Slika 6: Godišnja i sezonske ruže vjetra, Čakovec (Prelog), 1981.-2000.godina Izvor podataka: DHMZ i meteorološka podloga Preventivne mjere radi umanjenja posljedica prirodne nepogode Kod planiranja i gradnje prometnica valja voditi računa o vjetru i pojavi ekstremnih zračnih turbulencija. Na prometnicama tj. na mjestima gdje vjetar ima jače olujne udare trebaju postavljati posebni zaštitni sistemi, tzv. vjetrobrani i posebni znakovi upozorenja. Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode Mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode podrazumijevaju procjenu šteta i posljedica;

sanaciju nastalih oštećenja i šteta. Sanacija obuhvaća aktivnosti kojima se otklanjaju posljedice prirodne nepogode, pružanje prve pomoći unesrećenima ukoliko ih je bilo te sve ostale radnje kojima se smanjuju posljedice olujnog i orkanskog nevremena. 21.7 20.5 18.7 29.0 28.9 18.8 30.9 NW N N WNW NW NNE NW R/ br. MJERE – radnje i postupci Izvještavanje župana Međimurske županije i 1. predlaganje aktiviranja Povjerenstva za procjenu štete od prirodnih nepogoda na ugroženim područjima. Povjerenstvo Grada Preloga nastavlja aktivnosti na popisu i procjeni štete sukladno Zakona o ublažavanju 2. i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (NN 16/19) i Pravilniku o registru šteta od prirodnih nepogoda (NN 65/19) Aktiviranje Stožera CZ Grada Preloga – po procjeni 3. gradonačelnika Prikupljanje informacija o naseljima u kojima su se 4. dogodile najveće materijalne štete Utvrđivanje o funkcioniranju: sustava za elektroopskrbu, sustava telekomunikacija, 5. Prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica, Prikupljanje informacija o stanju društvenih i stambenih objekata na prostoru. Aktiviranje VZ Grada i komunalnih društava te drugih 6. žurnih službi i operativnih snaga Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu 7. funkciju telekomunikacija i opskrbu električnom energijom po prioritetima Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u 8. potpunu funkciju prometnica na području sljedećim prioritetom: 1. Županijske ceste 2. Lokalne ceste Utvrđivanje redoslijeda u smislu privremene sanacije oštećenja slijedećih objekata: 1. zdravstvene ustanove 9. 2. škole 3. zgrada gradske uprave 4. trgovine 5.

vatrogasni i društveni domovi 6. privatni objekti prema stupnju oštećenja Pozivanje vlasnika poduzeća i službi koji se bave takvom vrstom djelatnosti koja može izvršiti 10. privremenu sanaciju štete, odnosna pravnih osoba određenih Odlukom Grada od značaja za sustav CZ Povjerenstvo Grada Preloga nastavlja aktivnosti 11. na popisu i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima izvješćuje Međimursku županiju. KLIZIŠTA TLA Pojave klizišta pod utjecajem su geološke građe, geomorfoloških procesa, fizičkih procesa sezonskog karaktera (npr.oborina) te ljudskih aktivnosti (sječa vegetacije, način obrade tla, izgradnja cesta i drugo). Ove pojave nisu moguće u području Grada Preloga zbog ravničarskog tla. 15. siječnja 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 1 - Stranica 57 Karta podložnosti tla na klizanje NOSITELJI MJERA PO PRIRODNIM NEPOGODAMA Pod mjerama se smatraju sva djelovanja od strane JLS (Grad Prelog) vezana uz sanaciju nastalih šteta, ovisno o naravi, odnosno vrsti prirodne nepogode koja je izgledna za određeno područje, odnosno o posljedicama istih. Mjere mogu biti preventivne, u cilju umanjenja posljedica prirodne nepogode, te mjere u cilju ublažavanja i otklanjanja izravnih posljedica prirodne nepogode. Opće mjere za ublažavanje i uklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda jesu: - procjena štete i posljedica, - sanacija područja zahvaćenog nepogodom, - prikupljanje i raspodjela pomoći stradalom i ugroženom stanovništvu, - provedba zdravstvenih i higijensko – epidemioloških mjera, - provedba veterinarskih mjera, - organizacija prometa i komunalnih usluga radi žurne normalizacije života.

U slučaju prirodne nepogode nositelji mjera su operativne snage sustava civilne zaštite, sustav zdravstvenih kapaciteta te MUP koji su detaljno obrađeni u prilozima unutar Plana djelovanja civilne zaštite Grada Preloga. Prilikom provedbi mjera radi djelomičnog ublažavanja šteta od prirodnih nepogoda o kojima odlučuju nadležna tijela, navedena u članku 5. Zakona, obvezno se u obzir uzima opseg nastalih šteta i utjecaj prirodnih nepogoda na stradanja stanovništva, ugrozu života i zdravlja ljudi te onemogućavanje nesmetanog funkcioniranja gospodarstva. U cilju pravovremenog i učinkovitog ublažavanja i uklanjanja izravnih posljedica i procjena štete od ekstremnih prirodnih uvjeta u pravilu se obavlja odmah ili u najkraćem roku. Nositelji mjera za ublažavanje te otklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda su operativne snage sustava civilne zaštite Grada Preloga koje su definirane Zakonom o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“ broj 82/15, 118/18, 31/20, 20/21 i 114/22) i Planom djelovanja CZ Grada Preloga: • Stožer civilne zaštite Grada Preloga + Općinsko povjerenstvo • VZ Grada sa 6 Dobrovoljnih vatrogasnih društava • Gradsko društvo Crvenog križa Prelog • HGSS- Stanica Čakovec • Povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici • Koordinatori na lokaciji • Pravne osobe i udruge od interesa za sustav civilne zaštite Grada Preloga određene Odlukom Grada. Pored Operativnih snaga sustava CZ kao nositelji određenih mjera u ugrozama pojavit će se i: • Centar za socijalnu skrb Prelog • Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije, Dom zdravlja s ambulantama • Hrvatske vode –VGI Čakovec • HEP-interventne službe HEP ODS d.o.o. Elektra Čakovec • HŠ UŠP, ŽUC MŽ, Zavod za javno zdravstvo MŽ i drugi.

Sve navedene snage koristit će se u provođenju mjera kod svih prirodnih nepogoda ovisno o potrebama za istima. XI. PROCJENA OSIGURANJA OPREME I DRUGIH SREDSTAVA ZA ZAŠTITU I SPRJEČAVANJE STRADANJA IMOVINE, GOSPODARSKIH FUNKCIJA I STRADANJA STANOVNIŠTVA Grad Prelog svake godine izdvaja iz svog proračuna financijska sredstva za financiranje razvoja sustava civilne zaštite, žurne službe i operativne snage, HGSS-a, Gradskog društva Crvenog križa te na službe i pravne osobe od značaja za sustav civilne zaštite. Sukladno članku 56. Zakona o proračunu („Narodne novine“, br. 87/08, 136/12 i 15/15) sredstva proračunske zalihe mogu se koristiti za nepredviđene namjene za koje u proračunu nisu osigurana sredstva ili za namjene za koje se tijekom godine pokaže da nisu utvrđena dovoljna sredstva jer ih pri planiranju proračuna nije bilo moguće predvidjeti, za financiranje rashoda nastalih pri otklanjanju prirodnih nepogoda, epidemija, ekoloških nesreća ili izvanrednih događaja i ostalih nepredvidivih nesreća te za druge nepredviđene rashode tijekom godine. Grad Prelog ima Procjenu rizika od velikih nesreća (Revizija I.) u kojoj je provedena analiza sustava civilne zaštite Grada. Procjena ukupne spremnosti sustava civilne zaštite Grada u području provođenje preventivnih mjera i aktivnosti usmjerenih na zaštitu svih kategorija društvenih vrijednosti koje su potencijalno izložene štetnim utjecajima velikih nesreća je visoka. Ujedno, spremnost odgovornih i upravljačkih kapaciteta procjenjuje se visokom. Spremnost sustava civilne zaštite na temelju izrađenosti sektorskih strategija, normativne uređenosti te izrađenosti procjena i planova od značaja za sustav civilne zaštite uzimajući u obzir sve izrađene dokumente iz navedene kategorije, njihovu međusobnu povezanost i usklađenost te na temelju procjene implementiranosti ciljeva strategija u javne politike upravljanja rizicima na lokalnoj razini te do koje mjere su korišteni za potrebe definiranja sastava i strukture operativnih kapaciteta kao i za potrebe izrade planova djelovanja civilne zaštite procjenjuje se visokom.

Nadalje, spremnost sustava civilne zaštite na temelju razvijenosti ranog upozoravanja, razmjene informacija i njihovog korištenja za podizanje spremnosti sustava civilne zaštite kroz pripreme za provođenje mjera i aktivnosti u svrhu smanjivanja posljedica neposrednih i nastupajućih prijetnji također se procjenjuje visokom. Spremnost sustava civilne zaštite na temelju ocjena fiskalne situacije i njezine perspektive Stranica 58 - Broj 1 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 15. siječnja 2024. posebno za prenamjenu dijela sredstava koja se koriste za reagiranje za potrebe financiranja provođenja preventivnih mjera procjenjuje se visokom. Zaključno, iako je u području preventive procijenjena visoka spremnost cjelovitog sustava civilne zaštite za upravljanje rizicima od velikih nesreća, Grad Prelog će i dalje nastaviti raditi na kontinuiranom osposobljavanju snaga civilne zaštite, educiranju stanovništva o mogućim opasnostima od prirodnih rizika te provođenjem vježbi kako bi svi sudionici civilne zaštite bili upoznati sa svojim aktivnostima u slučaju mogućih rizika na području Grada. U Planu djelovanja sustava civilne zaštite Grada Preloga utvrđen je način organizacije, aktiviranja i djelovanja sustava civilne zaštite, zadaća i nadležnosti, ljudskih snaga i potrebnih materijalno-tehničkih sredstava te mjera i postupaka za provedbu civilne zaštite u slučaju određenih rizika. Temeljem tumačenja Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda dobivenog od Ministarstva financija KLASA: 422-02/19-01/27 URBROJ: 513-06-02-19-5 od 26. veljače 2019. godine, pod pojmom procjena osiguranja opreme i drugih sredstava za zaštitu i sprječavanje stradanja imovine, gospodarskih funkcija i stradanja stanovništva (čl.17.

stavak 2. točka 2.) podrazumijeva se procjena opreme i drugih sredstava nužnih za sanaciju, djelomično otklanjanje i ublažavanje štete nastale uslijed djelovanja prirodne nepogode. Grad Prelog ne raspolaže značajnom vlastitom opremom i sredstvima za zaštitu i sprečavanje stradanja imovine, gospodarskih funkcija i stradanja stanovništva. Opremom i sredstvima raspolažu subjekti koji su navedeni kao nositelji mjera za otklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda. Gospodarski subjekti koji raspolažu opremom, za izvođenje potrebnih radnji u slučaju sanacije, u okviru svoje redovne djelatnosti odrađuju preventivne mjere za smanjenje šteta pri nastajanju prirodne nepogode. XII. OSTALE MJERE KOJE UKLJUČUJU SURADNJU S NADLEŽNIM TIJELIMA (ŽUPANIJA, MINISTARSTVO, STRUČNJAKA ZA PODRUČJE PRIRODNIH NEPOGODA) Sukladno propisima kojima se uređuju pitanja u vezi preventivnih mjera kao mjera sanacije šteta od prirodnih nepogoda utvrđuje se: • provedba mjera s ciljem dodjeljivanja pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje šteta od prirodnih nepogoda • provedba mjera s ciljem dodjeljivanja žurne pomoći u svrhu djelomične sanacije šteta od prirodnih nepogoda Nadležna tijela za provedbu mjera s ciljem djelomičnog ublažavanja šteta uslijed prirodnih nepogoda, sukladno Zakonu, su: • Vlada Republike Hrvatske • Povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda • Nadležna ministarstva (ministarstva nadležna za financije; poljoprivredu; šumarstvo i ribarstvo; gospodarstvo; graditeljstvo i prostorno uređenje; zaštitu okoliša i energetiku; more, promet i infrastrukturu)

• Međimurska županija • Grad Prelog Znanstvene ustanove za područje prirodnih nepogoda su Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), Zavod za seizmologiju i druge. Gradsko povjerenstvo Grada Preloga ostvaruje suradnju sa Županijskim povjerenstvom Međimurske županije za procjenu šteta od prirodnih nepogoda te sa istim usklađuje sve potrebne mjere i postupke oko provođenja ovog Plana. ZAKLJUČAK Ovim planom evidentirane su moguće prirodne nepogode na području Grada Preloga, te preventivne i posljedične mjere koje se planiraju poduzimati. Potresi i poplave kao najveći rizik detaljno su obrađene u Procjeni rizika od velikih nesreća i Planu djelovanja CZ Grada. Analizom učestalosti pojave istih kao i dosadašnjih šteta moguće je doći do procjene mogućih budućih šteta na području Grada. Analizirajući sve snage i sredstva vidljivo je da Grad Prelog ima snage kojima će provesti mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode. Preventivne radnje koje je Grad u mogućnosti provesti, kontinuirano će se provoditi tokom godine. Isto tako, Grad Prelog će, kao JLS ali i usmjeravanjem stanovništva participirati u projektima iz oblasti preventive i kurative u poljoprivredi u Županiji. Gard i Županija imaju razvijen Program potpora u poljoprivredi (bespovratna sredstva iz Proračuna Grada ili Županije). Dio tih potpora koristiti će se i glede preventive i otklanjanja posljedica elementarnih nepogoda a naročito: • pratiti rad i poticaje Upravnog odjela za poljoprivredu. Trenutno su produženi rokovi (WEB) Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju za mjeru 6.3.1. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava te 6.1.1. Potpora mladim poljoprivrednicima. Očekuje novi Program mjera za višegodišnje razdoblje.

• pratiti i uključiti se u projekte osiguranja u poljoprivredi, EU projekte i publikacije (podizanje protugradnih mreža, uzorkovanja i kalcifikacije tla, navodnjavanja, zaštite od mraza, izgradnju plastenika, naknada šteta i drugu. Za interventne potrebe kod dešavanja prirodnih nepogoda Grad Prelog će koristiti sredstva iz pričuve gradskog proračuna. GRADSKO VIJEĆE GRADA PRELOGA KLASA: 810-01/23-01/07 URBROJ: 2109-14-01-23-1 Prelog, 21. prosinca 2023. PREDSJEDNIK Gradskog vijeća Đuro Ujlaki, dipl. ing. stroj., v.r. Prilozi Plana: • Shematski prikaz tijeka procesa kod prirodne nepogode u Gradu Prelogu • Prilog 1: Važeća Odluka o Povjerenstvu za procjenu šteta Grada • Prilog 2: Način procjene različitih vrsta štete po Pravilniku o Registru šteta od prirodnih nepogoda i obrasci i sadržaji Područja procjena šteta A – K sa pripadajućim prilozima (tablicama) • Prilog 2a: Bitni obrasci za popunu u wordu) 15. siječnja 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 1 - Stranica 59 Prilog 2. Način procjene različitih vrsta štete po Pravilniku o Registru šteta od prirodnih nepogoda i obrasci i sadržaji Prilog 1: Povjerenstvo Grada za prirodne nepogode Područja procjena šteta A – K sa pripadajućim prilozima (tablicama) Osnovni obrasci iz Pravilnika o registru šteta od prirodnih nepogoda Stranica 60 - Broj 1 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 15. siječnja 2024. A – Procjena štete na građevinama (Čl.6 Pravilnika)
(1) Šteta od prirodne nepogode na građevini procjenjuje se u eurima po formuli:

Š = C • A • P • E gdje je: C važeća tržišna cijena (samo troškovi građenja) nove građevine po jedinici mjere (m3, m2, m1) A veličina građevine izražena u m3, m2 ili m1 P oštećenje građevine kao cjeline koje se izražava brojevima od 0,0 do 1,0 u koracima po 0,10. Za potpuno uništenu građevinu oštećenje je P=1,00. E koeficijent istrošenosti građevine (Prilog 3)
(2) Veličina građevine (A) iz stavka 1. ovoga članka određuje se za jedinicu mjere koja je primjerena utvrđenoj cijeni, npr. za neto površinu, za dužni metar, za kubni metar i sl. Kod stambenih i poslovnih zgrada izračunava se bruto površina, kako bi se dobila neto površina koja je rezultat umnoška bruto površine s koeficijentom K (prilog 4)
(3) Oštećenje »P« iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje općinsko odnosno gradsko povjerenstvo pregledom oštećene građevine.
(4) Osim navedenom formulom iz stavka 1. ovoga članka, šteta se može procijeniti i primjenom troškovničke metode, tj. izradom troškovnika radova potrebnih za dovođenje građevine u stanje prije nepogode.
(5) Za pojedinačnu štetu veću od 26.544,56 eura potrebno je dostaviti fotodokumentaciju oštećene građevine. B – Procjena štete na opremi (Čl.7 Pravilnika)
(1) Šteta na opremi procjenjuje se u eurima po formuli: Š = C • E • P gdje je: C nabavna maloprodajna cijena nove opreme E koeficijent istrošenosti opreme u vrijeme nastanka prirodne nepogode (Prilog 5). P oštećenje opreme koje se izražava brojevima od 0,0 do 1,0. Za potpuno uništenu opremu oštećenje je P=1,00.
(2) Pri određivanju nabavne cijene (C) iz stavka 1. ovoga članka dopušteno je uzeti cijenu najsličnije opreme približno jednakih tehničkih svojstava.

(3) Vijek trajanja opreme i koeficijent istrošenosti (E) iz stavka 1. ovoga članka procjenjuje općinsko/gradsko povjerenstvo.
(4) Oštećenje »P« iz stavka 1. ovoga članka procjenjuje općinsko odnosno gradsko povjerenstvo pregledom oštećene opreme.
(5) Osim formulom iz stavka 1. ovoga članka, šteta se može procijeniti i primjenom troškovničke metode, tj. izradom troškovnika radova potrebnih za dovođenje opreme u stanje prije nepogode.
(6) Istovrsna oprema procjenjuje se navođenjem broja istovrsnih komada. C – Procjena štete na zemljištima (Čl.8. Pravilnika)
(1) Šteta se procjenjuje za poljoprivredno, građevinsko i šumsko zemljište.
(2) Prirodne nepogode mogu uzrokovati privremeno ili trajno onesposobljavanje zemljišta.
(3) Privremeno onesposobljeno odnosno degradirano ili onečišćeno poljoprivredno zemljište je ono zemljište koje se dodatnim ulaganjima može obnoviti za namjenu kojoj je služilo prije nastanka oštećenja.
(4) Trajno onesposobljeno poljoprivredno zemljište je ono zemljište kojem je uništen gornji sloj tla sve do geološke podloge ili koje je onečišćeno štetnim tvarima koje se ne 15. siječnja 2024. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 1 - Stranica 61 mogu poznatim stručnim postupcima odstraniti ili za koje je postupak revitalizacije zemljišta preskup.
(5) Za privremeno onesposobljeno poljoprivredno zemljište iz ovoga članka, iznos štete jednak je ukupnim troškovima materijalnih ulaganja i radova potrebnih da se navedeno zemljište dovede u približno prvobitno stanje. Kao dokaz potrebno je osigurati stručnu elaboraciju uz detaljan troškovnik ulaganja i radova. Tako utvrđena šteta ne smije biti veća od štete za trajno uništeno zemljište.

(6) Iznos štete za trajno onesposobljeno poljoprivredno zemljište iz ovoga članka, obračunava se na način da se utvrdi kategorija, bonitetna klasa i površina u hektarima, te pomnoži s odgovarajućim važećim tržišnim cijenama uzgajanih kultura u prethodnoj godini.
(7) Podjela građevinskog zemljišta iz ovoga članka u skupine (zone) za koje se koriste različite cijene, mora biti definirana aktom županije prije nastanka prirodne nepogode. Ako takve podjele nema, primjenjuju se važeće tržišne cijene građevinskog zemljišta.
(8) Procjena štete na šumskom zemljištu iz ovoga članka vrši se po istome načelu kao i procjena štete na poljoprivrednom zemljištu. D – Procjena štete na šumama (Čl.9 Pravilnika)
(1) Za procjenu štete na šumama uzimaju se u obzir samo one šume koje se nalaze na katastarskim česticama na kojima je katastarska kultura šuma.
(2) Kod procjene štete od elementarnih nepogoda na šumama najprije treba utvrditi površine pod bjelogoričnom i crnogoričnom šumom po vrstama drveća u hektarima, a zatim drvnu masu razvrstanu na tehničko i ogrjevno drvo oštećenih odnosno uništenih šumskih sastojina.
(3) Vrijednost drvne mase iz stavka 2. ovoga članka obračunava se po cjeniku Hrvatskih šuma d.o.o. za drvnu masu stabala na panju (bez PDV-a) koji je trenutno važeći u vrijeme proglašenja prirodne nepogode (cjenik glavnih šumskih proizvoda). Iznos te štete unosi se u Registar šteta u obrazac »Šteta od prirodne nepogode na oštećenim i uništenim šumama« na način da se utvrđena ukupna vrijednost drvne mase pomnoži s faktorom oštećenja »P« čime se ukupna vrijednost oštećene i uništene drvne mase umanjuje za iskorištenu drvnu masu.