GLASNIK

Arhiva › 2023. › SGMŽ 15

SGMŽGrad Prelog · 29. lipnja 2023. · KLASA 350-01/22-01/02 · URBROJ 2109-14-01-23-83

Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja područja „Leščača“ do Srednje škole Prelog

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 2208

Članak 25.

Članak 25.
(1) Obavezni utvrđeni minimalni broj parkirališnih, odnosno garažnih mjesta za pojedinu gospodarsku djelatnost potrebno je osigurati sukladno uvjetima iz poglavlja 5.1.2. „Promet u mirovanju“.
Članak 26.
(1) Reklamni panoi i druge vrste reklamnih površina su unutar obuhvata UPU dozvoljeni isključivo kao obješeni ili naslikani na pročelja zgrada. 3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
Članak 27.
(1) Vrste društvenih djelatnosti koje se mogu smještati unutar obuhvata UPU utvrđuju se prema uvjetima određivanja namjene površina iz poglavlja 1. „Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena“ ove Odluke.
(2) Sadržaj i kapacitet građevina društvenih djelatnosti, treba uskladiti prema posebnim propisima, ovisno o pojedinačnoj funkciji, pri čemu su za dimenzioniranje predškolskih sadržaja relevantni odgovarajući pedagoški standardi.
(3) Pozicija dječjeg vrtića i jaslica, u odnosu na okolne postojeće ili planirane građevine, treba osigurati dobru osvijetljenost prostora u vrijeme boravka djece u građevini, odnosno susjedne građevine ne smiju bacati sjenu na prostore boravka djece.

Članak 28.

Članak 28.
(1) Unutar površine javne i društvene namjene /oznaka D4/ udaljenost osnovne građevine od međa građevne čestice: - udaljenost od linije regulacije ulice utvrđuje se s najmanje 12,0 m - u odnosu na sjevernu među građevina može biti smještena kao poluugrađena ili kao slobodnostojeća u kom slučaju udaljenost od međe treba iznositi najmanje 3,0 m - udaljenost građevine od ostalih susjednih međa treba iznositi najmanje ½ vlastite visine.
(2) Koeficijent izgrađenosti pojedine građevne čestice može najviše iznositi kig = 0,4.
(3) Visina (vijenca) građevina može iznositi: - najviše 8,0 m za osnovnu građevinu - najviše 3,5 m za slobodnostojeće pomoćne građevine.
(4) Etažnost građevina se utvrđuje prema sljedećem: - osnovna građevina može imati najviše 3 etaže E=3 / Po+P+1K/ - slobodnostojeće pomoćne građevine mogu imati 1 etažu i to prizemlje E=1/P.
(5) Pomoćni sadržaji: - garaža ili natkriveni parkirališni prostor sa zajedničkim kolnim ulazom, obavezno se oblikuje kao integralni dio osnovne građevine 29. lipnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 15 - Stranica 2209 - prostor za skupljanje otpada može biti integriran unutar osnovne građevine, izdvojen kao slobodnostojeća građevina ili oblikovan kao otvoreni prostor za postavu spremnika za otpad (kontejneri, kante i drugo) - slobodnostojeću građevinu i otvoreni prostor za postavu spremnika za otpad treba najmanje 10,0 m udaljiti od osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama.

Članak 29.

Članak 29.
(1) Najmanje 30% od ukupne površine građevne čestice na kojoj se smještaju društvene djelatnosti, trebaju činiti zelene površine, pri čemu se u obračun ne mogu uzeti zatravnjena parkirališta, niti zelene površine manje od 4,0 m2.
(2) Zelene površine potrebno je u 1/3 dijela planirati kao visoko zelenilo.
Članak 30.
(1) Zgrade i prostori za društvene djelatnosti koje se prema uvjetima namjene površina mogu smještati unutar površina stambene i mješovite namjene, smještaju se i oblikuju prema poglavlju 4. „Uvjeti i način gradnje stambenih građevina“, osim u odnosu na obavezu uređenja zelenih površina na građevnoj čestici, za što se primjenjuju uvjeti iz prethodnog članka.

Članak 31.

Članak 31.
(1) Odgovarajući parkirališno - garažni prostor za sve sadržaje društvenih djelatnosti, potrebno je osigurati prema poglavlju 5.2.1. „Cestovni promet“. 4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA 4.1. Opći uvjeti i minimalni standardi prostora stambene namjene
Članak 32.
(1) U obuhvatu UPU: - stambeni sadržaj obavezan je za sve građevne čestice formirane unutar površina stambene namjene /oznaka S1 i S2/ - stambeni sadržaj na građevnoj čestici formiranoj unutar površina mješovite namjene /oznake M1 i M2/ je poželjan, ali nije obavezan.

Članak 33.

Članak 33.
(1) Stanovi se mogu smjestiti isključivo unutar osnovne građevine.
(2) Minimalna korisna površina stambenog prostora utvrđuje se s 30,0 m2, u što se ne uračunavaju garaža i parkirališno mjesto u funkciji stanovanja.
(3) U podrumskoj etaži nije dozvoljeno smještati prostorije namijenjene stambenom boravku, već samo pomoćne prostore.
(4) Stambeni prostori namijenjeni boravku obavezno trebaju imati prozore.
(5) Parkirališna i garažna mjesta u funkciji pojedinog stana obavezno je osigurati na istoj građevnoj čestici na kojoj je i stan.
(6) Naknadna prenamjena parkirališnih, odnosno garažnih mjesta i biciklarnika moguća je jedino ukoliko se ukinuto uredi zamjenski na istoj građevnoj čestici, kroz izmjenu akta za građenje, pri čemu je obavezno poštivanje minimalnog udjela zelene površine prirodnog terena na predmetnoj građevnoj čestici.

Članak 34.

Članak 34.
(1) Ukoliko je na građevnoj čestici predviđeno više od 3 stana: - obavezno je za svaki stan predvidjeti izvedbu spremišta neto površine poda najmanje 1,5 m2, koje treba biti integrirano unutar volumena osnovne građevine. - potrebno je unutar vlastite građevne čestice izvesti biciklarnik, dimenzioniran prema posebnom propisu, a može ga se oblikovati kao pomoćnu građevinu (zgradu i/ili nadstrešnicu) ili drugačije (prostor unutar osnovne građevine, ograđeni prostor, tipski objekt – box i slično).

Članak 35.

Članak 35.
(1) Za manje višestambene/višejedinične zgrade (do 6 ZKJ): - preporuča se da stambeni dio zgrade ima vlastiti ulaz i zatvoreno stubište odvojeno od dijelova kompleksa drugih namjena - pomoćnu građevinu s većim brojem pojedinačnih garaža vlastitim ulazima izvana i nadstrešnice za vozila moguće je smjestiti u stražnjem dijelu građevne čestice.
(2) Za višestambene zgrade do najviše 10 stanova: - obavezno predvidjeti zajedničko dječje igralište površine najmanje 20,0 m2 na građevnoj čestici - obavezno je osigurati zelene površine zasađene visokim bjelogoričnim raslinjem koje može razviti krošnju u površini od najmanje 10% ukupne površine građevne čestice.
(3) Za višestambene zgrade s više od 10 stanova: - potrebno je osigurati sve uvjete kao i za višestambene zgrade do 10 stanova prema prethodnom stavku - obavezno je za najmanje 50% od ukupnog broja stanova osigurati pojedinačna parkirališna mjesta unutar gabarita zgrade i to u parkirališnom (natkriveni otvoreni prostor) ili garažnom prostoru (zatvoreni prostor) smještenom u prizemlju, suterenu i/ili podrumu zgrade - pojedinačni garažni prostori s vlastitim ulazom izvana nisu dozvoljeni. 4.2. Veličina i oblik građevnih čestica

Članak 36.

Članak 36.
(1) Unutar površina stambene i mješovite namjene, formiranje novih građevnih čestica i preparcelacija postojećih, provodi se uz osiguranje sljedećih minimalnih uvjeta za najmanje dimenzije pojedine građevne čestice: Stranica 2210 - Broj 15 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. lipnja 2023. NAČIN NAJMANJE NAJVEĆE DIMENZIJE DIMENZIJE GRAĐEVNE ČESTICE NAMJENA GRADNJE ETAŽNOST OSNOVNE GRAĐEVNE ČESTICE BROJ ZKJ POVRŠINA OSNOVNE GRAĐEVINE GRAĐEVINE E=3 / Po+P+Pk IG - SS E=4 / Po+P+1K+Pk min 1 S1, M1 i M2 max 3 E=3 / Po+P+Pk IG - PU E=4 / Po+P+1K+Pk E=3 / Po+P+Pk min 1 M2 IG - N max 3 E=4 / Po+P+1K+Pk MV - SS min 4 M2 ŠIRINA DUBINA ŠIRINA DUBINA /m/ /m/ /m/ /m/ 16 25 18 30 12 25 40 14 35 ne ispituje 8 25 se 8 35 20 40 max 6 dimenzije građevne čestice MV - PU 16 40 50 ne ovise o etažnosti S2 min 4 VS - SS 25 40 IG – individualna gradnja ZKJ, MV – manja višejedinična gradnja, VS – višestambena gradnja SS – slobodnostojeća, PU – poluugrađena, N – ugrađena (u nizu)
(2) U kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“ dodatno od obvezujućih uvjeta iz prethodnog stavka, prikazan je neobvezujući prijedlog parcelacije novih građevnih čestica za planirane površine stambene i mješovite namjene.
(3) Najmanja širina nove građevne čestice utvrđuje se na relevantnoj liniji regulacije ulice.
(4) Građevne čestice za ugrađenu gradnju dozvoljene su samo unutar površina mješovite, stambeno - poslovne namjene / oznaka M2/ i to ukoliko se radi o česticama na kojima takve osnovne građevine već postoje ili je takva gradnja odobrena od strane nadležnog Konzervatorskog odjela.

Članak 36.

(5) Postojeće građevne čestice unutar površina mješovite namjene /oznaka M1 i M2/ mogu imati manju širinu od utvrđenih u tabeli iz stavka 1. ovoga članka, u kom slučaju je način gradnje na njima moguć isključivo kao individualna gradnja, odnosno broj zasebnih korisničkih jedinica na čestici ne može biti veći od ZKJ=3.
Članak 37.
(1) Kod formiranja pojedinačnih novih građevnih čestica obavezno je poštivanje sljedećih parametara: - građevne čestice se formiraju nizanjem uz liniju regulacije ulice - granice susjednih građevnih čestica treba formirati na način da čine njihovu međusobnu među.
(2) Zajednička međa građevnih čestica može odstupiti od planirane granice površina stambene i mješovite namjene, najviše do najmanje dubine čestica prema tabeli iz prethodnog članka.
(3) Unutar površina mješovite namjene /oznaka M1 i M2/ zatečena vlasnička i katastarska parcelacija prema kojoj su zgrade evidentirane na zasebnom zemljištu u odnosu na dvorište, nije prepreka za provedbu zahvata gradnje, uz uvjet da se građevnom česticom prema ovoj Odluci, smatra ukupno zemljište u funkciji građevne čestice (zgrade i dvorište). 4.3. Uvjeti gradnje 4.3.1. Veličina i površina građevina

Članak 38.

Članak 38.
(1) Najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti građevne čestice utvrđuje se ovisno o namjeni površine unutar koje se građevna čestica formira i to: - za gradnju na građevnoj čestici formiranoj unutar površine stambene namjene individualne gradnje / oznaka S1/ i mješovite, pretežito stambene namjene / oznaka M1/, kig= 0,4 - za gradnju na građevnoj čestici formiranoj unutar površine stambene namjene višestambene gradnje / oznaka S2/, kig= 0,3 - kod zahvata gradnje na građevnoj čestici formiranoj unutar površina: - mješovite, stambeno - poslovne namjene /oznaka M2/ u tipologiji individualne gradnje, odnosno s predviđenim brojem ZKJ = od 1 do 3, kig= 0,4 - mješovite, stambeno - poslovne namjene /oznaka M2/ u tipologiji višejedinične gradnje, odnosno s predviđenim brojem ZKJ = od 4 do 6, kig= 0,3.
(2) Koeficijent iskoristivosti /kis/ proizlazi iz broja dozvoljenih etaža i ne ispituje se.

Članak 39.

Članak 39.
(1) Najveća dozvoljena visina (vijenca), najveća dozvoljena ukupna visina, kao i najmanja i najveća etažnost pojedine građevine osnovne i pomoćne građevine utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: 29. lipnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 15 - Stranica 2211 osnovna građevina pomoćne građevine NAČIN max NAMJENA GRADNJE max visina POVRŠINE OSNOVNE ukupna vijenca / GRAĐEVINE visina Vos/ IG S1 i M1 7,0 m 10,5 m /SS ili PU/ S2 VS 11,0 11,8 m min max max etažnost max visina etažnost / etažnost / /Eos/ /Vpo/ Eos/ Epo/ E=1 E=4 E=1 3,5 m /P/ /Po+P+1K+Pk (ili NE)/ /P/ E=1 E=5 E=1 3,5 m /P/ /Po+P+2K+NE/ /P/ u slučaju rekonstrukcije i/ili dogradnje izgrađene građevine visine (vijenca) veće od 7,0 m ne više od postojećih vrijednosti IG ne ispituje E=4 se /Po+P+1K+Pk/ u slučaju zamjenske gradnje građevine visine (vijenca) veće od 7,0 /SS, PU ili N/ M2 ili MV 7,0 m 10,5 m /SS ili PU/ m E=2 3,5 m E=1 E=4 /Po+P/ /P/ /Po+P+1K+Pk/ svi ostali slučajevi osim izuzetaka prema stavku 2. ovog članka 7,0 m 10,5 m E=1 E=4 /P/ /Po+P+1K+Pk/ IG – individualna gradnja – do 3 ZKJ, MV – manja višejedinična gradnja – od 4 do 6 ZKJ VS – višestambena gradnja – više od 3 ZKJ stambene namjene SS – slobodnostojeća, PU – poluugrađena, N – ugrađena (u nizu)
(2) Sve vrijednosti visine (vijenca) i etažnosti osnovnih građevina, utvrđene tabelom iz prethodnog stavka obavezno se utvrđuju kao niže: - ukoliko to posebnim uvjetima utvrdi nadležni Konzervatorski odjel - ukoliko se povećanjem visine (vijenca) ne može postići obavezni razmak između susjednih osnovnih građevina utvrđen ovom Odlukom.

Članak 39.

(3) Prateća građevina dozvoljena je: - na građevnim česticama unutar površina mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ u kom slučaju joj se najveća etažnost određuje s Eprat = 3 /Po+P+Pk/ a najveća visina (vijenca) s Vprat = 5,0 m - samo ukoliko je utvrđena kao već postojeća, unutar građevne čestice u površini mješovite, stambeno - poslovne namjene /oznaka M2/, u kom slučaju se joj ne može povećavati zatečena etažnost.
(4) Pomoćne građevine ne mogu imati ukupnu visinu veću od 4,5 m.
(5) Izuzetno od stavka 1. ovog članka: - specifični dijelovi osnovnih građevina mogu imati veću visinu (vijenca), pri čemu se: - funkcionalni izlaz na krov posljednje pune etaže višestambene zgrade i višejedinične zgrade bez predviđene nepotpune etaže, može se predvidjeti isključivo kao produženi dio stubišne vertikale - funkcionalni izlaz na krov posljednje pune etaže individualne zgrade bez predviđene nepotpune etaže, ne može biti veće bruto površine od 30,0 m2 - funkcionalni pristup krovu nepotpune etaže može se predvidjeti samo ljestvama s krova posljednje pune etaže - visina (vijenca) natkrivenog ulaza u podzemnu garažu može biti viša od 3,0 m, uz uvjet da njegova ukupna visina nije viša od 4,5 m.
(6) Sve građevine umjesto podruma mogu imati suteren.
(7) Umjesto potkrovlja se posljednja dozvoljena etaža osnovne građevine može se oblikovati kao nepotpuna etaža: - unutar površina stambene namjene individualne gradnje /oznaka S1/ - unutar površina mješovite, stambeno - poslovne namjene /oznaka M2/, samo ukoliko to posebnim uvjetima utvrdi nadležni Konzervatorski odjel.

Članak 39.

4.3.2. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak 40.
(1) Smještaj osnovne građevine na građevnoj čestici formiranoj unutar površine stambene namjene individualne gradnje /oznaka S1/ i mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/, ukoliko se predviđa kao slobodnostojeća /oznaka gradnje SS/: - najmanje 5,0 m a najviše 7,0 m udaljeno od linije regulacije ulice na kojoj se utvrđuje širina građevne čestice - najmanje 3,0 m udaljeno od linije regulacije ulice na kojoj se utvrđuje dužina građevne čestice (samo za uglovne građevne čestice) - najmanje 1,0 m udaljeno od sjeverne međe vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu istok – zapad, odnosno najmanje 1,0 m udaljeno od istočne međe vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu sjever – jug - najmanje 5,0 m udaljeno od južne međe vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu istok – zapad, odnosno najmanje 5,0 m udaljeno od zapadne međe vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu sjever – jug Stranica 2212 - Broj 15 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. lipnja 2023. - najmanje 8,0 m udaljeno od stražnje međe vlastite građevne čestice.
(2) Postojeće građevine koje su više ili manje uvučene od linije regulacije od utvrđenog prethodnim stavkom, kod zahvata rekonstrukcije, dogradnje i zamjenske gradnje mogu zadržati postojeću udaljenost.
(3) Ukoliko je garaža (ili drugi pomoćni prostor) predviđena kao integralni dio osnovne građevine i oblikovana na način da je ulično pročelje garaže najistureniji dio građevine u odnosu na ulicu, ulično pročelje garaže se smatra uličnim pročeljem cijele građevine.

Članak 40.

(4) Pomoćne građevine se smještaju: - u ravnini uličnog pročelja osnovne građevine ili iza uličnog pročelja osnovne građevine ako su predviđene kao prigrađene osnovnoj građevini - najmanje 10,0 m uvučeno od linije regulacije ako su predviđene kao slobodnostojeće - u odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje za 1,0 m, uz uvjet da su od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici udaljene najmanje 5,0 m.
Članak 41.
(1) Smještaj osnovne građevina se na građevnoj čestici formiranoj unutar površine stambene namjene individualne gradnje /oznaka S1/ i mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/, ukoliko se predviđa kao poluugrađena /oznaka gradnje PU/: - najmanje 5,0 m a najviše 7,0 m udaljeno od linije regulacije ulice na kojoj se utvrđuje širina građevne čestice - najmanje 3,0 m udaljeno od linije regulacije ulice na kojoj se utvrđuje dužina građevne čestice (samo za uglovne građevne čestice) - na sjevernoj međi vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu istok – zapad, na istočnoj međi vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu sjever – jug - najmanje 5,0 m udaljeno od južne međe vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu istok – zapad, odnosno najmanje 5,0 m udaljeno od zapadne međe vlastite građevne čestice za čestice čija dužina je usmjerena u pravcu sjever – jug - najmanje 8,0 m udaljeno od stražnje međe vlastite građevne čestice.
(2) Ukoliko je garaža (ili drugi pomoćni prostor) predviđena kao integralni dio osnovne građevine i oblikovana na način da je ulično pročelje garaže najistureniji dio građevine u odnosu na ulicu, ulično pročelje garaže se smatra uličnim pročeljem cijele građevine.

Članak 41.

(3) Pomoćne građevine se smještaju: - iza dvorišnog pročelja osnovne građevine - u odnosu na među na koju je smještena osnovna građevina, na toj međi ili odmaknuto od nje - odnosu na ostale međe vlastite građevne čestice udaljeno najmanje za 1,0 m.
Članak 42.
(1) Osnovna građevina se na građevnoj čestici formiranoj unutar površine stambene namjene individualne gradnje / oznaka S1/ i mješovite, pretežito stambene namjene / oznaka M1/ne može se oblikovati kao dvojna niti kao stambeni niz.
Članak 43.
(1) Unutar površine stambene namjene individualne gradnje / oznaka S1/ i mješovite, pretežito stambene namjene / oznaka M1/ najmanja međusobna udaljenost osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama za slobodnostojeću i poluugrađenu gradnju: - ne može biti manja od 6,0 m ukoliko je najmanje jedna od susjednih građevina katnica, odnosno ako barem jednoj građevini visina vijenca prelazi 5,0 m - ne može biti manja od 4,0 m ukoliko su obje susjedne građevine prizemnice, odnosno visina (vijenca) im ne prelazi 5,0 m.
(2) Izuzetno, postojeće građevine koje se nalaze na međusobno manjim udaljenostima od utvrđenog prethodnim stavkom, kod zahvata rekonstrukcije i dogradnje mogu zadržati manju postojeću međusobnu udaljenost, ukoliko se projektnim rješenjem dokaže sigurnost u odnosu na propise iz područja zaštite od požara i civilne zaštite.

Članak 44.

Članak 44.
(1) Osnovna građevina se na građevnoj čestici formiranoj unutar površine stambene namjene višestambene gradnje / oznaka S2/ obavezno se oblikuje kao slobodnostojeća višestambena zgrada /oznaka gradnje VS/.
(2) Osnovna građevina se smješta najmanje za ½ vlastite visine (vijenca) udaljeno od svih međa vlastite građevne čestice, ali ne manje od 4,0 m.
(3) Pomoćne građevine se smještaju: - u ravnini uličnog pročelja osnovne građevine ili iza uličnog pročelja osnovne građevine - najmanje za svoju visinu udaljeno od bočnih međa građevne čestica - u odnosu na stražnju među građevne čestice na međi ili odmaknuto od nje.
(4) Izuzetno, spremište za skupljanje otpada može se smjestiti ispred ravnine uličnog pročelja osnovne građevine, do najviše 2,0 m uz uličnu među, ukoliko je ograđeno i/ili zaklonjeno zimzelenim raslinjem.

Članak 45.

Članak 45.
(1) Građevinski zahvati unutar površine mješovite, stambeno - poslovne namjene /oznaka M2/ se dodatno ispituju u odnosu na značaj povijesne jezgre Preloga.
(2) Osnovna građevina na pojedinoj građevnoj čestici formiranoj unutar površine mješovite, stambeno - poslovne namjene /oznaka M2/ se u odnosu na način gradnje utvrđuje kao: - individualna /oznaka gradnje IG/, koja se može oblikovati kao slobodnostojeća, poluugrađena ili ugrađena /SS, PU ili N/ - manja višejedinična /oznaka gradnje MV/, koja se može oblikovati kao slobodnostojeća ili poluugrađena / SS ili PU/
(3) Osnovna građevina se smješta: - na liniji regulacije Čakovečke ulice - najmanje 5,0 m udaljeno od linije regulacije UK3 29. lipnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 15 - Stranica 2213 - ako je slobodnostojeća /SS/ odmaknuto od jedne bočne međe, a ako je poluugrađena /PU/ na jednoj bočnoj međi, te za oba navedena tipa gradnje najmanje za 2/3 vlastite visine (vijenca) udaljeno od suprotne bočne međe vlastite građevne čestice - ako je ugrađena /N/: - na obje bočne međe najviše do dubine 12,0 m od uličnog građevnog pravca - ukoliko se proteže dublje od 12,0 m od uličnog građevnog pravca, osnovna građevina se u tom dijelu građevne čestice obavezno oblikuje kao poluugrađena ili slobodnostojeća, uz uvjet da je najmanje za 2/3 vlastite visine (vijenca) udaljena od jedne bočne međe vlastite građevne čestice - najmanje 10,0 m od stražnje međe vlastite građevne čestice.
(4) Najmanja međusobna udaljenost osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama za slobodnostojeću i poluugrađenu gradnju:

Članak 45.

- ne može biti manja od 6,0 m ukoliko je najmanje jedna od susjednih građevina katnica, odnosno ako barem jednoj građevini visina vijenca prelazi 5,0 m - ne može biti manja od 4,0 m ukoliko su obje susjedne građevine prizemnice, odnosno visina (vijenca) im ne prelazi 5,0 m.
(5) Pomoćne građevine se smještaju: - obavezno iza osnovne građevine - najmanje za svoju visinu udaljeno od jedne bočne međe građevne čestica - u odnosu na drugu bočnu među i u odnosu na stražnju među građevne čestice na međi ili odmaknuto od nje.
(6) Izuzetno, ukoliko je to predviđeno posebnim uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela može se predvidjeti: - objedinjavanje dvaju susjednih građevnih čestica i uklanjanje jedne ili obje osnovne građevine bez povijesnih arhitektonskih vrijednosti, ukoliko se novim građevnim zahvatom osigurava veća funkcionalnost i kvalitetnije ambijentalno rješenje uličnog niza Čakovečke ulice - odmicanje uličnog pročelja osnovne građevine od linije regulacije Čakovečke ulice u dubinu građevne čestice, najviše za vlastitu visinu (vijenca).

Članak 46.

Članak 46.
(1) Svaka građevna čestica treba imati osiguran vatrogasni pristup prema posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela.
(2) Na svim građevnim česticama u obuhvatu UPU, međusobna udaljenost osnovnih građevina na suprotnim stranama iste ulice proizlazi iz posebnog propisa za osiguranje evakuacijskog koridora prema poglavlju 9.7. „Upravljanje rizicima“.
Članak 47.
(1) Na svim građevnim česticama u obuhvatu UPU, međusobni odnos građevina unutar iste građevne čestice ovisi o funkcionalnom rješenju i UPU-om se ne uvjetuje, pri čemu međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima za zaštitu od prirodnih nepogoda, zaštitu na radu i zaštitu od požara, na način da se osigura: - sigurnost od zatrpavanja prolaza dijelovima građevina u slučaju urušavanja građevina - dostupnost vatrogasnog vozila do svih građevina na građevnoj čestici - sigurnost od prenošenja požara s jedne građevine na drugu – izvedbom protupožarnih barijera.
(2) Preporuča se da međusobna udaljenost pratećih i pomoćnih građevina u stražnjim dijelovima građevnih čestica iznosi najmanje ½ visine više građevine, ali može biti i manja, ukoliko se tehničkih mjerama osigura zaštita od prijenosa požara s jedne na drugu građevinu. 4.3.3. Oblikovanje građevina

Članak 48.

Članak 48.
(1) Osnovne građevine na pojedinoj građevnoj čestici koja se nalazi unutar zone A povijesne jezgre potrebno je oblikovati na način da ne narušavaju postojeću povijesnu strukturu ulice.
Članak 49.
(1) Kosi krovovi se obavezno izvode na građevinama za koje je to utvrđeno posebnim uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela, a preporuča se da se takvo oblikovanje krovova primijeni na osnovnim građevinama orijentiranim na Čakovečku ulicu koji se nalaze unutar zone A povijesne jezgre.
(2) Krovovi na ostalim građevinama, osim navedenih u prethodnom stavku mogu se oblikovati kao kosi, ravni ili kompleksni, pri čemu se preferiraju oblikovno „čista“ rješenja.
(3) Odvodnja vode i snijega s krovnih ploha treba biti riješena na način da se skupljaju unutar vlastite građevne čestice.

Članak 50.

Članak 50.
(1) Ukoliko su od međe prema susjednoj građevnoj čestici udaljene manje od 3,0 m, građevina na zidu orijentiranom prema toj međi ne može imati predviđene otvore.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: - prozori ostakljeni neprozirnim ili slabo prozirnim staklom (ornamentiranim, obojanim, staklom ili staklom presvučenim odgovarajućom folijom), dimenzije prozora do 60,0 cm x 120,0 cm (bez obzira na orijentaciju), te s parapetom visine najmanje 120,0 cm iznad poda prostorije - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 20 cm x 20 cm.
(3) Ukoliko se dio građevine oblikuje na način da joj se na udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe prema susjednoj građevnoj čestici predviđa gradnja otvorenog korisnog prostora (lođa, balkon, prohodna terasa, otvorena galerija, otvoreno stubište i slično) takav otvoreni korisni prostor treba na pročelju orijentiranom prema predmetnoj susjednoj međi imati predviđen puni zid, ostakljenu neprozirnu pregradu ili punu pregradu visine najmanje 2,0 m, odnosno drugi element koji će onemogućiti vizualni kontakt među susjednim građevnim česticama.
(4) Stavci 1. i 3. ovog članka ne odnose se na građevine koje su manje od 3,0 m udaljene od međe čestice koja graniči s Stranica 2214 - Broj 15 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 29. lipnja 2023. površinom koja nije predviđena za gradnju građevina visokogradnje (ulica, javni park i slično).

Članak 51.

Članak 51.
(1) Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom, odnosno kao poluugrađene ili ugrađene, trebaju biti oblikovane na način: - da je prema susjednoj čestici izgrađen vatrootporni zid, odnosno da su zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine - u zidu pomoćnih građevina prema susjednoj čestici nije dozvoljeno izvoditi otvore - u dijelu zida poluugrađene osnovne građevine na kojem je dozvoljeno graditi otvore, isti se izvode uz uvjet da građevni element koji se ugrađuje u zid (prozor, vrata i drugo) treba imati istu vatrootpornost kao i zid u koji je ugrađen - odvod krovne vode i snijega s građevine treba riješiti na vlastitoj čestici. 4.4. Uređenje građevnih čestica 4.4.1. Osnovni uvjeti uređenja građevnih čestica

Članak 52.

Članak 52.
(1) Graditi se može samo na uređenim građevnim česticama.
(2) Uređenje građevne čestice obuhvaća formiranje građevne čestice, osiguranje pristupa na česticu s odgovarajućeg uličnog koridora, te mogućnosti rješavanja otpadnih voda sukladno ovoj Odluci i posebnim propisima. 4.4.2. Uvjeti kolnog priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu
Članak 53.
(1) Svakoj građevnoj čestici obavezno je osigurati jedan kolni priključak na odgovarajuću pristupnu prometnicu.
(2) Dva kolna priključka dozvoljena su na uglovnim česticama, a osim toga samo izuzetno, ukoliko to ne utječe negativno na odvijanje prometa.

Članak 54.

Članak 54.
(1) Točna pozicija kolnog priključka čestice na ulični koridor rješava se projektom, za svaku česticu zasebno, prema sljedećem: - za građevne čestice do 3 ZKJ širina kolnog priključka utvrđuje se s 3,0 m do 5,0 m - za građevne čestice s više od 3 ZKJ širina kolnog priključka utvrđuje se s 3,0 m do 7,0 m - za građevne čestice s osnovnom poslovnom namjenom širina priključka dimenzionira se ovisno o očekivanom kolnom prometu.
(2) Kolni priključci na Čakovečku ulicu podliježu posebnim uvjetima javnopravnog tijela nadležnog za državne ceste. 4.4.3. Uvjeti gradnje i uređenje kolnih manipulativnih površina i površina parkirališta

Članak 55.

Članak 55.
(1) Za svaki sadržaj predviđen unutar pojedinačne građevne čestice treba osigurati dostatni parkirališni ili garažni prostor unutar iste građevne čestice.
(2) Minimalni broj i oblikovanje parkirališnih i/ili garažnih mjesta se, ovisno o predviđenom sadržaju, utvrđuje prema poglavlju 5.1.2. „Promet u mirovanju“.
Članak 56.
(1) Na svim građevnim česticama s predviđenih više od 3 parkirališna /ili garažna mjesta, projektnim rješenjem je potrebno omogućiti kružno okretanje, odnosno manevriranje unutar građevne čestice tako da se vozila na ulicu priključuju prednjom stranom. 4.4.4. Gradnja ograda

Članak 57.

Članak 57.
(1) Ograđivanje građevnih čestica je dozvoljeno, ali nije obavezno.
(2) Ukupna visina ulične ograde može biti najviše 1,5 m, a puno podnožje najviše 0,5 m.
(3) Izuzetno od prethodnog stavka, visina i oblikovanje ulične ograde može biti drugačije ukoliko proizlazi iz posebnih uvjeta nadležnog Konzervatorskog odjela.
(4) Otvaranje ograda za kolne i pješačke ulaze na građevnu česticu treba predvidjeti u smjeru unutrašnjosti čestice.
(5) Ograde na međi prema susjednim česticama mogu biti najviše 1,8 m visine, mjereno od niže kote terena susjednih građevnih čestica.
(6) Ukoliko se umjesto ograde sadi živica, ona mora u cijelosti biti unutar vlastite čestice.

Članak 58.

Članak 58.
(1) Teren oko građevine, potporni zidovi, terase, stube i druge elemente uređenja okoliša građevina treba izvesti na način da se ne narušava izgled okoliša, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina. 4.4.5. Obveza uređenja zelenih površina na građevnim česticama
Članak 59.
(1) Na svakoj građevnoj čestici treba urediti zelenu površinu u prirodnom terenu: - najmanje 30% površine građevne čestice ukoliko se na njoj nalazi prostor namijenjen stalnom ili povremenom boravku djece ili drugih socijalno osjetljivih skupina, prema poglavlju 1. „Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena“ - najmanje 20% površine za sve ostale građevne čestice.
(2) Iznad zelene površine iz prethodnog stavka se ne mogu graditi građevine niti postavljati drugi objekti (nadstrešnice, solarni kolektori, fotonaponski paneli i slično).
(3) U obračun zelene površine prirodnog terena uzimaju se: 29. lipnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 15 - Stranica 2215 - zelene površine dvorišta koje pojedinačno nisu manje od 4,0 m2, a mogu se koristiti kao reprezentativni ili ukrasni vrt, povrtnjak, voćnjak, vinograd, livada, šumarak i slično, odnosno površina prirodnog terena treba omogućiti prihvat oborinskih voda s vlastite čestice i osigurati njihovo upuštanje u podzemlje - krovovi podzemnih garaža u razini poda prizemlja ukoliko su izvedeni tehničkim sustavom „zelenog krova“.
(4) Preporuča se primjena pejsažnih rješenja uređenja zelenih površina prirodnog terena, koja će osigurati da dio čestice bude zasjenjen krošnjama stabala, pri čemu se preferiraju rješenja kojima se postiže čim veća ljetna zasjenjenost zgrada i vanjske opločene površine.

Članak 59.

(5) Površina podzemnih kućnih priključaka i pripadajućih okna (cjevovodi vodovoda i kanalizacije, elektro o priključci EKI, vodomjerno okno, revizija kućne kanalizacije i slično) izvedenih ispod zelene površine prirodnog terena se prilikom obračuna ne oduzima od zelene površine prirodnog terena.
(6) Površine većih građevina i objekata izvedenih ispod površine tla (podrumske prostorije iznad kojih nije izveden „zeleni krov“, separatori, cisterne i slično) se prilikom obračuna oduzimaju od zelene površine prirodnog terena (ne smatraju se prirodnim terenom).
(7) Ostatak građevne čestice koji nije zauzet visokogradnjom, može se opločiti. 4.4.6. Priključenje na komunalnu infrastrukturu i zbrinjavanje otpada

Članak 60.

Članak 60.
(1) Priključenje građevina na komunalnu infrastrukturu, odnosno sustave, provodi se prema odredbama poglavlja 5. „Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, komunalne i elektroničke komunikacijske mreže s pripadajućim objektima i površinama“.
(2) Priključivanje građevina na javne komunalne sustave obavlja se u skladu s posebnim propisima i uvjetima nadležnih operatora, odnosno odgovarajućih javnopravnih tijela.
(3) Priključenje korisnika na funkcionalne sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje je obavezno.
(4) Na ostale infrastrukturne sustave priključenje građevina nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da građevina koja se projektira nema potrebe za priključenjem na pojedini javni infrastrukturni sustav ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i drugo.

Članak 61.

Članak 61.
(1) Načini zbrinjavanja otpada za pojedinačne čestice i korisnike provodi se prema odredbama poglavlja 8. „Postupanje s otpadom“. 5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, KOMUNALNE I ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE MREŽE S PRIPADAJUćIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
Članak 62.
(1) Prometna mreža, trase i značajke sustava komunalne infrastrukture i elektroničke komunikacijske infrastrukture, te javne rasvjete, prikazane su na sljedećim kartografskim prikazima: - 2.1. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - plan prometa“, - 2.2. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže vodoopskrbe, odvodnje i plinoopskrbe“ - 2.3. „Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - mreže elektroopskrbe, elektroničkih komunikacija i javne rasvjete“.
(2) Ograničenja u prostoru, koja proizlaze iz potrebe zaštite postojeće i planirane infrastrukture, prikazana su na kartografskom prikazu broj 3. „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina“.

Ostali akti u ovom izdanju (26)