Arhiva › 2023. › SGMŽ 14

SGMŽOpćina Sveti Juraj na Bregu · 21. lipnja 2023. · KLASA 350-02/22-01/02 · URBROJ 2109/16-23-117

Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Sveti Juraj na Bregu (pročišćeni tekst)

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 2088

Članak 35.

Članak 35.
(1) Pomoćne građevine mogu biti u funkciji osnovne ili prateće građevine.
(2) Pomoćne građevine u funkciji stambene namjene mogu biti garaža, alatnica, spremište, vrtni paviljon, sjenica, nadstrešnica i slično.
(3) Ukoliko se na pojedinačnoj građevnoj čestici individualne gradnje, jedna zasebna korisnička jedinica prateće namjene sastoji od više zgrada (npr. kompleks zgrada poljoprivrednog gospodarstva), jedna od zgrada smatra se i oblikuje kao prateća građevina, a ostale kao pomoćne građevine uz prateću.
(4) Ukoliko se na pojedinačnoj čestici u tipologiji višejedinične gradnje gradi zgrada koja sadrži više od 3 stana i dodatno barem jednu zasebnu korisničku jedinicu druge namjene, preporuča se da stambeni dio zgrade ima vlastiti ulaz i stubište odvojeno od dijelova kompleksa drugih namjena.

Članak 36.

Članak 36.
(1) Unutar izgrađenog dijela ulice: - kod nove gradnje na preostalom neizgrađenom zemljištu (na interpoliranoj građevnoj čestici unutar izgrađene ulice), ulično pročelje osnovne građevine smješta se na udaljenosti građevinskog pravca od linije regulacije koja je utvrđena kod neke od bližih susjednih zgrada u istom uličnom nizu - kod zamjenske gradnje na postojećoj građevnoj čestici, ulično pročelje nove osnovne građevine smješta se na građevinskom pravcu osnovne građevine koja se ruši ili na udaljenosti građevinskog pravca od linije regulacije koja je utvrđena kod neke od bližih susjednih zgrada u istom uličnom nizu - dogradnja postojeće osnovne građevine koja je u odnosu na utvrđeni građevni pravac uličnog niza smještena dublje unutar građevne čestice, može se predvidjeti u svim smjerovima, pa i u smjeru linije regulacije, uz uvjet da se novo ulično pročelje ne približi liniji regulacije više nego što su od nje udaljena ulična pročelja susjednih zgrada u istom uličnom nizu, niti na manje od 5,0 m - temeljem odredbi Prostornog plana Međimurske županije, kod nove gradnje i kod zamjenske gradnje zabranjeno je postavljati pročelje osnovne građevine na udaljenosti većoj od 10,0 m od linije regulacije ulice.
(2) U neizgrađenim uličnim potezima izgrađenih i uređenih dijelova naselja (duži neizgrađeni dijelovi postojećih ulica ili ulični potezi u kojima se građevna struktura u potpunosti mijenja novom) i u novim ulicama unutar područja za razvoj naselja za koji ne postoji obveza izrade prostornog plana užega područja udaljenost uličnog pročelja osnovne građevine utvrđuje se neposredno projektnim rješenjem na način da:

Članak 36.

- najmanja udaljenost uličnog pročelja osnovne građevine od linije regulacije iznosi utvrđuje 5,0 m - najveća udaljenost pročelja osnovne građevine od linije regulacije iznosi 10,0 m - preporuča se udaljenosti uličnih pročelja susjednih osnovnih građevina u uličnom nizu od linije regulacije međusobno uskladiti na način da se udaljenosti pročelja osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama od linije regulacije ne razlikuje više od 3,0 m.
(3) Izuzetno se može se odstupiti od uvjeta iz stavaka 1. i 2. ovog članka, uvlačenjem građevnog pravca: - ukoliko je to uvjetovano potrebom širenja uličnog koridora - ukoliko se kao osnovna građevina predviđa građevina društvenih djelatnosti, te se između linije regulacije i osnovne građevine planira uređenje javnog trga, parka, parkirališta i stajališta, odnosno okretišta za autobus - ukoliko se kao osnovna građevina predviđa građevina gospodarskog sadržaja s potrebnim većim parkirališnim prostorom, radi čega se između linije regulacije i osnovne građevine planira uređenje parkirališta - ukoliko na postojećoj čestici postoji stara kuća s arhitektonskim obilježjima tradicijske baštine, novu (zamjensku) stambenu gradnju moguće je smjestiti dublje unutar čestice uz zadržavanje stare kuće.

Članak 37.

Članak 37.
(1) Smjernice za izradu prostornih planova užih područja: - za individualnu tipologiju, odnosno za čestice na kojima se predviđaju do 3 zasebne korisničke jedinice, građevni pravac na koji se smješta ulično pročelje osnovne građevine utvrđuje se s najmanje 5,0 i najviše 10,0 m uvučeno od linije regulacije, a etažnost se preporuča planirati do 3 nadzemne etaže, odnosno do E=Po+P+1K+Pk - za višejediničnu tipologiju gradnje, odnosno za zgrade s više od 3 zasebne korisničke jedinice, ulično pročelje treba biti od linije regulacije uvučeno najmanje za visinu (vijenca) zgrade, a etažnost se preporuča planirati do 3 nadzemne etaže, odnosno do E= Po+P+1K+Pk - opravdana manja odstupanja od uvjeta iz prethodne dvije alineje moguća su temeljem detaljne analize prostora u postupku izrade prostornog plana užega područja, u smislu: - planiranja urbanističkih rješenja s ujednačenim većim uvlačenjem građevnog pravca za ulicu ili dio ulice iz razloga formiranja ujednačenih parkovnih predprostora - utvrđivanja drugih urbanističkih specifičnosti, ukoliko se time ne narušavaju posebnosti krajobraza. 21. lipnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 2089

Članak 38.

Članak 38.
(1) Osnovna građevina se u odnosu na bočne međe vlastite građevne čestice može smjestiti kao slobodnostojeća, poluugrađena ili ugrađena, odnosno građevina u nizu.
(2) Prateće i pomoćne građevine se na građevnoj čestici smještaju: - u odnosu na susjedne građevne čestice, kao slobodnostojeće ili poluugrađene - u odnosu na osnovnu građevinu na istoj čestici, kao slobodnostojeće ili prigrađene uz osnovnu.
(3) Prateće i pomoćne građevine uobičajeno se smještaju iza uličnog pročelja osnovne građevine, a drugačiji smještaj građevina na građevnoj čestici dozvoljen je ukoliko konfiguracija terena, oblik građevne čestice, mjere zaštite prirodnog ili kulturnog dobra, odnosno neki drugi funkcionalno opravdani razlog uvjetuje odstupanje od uobičajenog načina smještaja građevina na čestici.
(4) Izuzetno od prethodnog stavka, kada je garaža za osobna vozila predviđena u jedinstvenom arhitektonskom kompleksu s individualnom zgradom (zgrada s najviše 3 zasebne korisničke jedinice) se na građevinskoj liniji smješta ulično pročelje garaže, te se ta linija smatra građevinskom linijom cijele zgrade.

Članak 39.

Članak 39.
(1) Udaljenost građevine od međe prema susjednim zemljišnim česticama i međusobna udaljenost građevina, određuju se u odnosu na liniju vertikalne projekcije oboda najbližeg najisturenijeg otvorenog ili zatvorenog dijela građevine (vanjskog zida, balkona, lođe i slično).
(2) Udaljenost osnovne građevine od jedne bočne međe treba iznositi najmanje: - 3,0 m za slobodnostojeće građevine visine (vijenca) do 8,0 m - 4,0 m za poluugrađene građevine visine (vijenca) do 8,0 m - ½ visine (vijenca) za građevine kojima je visina (vijenca) veća od 8,0 m.
(3) Međusobna udaljenost osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama, građenih kao slobodnostojeće ili poluugrađene, treba biti najmanje: - 4,0 m za prizemne građevine (etažnosti do E=Po+P+Pk) - 6,0 m za katne građevine, odnosno građevine visine (vijenca) do 10,0 m - 10,0 m za građevine s visinom (vijenca) višim od 10,0 m.
(4) Izuzetno, u izgrađenim dijelovima naselja, postojeća udaljenost građevina do bočne međe susjedne čestice, kao i postojeća udaljenost između građevina na susjednim česticama može se zadržati iako su manje od utvrđenih ovim člankom ukoliko se radi o rekonstrukciji, uključujući osnovna građevina ili TIPOLOGIJA GRADNJE ulični dio kompleksa NA POJEDINAČNOJ etažnost GRAĐ. ČESTICI visina /Vos/ /Eos/ INDIVIDUALNA E=4 7 m DO 3 ZKJ /Po+P+1K+Pk/ i dogradnju u produžetku postojeće građevine u smjeru dvorišta, ukoliko se građevini ne povećava broj etaža.
(5) Međusobna udaljenost pratećih i pomoćnih građevina u stražnjim dijelovima građevnih čestica može biti manja od utvrđene stavkom 3. ovog članka, ukoliko se tehničkim mjerama osigura zaštita od prijenosa požara s jedne na drugu građevinu.

Članak 39.

(6) Udaljenost pratećih i pomoćnih građevina od bočnih međa vlastite građevne čestice: - ukoliko se smještaju u području između uličnog pročelja i stražnjeg pročelja osnovne građevine (nasuprotnog uličnom) utvrđuje se jednako kao i za osnovnu građevinu - ukoliko se smještaju iza stražnjeg pročelja osnovne građevine (nasuprotnog uličnom) se ne ispituje.
Članak 40.
(1) Ukoliko se na pojedinačnoj građevnoj čestici kao osnovna ili kao prateća namjena predviđaju gospodarske djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem iz Grupe 1 ili Grupe 2, preporuča se da udaljenost takvog sadržaja od ulične međe vlastite čestice, najbližeg susjednog stambenog prostora, crkve, kapele, predškolske ili školske ustanove, kao i druge vrste stacionarnog smještajnog sadržaja (turistički, lječilišni, dom za starije osobe, socijalni smještaj i slično) ne bude manja od 20,0 m, a ne smije biti manja od 10,0 m.
(2) Ukoliko se na pojedinačnoj građevnoj čestici kao osnovna ili kao prateća namjena predviđaju sadržaji poljoprivrednog gospodarstva iz kategorije građevina s potencijalnim izvorima zagađenja, najmanja udaljenost takvih sadržaja od linije regulacije je 20,0 m, a udaljenost od najbližeg stambenog prostora, crkve, kapele, predškolske ili školske ustanove, kao i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, dom za starije osobe, socijalni smještaj i slično) utvrđuje se ovisno o pretpostavljenom negativnom učinku, prema članku 87.
(3) Ukoliko se na pojedinačnoj građevnoj čestici kao prateća namjena predviđaju sadržaji poljoprivrednog gospodarstva iz kategorije građevina bez izvora zagađenja, najmanja udaljenost takvih sadržaja od najbližeg susjednog stambenog prostora, crkve, kapele, predškolske ili školske ustanove, kao i drugog stacionarnog sadržaja (turistički, lječilišni, dom za starije osobe, socijalni smještaj i slično)

Članak 40.

utvrđuje se s 6,0 m.
(4) Izuzetno od prethodnog stavka, udaljenost pčelinjaka treba biti i veća od utvrđene, ukoliko je to određeno posebnim propisom o držanju pčela. 2.2.2.3. Uvjeti oblikovanja građevina
Članak 41.
(1) Najveća etažnost i visina (vijenca) građevina utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: prateća građevina ili pomoćne građevine dvorišni dio kompleksa visina / visina / etažnost /Epr/ etažnost /Epo/ Vpr/ Vpo/ E=2 5 m E=3 /Po+P+Pk/ 3,5 m /Po+P/ Stranica 2090 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 21. lipnja 2023. MANJA VIŠEJEDINIČNA E=4 7 m VIŠE OD 3 DO 6 ZKJ /Po+P+1K+Pk/ VEĆA VIŠEJEDINIČNA E=4 7 m VIŠE OD 6 ZKJ /Po+P+1K+Pk/ ZKJ – zasebna korisnička jedinica
(2) Za sve zgrade unutar mješovitih zona i u ugostiteljsko – turističkoj zoni (oznake M1, M2 i T), treća nadzemna etaža obavezno se oblikuje kao potkrovlje (Pk), a gradnje treće nadzemne etaže kao nepotpune etaže (NE) na cijelom području Općine je zabranjena temeljem članka 67. odredbi za provedbu Prostornog plana Međimurske županije.
(3) Za sve zgrade s namjenom povremeno stanovanje, bez obzira u kojoj se funkcionalnoj zoni nalaze (oznake M1, M2 ili T), obvezna je primjena kriterija određenog za stambene kuće za povremeno stanovanje iz članka 69. odredbi za provedbu Prostornog plana Međimurske županije, odnosno tlocrtni gabarit takve zgrade ne može biti manji od 30,0 m2, a najveća visina (vijenca) takve zgrade utvrđuje se s 3,2 m.
(4) Individualna gradnja primjenjiva je u funkcionalnim zonama obje mješovite i turističke namjene /oznake M1, M2 i T/.

Članak 41.

(5) Manja višejedinična gradnja primjenjiva je u funkcionalnim zonama mješovite i turističke namjene /oznake M1, M2 i T/ uz uvjet da se unutar zone mješovite pretežito stambene namjene /oznaka M1/ može smjestiti samo ukoliko je to predviđeno prostornim planom užega područja.
(6) Veća višejedinična gradnja, odnosno kompleksi s više od 6 zasebnih korisničkih jedinica, mogu se smjestiti unutar mješovitih zona /oznaka M1 i M2/ samo ukoliko je to predviđeno prostornim planom užega područja, a u turističkim zonama /oznaka T/ se ne može smjestiti.
(7) Izuzetno: - postojeće legalne stambene i/ili poslovne zgrade s brojem etaža i visinom većom od navedenih u tabeli iz stavka 1. mogu se rekonstruirati u zatečenoj etažnosti i visini, bez obzira na funkcionalnu zonu u kojoj se nalaze - otvorene drvene vidikovce tlocrtne površine do 30,0 m2 i instalacije adrenalinskog parka, moguće je kao pomoćne građevine, postavljati na građevnim česticama ugostiteljske i turističke namjene, ukoliko ukupna visina takvog objekta ne prelazi 15,0 m iznad uređenog terena - specifični dijelovi zgrada, kao što su funkcionalni izlazi na krov, zvonici sakralnih građevina i slično, mogu imati veću visinu (vijenca) - visina spremišta poljoprivrednih strojeva i/ili proizvoda, koji se gradi kao prateća ili kao pomoćna građevina poljoprivredne namjene može najviše iznositi 5,0 m, osim silosa i tankova za vino, koji mogu biti viši ali ih je u tom slučaju potrebno smjestiti u stražnjem dijelu građevne čestice - visina zgrada na pojedinačnoj građevnoj čestici, na kojoj se kao osnovna namjena predviđaju gospodarski sadržaji (Grupa 1 ili 2) ili sadržaji poljoprivrednoga gospodarstva, može u stražnjim dijelovima čestice biti veća od dozvoljenih tabelom, ukoliko je visina uvjetovana tehnološkim zahtjevima obavljanja djelatnosti (silos, spremište strojeva, hladnjača i slično).

Članak 41.

E=2 ne može se graditi 3,5 m /Po+P/ E=2 ne može se graditi 3,5 m /Po+P/
Članak 42.
(1) U slučaju većeg prirodnog pokosa na čestici, moguće je umjesto podruma izvesti etažu suterena.
(2) U slučaju gradnje suterena, visina (vijenca) građevine mjeri se od najviše točke uređenog terena uz pročelje građevine, osim ukoliko je najviša točka uređenog terena viša od gornje kote stropne konstrukcije suterena, u kom slučaju se visina (vijenca) građevine mjeri od gornje kote stropne konstrukcije suterena.
(3) U slučaju da širina građevine omogućava gradnju dvoetažnog potkrovlja, svaka od etaža potkrovlja smatra se zasebnom etažom, ali je dvoetažno potkrovlje moguće predvidjeti samo ukoliko ukupni broj tako iskazanih nadzemnih etaža ne prelazi tri (3).

Članak 43.

Članak 43.
(1) Oblikovanje građevina potrebno je uskladiti prema obilježjima prostora.
(2) Građevine u higijenskom i tehničkom smislu trebaju zadovoljiti suvremene arhitektonske norme, a posebno sanitarne propise i uvjete za osiguranje pristupačnosti javnih prostora osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
(3) Tradicijska gradnja vinskih podruma i drugih vrsta poljoprivrednih spremišta i prostora za preradu poljoprivrednih proizvoda ukapanjem u zemlju (ilovaču), s ili bez opečnog podzida, dozvoljena uz dokaz stabilnost ukopanog prostora od urušavanja i dokaza da zahvatom nije ugroženo okolno područje od klizanja tla.

Članak 44.

Članak 44.
(1) Odvodnja vode s krovnih ploha treba biti riješena unutar vlastite građevne čestice.
(2) Na kosim i zaobljenim krovnim plohama zgrada smještenih na udaljenosti manjoj od 3,0 m od linije regulacije, obavezna je postava snjegobrana.
(3) Na uličnim pročeljima poslovnih i/ili stambenih građevina ne dozvoljava se postava vanjskih jedinica klima uređaja.
(4) Izuzetno od prethodnog stavka, ukoliko to ne narušavaju izgled građevine, vanjske jedinice klima uređaja mogu se postavljati unutar prostora natkrivenih lođa ili dijelova balkona uvučenih u odnosu na liniju pročelja, odnosno drugdje unutar vlastite građevne čestice gdje su zaklonjene od pogleda, uz uvjet da je to riješeno i prikazano u projektu.
(5) Kod projektiranja građevina potrebno je voditi računa o odvodu kondenzata iz klima uređaja, koji nije dozvoljeno ispuštati na javne pješačke i kolne površine.

Članak 45.

Članak 45.
(1) Ukoliko su od međe prema susjednoj građevnoj čestici udaljene manje od 3,0 m, građevina na zidu orijentiranom prema toj međi ne mogu imati predviđene otvore.
(2) Otvorima se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju: 21. lipnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 2091 - prozori ostakljeni neprozirnim ili slabo prozirnim staklom (ornamentiranim, obojanim, staklom ili staklom presvučenim odgovarajućom folijom), dimenzije prozora do 60,0 cm x 120,0 cm (bez obzira na orijentaciju), te s parapetom visine najmanje 120,0 cm iznad poda prostorije - dijelovi zida od staklene opeke ili sličnog neprozirnog monolitnog materijala, bez obzira na veličinu zida - ventilacijski otvori najvećeg promjera 20 cm, odnosno stranice 20 cm x 20 cm.
(3) Ukoliko se dio građevine oblikuje na način da joj se na udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe prema susjednoj građevnoj čestici predviđa gradnja otvorenog korisnog prostora (lođa, balkon, prohodna terasa, otvorena galerija, otvoreno stubište i slično) takav otvoreni korisni prostor treba na pročelju orijentiranom prema predmetnoj susjednoj međi imati predviđen puni zid, ostakljenu neprozirnu pregradu ili punu pregradu visine najmanje 2,0 m, odnosno drugi element koji će onemogućiti vizualni kontakt među susjednim građevnim česticama.
(4) Stavci 1. i 3. ovog članka ne odnose se na građevine koje su manje od 3,0 m udaljene od međe čestice koja graniči s površinom koja nije predviđena za gradnju građevina visokogradnje (ulica, kolni prilaz, pješačka staza, trg, parkirališna površina, park, poljski put, zemljište izvan građevinskog područja i slično).

Članak 45.

(5) Udaljenost slobodnostojeće građevine od bočne međe susjedne građevne čestice prema kojoj nema predviđene otvore, utvrđuje se najmanje kao širina strehe, uz uvjet da se odvodnja krovnih voda riješi na vlastitu česticu, te da pozicija građevine omogućava postizanje propisanog razmaka između građevina na susjednim česticama.
Članak 46.
(1) Ako se građevine grade na međi sa susjednom građevnom česticom, trebaju biti oblikovane na način: - između građevina obostrano smještenih na istoj međi treba predvidjeti izvedbu dilatacije, odnosno konstruktivni elementi takvih građevina ne mogu biti zajednički - zid smješten na međi sa susjednom česticom treba biti predviđen kao vatrootporni, odnosno trebaju biti zadovoljeni posebni uvjeti zaštite od prijenosa požara s građevine na okolne građevine i druge objekte.
(2) U zidu poluugrađene osnovne građevine smještenom na međi sa susjednom česticom mogu se na udaljenosti većoj od 10,0 m od uličnog pročelja predvidjeti otvori koji se prema prethodnom članku ne smatraju otvorom, uz uvjet da građevni element koji se ugrađuje u zid (prozor, vrata i drugo) treba imati istu vatrootpornost kao i zid u koji je ugrađen.

Članak 47.

Članak 47.
(1) Na području Općine uobičajena je primjena kosih krovova s nagibom do 45°, te se takvo oblikovanje, radi uklapanja u krajobraz Gornjeg Međimurja, i nadalje preporuča.
(2) Za vikendice i zgrade turističke namjene moguća je primjena kosih krovova većeg nagiba od 45°, ali ne više od 60°.
(3) Krovne plohe mogu biti predviđene i drugačije od uobičajenog, ukoliko su rezultat suvremenog arhitektonskog izričaja i nisu suprotne mjerama zaštite kulturnih dobara.
(4) Arhitektonsko oblikovanje koje odstupa od uobičajenog i primjena ravnog krova primjereni su za: - dijelove naselja s grupiranim javnim i/ili poslovnim sadržajima unutar kojih se suvremeno arhitektonsko oblikovanje može primijeniti radi podizanja urbaniteta - slobodnostojeće višejedinične zgrade.
(5) Primjena ravnih krovova kod individualnih zgrada u briježnim dijelovima Općine opravdana je ukoliko se radi o slobodnostojećoj gradnji visoke razine suvremenog arhitektonskog oblikovanja, ali se načelno ne preporuča.

Članak 48.

Članak 48.
(1) U oblikovanju zgrada namijenjenih turizmu, uključujući i tipove kao što su kamp (kamping, glamping i slično): - potrebno je: - primijeniti arhitektonske metode kojima se osigurava vizualna integracija gradnje u krajolik i krajolika u unutarnji prostor turističkog sadržaja - predvidjeti korištenje lokalnih i tradicijskih građevnih materijala u suvremenom oblikovno – arhitektonskom kontekstu - zabranjeno je: - postavljati metalne kontejnere u funkciji smještajnih jedinica - graditi replike tradicijskih građevina koje tipološki ne odgovaraju tradicijskoj gradnji ovog područja (kažun, primorska kamena gradnja i slično) - postavljati tradicijske građevine razgrađene i prenesene iz drugih dijelova Hrvatske (Turopolje, Slavonija).

Članak 49.

Članak 49.
(1) Za zahvate na građevnim česticama građevina upisanih u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i navedenih kao evidentiranih u svrhu zaštite na lokalnoj razini, obavezna je primjena odredbi za provođenje iz poglavlja 6.3. „Mjere zaštite kulturno – povijesnih vrijednosti“.
(2) Za zahvate na građevinama i površinama koje su u poglavlju 6.1. „Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti“ navedene kao izgrađeni krajobraz, obavezna je primjena odredbi navedenog poglavlja.
Članak 50.
(1) Ukoliko na postojećoj čestici postoji stara kuća s tradicijskim arhitektonskim obilježjima, preporuča se staru kuću sačuvati i obnoviti, te je kao prateću građevinu koristiti za trajno ili povremeno stanovanje, poslovni prostor, u turističke svrhe, odnosno u drugu namjenu koja će omogućiti očuvanje tradicijskih obilježja arhitekture.
(2) U slučaju izgradnje nove kuće uz staru tradicijskih obilježja, potrebno je novogradnju smjestiti tako da obje imaju funkcionalnu okućnicu (dvorište), makar i male površine, a među njima nije nužno postavljati ogradu. Stranica 2092 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 21. lipnja 2023. 2.2.2.4. Uvjeti uređenja građevne čestice

Članak 51.

Članak 51.
(1) Građevne čestice se uređuju ograđivanjem, parternim uređenjem dvorišne površine, hortikulturnim zahvatima, postavom uređaja i opreme, te drugim odgovarajućim zahvatima.
(2) Na čestici stambenog sadržaja mogu se izvesti pomoćni sadržaji koji se ne smatraju građevinama, kao što su kamin, peka, fontana i slično.
(3) Kao dodatni element uređenja dvorišta zgrade sa stambenim sadržajem moguće je u stražnjem dijelu građevne čestice izvesti dekorativno vrtno jezerce, najviše jedno otvoreno tenis igralište i najviše jedan bazen.
(4) Više otvorenih sportsko - rekreacijskih igrališta i kompleks bazena moguće je graditi isključivo ukoliko se radi o sadržajima turističke namjene, pri čemu otvoreni bazeni i sportsko - rekreacijska igrališta trebaju biti udaljeni najmanje 12,0 m od najbližeg susjednog stambenog prostora i od drugog smještajnog sadržaja na susjednoj građevnoj čestici.

Članak 52.

Članak 52.
(1) Svaka građevna čestica treba imati u prirodnom terenu najmanje 20% vlastite površine.
(2) Iznad površine prirodnog terena se ne mogu graditi građevine niti postavljati drugi objekti (nadstrešnice, vrtni paviljoni, solarni kolektori, fotonaponski paneli i slično).
(3) Ostatak građevne čestice koji nije zauzet visokogradnjom, može se opločiti.
(4) U obračun površine prirodnog terena uzimaju se: - zelene površine dvorišta koje pojedinačno nisu manje od 4,0 m2, a mogu se koristiti kao ukrasni vrt, povrtnjak, voćnjak, vinograd, livada, šumarak i slično, odnosno površina prirodnog terena treba omogućiti prihvat oborinskih voda s vlastite čestice i osigurati njihovo upuštanje u podzemlje - krovovi podzemnih garaža u razini poda prizemlja ukoliko su izvedeni tehničkim sustavom „zelenog krova“.
(5) Površina podzemnih kućnih priključaka i pripadajućih okna (cjevovodi vodovoda i kanalizacije, elektro i EK priključci, vodomjerno okno, revizija kućne kanalizacije i slično) izvedenih ispod površine prirodnog terena se prilikom obračuna ne oduzima od površine prirodnog terena.
(6) Površine većih građevina i objekata izvedenih ispod površine tla (podrumske prostorije iznad kojih nije izveden „zeleni krov“, septičke taložnice, cisterne i slično) se prilikom obračuna oduzimaju od površine prirodnog terena (ne smatraju se prirodnim terenom).

Članak 53.

Članak 53.
(1) Uvjet za gradnju na pojedinačnim građevnim česticama je osiguranje najmanjeg broja parkirališnih i/ili garažnih mjesta za osobna vozila, koji se utvrđuje prema poglavlju 5.2.1. „Cestovni promet“.
(2) Sva parkirališta je potrebno predvidjeti sukladno uvjetima zaštite voda iz poglavlja 5.4.2. „Zbrinjavanje otpadnih voda i zaštita voda“.
Članak 54.
(1) Ograđivanje pojedinačnih građevnih čestica nije obavezno, a prostornim planom užega područja se za javne sadržaje, višestambenu gradnju i građevne komplekse s javnim načinom korištenja može predvidjeti i zabrana ograđivanja građevnih čestica iz oblikovnih razloga.
(2) Ulična ograda pojedinačne građevne čestice u pravilu se podiže na liniji regulacije, ali u slučaju kosog terena, izlomljene linije regulacije, iz oblikovnog razloga ili radi osiguranja prostora za novu regulaciju uličnog koridora, ulična ograda se može postaviti i dublje unutar građevne čestice.
(3) Kod izvedbe ulične ograde novoformirane građevne čestice i u slučaju izmještanja i/ili povećanja visine ulične ograde postojeće građevne čestice, potrebno je prethodno ishoditi odobrenje Općine, odnosno uličnu ogradu je u odnosu na njenu poziciju i visinu potrebno izvesti prema posebnim uvjetima nadležnog općinskog upravnog odjela.
(4) Pješački i kolni ulazi trebaju biti riješeni na način da se ograda otvara na vlastitu građevnu česticu.
(5) Visina ulične ograde može biti najviše 1,5 m, pri čemu ograde uz raskrižja trebaju biti oblikovane na način da se osigura preglednost raskrižja.

Članak 54.

(6) Iznimno, ulične ograde mogu biti više: - kada se radi o rekonstrukciji autentične ograde ili oblikovanju ograde prema konzervatorskim uvjetima - kada se radi o načinu gradnje ograde tipičnom za ulični potez - kada je to nužno radi zaštite građevine ili radi zaštite prometa od mogućeg utjecaja aktivnosti koja se na čestici odvija (izlijetanje životinja na prometnicu, dolijetanje sportskih rekvizita i slično), uz uvjet da takve ograde budu prozračne.
(7) Ograde na međi prema susjednim građevnim česticama mogu biti najviše do 2,2 m visine, mjereno od niže kote terena susjednih građevnih čestica.
(8) Ukoliko se umjesto ograde sadi živica, ona mora u cijelosti biti unutar vlastite čestice.

Članak 55.

Članak 55.
(1) Teren oko građevine, potporni zidovi, terase, stube i druge elemente uređenja okoliša građevina treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina.
(2) Preporuča se da visina potpornog zida nije veća od 2,0 m, a u slučaju da je potrebno graditi potporni zid veće visine, tada ga je potrebno izvesti kaskadno, oblikovanjem terasa.
Članak 56.
(1) Ukoliko površinom čestice ili u njenoj neposrednoj blizini protječe otvoreni vodotok ili kanal zabranjeno je graditi građevine i vršiti druge zahvate: - na površini 6,0 m udaljenoj od ruba vodotoka ili nožice nasipa, odnosno na površinama unutar utvrđenog inundacijskog pojasa vodotoka - na površini 15,0 m udaljenoj od osi vodotoka - unutar cijele površine utvrđene kao zona zaštitnog zelenila /oznaka ZZ/. 21. lipnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 2093
(2) Unutar inundacijskog pojasa vodotoka se izuzetno se mogu predvidjeti pojedini zahvati, kao što je održavanje puta za pristup vodotoku, ukoliko je zahvat u skladu sa Zakonom o vodama („Narodne novine“ broj 66/19, 84/21) i ukoliko ga prethodno odobri nadležna ispostava Hrvatskih voda. 2.2.2.5. Priključenje građevne čestice i građevina na prometnu infrastrukturu i komunalne sustave

Članak 57.

Članak 57.
(1) Priključenje građevne čestice i građevina na prometnu infrastrukturu i komunalne sustave provodi se prema odredbama za priključenje iz poglavlja 5. „Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava“.
Članak 58.
(1) Priključivanje građevina na javne komunalne sustave – vodoopskrbe, odvodnje, plinoopskrbe, elektroopskrbe, opskrbe toplinskom energijom, komunikacijske sustave i druge, obavlja se prema uvjetima nadležnih isporučitelja usluga, odnosno distributera i u skladu s posebnim propisima.
(2) Na svim područjima na kojima je u funkciji sustav javne vodoopskrbe, kao i sustav javne odvodnje, priključenje građevina na ove sustave je obavezno.
(3) Na ostale javne komunalne sustave priključenje građevina nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da zgrada koja se projektira nema potrebe za korištenjem javnih komunalnih sustava ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih izvora i načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i druge svrhe.
(4) Izuzetno od stavka 2. ovog članka, priključenje na sustav javne odvodnje nije obavezno u briježnim područjima u slučaju veće udaljenosti i veće negativne visinske razlike mjesta kućnog izljeva od mjesta priključka na sustav javne odvodnje, radi kojih bi izvedba i održavanje kućnog sustava prepumpavanja fekalnih voda iziskivala veći financijski izdatak od izvedbe i održavanja pojedinačne septičke taložnice.

Članak 59.

Članak 59.
(1) Zbrinjavanje otpada za pojedinačne čestice i korisnike provodi se prema odredbama poglavlja 7. „Postupanje s otpadom“. 2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE IZvAN NASELJA 2.3.1. Izdvojena građevinska područja izvan naselja
Članak 60.
(1) Izdvojena građevinska područja izvan naselja na području Općine utvrđuju se kao zone, odnosno površine sportsko – rekreacijske namjene: - za lovstvo /oznaka R6/ – područje lovačkog doma i uzgajališta divljači na području Frkanovca - za sportski ribolov i rekreaciju /oznaka R9/ - područje „Gospočjak“ na području Vučetinca.
(2) Unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja mogu se, osim namjene specifično utvrđene za svako izdvojeno građevinsko područje, formirati zasebne čestice u namjenama koje imaju servisnu, javnu ili infrastrukturnu funkciju za potrebe pojedinog izdvojenog građevinskog područja, kao što su trgovi, parkovi, otvorena parkirališta, građevine i oprema komunalne infrastrukture (trafostanice, telekomunikacijske stanice, plinske stanice, precrpne stanice sustava vodoopskrbe i odvodnje i slično), čestice za smještaj linijske prometne i komunalne infrastrukture i njenu zaštitu (ulice, ceste, putovi, biciklistička infrastruktura, trase podzemnih i nadzemnih infrastrukturnih vodova i slično) i kombinacija navedenih sadržaja, ukoliko su kompatibilni. 2.3.1.1. Izdvojena zona za lovstvo /oznaka R6/

Članak 61.

Članak 61.
(1) Izdvojena zona za lovstvo /oznaka R6/ utvrđena je na području Frkanovca, a namijenjena je formiranju građevnih čestica i gradnji lovnogospodarskih i lovnotehničkih građevina, postavu opreme i uređenje drugih površina iz djelatnosti lovstva, te u funkciji lovačkih udruga.
(2) Prateće djelatnosti unutar pojedine zone mogu biti pružanje smještajnih turističkih i/ili ugostiteljskih usluga.
(3) Unutar zone za lovstvo može se, sukladno lovnogospodarskoj osnovi: - graditi, odnosno rekonstruirati lovački dom s ili bez pratećih ugostiteljskih i smještajnih turističkih sadržaja u funkciji lovstva - graditi lovnogospodarski i lovnotehnički objekti - urediti lovačke streljane - urediti lovačke remize - graditi drugi objekti i uređivati druge površine predviđene lovnogospodarskom osnovom.
(4) Unutar zone za lovstvo ne mogu se graditi stambene građevine, unositi neautohtone biljne i životinjske vrste, osim: - neautohtonih životinjskih vrsta koje se prema posebnim propisima iz područja lovstva smatraju divljači koja obitava na teritoriju Republike Hrvatske - neautohtonih životinjskih vrsta ako se drže u sklopu manjeg zoološkog vrta, organiziranog prema posebnim propisima za takvu djelatnost.
(5) Ukoliko unutar zone postoji šuma ili šumsko zemljište, projektnim rješenjem je potrebno voditi računa da se takve površine što je više moguće zadrže, a gradnju po mogućnosti smjestiti izvan njih.
(6) Unutar zone moguće je formirati jednu građevnu česticu kompleksa ili više zasebnih građevnih čestica, uz uvjet da se do svake od njih utvrdi mogućnost kolnog prilaza.

Članak 61.

(7) Ukupna površina prirodnog terena obračunava se na ukupnu površinu izdvojene zone i treba iznositi najmanje 60% površine zone.
(8) Koeficijent izgrađenosti pojedinačne građevne čestice formirane unutar zone ne smije prelaziti kig=0,4.
(9) Maksimalna dozvoljena etažnost zgrada unutar zone iznosi E=3/Po+P+Pk/, a najveća dozvoljena visina (vijenca) utvrđuje se s 4,0 m.
(10) Ukoliko se unutar područja predviđa više sadržaja, potrebno je predvidjeti gradnju u međusobno usklađenom Stranica 2094 - Broj 14 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 21. lipnja 2023. arhitektonskom kompleksu od više zgrada, koje mogu biti smještene na jednoj ili na više zasebnih građevnih čestica.
(11) Oblikovanje zgrada i primijenjeni materijali trebaju biti prilagođeni okolišu, a preferira se gradnja u drvetu i opeci, kao i korištenje boja koje u odnosu okolišu nisu kontrastne.
(12) Vanjske parterne površine unutar zone nije dozvoljeno betonirati, niti asfaltirati, a staze i kolni pristupi unutar pojedine zone potrebno je uređivati kao zemljane, pošljunčane ili na drugi način koji omogućuje jednostavni povrat terena u prvobitno, prirodno stanje.
(13) Ostali uvjeti provedbe zahvata identični su kao i za gradnju u građevinskim područjima naselja, odnosno primjenjuju se odredbe poglavlja 2.2.2. „Uvjeti provedbe zahvata u zonama mješovite namjene“.
(14) Obvezna je primjena mjera zaštite okoliša i prirode prema posebnim propisima i odgovarajućim poglavljima ove Odluke. 2.3.1.2. Izdvojena zona za sportski ribolov i rekreaciju /oznaka R9/

Članak 62.

Članak 62.
(1) Izdvojena zona za sportski ribolov i rekreaciju /oznaka R9/ utvrđuje se kao izdvojeno građevinsko područje izvan naselja, a obuhvaća širu površinu obale oko vodenih površina postojećih rekreacijskih ribnjaka na lokaciji „Gospočjak“ na području Vučetinca.
(2) Za izdvojenu zonu utvrđuje se mogućnost gradnje građevina i uređenja vanjskog prostora s namijenjenom ugostiteljstva i/ili raznih slijedećih rekreativnih sadržaja: - rekreacijskog ribolova - održavanja edukacijskih prezentacija, radionica i kampova - održavanja kulturnih, sportskih, turističkih i drugih vrsta manifestacija - organizacija privremenog ili stalnog kampa za navedene sadržaje iz prethodnih alineja, sukladno posebnom propisu iz djelatnosti turizma - slični sadržaji koji podrazumijevaju zaposjedanje prostora utvrđenog kao izdvojeno građevinsko područje izvan naselja.
(3) Namjena građevina ne može biti stambena, bilo za stalno ili povremeno stanovanje.
(4) Ostali dozvoljeni zahvati: - izvedba pješačkih mostova, klupa i pozicija za ribiče od drveta - izvedba najviše dva igrališta za odbojku na pijesku - krajobrazno uređenje obvezno primjenom autohtonih vrsta.
(5) Unutar pojedine zone moguće je formirati jednu građevnu česticu kompleksa ili više zasebnih građevnih čestica, uz uvjet da se do svake od njih utvrdi mogućnost prilaza vozilom hitnih intervencija.
(6) Ukupna tlocrtna površina zauzeta zgradama ne smije premašivati 10% ukupne površine zone, a ukupna površina prirodnog terena treba iznositi najmanje 60% površine zone.

Članak 62.

(7) Koeficijent izgrađenosti pojedinačne građevne čestice formirane unutar zone ne smije prelaziti kig=0,4.
(8) Maksimalna dozvoljena etažnost zgrada unutar zone iznosi E=2/P+Pk/, a najveća dozvoljena visina (vijenca) utvrđuje se s 4,0 m.
(9) Nagib krovnih ploha se može se kretati od 25° do 45°, a pokrov se može izvesti od crijepa ili laganih ploča od umjetnog materijala (gutanit ili slično) ili od tradicijskih pokrova (šop, slama i slično).
(10) Oblikovanje zgrada i primijenjeni materijali trebaju biti prilagođeni krajobrazu, a preferira se gradnja u drvetu i opeci, kao i korištenje boja koje u odnosu okolišu nisu kontrastne.
(11) Zabranjena je postava metalnih kontejnera kao supstitucija za zgrade.
(12) Vanjske parterne površine unutar zone nije dozvoljeno betonirati, niti asfaltirati, a staze i kolni pristupi unutar pojedine zone potrebno je uređivati kao zemljane, pošljunčane ili na drugi način koji omogućuje jednostavni povrat terena u prvobitno, prirodno stanje.
(13) Ostali uvjeti provedbe zahvata identični su kao i za gradnju u građevinskim područjima naselja, odnosno primjenjuju se odredbe poglavlja 2.2.2. „Uvjeti provedbe zahvata u zonama mješovite namjene“.
(14) Obvezna je primjena mjera zaštite okoliša i prirode prema posebnim propisima i odgovarajućim poglavljima ove Odluke. 2.3.2. Zahvati izvan građevinskih područja

Članak 63.

Članak 63.
(1) Površine izvan građevinskih područja mogu se koristiti samo u skladu s namjenom utvrđenom prema kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“.
(2) Gradnja i druge vrste zahvata u funkciji gospodarskih djelatnosti na površinama izvan građevinskih područja moguća je samo ukoliko je isto predviđeno poglavljem 3. „Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti“ za djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i lovstva, turizma, rudarstva, komunalnih djelatnosti i energetike.
(3) Druga gradnja, na površinama izvan građevinskih područja nije dozvoljena, osim: - gradnje i rekonstrukcije linijskih i drugih (podzemnih i nadzemnih) građevina infrastrukturnih sustava - gradnja malih sakralnih objekata, kao što su poklonci i raspela moguća je uz križanja poljskih i šumskih putova - poljski i šumski putovi i staze, prosjeci, mostovi i druge servisne površine primarno uređivane za potrebe obavljanja poljoprivredne proizvodnje i šumarstva, mogu se urediti za rekreativne aktivnosti čije obavljanje nema dugotrajni ili značajni utjecaj na prostor (trčanje, pješačenje, biciklizam, jahanje i slično). 3. UvJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI 3.1. OPĆI UvJETI ZA GOSPODARSKE DJELATNOSTI

Članak 64.

Članak 64.
(1) Gospodarske djelatnosti se u odnosu na određivanje njihove pozicije u prostoru dijele na djelatnosti koje se smještaju unutar naselja i djelatnosti koje se, radi 21. lipnja 2023. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 14 - Stranica 2095 uvjetovanosti resursom, boljih prostornih ili komunalnih uvjeta ili radi očekivanog negativnog učinka na naselje, organiziraju izvan naselja, pri čemu se razlikuju izdvojena građevinska područja gospodarskih djelatnosti i površine izvan građevinskih područja.
(2) Za sve gospodarske djelatnosti potrebno je osigurati: - primjenu temeljnih ograničenja za provedbu zahvata iz članka 8. - odgovarajući parkirališno-garažni prostor i primjenu ograničenja u odnosu na javne ceste prema poglavlju 5.2. „Prometni sustav“ - primjenu odredbi postupanja s otpadom prema poglavlju 7. „Postupanje s otpadom“ - primjenu mjera sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš prema poglavlju 8 „Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš“.
(3) Ukoliko se na pojedinačnim građevnim česticama naslijeđenih proizvodnih gospodarskih djelatnosti, obavljaju djelatnosti koje ne odgovaraju uvjetima namjene građevinskog područja ili namjene površina izvan građevinskih područja, do izmještanja na primjereniju lokaciju legalno izgrađene, odnosno ozakonjene građevine mogu se i dalje koristiti za postojeću namjenu, te ih je moguće građevinski sanirati u nužnom obimu, pod uvjetom da im se ne povećava kapacitet proizvodnje.

Ostali akti u ovom izdanju (106)