Zaključak o razmatranju i usvajanju Izvješća o stanju u prostoru

127. Temeljem članka 39. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23) i članka 29. Statuta Grada Čakovca (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 1/21, 2/22, 6/23), Gradsko vijeće Grada Čakovca je na svojoj 21. sjednici, održanoj 20. prosinca 2023., donijelo sljedeći Z A K L J U Č A K
Članak 1. Usvaja se razmotreno Izvješće o stanju u prostoru Grad Čakovec 2018. - 2022.
Članak 2. Ovaj Zaključak stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenom glasniku Grada Čakovca«. KLASA: 024-04/23-01/86 URBROJ: 2109-2-02-23-6 Čakovec, 20. prosinca 2023. PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA Josip Varga IZVJEŠĆE O STANJU U PROSTORU GRAD ČAKOVEC 2018. - 2022. IZRADIO: UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO PLANIRANJE, URBANIZAM I ZAŠTITU OKOLIŠA ODSJEK ZA PROSTORNO PLANIRANJE, URBANIZAM I ZAŠTITU OKOLIŠA SADRŽAJ I. POLAZIŠTA 1. Ciljevi izrade Izvješća 2. Zakonodavno-institucionalni okvir 3. Osnovna prostorna obilježja jedinice lokalne samouprave 4. Jedinica lokalne samouprave u okviru prostornoga uređenja županije Stranica 1212 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2023. II. ANALIZA I OCJENA STANJA I TRENDOVA PROSTORNOG RAZVOJA 1. Demografska obilježja 2. Prostorna struktura korištenja i namjene površina jedinice lokalne samouprave 3. Sustav naselja 4. Gospodarske djelatnosti 5. Opremljenost prostora infrastrukturom 6. Zaštita i korištenje dijelova prostora od posebnog značaja 7. Obvezni prostorni pokazatelji III. ANALIZA PROVEDBE PROSTORNIH PLANOVA I DRUGIH DOKUMENATA 1. Izrada prostornih planova 2. Provedba prostornih planova 3. Provedba drugih dokumenata koji utječu na prostor 4. Provedba zaključaka, smjernica, prijedloga za unaprjeđenje, preporuka, aktivnosti odnosno mjera iz prethodnog izvješća o stanju u prostoru IV. PREPORUKE ZA UNAPRJEĐENJE ODRŽIVOG RAZVOJA U PROSTORU S PRIJEDLOGOM PRIORITETNIH AKTIVNOSTI 1. Potrebe, mogućnosti i ograničenja daljnjeg održivog razvoja u prostoru jedinice lokalne samouprave obzirom na okolnosti, sektorska opterećenja i izazove 2. Ocjena potrebe izrade novih i/ili izmjene i dopune postojećih dokumenata prostornoga uređenja na razini jedinice lokalne samouprave 3. Preporuke mjera i aktivnosti za unaprjeđenje prostornog razvoja V. IZVORI PODATAKA I. POLAZIŠTA I. 1. OSNOVA I CILJEVI IZRADE IZVJEŠĆA Izvješće o stanju u prostoru je dokument praćenja stanja u prostoru koji sadrži analizu stanja i promjena u prostoru koje nastaju pod utjecajem različitih društvenih procesa i imaju veći ili manji neposredan utjecaj na prostor. Izvješćem su prikazani trendovi prostornog razvoja na temelju obveznih prostornih pokazatelja o stanju u prostoru, analiza izrade i provođenja prostornih planova i drugih dokumenata, ocjena stanja i prijedlozi za unaprjeđenje održivog razvoja s planom prioritetnih aktivnosti te mogućnosti daljnjih usmjerenja prostornog razvoja.

Članak 2.

Raspoloživi prostor Republike Hrvatske, pa slijedom toga i prostor Grada Čakovca, je osobito vrijedno i ograničeno nacionalno dobro. Integralni pristup prostornom planiranju osigurava i pomirbu interesa te određivanje redoslijeda važnosti zahvata u prostoru odnosno djelovanja u prostoru. Izvješće o stanju u prostoru za Grad Čakovec (u daljnjem tekstu: Izvješće) je dokument kojim se Gradsko vijeće Grada Čakovca, stručnu i širu javnost izvješćuje o prostornom razvoju Grada Čakovca u razdoblju od 2018. do 2022. god., na temelju analize i ocjene osnovne prostorne strukture, trendova prostornog razvoja, zaštite i korištenja posebno vrijednih prostora, kao i analize i ocjene provedbe prostornih planova. U okviru Izvješća daje se analiza i ocjena učinkovitosti planskih mjera, daje se osnova za definiranje smjernica prostornog razvoja Grada Čakovca te određuje potreba izrade izmjena i dopuna ili izrada novih prostornih planova i drugih dokumenata vezanih za prostorno uređenje Grada. Izradom i donošenjem ovog Izvješća kao obveznog dokumenta praćenja stanja u prostoru stvaraju se preduvjeti za daljnju izradu svih dokumenata prostornog uređenja, eventualno potrebnih izmjena i dopuna istih, kao i procjenu potrebe izrade drugih strateških i razvojnih odluka i dokumenata na nivou Grada. Broj 7/2023. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 1213 I. 2. ZAKONODAVNO - INSTITUCIONALNI OKVIR Obveza izrade Izvješća o stanju u prostoru utvrđena je odredbom čl. 39. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23). Predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave razmatraju izvješće o stanju u prostoru koje sadrži analizu stanja i trendova prostornog razvoja na temelju obveznih prostornih pokazatelja o stanju u prostoru, analizu provođenja dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata koji utječu na prostor te prijedloge za unapređenje prostornog razvoja s osnovnim preporukama mjera za naredno razdoblje.

Članak 2.

2014. god. donesen je Pravilnik o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru (»Narodne novine«, broj 48/14 i 19/15) prema kojem se Izvješće izrađuje. Sukladno odredbi čl. 9. navedenog Pravilnika Izvješće na razini velikog grada, grada i općine izrađuju upravna tijela velikog grada, grada i općine nadležna za prostorno uređenje, odnosno zavodi za prostorno uređenje velikog grada ukoliko su ustrojeni. Izvješće je izrađeno na temelju dostupnih podataka prikupljenih od nadležnih državnih tijela, tijela jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima te dostupnih izvora i dokumentacije koja je navedena (popisana) u Poglavlju V. ovog Izvješća. I. 3. OSNOVNA PROSTORNA OBILJEŽJA JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE - GRADA ČAKOVCA Prostor Grada Čakovca nalazi se na krajnjem sjeverozapadu Hrvatske, otprilike na sredini puta između Rijeke i Budimpešte, te Zagreba i Maribora, a unutar utjecajnog područja Varaždina i Zagreba, gotovo u središnjem dijelu bivše istoimene općine, a danas Međimurske županije, povijesno jedinstvene i specifične cjeline društvenog i gospodarskog razvoja i agrarnog krajolika. Veoma je zanimljiv i vrijedan prostor, koji ima važan geostrateški, geopolitički i prometno - geografski položaj, vrijedne prirodne izvore, te raznolik krajolik. Grad Čakovec smješten je u središnjem dijelu Međimurske županije, a nakon korekcija granica prema susjednim općinama, prostire se na površini od 77,68 km2. Po veličini je najveća jedinica lokalne samouprave u Županiji, te čini cca 10% ukupne površine Županije.

Članak 2.

Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Grad Čakovec je u trenutku popisa imao 27.122 stanovnika. Površina Grada Čakovca iznosi 77,68 km2, a gustoća naseljenosti prema navedenim podacima je 349,15 st/km2. Grad Čakovec u svom sastavu ima 14 naselja, od kojih je središte jedinice lokalne samouprave, a ujedno i županijsko središte - grad Čakovec, koje je i jedino gradsko naselje. U ostalim naseljima je ustanovljena politička samoupravna jedinica – Mjesni odbor. Područje Grada Čakovca je, s obzirom na izduženost u smjeru sjever – jug podijeljeno na: - sjeverni dio, lociran na pleistocenoj zaravni s naseljima Krištanovec, Mačkovec, Novo Selo Rok, Slemenice i Žiškovec, - središnji dio s Čakovcem i prigradskim naseljima Ivanovec, Štefanec, Savska Ves i Mihovljan, - južni dio lociran unutar Dravskog bazena, koji obuhvaća Kuršanec, Novo Selo na Dravi, Šandorovec i Totovec. Područje Grada s južne je strane prostorno određeno infrastrukturnom građevinom akumulacijskog jezera HE Čakovec - tzv. Varaždinsko jezero, iako se sama granica lokalne samouprave, prema susjednoj županiji, većim dijelom proteže u prostoru akumulacijskog jezera. Preostale granice nemaju neko posebno geografsko određenje koje bi prostor Grada izdvajale iz okolnog prostora, te su uglavnom određene prema granicama katastarskih općina iako i u odnosu na njih postoje odstupanja. Od usvajanja osnovnog PPUG Čakovca, 2003. godine, Grad Čakovec je, temeljem međuopćinskih sporazuma, ali i radi drugih administrativnih razloga djelomično korigirao granice i to sa sljedećim susjednim jedinicama lokalne samouprave i s pripadajućim naseljima:

Članak 2.

- Općina Šenkovec - naselje Šenkovec i Mačkovec, - Općina Strahoninec - naselje Strahoninec i Savska Ves, - Općina Pribislavec - naselje Čakovec i Pribislavec, - Općina Mala Subotica - naselje Štefanec Navedena promjena utjecala je i na promjenu površina JLS, tako da površina Grada sada iznosi 77,68 km², odnosno povećana je u odnosu na stanje prije promjene, kada je površina iznosila cca 72,87 km². površina 77,68 km² broj naselja 14 broj stanovnika 27.122 (popis 2021.) gustoća naseljenosti 349,15 st./km² Stranica 1214 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2023. broj stanovnika središnjeg naselja, grada Čakovca 15.078 gustoća naseljenosti središnjeg naselja (Čakovca) 916,6 st./km² udio stanovnika sjedišta Grada u ukupnom stanovništvu 55,59% Kroz prostor Grada prolazi glavni poprečni hrvatski prometni pravac kojim se u nastavku preko uskog hrvatskog koridora, svladavajući visoki hrvatski gorski prag, povezuju Središnja Hrvatska i Hrvatsko Primorje. Tim pravcem usmjerena su ne samo hrvatska, nego i europska prometna i gospodarska strujanja, osobito ona iz srednjoeuropskih i podunavskih prostora prema mediteranskom prostoru, odnosno prema Jadranu. Zato se može ustvrditi da ovaj širi međimurski prostor predstavlja sjeverozapadna ulazna vrata u Hrvatsku, a dijelom i u susjednu Sloveniju. Tim se tzv. podravsko (panonsko) - jadranskim pravcem hrvatskom i europskom magistralnom autocestovnom prometnicom (D3, E65, E71), drugim važnim državnim i županijskim cestama i magistralnim željezničkim prugama, preko područja Grada Čakovca, kao važnog prometnog čvorišta, prometno spajaju neke sjevernije položene zemlje Srednje Europe (Mađarska, Austrija, Češka, Slovačka, Ukrajina, pa djelomično i Slovenija) sa središnjim hrvatskim (Varaždin i Zagreb) i s južnim jadranskim područjem Hrvatske (Rijekom i dalje Istrom i dalmatinskim gradovima), te tako imaju izlaz na Mediteran.

Članak 2.

Tako kroz prostor Grada Čakovca idu cestovne prometnice na istok i sjever prema Mađarskoj (Goričan - Budimpešta), na sjever, sjeverozapad i na zapad prema Sloveniji (Mursko Središće - Donja Lendava - Murska Sobota i dalje prema Mađarskoj ili Austriji, odnosno Štrigova - Ljutomer i Nedelišće - Ormož - Ptuj), te na jug prema Varaždinu i Zagrebu. Ostalim regionalnim ili županijskim i lokalnim cestama prema Prelogu, Donjoj Dubravi i Kotoribi, Strahonincu i Kuršancu, Pribislavcu, Belici i Dekanovcu, Mihovljanu, Novom Selu Rok i Podturnu, ovaj se prostor i njegova naselja povezuju s ostalim međimurskim općinama, središtima i naseljima, ali i međusobno. Županijske ceste treba modernizirati i uklopiti u cjelokupni cestovni prometni sustav ovog dijela Hrvatske. Kroz ovaj prostor također prolaze dvije magistralne željezničke pruge, od kojih je na pravcu istok-zapad Budimpešta - Trst preko Kotoribe-Čakovca-Ptuja-Pragerskog-Ljubljane, u ovom prostoru izgrađena još 1860. godine, dok se drugi pravac sjever - jug sastoji iz dva dijela i to iz zapadne Mađarske preko Lendave-Murskog Središća do Čakovca i od Čakovca preko Varaždina i Zaboka do Zagreba, izgrađena 1886.godine, i dalje prema jadranskim lukama, koje prvenstveno imaju međudržavno (Mađarska-Hrvatska-Slovenija), pa time i europsko značenje, ali i unutar Hrvatske međuregionalnu važnost. Ovi pravci bi mogli preuzeti veću ulogu i bar djelomično postati sastavni dio željezničkih pruga velikih brzina koja će povezivati Podunavlje s Jadranom.

Članak 2.

Na temelju svega proizlazi da se prostor Grada Čakovca treba razvijati kao važno tranzitno i kontaktno područje, ali po svojim mogućnostima i kao važno razvojno područje unutar šireg urbaniziranog područja Središnje Hrvatske, što treba uvažavati u njegovom prostornom i funkcionalnom razvitku. Na području Grada Čakovca ističu se tri prirodne i gospodarske prostorne cjeline s njihovim najvrijednijim i najznačajnijim središnjim kontaktnim prostorom: - Dravsko-međimurska nizina na jugu ovog područja, aluvijalna riječna tvorevina, aluvijalni sedimenti (šljunak i pijesak) rašireni u širem pojasu uz Dravu, koja je izgradnjom HE Čakovec ujezerena, prostire se na terenu između 160 i 170 m nadmorske visine, uglavnom pod oranicama i livadama. - Krajnji jugoistočni ogranci Međimurskih gorica ili Goričkog na sjeveru ove jedinice lokalne samouprave, valovito tercijarno pobrđe, koje se pruža od 170 do 210 m nadmorske visine i s vrhom Slemenice 212,6 m, mladotercijarni sedimenti lapora, pješčenjaka, gline, šljunka i pijeska, pretežno pod šumom, vinogradima i voćnjacima. - Središnje nešto više ocjedito zaravnjeno područje i zatim povišena terasa na kontaktnom području gore navedenih prirodnih cjelina, sastavljena od šljunka, pijeska i ilovače, većim dijelom između Lateralnog kanala na sjeveru i Trnave na jugu, odnosno pleistocenih ilovina na povišenom terenu dravske terase, koje se od sjeverozapada prema jugoistoku snizuje od 190 m, odnosno 170 m do 160 m nadmorske visine, najnaseljenije, pretežno kultivirano (oranice), te razvojno i infrastrukturno najvrijednije područje.

Članak 2.

U ovom prostoru vlada svježa umjerena klima kontinentalnih osobina sa svježim perialpskim i kontinentalnim panonskim klimatskim utjecajima, vruća ljeta i hladne zime, dovoljno humidno područje s južnim i zapadnim vlažnim i hladnim sjevernim zimskim vjetrovima. Svako gospodarsko iskorištavanje ovog područja obvezatno zahtjeva vođenje brige o zaštiti prirodnih vrijednosti, prirode i okoliša. To se odnosi i na sve prirodne i od ljudi stvorene krajolike, kako bi se sačuvala šuma od pretjerane sječe i propadanja, poljodjelske površine od poplava, klizanja i drugih oštećenja i neagrarnih namjena, naselja i građevinska područja od neracionalne i neekonomične izgradnje, dok kod eksploatacije šljunka i pijeska treba paziti da ne dođe do devastacije krajolika. Posebna se pozornost treba posvetiti očuvanju stajačih, tekućih i podzemnih voda od zagađenja, jer se ta voda koristi ili može koristiti kao pitka i tehnološka voda za potrebe stanovnika, životinja i industrije na ovom i širem području. Treba podržavati na čitavom području Grada Čakovca programe gospodarskog razvitka raznih usmjerenja (poljodjelstvo, stočarstvo, industrija, građevinarstvo, obrt, promet, turizam, rekreacija, razne usluge i sl.), među kojima su najpoželjnije tvrtke čija proizvodnja je bazirana na novim tehnologijama, koje primjenjuju R&D Broj 7/2023. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 1215 (Research and Development (istraživanje i razvoj)) kao i brojne manje poduzetničke inicijative, koje su najviše vezane za vrijednosti i pogodnosti ovog prostora, gospodarstvo, koje će se uklopiti u prirodni i kultivirani ambijent prema načelima održivog razvitka i voditi računa o usklađenom razvoju i uređenju prostora.

Članak 2.

I. 4. JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE U OKVIRU PROSTORNOGA UREĐENJA ŽUPANIJE Grad Čakovec smješten je u središnjem dijelu Međimurske županije, a nakon korekcija granica prema susjednim općinama, prostire se na površini od 77,68 km². Po veličini je najveća jedinica lokalne samouprave u Županiji, te čini cca 10% ukupne površine Županije. Čakovec je županijsko središte Međimurske županije, a time i upravno, administrativno i političko središte tog prostora. Šire područje grada spada u demografsko i gospodarsko žarište županije, a nezaobilazan je faktor i prometno značenje koje je glavni pokretač razvoja, te koncentracije stanovništva i gospodarskih djelatnosti. Čakovec je subregionalno središte Središnje Hrvatske, čime spada u gravitacijski areal Zagreba. Na mikroregionalnoj razini razvoj konurbacije Čakovca i Varaždina bitno utječe na razvojna kretanja u budućnosti, a ponajprije na migracijske tokove radne snage. Konurbacija dvaju gradova, koja iako funkcionalno neovisna, fizionomski sve više prerasta u jedinstvenu urbanu cjelinu. Granica između Grada Čakovca i Varaždinske županije prolazi vodenom površinom akumulacijskog jezera HE Čakovec. Susjedne jedinice lokalne samouprave u Varaždinskoj županiji su Grad Varaždin i Općina Trnovec Bartolovečki. Unutar Međimurske županije Grad Čakovec graniči s: - Općinom Nedelišće, naseljima Gornji Kuršanec, Puščine i Nedelišće - Općinom Strahoninec, naseljem Strahoninec, - Općinom Šenkovec, naseljima Šenkovec i Knezovec, - Općinom Sv.Juraj na Bregu, naseljem Zasadbreg, - Općinom Mursko Središće, naseljem Štrukovec, - Općinom Vratišinec, naseljima Vratišinec i Gornji Kraljevec, - Općinom Podturen, naseljem Sivica, - Općinom Belica, naseljem Belica, - Općinom Pribislavec, naseljem Pribislavec, - Općinom Mala Subotica, naseljem Mala Subotica, - Općinom Orehovica, naseljima Vularija i Podbrest.

Članak 2.

U 14 naselja koja spadaju u administrativno područje Grada Čakovca, prema popisu stanovništva iz 2021. živi 27.122 stanovnika što iznosi cca 25,77% stanovnika Međimurske županije (broj stanovnika MŽ 105.250). Grad Čakovec je time najmnogoljudnija jedinica lokalne samouprave u županiji, a i prostorno najveća s oko 10% površine županije. U naselju Čakovec živi više od polovice stanovnika Grada (55,59%), a u odnosu na županiju 14,33% stanovnika dok gradovi Prelog i Mursko Središće zajedno čine tek 7% stanovnika županije (Prelog 4.042 st., Mursko Središće 3.321 st.) Čakovec je prema tome demografsko središte županije. Stranica 1216 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2023. II. ANALIZA I OCJENA STANJA I TRENDOVA PROSTORNOG RAZVOJA Stanje prostora analizirat će se pomoću obilježja koja opisuju pojedine aspekte prostora i koja u međusobnoj interakciji potiču razvojna kretanja: demografska obilježja, prostornu strukturu namjene površina Grada Čakovca, sustav naselja, gospodarske djelatnosti, opremljenost prostora infrastrukturom (cestovni promet, željeznički promet, pošta i telekomunikacije, opskrba energijom, opskrba pitkom vodom, odvodnja otpadnih voda), zaštita i korištenje dijelova prostora od posebnog značaja te obvezne prostorne pokazatelje. II.1. Demografska obilježja a) razmještaj i struktura stanovništva U 14 naselja koja spadaju u administrativno područje Grada Čakovca prema popisu iz 2021. godine živi 27.122 stanovnika što iznosi 25,77% stanovnika Međimurske županije. Grad Čakovec je time najmnogoljudnija jedinica lokalne samouprave u Županiji, a i prostorno najveća s oko 10% površine Županije. Prema popisu 2021.

Članak 2.

godine broj stanovnika je smanjen za 2,51% u posljednjih deset godina. U naselju Čakovec živi više od polovice stanovnika Grada (55,59%), a u odnosu na županiju 14,33% stanovnika dok gradovi Prelog i Mursko Središće zajedno čine tek 7% stanovnika županije (Prelog 4.042 st., Mursko Središće 3321 st.). Čakovec je prema tome demografsko središte županije. Broj 7/2023. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 1217 Prema promjeni broja stanovnika u posljednjem dvadesetogodišnjem razdoblju vidljivo je da naselje Čakovec kao i druga naselja gube stanovništvo, osim naselja Kuršanec i Mihovljan. Rast stanovnika zabilježen je u Kuršancu što je direktna posljedica natprosječnog prirodnog prirasta romske nacionalne manjine koja je brojna u spomenutom naselju, a dijelom i suburbanizacije Varaždina u čiji gravitacijski areal spada Kuršanec. Slijedeći najveći rasta stanovnika zabilježen je u Mihovljanu koji postaje atraktivno rezidencijalno prigradsko naselje Čakovca. Najveći pad u posljednjem međupopisnom razdoblju pak bilježi naselje Krištanovec koje je udaljeno od glavnih prometnih tokova. Proces suburbanizacije Čakovca najizraženiji je do 2001. godine kada su prigradski sateliti Mačkovec, Ivanovec, Novo Selo Rok i Savska Ves imali maksimum stanovnika dok je kasnijim popisima utvrđen pad. Naselje Popis 2021. Čakovec 15.078 Ivanovec 1.922 Krištanovec 575 Kuršanec 1.727 Mačkovec 1.222 Mihovljan 1.391 Novo Selo na Dravi 557 Novo Selo Rok 1.320 Savska Ves 1.165 Slemenice 215 Šandorovec 305 Totovec 491 Žiškovec 470 Štefanec 684 Ukupno: 27.122 broj stanovnika Popis 2011. Popis 2001.

Članak 2.

15.147 15.790 2.093 2.195 626 673 1.584 1.314 1.326 1.359 1.380 1.235 634 622 1.441 1.476 1.217 1.238 244 218 335 316 534 529 543 561 nije u sastavu 716 Grada Čakovca 27.526 27.820 (bez naselja Štefanec) Izvor: DZS Broj stanovnika Grada Čakovca prema popisnim godinama od 1900. do 2021. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 10.242 10.836 12.231 14.169 15.899 16.890 19.265 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. 2021. 22.202 25.579 28.057 28.279 27.820 27.122 Izvor: MŽ u brojkama Stranica 1218 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2023. Od 1900. godine, broj stanovnika Grada bio je u konstantnom porastu sve do 2001. godine, kada bilježi maksimum od 28.279 stanovnika. Nakon 2001. godine broj stanovnika je u opadanju i prema popisu stanovništva 2021. godine Grad Čakovec bilježi 698 stanovnika manje u odnosu na Popis iz 2011. g. što je pad od 2,51% (uračunat je broj stanovnika naselja koja pripadaju današnjoj jedinici lokalne samouprave). Broj stanovnika grada Čakovca prema popisnim godinama od 1900. do 2021. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 5.402 5.913 6.377 6.893 7.037 7.684 9.643 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. 2021. 11.773 14.595 15.999 15.790 15.147 15.078 Izvor: MŽ u brojkama Od 1900. god. broj stanovnika grada Čakovca kontinuirano raste do 1991. god. nakon čega je u blagom padu. Iz navedenih podataka evidentan je ubrzani proces urbanizacije Čakovca koji traje do kraja 20. stoljeća. Početkom novog stoljeća taj je proces zaustavljen, a broj stanovnika je u blagom padu. SPOLNA I DOBNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA Ukupno SPOL naselje stanovnika M Ž 2021. g.

Članak 2.

Čakovec 15.078 7.046 8.032 Ivanovec 1.922 971 951 Krištanovec 575 276 299 Kuršanec 1.727 885 842 Mačkovec 1.222 607 615 Mihovljan 1.391 692 699 Novo Selo na Dravi 557 271 286 Novo Selo Rok 1.320 665 655 Savska Ves 1.165 566 599 Slemenice 215 109 106 Šandorovec 305 138 167 Štefanec 684 321 363 Totovec 491 232 259 Žiškovec 470 226 244 UKUPNO: 27.122 13.005 14.117 DOB (godine starosti) 65 i 0-14 15-29 30-39 40-49 50-64 više 2.071 2.150 1.975 2.226 3.019 3.637 280 333 242 283 404 380 93 98 79 68 148 89 683 388 186 154 176 140 173 202 137 202 257 251 246 232 180 230 246 257 80 102 66 80 119 110 202 206 182 177 302 251 176 166 142 171 256 254 30 42 26 32 44 41 48 61 44 46 71 35 104 81 87 76 143 193 82 94 65 68 108 74 62 69 56 80 102 101 4.330 4.224 3.467 3.893 5.395 5.813 Izvor: DZS Broj 7/2023. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 1219 Iz navedenih podataka vidljivo je da je u Gradu najveći broj stanovnika starijih od 65 godina. U odnosu na prethodne popise, uočljiv je trend kontinuiranog starenja stanovništva. Udio stanovnika starijih od 50 godina u odnosu na cjelokupnu populaciju iznosi 41,32%, a udio stanovnika mlađih od 30 godina iznosi 31,54%. Udio stanovnika starih između 30 i 50 godina iznosi 27,14%. Od popisa 2011. godine u Međimurskoj županiji nastavlja se kontinuirano starenje stanovništva. Indikativan analitički pokazatelj sastava prema dobi i brzine starenja stanovništva jest koeficijent dobne ovisnosti starijih, tj. broj stanovništva starog 65 i više godina na 100 osoba u radnoj dobi (od 15 do 64 godina). Koeficijent dobne ovisnosti starih za Grad Čakovec iznosi 34,24% odnosno na 100 osoba u radnoj dobi dolaze 34 osobe stare 65 i više godina. Smanjenje i starenje radnoga kontingenta implicira smanjenje obujma radne snage. Može se zaključiti da opće demografsko stanje stanovništva Grada Čakovca, iako nešto povoljnije od stanja na cjelokupnom području RH, bilježi negativne trendove. Proces opadanja broja stanovnika se nastavlja, stopa prirodnog prirasta je negativna, žene u fertilnoj dobi čine manje od polovice svih žena, prosječna starost prilično je visoka, a indeks starosti i koeficijent dobne ovisnosti se povećavaju.

Članak 2.

BROJ KUĆANSTAVA naselje 2021. 2011. Čakovec 5.843 5.582 Ivanovec 616 655 Krištanovec 166 164 Kuršanec 411 341 Mačkovec 379 378 Mihovljan 434 412 Novo Selo na Dravi 159 173 Novo Selo Rok 396 415 Savska Ves 370 358 Slemenice 60 61 Šandorovec 91 97 Štefanec 215 237 Totovec 147 148 Žiškovec 158 164 UKUPNO: 9.445 9.185 Broj kućanstava Ukupna Ukupna 2001. promjena promjena% /2021.-2001./ /2021.-2001./ 5.414 +429 7,92 642 -26 -4,05 188 -22 -11,7 343 +68 19,83 374 +5 1,34 357 +77 21,57 177 -18 -10,17 424 -28 -6,60 390 -20 -5,13 60 0 0 94 -3 -3,19 234 -19 -8,12 148 -1 -0,68 156 +2 1,28 9.001 +444 4,93 Izvor: DZS Stranica 1220 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2023. Iz navedenih podataka o kretanju broja kućanstava u proteklih 20 godina vidljivo je da je ukupan broj kućanstava porastao za 444 kućanstva zahvaljujući porastu toga broja u naseljima Čakovec, Kuršanec, Mihovljan i Žiškovec, a da se broj kućanstava u ostalim naseljima, u proteklih 20 godina smanjio. U Čakovcu je to posljedica intenzivne stanogradnje isto kao i u Mihovljanu koji je postao rezidencijalno prigradsko naselje. U Kuršancu je to posljedica natprosječnog prirodnog prirasta romske nacionalne manjine koja je u tom naselju brojna. Slijedom toga, prosječan broj članova kućanstva se s 3,14 članova po kućanstvu 2001. god., 2021. god. smanjio na 2,87 članova po kućanstvu. U gradu Čakovcu je prosječno kućanstvo 2001. god. brojilo 2,9 članova, a 2021. god. 2,6 članova. II. 2. Prostorna struktura korištenja i namjene površina Grada II.2.1. Plan korištenja i namjene prostora / površina Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (»Narodne novine«, broj 106/98, 39/04, 45/04, 163/04 i 9/11) utvrđen je obvezni iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina pri izradi prostornih planova. Na taj način su u Prostornom planu uređenja Grada Čakovca (»Službeni glasnik Grada Čakovca«, broj 4/03, 9/09, 6/12, 7/14 i 11/20) navedeni kvantificirani podaci o planiranoj namjeni prostora unutar njegovog obuhvata.

Članak 2.

Aktualni iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina dan je u sljedećoj tabeli: Red. GRAD ČAKOVEC broj 1.0. % od Ukupno stan/ ha/ Oznaka površine ha ha stan Grada ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA 1.1. Građevinska područja naselja ukupno Građevinsko izgrađeni dio područja naselja neizgrađeni dio Izdvojena građevinska područja izvan 1.2. naselja ukupno 1.2.1. Gospodarska namjena ukupno pretežito industrijska proizvodna pretežito zanatska uslužna i trgovačka poslovna komunalno servisna ugostiteljsko hotel turistička izletnički turizam Eksploatacija mineralnih 1.2.2. sirovina ukupno eksploatacijsko polje šljunka i pijeska 1.3. Sport i rekreacija ukupno nogometni centar jahački centar rekreacijski ribolov 1.4. Poljoprivredne površine ukupno vrijedno obradivo tlo ostala obradiva tla 1.5. Šumske površine ukupno šuma gospodarske namjene šuma posebne namjene ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište 2097,01 26,82 13,26 0,08 1511,23 72,07 18,40 0,05 GP 585,78 27,93 47,49 0,02 180,31 2,31 154,28 0,01 111,85 62,03 248,72 0,00 I1 25,06 22,41 1110,13 0,00 I2 4,20 3,76 6623,80 0,00 K 26,39 23,59 1054,18 0,00 K3 45,56 40,73 610,62 0,00 T1 2,22 1,98 12531,53 0,00 T4 8,42 7,53 3304,03 0,00 68,46 37,97 406,36 0,00 E3 68,46 37,97 406,36 0,00 23,36 12,88 1190,92 0,00 R1 4,46 19,09 6237,66 0,00 R2 17,56 75,17 1584,28 0,00 R9 1,34 5,74 20761,19 0,00 4444,40 56,85 6,25 0,16 P2 3348,82 75,35 8,30 0,12 P3 1095,58 24,65 25,39 0,04 771,78 9,94 36,04 0,03 Š1 483,09 62,59 57,58 0,02 Š3 276,28 35,80 100,69 0,01 PŠ 12,41 1,61 2241,74 0,00 Broj 7/2023.

Članak 2.

»SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 1221 Red. GRAD ČAKOVEC broj 1.6. Infrastruktura ukupno prečistač otpadnih voda trafostanica centralna plinska stanica parkiralište benzinska postaja s pratećim sadržajima 1.7. Groblje 1.8. Vodne površine ukupno akumulacija HE Čakovec Ribnjak jezera, vodotoci Grad Čakovec kopno ukupno Grad Čakovec kopno i vode ukupno % od Ukupno stan/ ha/ Oznaka površine ha ha stan Grada 15,54 0,20 1790,21 0,00 IS1 8,84 56,89 3147,05 0,00 IS2 0,27 1,74 103037,03 0,00 IS3 2,20 14,16 12645,45 0,00 IS4 1,67 10,75 16658,68 0,00 IS5 3,07 19,76 9061,88 0,00 G + 17,74 0,23 1568,20 0,00 267,86 3,43 103,86 0,01 AH 211,10 78,81 131,78 0,01 0,13 0,05 214000 0,00 V 56,63 21,14 491,25 0,00 7550,14 96,57 3,68 0,27 7818,00 100 3,55 0,28 Izvor: PPUG Čakovca II.2.2. Građevinska područja naselja Građevinska područja naselja sastoje se od neizgrađenih dijelova (mjestimična izgradnja ili bez ikakve izgradnje) predviđenih za potrebe daljnjeg širenja i razvoja naselja te izgrađenih dijelova unutar kojih je predviđeno dopunjavanje postojeće strukture. Građevinska područja naselja predviđena su za stanovanje i sve ostale prateće namjene. Unutar ovih građevinskih područja predviđena je izgradnja građevina stambene, proizvodne, poslovne, ugostiteljsko-turističke, javne i društvene, športsko-rekreacijske i infrastrukturne namjene te uređenje javnih i zelenih površina. Građevinska područja naselja utvrđena su Prostornim planom uređenja Grada s utvrđenim osnovnim zoningom u odnosu na namjenu prostora. Pri tome su uzete u obzir obveze iz planova šireg područja te ciljevi prostornog razvoja i uređenja prostora u odnosu na demografske podatke, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja pojedinog naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i drugo.

Članak 2.

Športsko-rekreacijske zone sastavni su dio prostora unutar građevinskih područja naselja. Površine infrastrukturnih sustava su linijske (trase i koridori prometa, telekomunikacija i energetike) i površinske infrastrukturne građevine državnog i županijskog značaja. U nastavnom tabelarnom prikazu dani su podaci o planiranim površinama građevinskog područja, te odnos izgrađenog i neizgrađenog građevinskog područja kao i gustoća naseljenosti zasebno za svako naselje u sastavu Grada Čakovca. Građevinsko ukupno GP izgrađeni područje naselja (ha) dio GP (GP) Čakovec 970,62 703,35 Ivanovec 203,43 134,31 Kuršanec 90,01 53,73 Mačkovec 150,45 96,63 Mihovljan 99,10 83,52 Novo Selo Rok 142,31 99,86 Savska Ves 88,22 68,15 Krištanovec 59,09 49,74 Novo Selo na Dravi 41,51 35,13 Slemenice 24,87 14,54 neizgrađeni neizgrađeni dio od broj gustoća dio GP ukupnog GP stanovnika (stan/ha) (%) 267,27 27,54 15.078 15,53 69,12 33,95 1.922 9,45 36,28 40,30 1.727 19,19 53,82 35,77 1.222 8,12 15,58 15,72 1.391 14,04 42,45 29,83 1.320 9,28 20,07 22,75 1.165 13,20 9,35 15,82 575 9,73 6,38 15,37 557 13,42 10,33 41,53 215 8,64 Stranica 1222 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2023. Građevinsko ukupno GP izgrađeni područje naselja (ha) dio GP (GP) Šandorovec 23,49 19,33 Štefanec 88,60 63,62 Totovec 67,59 49,20 Žiškovec 47,72 40,12 Ukupno: 2.097,01 1.511,23 neizgrađeni neizgrađeni dio od broj gustoća dio GP ukupnog GP stanovnika (stan/ha) (%) 4,16 17,70 305 12,98 24,98 28,19 684 7,72 18,39 27,20 491 7,26 7,60 15,92 470 9,85 585,78 27,93 27.122 12,93 Izvor: PPUG Čakovca Struktura ukupnog građevinskog područja prema namjeni:

Članak 2.

Namjena građevinskog područja (% od ukupne površine GP) javna ugostiteljsko sportsko javne zelene mješovita gospodarska društvena ostalo turistička rekreacijska površine 54,86 2,77 23,15 0,43 4,61 3,45 10,73 Izvor: Izvješće o stanju u prostoru MŽ Kako bi se povećao udio javnih zelenih površina u ukupnom građevinskom području, IV. ID PPUG Čakovca propisano je da je unutar neizgrađenih dijelova stambenih zona, najmanje 5% ukupne površine neizgrađenih dijelova naselja potrebno urediti kao javne zelene površine, ne uključujući zelene koridore prometnih površina, na način da je minimalno 30% javne zelene površine uređeno kao visoko zelenilo. GUP-om grada Čakovca ta odredba je postrožena tako da u stambenim i mješovitim zonama udio javnoj zelenih površina treba iznositi minimalno 10%. II.2.3. Izgrađene strukture izvan naselja Izdvojena građevinska područja (izvan naselja) Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja obuhvaća građevine, sadržaje, djelatnosti i površine koje se s obzirom na način korištenja, tipologiju izgradnje, prometno opterećenje prostora i druge utjecajne faktore ne smještaju unutar građevinskog područja naselja. Najveća izdvojena građevinska područja izvan naselja su površine gospodarske namjene - poslovne, industrijske te ugostiteljsko - turističke namjene. Od najznačajnijih površinskih infrastrukturnih građevina su prostori rezervirani za linijske infrastrukturne građevine (prometnice, dalekovodi, plinovodi, naftovodi). Glede komunalno-servisnih namjena treba istaknuti postojeće odlagalište otpada u Totovcu.

Članak 2.

Građenje izvan građevinsko g područja naselja (izdvojene namjene izvan naselja) predviđeno je za građevine koje svojom namjenom trebaju biti vezane uz funkciju poljoprivrednog zemljišta i poljoprivrednu stočarsku proizvodnju, pri čemu one brojem i koncentracijom ne smiju formirati ulične poteze ili grupacije građevina. Za izgradnju tih građevina ne smiju se koristiti najvrijednije kategorije poljoprivrednog i šumskog zemljišta, prirodne vrijednosti Planom predložene za zaštitu te prometni i infrastrukturni koridori, vodozaštitna područja, izvorišta, retencijski prostori, uključivo prostori vodotoka sa svojim zaštitnim pojasom. Gradnja izvan građevinskog područja naselja i izdvojenog građevinskog područja izvan naselja obuhvaća: a) građevine različite namjene vezane uz prirodne resurse (poljoprivredno i šumsko zemljište što uključuje i uređenje rasadnika) te prometno-infrastrukturne građevine, čiji je razvoj predviđen i izvan naselja, b) građevine koje se mogu graditi izvan građevinskog područja grade se i koriste na način da ne ometaju druga korištenja u prostoru, ne ugrožavaju postojeće prirodne resurse te prometnu i komunalnu infrastrukturu, uključivo vrijednosti čovjekovog okoliša i krajolika, c) građevine izgrađene temeljem građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema Zakonu s njom izjednačena - mogu se sanirati, održavati i rekonstruirati Izvan građevinskih područja mogu se graditi sljedeće građevine: - gradnja građevina u funkciji poljoprivrede, - uređenje rekreacijskih prostora bez značajnog utjecaja na okolinu, - izvedba istražnih i eksploatacijskih bušotina unutar utvrđenog eksploatacijskih polja plina, - izgradnja infrastrukturnih građevina, - rekonstrukcija postojećih građevina izgrađenih izvan građevinskih područja, Broj 7/2023.

Članak 2.

»SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 1223 Najveći dio područja Grada Čakovca izvan naselja su: površine poljoprivredne namjene, šume, ostale poljoprivredne i šumske površine (manje rascjepkane obradive i neobradive površine, pašnjaci, manji šumarci - gajevi), vodene površine (vodotoci) i ostale površine. II. 3. SUSTAV NASELJA Struktura naselja A) razmještaj i tipologija naselja Naselje P2021. % Čakovec 15.078 55,59 Ivanovec 1.922 7,09 Krištanovec 575 2,12 Kuršanec 1.727 6,37 Mačkovec 1.222 4,51 Mihovljan 1.391 5,13 Novo Selo na Dravi 557 2,05 Novo Selo Rok 1.320 4,87 Savska Ves 1.165 4,30 Slemenice 215 0,79 Šandorovec 305 1,12 Totovec 491 1,81 Žiškovec 470 1,73 Štefanec 684 2,52 Ukupno: 27.122 100 P2011. % Index 21/11 15.147 54,45 99,54 2.093 7,72 91,83 626 2,31 91,85 1.584 5,84 109,03 1.326 4,89 92,16 1.380 5,09 100,80 634 2,34 87,85 1.441 5,32 91,60 1.217 4,49 95,73 244 0,90 88,11 335 1,24 91,04 534 1,97 91,95 543 2,00 86,56 716 2,57 95,53 27.820 100,00 97,49 Međimurska županija je izrazito populacijski polarizirana, a najveća koncentracija stanovnika je upravo na području Čakovca. Grad Čakovec i okolna naselja dio su urbanizacijske osi sjevernog dijela Hrvatske koja je najizraženija, u smislu koncentracije stanovnika, upravo na potezu od Varaždina do Murskog Središća. Osim Čakovca, najviše stanovnika živi u bližem prigradskom prstenu, Ivanovcu, Novom Selu Rok, Mihovljanu, Mačkovcu i Savskoj Vesi. Kuršanec, iako udaljeniji od grada, rast doživljava pod utjecajem brzo rastućeg romskog stanovništva te zbog blizine Varaždina.

Članak 2.

Prema veličinskim kategorijama, vidljivo je da na području Grada nema malih naselja i zaseoka jer tek četiri naselja imaju manje od 500 stanovnika u kojima živi 5,46% stanovnika. Najviše stanovnika (18,80%), izuzevši Čakovec, živi u naseljima od 1000 do 1500 stanovnika, a to su upravo spomenuta naselja u prigradskom prstenu koja su dobro prometno povezana. U naseljima od 1500 do 2500 stanovnika živi 13,45% stanovnika, a tu spada najmnogoljudniji čakovečki sateliti Ivanovec i naselje Kuršanec. Broj Naselje stanovnika (P2021.) 1. Slemenice 215 2. Šandorovec 305 3. Totovec 491 4. Žiškovec 470 1. Krištanovec 575 2. Novo Selo na Dravi 557 3. Štefanec 684 1. Savska Ves 1.165 2. Mačkovec 1.222 3. Mihovljan 1.391 4. Novo Selo Rok 1.320 Ukupan broj Veličinske stanovnika po Udio kategorije veličinskim % kategorijama 0-500 1.481 5,46 500 - 1000 1.816 6,70 1000-1500 5.098 18,80 Stranica 1224 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2023. Broj Naselje stanovnika (P2021.) 1. Kuršanec 1.727 2. Ivanovec 1.922 1. Čakovec 15.078 Ukupno: 27.122 Ukupan broj Veličinske stanovnika po Udio kategorije veličinskim % kategorijama 1500-2500 3.649 13,45 > 2500 15.078 55,59 27.122 100 Grad Čakovec obuhvaća 14 naselja koja se nalaze na površini od ukupno 77,68 km². Iz navedenog proizlazi da gustoća naselja, odnosno broj naselja na 1000 km² iznosi 180,23 što je približno jednako gustoći naselja Međimurske županije. Naime, visoka gustoća naselja spomenutog prostora odgovara natprosječnoj gustoći naseljenosti.

Članak 2.

Gustoća naselja (broj naselja/1000km²) B) gradsko naselje 180,23 U Čakovcu 2021. godine živi nešto više od polovice stanovnika Grada Čakovca, 55,59% što je razumljivo s obzirom na dominantno značenje grada u prostoru. Zanimljivo je pratiti promjenu broja i udjela stanovnika gradskog naselja u odnosu na JLS kojoj pripada. Koncentracija broja stanovnika Grada Čakovca u samom naselju Čakovec najveća je 1981. g. kada iznosi 57,06%. Uzrok tome je, kao što je već prije navedeno, preseljavanje stanovnika iz rubnih dijelova županije u potrazi za radnim mjestima. Godine 1991. broj stanovnika Grada znatno je porastao dok udio gradskog stanovništva ostaje gotovo na istoj razini (57,02%) što znači da se dominantno značenje grada polako smanjuje usporedno s urbanizacijom okolnih naselja. Posljednjih tridesetak godina, u uvjetima decentralizacije gradskih funkcija i suburbanizacije, udio gradskog stanovništva postupno opada (2001. 55,83%; 2011. 54,47%, 2021. 55,59%), a počinje opadati i ukupan broj stanovnika Grada Čakovca. Naselje 1971. 1981. Čakovec 11.773 14.595 Ukupno Grad Čakovec 22.202 25.579 Udio (%) 53,03 57,06 C) gustoća naseljenosti 1991. 2001. 2011. 2021. 15.999 15.790 15.147 15.078 28.057 28.279 27.820 27.122 57,02 55,83 54,47 55,59 Opća gustoća naseljenosti Grada Čakovca iznosi 349,15 st/km² što je daleko iznad prosjeka Međimurske županije (144,33 st/km²) koja spada u najgušće naseljene županije u Hrvatskoj. Pritom je najgušće naseljen grad Čakovec s 916,60 st/km², zatim Novo Selo na Dravi s 395,04 i Savska Ves s 383,22 st/km². Najrjeđe naseljena naselja su Šandorovec s 77,22 i Totovec s 82,80 st/km². Sva naselja su iznad prosjeka Hrvatske čija prosječna naseljenost iznosi 68,48 st/km² (3.871.833 st./56.542 km ²).

Članak 2.

Broj 7/2023. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 1225 Površina Naselje (km²) Čakovec 16,45 Ivanovec 9,52 Krištanovec 4,59 Kuršanec 5,35 Mačkovec 4,31 Mihovljan 4,82 Novo Selo na Dravi 1,41 Novo Selo Rok 9,97 Savska Ves 3,04 Slemenice 1,1 Šandorovec 3,95 Totovec 5,93 Žiškovec 2,53 Štefanec 4,77 Ukupno: 77,68 Gustoća naseljenosti P2021. (st/km²) 15.078 916,60 1.922 201,89 575 125,27 1.727 322,80 1.222 283,53 1.391 288,59 557 395,04 1.320 132,40 1.165 383,22 215 195,45 305 77,22 491 82,80 470 185,77 684 143,40 27.122 349,15 Relevantniji pokazatelj stvarne gustoće naseljenosti i izgrađenosti nekog prostora je gustoća naseljenosti građevinskog područja koja na području Grada Čakovca iznosi 12,93 st/ha, a gustoća naseljenosti izgrađenog dijela građevinskog područja 17,94 st/ha. Najgušće naseljena naselja prema tim pokazateljima su Kuršanec, Čakovec i Šandorovec, a najrjeđe Štefanec, Mačkovec, Slemenice, Totovec i Krištanovec. GP ukupno Naselje stanovnika ha Čakovec 15.078 970,62 Ivanovec 1.922 203,43 Krištanovec 575 90,01 Kuršanec 1.727 150,45 Mačkovec 1.222 99,10 Mihovljan 1.391 142,31 Novo Selo na Dravi 557 88,22 Novo Selo Rok 1.320 59,09 Savska Ves 1.165 41,51 Slemenice 215 24,87 Šandorovec 305 23,49 Totovec 491 88,60 Žiškovec 470 67,59 Štefanec 684 47,72 Ukupno: 27.122 2.097,01 Gustoća Gustoća GP izgrađeno naseljenosti naseljenosti ha izgrađenog GP GP (st/ha) (st/ha) 703,35 15,53 21,44 134,31 9,45 14,31 53,73 9,73 11,56 96,63 19,19 32,14 83,52 8,12 12,65 99,86 14,04 16,65 68,15 13,42 15,86 49,74 9,28 13,22 35,13 13,20 17,09 14,54 8,64 14,79 19,33 12,98 15,78 63,62 7,26 9,98 49,20 9,85 11,71 40,12 7,72 10,75 1.511,23 12,93 17,94 Sustav središnjih naselja prema veličini i funkciji na lokalnoj razini U sustavu naselja Međimurske županije jasno se diferenciraju veća kompaktna nizinska naselja donjeg i središnjeg Međimurja te mala raštrkana naselja gornjeg Međimurja. Područje Grada Čakovca spada u središnje Međimurje što daje karakteristike naseljima. Naselje Čakovec se pritom može izdvojiti kao posebna kategorija Stranica 1226 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2023.

Članak 2.

zbog natprosječne veličine u demografskom i fizionomskom smislu u odnosu na okolni prostor. Čakovec je središnje naselje kojem gravitira gotovo cijelo Međimurje te je time i regionalno središte. U posljednje vrijeme neke od centralnih funkcija preuzimaju gradovi Prelog i Mursko Središće. Središnje naselje određeno je brojnošću funkcija kojima opslužuje okolni prostor i koje mu priskrbljuju gravitaciju stanovništva okolnog prostora. Od prigradskih naselja, koja spadaju u administrativno područje Grada Čakovca, još se Ivanovec može izdvojiti kao razvojno središte (prema prostornom planu) s obzirom na funkcije kojima se koristi stanovništvo tog prostora (razvijena radno gospodarska zona). Ostala naselja su funkcionalno ovisna o gradu, iako razvojem i urbanizacijom polako poprimaju neke urbane funkcije. Prema veličini građevinskog područja, Čakovec zauzima najveću površinu od 970,62 ha što je 46,29% ukupnog građevinskog područja, a slijede naselja Ivanovec s 203,43 ha, Mačkovec s 150,45 ha i Novo Selo Rok s površinom od 142,31 ha koja zajedno zauzimaju 23,66% građevinskog područja. Najmanje građevinsko područje imaju naselja Šandorovec (23,49 ha) i Slemenice (24,87 ha) koja zajedno zauzimaju tek 2,31% ukupne građevinske površine Grada Čakovca. Može se zaključiti da su površinski najveća naselja i funkcionalno najznačajnija. Broj i udio naselja prema veličini: Ukupno Veličina Udio u Udio u građevinsko ukupnom Broj naselja Naselje područje (ha) (ha) Šandorovec 23,49 0-40 Slemenice 24,87 Novo Selo na Dravi 41,51 Žiškovec 47,72 41-70 Krištanovec 59,09 Totovec 67,59 Kuršanec 90,01 Savska Ves 88,22 71-100 Mihovljan 99,10 Štefanec 88,60 Novo Selo Rok 142,31 101-200 Mačkovec 150,45 Ivanovec 203,43 >200 Čakovec 970,62 Ukupno: 2097,01 URBANO PODRUČJE ČAKOVEC ukupnom GPn naselja GPn% % 1,12 2,31 2 1,19 1,80 2,28 10,12 4 2,82 3,22 4,29 4,21 17,46 4 4,73 4,23 6,79 7,17 23,66 3 9,70 46,29 46,29 1 100 100 14 Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju bilo je potrebno prilagoditi smjernice šireg regionalnog razvoja okvirima održivog urbanog planiranja u skladu s ciljevima i kriterijima Europske unije, a koji se posebno odnose i na učinkovitije korištenje fondova Europske unije. Donošenjem Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 147/14, 123/17 i 118/18) utvrđeni su zakonski i programski okviri za provedbu politike regionalnog razvoja okvirima održivog i urbanog planiranja u skladu s ciljevima i kriterijima Europske unije. Sukladno odredbama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, Gradsko vijeće Grada Čakovca 8. prosinca 2021. usvojilo je, uz prethodna mišljenja uključenih jedinica lokalne samouprave, temeljne odluke o uspostavi Urbanoga područja Čakovec. Općine koje ulaze u sustav Urbanog područja Čakovec su: Nedelišće, Strahoninec, Pribislavec i Šenkovec.

Članak 2.

Nakon osnivanja Urbanog područja Čakovec, u skladu sa Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, kao sljedeći korak utvrđena je obveza izrade Strategije razvoja urbanog područja Čakovec. Strategija predstavlja temeljni strateški dokument kojim se određuju ciljevi i prioriteti razvoja urbanog područja. Broj 7/2023. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 1227 II. 4. GOSPODARSKE DJELATNOSTI A/ Gospodarske djelatnosti izvan naselja • Poljoprivreda i šumarstvo Obradive poljoprivredne površine na području grada Čakovca su prostornim planom podijeljene na vrijedno obradivo tlo (42,83% ukupne površine Grada) i ostalo obradivo tlo (14,01%). Vrijedno poljoprivredno tlo zauzima površinu od 3.348,82 ha što je 75,35% ukupnih poljoprivrednih površina. Poljoprivredno zemljište karakterizira usitnjenost posjeda što je posljedica cijepanja parcela prilikom nasljeđivanja kroz povijest. Šumske površine zauzimaju ukupno 771,78 ha što je 9,94% površine Grada. 62,59% šuma su šume gospodarske namjene, a ostalo su šume posebne namjene (imaju obilježje zaštitnih šuma). Struktura poljoprivrednih i šumskih površina Ukupno poljoprivredne površine Vrijedno obradivo tlo Ostala obradiva tla Ukupno šumske površine Šuma gospodarske namjene Šuma posebne namjene Ostale poljoprivredne i šumske površine Udio u Udio u pov. Površina (ha) kategoriji (%) Grada (%) 4.444,40 56,85 3.348,82 75,35 42,83 1.095,58 24,65 14,01 771,78 9,94 483,09 62,59 6,18 276,28 35,80 3,53 12,41 1,61 0,16 Izvor: PPUG Čakovca • Istraživanje i vađenje mineralnih sirovina Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina nalaze se na području južnog dijela Grada Čakovca, u dravskoj nizini. Sva eksploatacijska polja služe za iskop šljunka i pijeska, a ukupna površina polja iznosi 68,46 ha.

Članak 2.

Postojeća eksploatacijska polja su: Ivanovec-Preloge, Galovo-Totovec, Kuršanski lug-Poleve (dijelom sanirano) te Prodi-Šandorovec (novo polje). Stranica 1228 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2023. Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina Eksploatacijsko polje »Ivanovec-Preloge« Eksploatacijsko polje »Galovo-Totovec« Eksploatacijsko polje »Kuršanski lug-Poleve« Eksploatacijsko polje »Prodi« Šandorovec Ukupno: Vrsta Površina mineralnih Napomena (ha) sirovina 33,21 Šljunak i pijesak Postojeće 11,32 Šljunak i pijesak Prošireni dio 10,44 Šljunak i pijesak Dijelom sanirano 13,49 Šljunak i pijesak Novo polje 68,46 Izvor: PPUG Čakovca • Proizvodne i poslovne djelatnosti Grad Čakovec je gospodarsko središte županije, a osim industrijskih zona unutar građevinskog područja Čakovca, proizvodne i poslovne površine nalaze se kao izdvojena građevinska područja izvan naselja. Tako na jugu gradskog područja, kraj Totovca postoje tri proizvodne zone za preradu mineralnih sirovina, a to su proizvodne zone Totovec, Preloge i Kuršanski lug - Poleve. Proizvodna zona Krištanovec namijenjena je za obrtničke djelatnosti, a sve četiri zauzimaju površinu od 27,91 ha. Proizvodne površine Površina (ha) Namjena Proizvodna zona »Totovec« 15,06 Prerada mineralnih sirovina Proizvodna zona »Preloge« 7,23 Prerada mineralnih sirovina Proizvodna zona »Kuršanski lug-Poleve« 1,41 Prerada mineralnih sirovina Proizvodna zona »Krištanovec« (planirano) 4,21 Obrtnička djelatnost Ukupno: 27,91 Izvor: PPUG Čakovca B/ Gospodarske djelatnosti unutar naselja Proizvodne i poslovne djelatnosti unutar naselja smještene su odnosno usmjeravaju se u funkcionalne zone gospodarske namjena. Veličina (površina) takvih zona određena je u grafičkom dijelu Prostornog plana Grada Čakovca (građevinska područja naselja). Kvantificirani podaci o veličini (površini) zona gospodarske namjena dana je u poglavlju »Plan korištenja i namjene prostora / površina«, iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina.

Članak 2.

• Prikaz gospodarske strukture (prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika sa sjedištem u Čakovcu prema područjima djelatnosti): Područje djelatnosti A) Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo B) Rudarstvo i vađenje C) Prerađivačka industrija D) Opskrba električnom energijom, plinom, parom klimatizacija E) Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša F) Građevinarstvo G) Trgovina na veliko i malo H) Prijevoz i skladištenje Prosječna mjesečna neto plaća (u kunama) Broj Odnos zaposlenih Indeks prema iznos 2021//20. prosjeku grada 117 5.082 102,2 85,8 5 3.087 80,2 52,1 5.536 6.319 107,4 106,7 i 77 8.551 105,8 144,3 387 6.945 104,5 117,2 1.676 5.261 104,1 88,8 1.204 5.375 101,6 90,7 295 5.185 103,9 87,5 Broj 7/2023. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 1229 Područje djelatnosti I) Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane J) Informacije i komunikacije K) Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja L) Poslovanje nekretninama M) Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti N) Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti O) Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje P) Obrazovanje Q) Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi R) Umjetnost, zabava i rekreacija S) Ostale uslužne djelatnosti T) Djelatnosti kućanstava kao poslodavca O) Fizičke osobe bez djelatnosti Ukupno: Izvor: Prosječna mjesečna neto plaća (u kunama) Broj Odnos zaposlenih Indeks prema iznos 2021//20. prosjeku grada 418 3.786 97,7 63,9 428 7.463 105,4 126,0 15 4.578 116,0 77,3 78 5.231 93,9 88,3 654 6.074 108,5 102,5 323 6.110 116,9 103,1 - - - - 127 4.396 108, 74,2 127 5.543 104,2 93,6 69 5.833 101,4 98,5 126 3.682 101,4 62,1 - - - - 0 - - - 11.662 5.924 106,0 100 FINA, Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Čakovca, 2021.g.

Članak 2.

U strukturi poduzetništva Čakovca u 2021. godini prema kriteriju broja zaposlenih, dominantnu ulogu imaju poduzetnici djelatnosti C - Prerađivačka industrija, F - Građevinarstvo i G - Trgovina na veliko. U 2021. godini, kod poduzetnika Čakovca iz djelatnosti C - Prerađivačka industrija bilo je najviše zaposlenih, njih 5.536 ili 47,5% od ukupno zaposlenih na razini Čakovca. U navedenoj djelatnosti obračunata je prosječna mjesečna neto plaća od 6.319 kuna, što je za 7,4% više nego prethodne godine, za 3,2% manje od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika iz djelatnosti C - Prerađivačka industrija Hrvatske (6.525 kuna) te za 0,9% više od prosječne plaće u djelatnosti C - Prerađivačka industrija Međimurske županije (6.265 kuna). Druga značajna skupina su poduzetnici u djelatnosti F - Građevinarstvo. U 2021. godini kod poduzetnika Čakovca, u navedenoj djelatnosti bilo je 1.676 zaposlenih ili 14,4% od ukupno zaposlenih kod poduzetnika sa sjedištem u Čakovcu. Na razini Međimurske županije, u promatranoj djelatnosti bilo je zaposleno 3.932 radnika, što je udio od 13,8% u ukupnom broju zaposlenih kod poduzetnika Međimurske županije. Zaposlenima u djelatnosti građevinarstva obračunata je prosječna mjesečna neto plaća u iznosu od 5.261 kuna, što je ispod prosjeka Čakovca za 11,2%, ispod prosjeka plaća zaposlenih u istoj djelatnosti Hrvatske (5.597 kuna) za 6,0% te iznad prosjeka djelatnosti građevinarstva Međimurske županije (4.716 kuna) za 11,6%. U 2021. godini kod poduzetnika Čakovca u djelatnosti G - Trgovina na veliko i malo bilo je 1.204 zaposlenih ili 10,3% od ukupno zaposlenih na razini grada. Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih kod poduzetnika u djelatnosti G - Trgovina na veliko i malo na razini poduzetnika sa sjedištem u Čakovcu, obračunata je u iznosu od 5.375 kuna, što je za 1,6% više u odnosu na 2020. godinu, za 9,3% manje od prosjeka na razini svih poduzetnika u Čakovcu, za 13,7% manje od prosjeka u djelatnosti G - Trgovina na veliko i malo na razini Hrvatske (6.230 kuna) te za 3,4% više od prosjeka kod poduzetnika u promatranoj djelatnosti u Međimurskoj županiji (5.198 kuna). Najveća prosječna mjesečna plaća na razini Čakovca, u iznosu od 8.551 kuna, obračunata je zaposlenima kod poduzetnika u području djelatnosti D - Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija.

Članak 2.

Gustoća poduzeća, Grad Čakovec, Međimurska županija: Promatrana Broj mikro mali Sadržaj sredina stanovnika poduzetnici srednji veliki Ukupno Ukupno poduzetnici poduzetnici poduzetnici zaposlenih Broj 1.235 160 poduzetnika Grad 27.122 Gustoća Čakovec pod./1000 45,53 5,9 st. 25 3 1.423 11.662 0,92 0,11 52,47 Stranica 1230 »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Broj 7/2023. Promatrana Broj mikro mali Sadržaj sredina stanovnika poduzetnici srednji veliki Ukupno Ukupno poduzetnici poduzetnici poduzetnici zaposlenih Broj Međimurska 3562 105.250 poduzetnika županija Gustoća 33,84 49 9 3.623 28.593 0,46 0,09 34,42 Izvor: FINA Gospodarske zone: NAZIV ZONE 1. Poslovni park Međimurje /Čakovec, Pribislavec/ 2. Gospodarska zona Ivanovec 3. Radna zona Martane zapad 4. Radna zona Martane istok 5. Industrijska zona istok 6. Industrijska zona zapad 7. Gospodarska zona u Štefancu 8. Gospodarska zona u Mačkovcu 9. Gospodarska zona istok Pustakovec 10. Gospodarska zona u Kuršancu 11. Gospodarska zona u Totovc u 12. Gospodarska zona u Krištanovcu 13. Gospodarska zona u Ivanovcu II 14. Gospodarska zona Novo Selo na Dravi Ukupno: POVRŠINA SLOBODNA STATUS (ha) POVRŠINA (ha) aktivna 43,66 32,02 aktivna 14,06 9,13 aktivna 4,49 2,6 aktivna 2,41 / aktivna 42,81 20,99 aktivna 119,28 11,48 aktivna 11,37 7,12 aktivna 4,41 2,35 neaktivna 46,21 46,21 neaktivna 2,56 2,56 neaktivna 5,71 5,71 neaktivna 4,21 4,21 neaktivna 19,14 19,14 neaktivna 2,36 2,36 322,68 122,13 Izvor: Izvješće o stanju u prostoru MŽ Turizam, sport i rekreacija Grad Čakovec prema svojem položaju spada u kontinentalna turistička odredišta Hrvatske, a najznačajnija turistička točka je čakovečka starogradska jezgra. Područje Grada Čakovca nema osobito razvijenu turističku infrastrukturu, no potencijal za razvoj i jaču afirmaciju turizma postoji i to u obliku seoskog turizma te razvoja športsko-rekreacijskih punktova uz akumulacijsko jezero.

Članak 2.

Broj zabilježenih turista, prema podacima Turističke zajednice Grada Čakovca, u posljednjih nekoliko godina varira, a kreće se od sedam do petnaest tisuća. Prema podacima TZ Čakovec, u Gradu je boravio sljedeći broj stranih/domaćih turista: 2018. 2019. dolasci noćenja dolasci noćenja domaći 4.837 11.046 6.391 13.069 strani 7.040 14.629 8.541 20.806 UKUPNO: 11.877 25.675 14.932 33.875 2020. 2021. 2022. dolasci noćenja dolasci noćenja dolasci noćenja 3.456 10.166 4.833 11.217 6.324 16.393 3.271 8.499 6.072 15.575 8.811 23.528 6.727 18.665 10.905 26.792 15.135 39.921 Izvor: TZ Grada Čakovca Smještajni objekti nalaze se uglavnom u Čakovcu, a to su: Objekt Kategorija Hotel »Park« **/*** Adresa Br. soba Br. kreveta Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 14 81 152 Hotel Castellum **** Čakovec, V. Nazora 16 30 59 Hostel »Industrial« / Carinski odvojak 4, Čakovec 9 36 Broj 7/2023. »SLUŽBENI GLASNIK GRADA ČAKOVCA« Stranica 1231 Objekt Kategorija Hostel Omnibus / Adresa Br. soba Br. kreveta Športska 6a, Čakovec 8 56 Omladinski hotel / Športska 1, Čakovec 62 180 Graditeljske škole Čakovec Apartman Centar *** Kralja Tomislava 7, Čakovec 1 2 Apartman »K&T« **** O. Keršovanija 6, Čakovec 1 2 Apartman »Close2park« *** Vukovarska 7, Čakovec 1 2 Apartman Millenium *** Matice hrvatske 6, Čakovec 1 2 Apartman »GALA« *** ZAVNOH-a 4, Čakovec 1 2 Apartman »Nora« **** O. Keršovanija 4, Čakovec 1 2 Apartman »Lumi« **** O. Keršovanija 4, Čakovec 1 2 Apartman »MAXIMUS« **** J.J. Štrosmmayera 9, Čakovec 1 2 Apartman »REST NEST« *** AG. Matoša 21, Čakovec 1 2 Apartman »Branka« *** I.pl.Zajca 11, Čakovec 1 2 Apartman »Cvjetnjak« **** I.Mažuranića 9, Čakovec 1 2 Apartman Maximus 2 **** S. Radića 28, Čakovec 1 4 Apartman »Morandini« **** V.Morandinija 13/15, Čakovec 2 4 Apartman »BLU SKY« *** Planinarski put 6, Čakovec 1 4 Apartman »Rafi« **** M.Pušteka 14, Čakovec 2 4 Apartman »Čakovec« *** Martane 4, Čakovec 1 4 Apartman »City Čakovec« *** Uska 1, Čakovec 1 4 Apartman »Azul« *** Zrinskog 10, Čakovec 1 4 Apartman »Sasnthosa« *** Zrinskog 10 Čakovec 1 4 Apartman Luria ***/**** Svetojelenska 7, Čakovec 3 6 Sobe »Rustica Rooms« **** I.G.Kovačića 6, Čakovec 6 15 Sobe Millenium **** Matice hrvatske 6 5 11 Konak kod Ivora / T.Masaryka 24, Čakovec 10 33 Centar Posavec *** Neumannova 4, Čakovec 4 6 Soba »MINI STUDIO« *** J. Kozarca 1/a, Čakovec 1 2 Sobe MALA HIŽA *** Balogovec 1Mačkovec 2 6 A »Šumska vila« ** F. Bučara 22b, Čakovec 1 2 Sobe »Royal« *** Kolodvorska 13, Čakovec 6 11 Ukupno: 249 630 Izvor: TZ Grada Čakovca Broj postelja Broj stanovnika Broj postelja/1000 stanovnika Broj postelja/km² 630 27.122 23,23 194,83 Ugostiteljsko-turističke površine zauzimaju ukupno 2,22 ha + 8,42 ha (izletnički turizam) što je svega 0,14% ukupne površine Grada Čakovca.