GLASNIK

Arhiva › 2022. › SGMŽ 16

SGMŽMeđimurska županija · 14. listopada 2022. · KLASA 351-05/22-05/147 · URBROJ 517-04-1-2-

Odluka o donošenju Programa zaštite okoliša Međimurske županije za razdoblje od 2022. do 2025. godine

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 4121

Članak 3.

Republika Hrvatska nema temeljni zakonski akt o zaštiti tla. Međutim, regulativa iz područja zaštite okoliša, industrije i otpada sadrži odredbe koje se odnose na zaštitu tla od onečišćenja, pri čemu se posebno može istaknuti sljedeće: Sprječavanje onečišćenja tla (kao i drugih sastavnica okoliša) zbog nekih industrijskih djelatnosti i djelatnosti gospodarenja otpadom postiže se u okviru integriranog sprječavanja i kontrole onečišćenja kako je uređeno Uredbom o okolišnoj dozvoli („Narodne novine“ broj 8/14.,5/18.). Zakon o gospodarenju otpadom („Narodne novine“ broj 84/21.)10, između ostalog propisuje i da se gospodarenje otpadom mora provoditi na način da se spriječe ili što više smanje štetni učinci na okoliš i onečišćenje tla. Vezno za emisije u tlo, sukladno Pravilniku o registru onečišćavanja okoliša („Narodne novine broj 3/22) praćenja ispuštanja u tlo prijavljuje se za zbrinjavanje otpada postupkom „D 2 - Obrada otpada na ili u tlu (na primjer biološka razgradnja tekućeg ili muljevitog otpada u tlu itd.)“ ili postupkom „D 3 Duboko utiskivanje otpada (na primjer utiskivanje otpada crpkama u bušotine, iscrpljena ležišta soli, prirodne šupljine itd.)“. Zaštita tla kao proizvodnog resursa regulirana je propisima iz područja poljoprivrede i šumarstva. Zakonom o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ broj 20/18, 115/18, 98/19)11 regulirano je između ostalog zaštita poljoprivrednog tla i druga pitanja vezana za korištenje poljoprivrednog zemljišta. Pravilnikom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja („Narodne novine“ broj 71/19)12 definirane su onečišćujuće tvari i njihove maksimalno dopuštene količine u poljoprivrednom zemljištu. Pravilnikom o metodologiji za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta („Narodne novine“ broj 47/19)13 između ostalog regulirano je trajno praćenje tla te s tim u vezi propisani specifični fizikalni, kemijski i biološki pokazatelji praćenja stanja tla.

Članak 3.

Pravilnikom o metodologiji za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta, propisana je obveza trajnog praćenja stanja (monitoring) poljoprivrednog zemljišta u okviru Programa trajnog praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta. Nositelj ove obveze bila je Agencija za poljoprivredno zemljište, a slijedom izmjene propisa i ustrojstva državne uprave od 1. siječnja 2019. godine nositelj je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu. Na nacionalnoj razini, motrenje tla provodi su u okviru motrenja oštećenosti šumskih ekosustava prema Međunarodnom programu za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume, sukladno Konvenciji o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka. Propisom iz sektora šumarstva, tj. Pravilnikom o načinu motrenja oštećenosti šumskih ekosustava („Narodne novine“ broj 54/19), propisana je: uspostava 10 Ranije važeći Zakon o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“ broj 94/13., 73/17., 14/19., 98/19.) 11 Odnosno ranije važećim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ broj 39/13. i 48/15.) 12 Odnosno ranije važećim Pravilnikom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja („Narodne novine“ broj 9/14) 13 Odnosno ranije važećim Pravilnikom o metodologiji za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta („Narodne novine“ broj 43/14) Upisnika oštećenosti šumskih ekosustava u okviru kojeg je Upisnik stanja šumskih tala14, te provedba motrenja i izrada godišnjih izvješća o oštećenosti šumskih sustava. Pravilnikom je propisano da su navedene obveze u nadležnosti „Nacionalnog koordinacijskog centra za procjenu i motrenje utjecaja atmosferskog onečišćenja i drugih čimbenika na šumske ekosustave“.

Članak 3.

3.1.2. Stanje i pritisci Na području Međimurske županije pojavljuju se nemeliorirana i meliorirana automorfna i hidromorfna tla, od kojih se može izdvojiti trinaest dominantnih pedosistemskih jedinica (Tablica 3.1-1.) Tablica 3.1-1. Pedološke jedinica tla na području Međimurske županije Tip tla Bonitet % 1. aluvijalna (fluvisol) obranjeno od P1 3,13 poplava 2. aluvijalno livadno (humofluvisol) P1 6,69 3. eutrično smeđe tlo P1 20,04 4. hidromeliorirano tlo P2 0,48 5. kiselo smeđe na praporu i P3 0,46 holocenskim nanosima 6. Aluvijalna (fluvisol) PŠ 4,34 7. lesivirano na praporu P2 26,31 8. lesivirano pseudoglejno na P2 7,68 praporu 9. lesivirano tipično na laporu i P2 3,64 mekom vapnencu 10. močvarno glejna, djelomično PŠ 19,99 hidromeliorirana tla 11. pseudoglej obronačni P3 0,5 12. ranker na šljunku (humusno- PŠ 1,88 silikatno) 13. rendzina na laporu (flišu) ili P3 0,17 mekim vapnencima naselja 1,23 vodene površine 3,46 Od navedenih tipova tala, na području Županije prevladava lesivirano na praporu (26,31%), eutrično smeđe tlo (20,04%) te močvarno glejno, djelomično hidromeliorirano tlo (19,99%). Oštećenje tla15 i onečišćenje tla dva su oblika pritisaka na tlo odnosno uzrokuju promjena stanja tla. Međimurska županija suočena je s vrlo malo problema koji se odnose na očuvanje tla. Uočena je erozija unutar nekoliko šumskih područja, što je posljedica lošeg upravljanja šumskim resursima te na nekim usjevima u gornjem Međimurju. Erozija vjetrom ili erozija vodom samo su neki od uzročnika oštećenja tla. Prenamjena zemljišta i prekrivanje tla, kao posljedica 14 Odnosno ranije važećim Pravilnikom o načinu motrenja oštećenosti šumskih ekosustava („Narodne novine“ broj 76/13., 122/14.) bila je propisana uspostava Registra stanja šumskih tala u okviru Registar oštećenosti šumskih ekosustava.

Članak 3.

15 Pod pojmom oštećenja se smatra stupanj narušavanja njegovih osobina u odnosu prema prirodno stvorenim pedogenetičkim uvjetima Stranica 4122 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. urbanog razvoja i izgradnje, koje za posljedicu ima gubitak tla, također se smatra oštećenjem tla. Praćenje stanja i pritisaka oštećenja tla zbog erozije vjetrom ili vodom nije regulirano propisima, stoga nije moguće dati pregled stanja i pritisaka na području Županije. Promjene u namjeni zemljišta sustavno se prate na razini Republike Hrvatske o čemu se propisanom dinamikom izvješćuje sukladno obvezama vezanim za praćenje klimatskih promjena u okviru sektora „Korištenje zemljišta, promjene u korištenju zemljišta i šumarstvo“ skraćeno sektora LULUCF. Glavni izvor informacija o promjeni namjene zemljišta je digitalna baza podataka o stanju i promjenama zemljišnog pokrova Republike Hrvatske za razdoblje 1980. – 2018. prema standardiziranoj CORINE nomenklaturi i metodologiji (http:// corine.haop.hr/). U Tablica 3.1-2. prikazani su podaci o promjeni namjene zemljišta na području Međimurske županije u 2018. godini u odnosu na 2012. godinu u skladu sa šestogodišnjim ciklusom izvješćivanja sektora LULUCF. Tablica 3.1-2. Promjena namjena zemljišta na području Međimurske županije 2012. 2018. Vrsta zemljišta godina godina Promjena Umjetne površine 6.316,37 6.361,71 0,45% Poljoprivredna područja 49.989,20 49.972,30 -0.17% Šume i poluprirodna područja 13.884,20 13.840,00 0.44% Vlažna područja 209,09 209,09 0.0% Vodene površine 2.504,80 2.520,60 0.16% Izvor podataka: CLCCro web preglednika (http://corine.haop.

Članak 3.

hr/) U odnosu na 2012. godinu, 2018. godine, na području Županije, najveće promjene zabilježene su za „Umjetne površine“ koje su povećane za 0,45%. Pri tome su se relativno najviše povećale površine „Mjesta eksploatacije mineralnih sirovina“ i „Industrijskih i komercijalnih objekata“. Iako su smanjene površine „Poljoprivrednih područja“ u tom je sektoru došlo do značajnog povećanja „Navodnjavanih oranica“ što je započelo u 2018. godini te je površina iznosila 147,38. U 2018. godini površine šume (za 0,44%) bile su neznatno veće no 2012. godine kao rezultat minimalnog povećanja „Bjelogorične šume“, „Crnogorične šume“ i „Mješovite šume“. Tijekom izvještajnog razdoblja, ali i u ranijim godinama, u razvoju Međimurske županije, poljoprivreda ima primarnu ulogu te samim time, tlo predstavlja osnovno prirodno dobro i preduvjet razvoja Županije. Za područje Županije ne postoje objedinjeni i sistematizirani podaci koji bi dali cjelovitu sliku stanja tla. Kao osnovni problemi vezani uz tlo na području Županije mogu se izdvojiti trajni gubitak tla prenamjenom poljoprivrednog zemljišta, onečišćenje i degradacija tla i erozivni procesi. Opterećenju i/ili onečišćenju tla na području Županije doprinosi velik broj stočnih farmi čiji su nusprodukt velike količine stajskog gnoja, koji se neadekvatno primjenjuje na poljoprivrednim površinama bez posebne kontrole i praćenja stanja kvalitete poljoprivrednog tla. Za područje Međimurske županije ne postoje podaci o količinama i načinu primjene mineralnih gnojiva i zaštitnih sredstava u zaštiti bilja odnosno ne provodi se monitoring tla u smislu izvora, vrste i količine onečišćujućih tvari. Cestovne prometnice koje nemaju riješenu odvodnju oborinskih voda predstavljaju jedan od glavnih pritisaka na tlo. Prema Odluci o razvrstavanju javnih cesta („Narodne novine“ broj 110/19.) dužina javnih cesta u Međimurskoj županiji je: lokalnih cesta 247,9 km te županijskih cesta 203,0 km. Tako je ukupno opterećenje tla, uzrokovano cestovnim prometom prisutno na području dužine 450,9 km, ne računajući državne ceste.

Članak 3.

Pritisak na tlo predstavljaju i erozivni procesi. Na pojavu erozije osim dugotrajnog krčenja šumskog pokrova na području Međimurja, znatno utječe i velika usitnjenost parcela te veliki nagibi na mnogim obradivim površinama. Budući da su poljoprivredna tla jače izložena procesima erozije vjetrom i vodom, često je nepravilnom obradom i korištenjem tla na prevelikim nagibima za obradu, tlo plitko i isprano. 3.1.3. ostvarenje ciljeva i provedba mjera Na razini Republike Hrvatske, kao i na razini županija ne postoje sustavna praćenja oštećenja tala. Pod pojmom oštećenja se smatra stupanj narušavanja njegovih osobina u odnosu prema prirodno stvorenim pedogenetičkim uvjetima. Cjelovita politika zaštite tla i zemljišta u RH nije uspostavljena, pa tako ni na razini Međimurske županije. Iako ne postoji zakonski akt koji bi detaljnije definirao postupke i mjere zaštite tla, tlo se ipak štiti od štetnih utjecaja putem procjene utjecaja zahvata koja uključuje i tlo kao sastavnicu okoliša, kroz izradu četverogodišnjih izvješća o stanju okoliša (tla), strategije i plana zaštite okoliša na razini Republike Hrvatske i županija. Upravo zbog izostanka sustavnog praćenja (monitoringa) stanja oštećenosti tala nije moguće dati detaljan kvantitativni opis stanja tla. Međutim, jedan od najvećih pritisaka na tlo i zemljište je degradacija tla te prenamjena uslijed urbanizacije i širenja građevinsko-turističkog područja, a samim time i prometne mreže. Pritisci na tlo i zemljište dolaze i iz raznih vrsta onečišćenja, odnosno oštećenja u vidu lokacija onečišćenih otpadom na području Međimurske županije.

Članak 3.

Na području Županije, postoji jedno službeno odlagalište neopasnog otpada (Totovec). Šest JLS-a odlaže otpad izvan Međimurske županije. U Županiji postoji nekoliko lokacija onečišćenih otpadom, odnosno manjih neuređenih prostora koji nisu predviđeni za odlaganje otpada. Dio divljih odlagališta je saniran ili je u fazi sanacije. Također, na razini Županije potrebno je provoditi redoviti monitoring stanja elemenata u tragovima u tlu i procjednoj vodi, budući se radi o ekološki vrlo osjetljivom području. U odsutnosti bilo kakvih hitnosti koje se odnose na očuvanje tla, postupno prihvaćanje praksi iz dobrog gospodarstvenog vođenja trebalo bi osigurati održivo upravljanje resursima tla. 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4123 U vinogradima je potrebno provesti i dalje provoditi nekoliko mikroogleda radi testiranja učinka tehnika orezivanja nekorova na pojavu erozije. Potrebno je spriječiti pojavu erozije uz riječna korita. Vrlo je važno nastaviti s uspješnom praksom promocije odgovornog, održivog integriranog pristupa poljoprivredi, a kroz informiranje i preporuke poljoprivrednicima o primjeni ekološki odgovornih zaštitnih sredstava i metoda gnojidbe. 3.2. VoDE 3.2.1. Zakonska regulativa U izvještajnom razdoblju od 2017. do 2021. vodno gospodarstvo uređivali su Zakon o vodama („Narodne novine“ broj 153/09., 63/11., 130/11., 56/13., 14/14., 46/18.) i njegovi provedbeni propisi. Novi Zakon o vodama („Narodne novine“ broj 66/19., 84/21.) donesen je 2019. godine.16 Sredstva za financiranje vodnog gospodarstva određena su Zakonom o financiranju vodnog gospodarstva („Narodne novine“ broj 153/09., 90/11., 56/13., 119/15., 120/16., 127/17., 66/19.) i njegovim provedbenim propisima. Zaštita voda uređena je Zakonom o vodama i Zakonom o zaštiti okoliša („Narodne novine“ broj 80/13., 153/13., 78/15., 12/18., 118/18.)

Članak 3.

te njihovim provedbenim propisima. Zaštita voda uključuje uvijek zaštitu vodnog okoliša, a gdje je primjenjivo i drugih sastavnica okoliša. Zakon o vodama ključni je propis za održivo upravljanje vodama. Zakon o vodi za ljudsku potrošnju („Narodne novine“ broj 56/13., 64/15., 104/17., 115/18., 16/20) i njegovi provedbeni propisi uređuju zdravstvenu ispravnost vode za ljudsku potrošnju. Načela upravljanja vodama određena propisima određuju da se vodama upravlja prema načelu jedinstva vodnog sustava i načelu održivog razvitka kojim se zadovoljavaju potrebe sadašnje generacije i ne ugrožavaju pravo i mogućnosti budućih generacija da to ostvare za sebe. Propisi utvrđuju i ciljeve upravljanja vodama, ciljeve zaštite voda i posebne ciljeve zaštite voda. Ciljevi upravljanja vodama su: (1) osiguranje dovoljnih količina zdravstveno ispravne vode za ljudsku potrošnju radi zaštite zdravlja ljudi, (2) osiguranje potrebnih količina vode odgovarajuće kakvoće za različite gospodarske i osobne potrebe, (3) zaštita ljudi i njihove imovine od poplava i drugih štetnih djelovanja voda i (4) postizanje i očuvanje dobrog stanja voda radi zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite njihove imovine, zaštite vodnih i o vodi ovisnih ekosustava. Temeljem navedenih zakona donijet je niz propisa za upravljanje i zaštitu voda od kojih su najvažniji Državni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda („Narodne novine“ broj 5/11.) i Državni plan obrane od poplava („Narodne novine“ broj 84/10.). Postupanje u slučajevima izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda provodi se prema Državnom planu mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda („Narodne novine“ broj 5/11) i planovima mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda pravnih i fizičkih osoba koje su u posjedu onečišćujućih tvari koje mogu imati značajan utjecaj na stanje voda.

Članak 3.

16 31.07.2021. donesene su Izmjene i dopune Zakona o vodama („Narodne novine“ broj 66/19., 84/21.) Zakon o vodama uređuje provedbu državnih planskih dokumenata upravljanja vodama na nižim razinama na način da su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne ishoditi zahtjeve Hrvatskih voda za izradu dokumenata prostornog uređenja i mišljenje o poštivanju tih zahtjeva u odnosu na usklađenost tih dokumenata s planskim dokumentima upravljanja vodama. Treba istaknuti i propisima utvrđene obveze jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave koje se odnose na javnu vodoopskrbu i odvodnju te zaštitu voda namijenjenih za ljudsku potrošnju. Gradovi i općine dužni su osigurati obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje te donijeti odluke o zaštiti voda namijenjenih za ljudsku potrošnju. Ako zone zaštite obuhvaćaju prostor više jedinica lokalne samouprave na prostoru iste jedinice područne (regionalne) samouprave, onda odluku o zaštiti donosi predstavničko tijelo županije. 3.2.2. Stanje i pritisci 3.2.2.1. Javna vodoopskrba Vode namijenjene za ljudsku potrošnju ili rezervirane za te namjene u budućnosti (strateške rezerve podzemnih voda) - Prema Zakonu o vodama (članak 88.) Hrvatske vode će posebno identificirati na svakom vodnom području: 1. sve vode namijenjene ljudskoj potrošnji koje osiguraju u prosjeku više od 10 m3 vode na dan ili opskrbljuju više od 50 ljudi i 2. sva vodna tijela rezervirana za te namjene u budućnosti. To su vode kojima treba osigurati zaštitu ili poboljšanje kako bi se smanjila razina potrebnog pročišćavanja za dobivanje pitke vode.

Članak 3.

Međimurske vode d.o.o. Čakovec obavljaju uslugu javne vodoopskrbe na uslužnom području Međimurske županije, kao javnu službu, od interesa za jedinice lokalne samouprave odnosno za Republiku Hrvatsku.17 Priključenost na javnu i lokalnu vodoopskrbu Podaci o priključenosti stanovništva Međimurske županije na javnu i lokalnu vodoopskrbu u sljedećoj tablici pokazuju da je 100% stanovnika priključeno na javnu vodoopskrbu.18 Od 2018. godine priključenost na javnu vodoopskrbu u Županiji viša je od držanog prosjeka, koji je u 2017. godini iznosio ukupno 88,2%, a u 2019. godini 92,9%.19 17 Međimurske vode: https://medjimurske-vode.hr/javnavodoopskrba/ 18 Javnu vodoopskrbu obavljaju pravne osobe registrirane za obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe - javni isporučitelji vodnih usluga. Lokalna vodoopskrba podrazumijeva lokalne vodovode o kojima uglavnom skrbe grupe građana ili mjesne zajednice. Individualna vodoopskrba podrazumijeva upotrebu individualnih zdenaca, cisterni /gusterni i drugo. 19 Izvor: HZJZ: Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopisi Stranica 4124 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. Tablica 3.2-1. Opći podaci o vodoopskrbi u Međimurskoj županiji JAVNA VoDooPSKRBA Godina Broj potrošača Broj na javnoj LoKALNA VoDooPSKRBA Broj potrošača 1 Broj lokalnih na lokalnom % priključenost % priključenosti vodovoda vodoopskrbi 2017. 11 96.300 84,6 2018. 1 113.804 100 2019. 1 113.804 100 vodovoda vodovodu 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Izvor: HZJZ: Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopisi, Izvještaji o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u Republici Hrvatskoj za 2017. 2018. i 2019. godinu.

Članak 3.

Uslužno područje Međimurske županije čini jedinstveni vodoopskrbni sustav. Međimurske vode d.o.o. su vlasnici komunalnih vodnih građevina za javnu vodoopskrbu i to: prema podacima na dan 31.12.2021. godine ukupna dužina vodova profila od 80 – 600 DN za javnu vodoopskrbu iznosi 1.121.219 m, uz 6.552 hidranata i 2.216 zasunskih okana na vodoopskrbnom sustavu. Od ostalih vodoopskrbnih građevina, Međimurske vode upravljaju s dva vodocrpilišta: - vodocrpilište Nedelišće sa 6 zdenaca, kapacitet 600 l/ sek. i - vodocrpilište Prelog, sa 3 zdenca, kapaciteta 265 l/sek. Vodospreme koje služe za pričuvu pitke vode nalaze se u Čakovcu (700 m3), Lopatincu (750 m3), Mohokosu (750 m3), Zebancu (200 m3), Dragoslavcu (200 m3) i Železnoj gori (500 m3), te dva vodotornja u Prelogu (350 m3) i Sv.Urbanu (200 m3). Ukupno ima 5 hidrostanica za prepumpavanje vode na višu točku razine; hidrostanica Mohokos, hidrostanica Banfi, hidrostanica Selniščak, hidrostanica Robadje, hidrostanica Gradiščak (Grkaveščak), te dvije precrpne stanice Sveti Urban i Lopatinec. Javna vodoopskrba pruža se u ukupno 131 naselju Međimurske županije i ukupan broj priključaka kućanstva je 36.223 a gospodarstva 3.627. Postotak priključenosti kućanstva na vodovodnu mrežu je 82%. Potrošnja vode u razdoblju od 01.01.2021. do 31.12.2021. godine je u kućanstvima 3.537.383 m³/godišnje te u industriji i ustanovama 1.111.684 m³/godišnje. Prosječna potrošnja vode po kućanstvu je 94 m3/godišnje, po stanovniku 40 m3/godišnje ili mjesečno 3 m3/mj.

Članak 3.

Vodoopskrba Međimurja je prema usvojenoj koncepciji tehničkog rješenja podijeljena na četiri vodoopskrbe zone, a temelji se na principu crpljenja podzemne vode iz zdenaca. Kao što je ranije gore navedeno, tri vodoopskrbne zone opskrbljuju se iz 6 zdenaca vodocrpilišta Nedelišće (zone I. II. i III.), a četvrta iz tri zdenca vodocrpilišta Prelog (zona IV.). Vodoopskrbnu zonu I. opskrbljuju zdenci Z-3, Z-4, Z-5 i Z-6 i u toj zoni se nalazi i vodospremnik Čakovec, dok vodoopskrbnu zonu II. i III. opskrbljuju zdenci Z-1 i Z-2 i u tom dijelu sustava su vodospremnici Lopatinec, Mohokos i Zebanec, a u 2012. u pogon je pušten vodotoranj Sveti Urban te 2014. vodospremnici Dragoslavec i Železna Gora što je uvelike povećalo sigurnost i kvalitetu vodoopskrbe Gornjeg dijela Međimurja. Za povećanje tlaka u vodoopskrbnoj zoni II. i III. izgrađene su hidrostanice Mohokos, Banfi, Selniščak, Robadje i Gradiščak te precrpne stanice Sveti Urban i Lopatinec.20 20 U odnosu na broj stanovnika prema Popisu stanovništva iz 2011. godine. 3.2.2.2. odvodnja otpadnih voda Javna odvodnja je djelatnost skupljanja komunalnih otpadnih voda, njihova pročišćavanja i ispuštanja u prirodni prijamnik putem građevina za javnu odvodnju te upravljanje tim građevinama, u skladu sa Zakonom o vodnim uslugama. Javna odvodnja je i djelatnost pražnjenja i odvoza komunalnih otpadnih voda iz individualnih sustava odvodnje, što uključuje i pražnjenje i odvoz mulja iz malih sanitarnih uređaja.21 Međimurske vode d.o.o. Čakovec obavljaju uslugu javne odvodnje na uslužnom području Međimurske županije, kao javnu službu, od interesa za jedinice lokalne samouprave odnosno za Republiku Hrvatsku.

Članak 3.

Sustav javne odvodnje je tehnički i tehnološki povezani skup građevina za javnu odvodnju od priključka korisnika vodne usluge do krajnje točke ispuštanja. Aglomeracija je područje na kojem su stanovništvo i/ili gospodarske djelatnosti dovoljno koncentrirani da se komunalne otpadne vode mogu prikupljati i odvoditi do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda ili do krajnje točke ispuštanja. Na uslužnom području Međimurske županije predviđeno je 7 aglomeracija veličine veće od 2000 ES (ekvivalent stanovnika): - aglomeracija Čakovec - aglomeracija Novo Selo na Dravi - aglomeracija Podturen - aglomeracija Donji Kraljevec - aglomeracija Mursko Središće - aglomeracija Donja Dubrava i - aglomeracija Podbrest. Aglomeracije Čakovec i Novo Selo na Dravi su u cijelosti izgrađene, a aglomeracije Donja Dubrava i Mursko Središće su u izgradnji. Aglomeracije Podturen, Podbrest i Donji Kraljevec su djelomično izgrađene, te je u narednom periodu (od 2023. – 2026.) planirana njihova dogradnja i rekonstrukcija, a što uključuje i rekonstrukciju uređaja za pročišćavanje u Podturnu i Donjem Kraljevcu, odnosno izgradnju uređaja za pročišćavanje u Podbrestu. Prema podacima na dan 31.12.2020. godine ukupna dužina izgrađene kanalizacijske mreže na cjelokupnom području Međimurja iznosi cca. 414 km, te 95 precrpnih stanica. Javna odvodnja pruža se u ukupno 47 naselja Međimurske županije i ukupan broj priključaka domaćinstava i gospodarstva je cca. 20000 i postotak priključenosti u naseljima gdje je izvedena kanalizacijska mreža iznosi 70%.

Članak 3.

21 Međimurske vode: https://medjimurske-vode.hr/odvodnjaotpadnih-voda/ 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4125 Otpadne vode pročišćavaju se na uređajima za pročišćavanje otpadnih voda u Čakovcu, Podturnu, Donjem Kraljevcu i Novom Selu na Dravi, dok su uređaji za pročišćavanje otpadnih voda u Murskom Središću i Donjoj Dubravi trenutno u postupku izgradnje. Uređaj za pročišćavanje Podbrest je predviđen za izgradnju kao sastavni dio planirane aglomeracije Podbrest. Međimurske vode upravljaju s cca. 95 precrpnih stanica odvodnje koje su uključivane u nadzorno-upravljački sustav nakon izgradnje svakog pojedinog zasebnog kanalizacijskog sustava. Danas su sve precrpne stanice opremljene najnovijim PLC tehnologijama upravljanja pumpi i komunikacijskonadzornom opremom. Tokom 2018. g. uveden je nadzorno upravljački sustava odvodnje temeljen na najnovijim web tehnologijama (mySCADA). Do kraja 2019. godine obnovljene su sve stare stanice i uklopljene u jedinstveni nadzorno upravljački sustav odvodnje. Stanice odvodnje povezane su na nadzorno upravljački sustav putem 3G i 4G javne mreže, te se podaci razmjenjuju s nadzornim sustavom u svakom trenutku. Aglomeracija Čakovec Sustav odvodnje otpadnih voda aglomeracije Čakovec većim dijelom je mješovitog tipa (grad Čakovec, te naselja Savska Ves, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, Strahoninec i Nedelišće) što znači da se komunalne otpadne vode gospodarstva i kućanstava, tehnološke otpadne vode gospodarstva te oborinske otpadne vode s površina prometnica i ostalih slivničkih površina, odvode zajedničkim kanalizacijskim cijevnim sustavom na pročistač otpadnih voda u Čakovcu. Ostatak naselja aglomeracije Čakovec s izgrađenim sustavom odvodnje (Novo Selo Rok, Krištanovec, Ivanovec, Pribislavec, Knezovec, Dunjkovec, Pretetinec, Trnovec, Macinec, Črečan, Parag, Slakovec, G. Hrašćan, G. Kuršanec, Pušćine, Brezje, Lopatinec, Slemenice, Žiškovec, Zasadbreg, dio Vučetinca i dio Pleškovca) ima izgrađen sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda, a pojedina naselja imaju izgrađen i zasebni sustav za odvodnju oborinskih otpadnih voda.

Članak 3.

Otpadne vode se pročišćavaju na centralnom uređaju za pročišćavanje smještenom istočno od Čakovca, kapaciteta 75000 ES. Ostale aglomeracije Osim aglomeracije Čakovec Međimurske vode upravljaju i sustavima odvodnje na području aglomeracija Donji Kraljevec, Novo Selo na Dravi i Podturen čije se komunalne otpadne vode gospodarstva i kućanstava, kao i tehnološke otpadne vode gospodarstva odvode do pripadajućih pročistača otpadnih voda u Donjem Kraljevcu, Novom Selu na Dravi i Podturnu. Aglomeracija Donji Kraljevec Aglomeracija Donji Kraljevec obuhvaća naselja Hodošan, Palinovec, Donji Hrašćan, Donji Pustakovec, Sv. Juraj u Trnju, Čehovec i Donji Kraljevec. U naselju Donji Kraljevec postojeći sustav je mješovitog tipa, a u ostalim naseljima je izgrađen razdjelni sustav odvodnje. Sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda ukupne je dužine 41 kilometar sa 11 prepumpnih stanica. U tijeku je priprema EU projekta aglomeracije Donji Kraljevec kojim će biti obuhvaćena rekonstrukcija i sanacija postojećeg sustava odvodnje u naselju Donji Kraljevec i izgradnja sustava odvodnje u naselju Goričan, te rekonstrukcija i dogradnja uređaja za pročišćavanje u Donjem Kraljevcu (povećanje kapaciteta s sadašnjih 4500 ES na planiranih 9000 ES). Aglomeracija Novo Selo na Dravi U fazi izgradnje su sustavi odvodnje otpadnih voda: - aglomeracija Donja Dubrava i - Mursko Središće. Aglomeracija Donja Dubrava obuhvaća dio naselja Grada Preloga (Cirkovljan, Hemuševec, Draškovec, Oporovec, Čukovec), te naselje Kotoriba, kao i naselja Općine Sveta Marija (Donji Mihaljevec i Sveta Marija), naselje Donji Vidovec i naselje Donja Dubrava. Centralni uređaj za pročišćavanje aglomeracije Donja Dubrava je u izgradnji sjeverno od naselja Donja Dubrava, kapaciteta 13000 ES (ekvivalent stanovnika).

Članak 3.

Aglomeracija Mursko Središće obuhvaća područje Grada Mursko Središće, te naselja ili dijela naselja Općine Sveti Martin na Muri, Selnica i Vratišinec: Selnica, Peklenica, Vratišinec, Gornji Kraljevec, Sveti Martin na Muri, Hlapičina, Marof, Žabnik, Vrhovljan, Brezovec, Jurovec, Lapšina i Čestijanec. Centralni uređaj za pročišćavanje je u izgradnji u istočnom dijelu naselja Mursko Središće, kapaciteta 12000 ES (ekvivalent stanovnika). Još je predviđena gradnja sustava odvodnje aglomeracije Podbrest, a kojim će biti obuhvaćena naselja Općine Orehovica, te naselje Sveti Križ (Općina Mala Subotica), kao i naselja s područja Grada Preloga (Prelog i Otok). Za potrebe pročišćavanja otpadnih voda ove aglomeracije predviđena je izgradnja uređaja za pročišćavanje u Podbrestu, kapaciteta 10000 ES (ekvivalent stanovnika). Aglomeracija Podturen Odvodnim sustavom aglomeracije Podturen predviđeno je obuhvatiti sva naselja Općine Podturen, Općine Dekanovec, Općine Domašinec i Općine Belica, te djelomično naselja Općine Mala Subotica (Mala Subotica, Palovec, Strelec i Držimurec, odnosno Općine Vratišinec (zaseok Remis) i Grada Mursko Središće (naselje Križovec). Zasad je izgrađen sustav odvodnje samo u naselju Podturen dužine 9 km s 1 precrpnom stanicom. Sustav odvodnje naselja Podturen izgrađen je za prihvat sanitarnih otpadnih voda s odvođenjem otpadnih voda do uređaja za pročišćavanje u Podturnu. U tijeku je priprema EU projekta aglomeracije Podturen kojim će biti obuhvaćena izgradnja sustava odvodnje u svim naseljima aglomeracije, te rekonstrukcija i dogradnja uređaja za pročišćavanje u Podturnu (povećanje kapaciteta s sadašnjih 5900 ES na planiranih 17600 ES).

Članak 3.

3.2.2.3. Vodocrpilište Danas vodocrpilište Nedelišće koristi 6 zdenaca i ima kapacitet 600 l/s, dok maksimalna količina crpljenja ni u sušnom ljetnom razdoblju ne prelazi 335 l/s. Zdenac Z-1 zahvaća vodu iz gornjeg vodonosnog sloja, a svi ostali zdenci zahvaćaju vodu iz donjeg vodonosnog sloja.22 Odlukom o zaštiti izvorišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 8/14) se u cilju osiguranja zaštite izvorišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija od onečišćenja ili drugih utjecaja koji mogu nepovoljno utjecati na zdravstvenu ispravnost vode ili njezinu izdašnost, utvrđuju zone sanitarne zaštite izvorišta i propisuju mjere zaštite i 22 Međimurske vode: https://medjimurske-vode.hr/ vodocrpilista/ Stranica 4126 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. sanacije izvorišta, sanitarni i drugi uvjeti održavanja i druge zaštitne mjere. Vodocrpilište Prelog koristi 3 zdenca, dva su kapaciteta 100 l/s, dok je treći zdenac kapaciteta 65 l/s, a u tom dijelu sustava je i vodotoranj Prelog kapaciteta 350 kubičnih metara. Zdenac Z 1 u pogonu je od 1988., zdenac Z 2 je na vodoopskrbni sustav priključen 2012. godine, a zdenac Z 3 je na vodoopskrbni sustav priključen 2017. godine. Zdenac Z 1 zahvaća vodu iz gornjeg (prvog) vodonosnog sloja, dok zdenci Z 2 i Z 3 zahvaćaju vodu iz donjeg (drugog) vodonosnog sloja. Vodoopskrbne zone su međusobno spojene magistralnim cjevovodima i vodocrpilište Nedelišće može u slučaju potrebe opskrbljivati IV. vodoopskrbnu zonu, dok vodocrpilište Prelog služi samo za potrebe IV. vodoopskrbne zone.

Članak 3.

Vodocrpilište Nedelišće podmiruje gotovo 80 posto potreba za vodom za javnu vodoopskrbu, a preostale potrebe namiruje vodocrpilište Prelog. Iz vodocrpilišta Nedelišće 2021. iscrpljeno je 4 845 851 kubičnih metara vode za ljudsku potrošnju, prosječne dnevne zahvaćene količine vode s vodocrpilišta Nedelišće iznosile su 13 276 kubičnih metara. Iz vodocrpilišta Prelog u 2021. iscrpljeno je 1 175 416 kubičnih metara vode za ljudsku potrošnju, dok su prosječne dnevne zahvaćene količine vode sa vodocrpilišta Prelog iznosile 3 220 kubičnih metara. Zbog dobre kvalitete vode, voda se bez obrade osim preventivnog dezinficiranja plinovitim klorom, upušta u vodoopskrbni sustav ukupne duljine 1121 km koji opskrbljuje svih 131 naselje Međimurske županije. 3.2.2.4. Kvaliteta vode za ljudsku potrošnju U sljedećim tablicama dani su podaci o praćenju zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u Međimurskoj županiji u razdoblju od 2017. do 2019. godine.23 Znatan broj uzoraka neprerađene vode iz izvorišta ne odgovara propisanim maksimalno dopuštenim koncentracijama. Uzrok tome je dominantno mikrobiološko onečišćenje24. Stoga se u potrebnom obuhvatu provodi dezinfekcija te rezultati analiza vode za ljudsku potrošnju iz razvodne mreže pokazuju vrlo mali broj neispravnih uzoraka vode za opskrbu stanovništva. Tablica 3.2-2. Rezultati praćenja izvorišta vode za piće – neprerađena voda Izvorišta vode za piće - neprerađena voda Godina Broj Neispravnih Broj uzetih neispravnih uzoraka uzoraka uzoraka % 2017. 9 0 0,0% 2018. 9 0 0,0% 23 Podaci za 2020. godinu su u obradi.

Članak 3.

24 Izvor: HZJZ: Izvještaji o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u Republici Hrvatskoj za 2017. 2018. i 2019.. godinu. Mikrobiološki parametri zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju su: Escherichia coli, enterokoki, Clostridium perfringens (uključujući spore), Pseudomonas aeruginosa i enterovirusi. Maksimalno dopuštene koncentracije u razdoblju 2017.-2019. godina određene su Pravilnikom o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju („Narodne novine“ 125/17., 39/20). 2019. 9 0 0,0% Izvor: HZJZ: Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopisi, Izvještaji o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u Republici Hrvatskoj za 2017. 2018. i 2019. godinu. Tablica 3.2-3. Rezultati praćenja voda za ljudsku potrošnju iz razvodne mreže Javna vodoopskrba Broj Neispravnih Godina Broj uzetih neispravnih uzoraka uzoraka uzoraka % 2017. 62 0 0,0 2018. 62 0 0,0 2019. 61 0 0,0 Izvor: HZJZ: Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopisi, Izvještaji o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u Republici Hrvatskoj za 2017. 2018. i 2019. godinu. Pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost u obvezi su imati vodopravnu dozvolu za ispuštanje otpadnih voda prema odredbama Zakona o vodama ili okolišnu dozvolu prema Zakonu o zaštiti okoliša i Uredbi o okolišnoj dozvoli (“Narodne novine” broj 8/14.), kojom im se propisuje redovito uzorkovanje i ispitivanje sastava otpadnih voda iz njihovih djelatnosti i vođenje očevidnika. Podatci o emisijama onečišćujućih tvari u vodama godišnje se dostavljaju u ROO Međimurske županije.

Članak 3.

3.2.2.5. Stanje vodnih tijela Analiza stanja vodnih tijela na području Međimurske županije izrađena je na temelju podataka o Stanju vodnih tijela prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021. koji su dostavljeni od Hrvatskih voda putem Zahtjeva za pristup informacijama (Klasifikacijska oznaka: 008-01/22-01/0000143, Urudžbeni broj: 383-22-1, Zahtjev od 21.02.2022.). Površinske vode Prostor Međimurja sa sjevera i juga omeđuju rijeke Mura i Drava, koje mu daju prirodna i zemljopisna obilježja, određuju sam naziv, oblik, reljef i prirodne karakteristike. Slika 3.2-1. Položaj površinskih vodnih tijela na području Međimurske županije (Izvor: Plan upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021.) 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4127 Prema Uredbi o standardu kakvoće voda („Narodne novine“, broj 96/19.), stanje tijela površinske vode određuje se na temelju ekološkog ili kemijskog stanja toga tijela, ovisno o tome koje je lošije. Stanje tijela površinske vode je dobro, ako ima vrlo dobro ili dobro ekološko i dobro kemijsko stanje. Tijelo površinske vode nije u dobrom stanju, ako ima umjereno, loše ili vrlo loše ekološko stanje i/ili nije postignuto dobro kemijsko stanje. Pritom se ekološko stanje površinske vode određuje na temelju rezultata monitoringa bioloških elemenata kakvoće te hidromorfoloških, osnovnih fizikalno-kemijskih elemenata koji prate biološke elemente. Kemijsko stanje tijela površinske vode određuje se na temelju rezultata monitoringa pokazatelja kemijskog stanja (Prilog 5.A Uredbe).

Članak 3.

Na području Međimurske županije nalazi se 42 vodna tijela površinske vode. U sljedećoj tablici dan je pregled stanja površinskih vodnih tijela. Karakteristike i stanja vodnih tijela prema Planu upravljanja vodnim područjima za razdoblje 2016. - 2021.1.25 25 Planu upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021. koji su dostavljeni od Hrvatskih voda putem Zahtjeva za pristup informacijama (Klasifikacijska oznaka: 008-01/22- 01/0000143, Urudžbeni broj: 383-22-1, Zahtjev od 21.02.2022.). Tablica 3.2-4. Stanje vodnih tijela na području zahvata (Izvor: Hrvatske vode, Zahtjev za pristup informacijama, veljača 2022.) Šifra vodnog tijela Naziv vodnog tijela Ekotip CDRI0002_019 Drava 5B CDRN0002_018 Drava 5B CDRN0002_017 Drava 5B CDRN0002_016 Drava 5B CDRN0002_015 Drava 5B CDRN0002_014 Drava 5B CDRN0002_013 Drava 5B CDRI0003_003 Mura 5B CDRI0003_002 Mura 5B CDRI0003_001 Mura 5B CDRI0007_001 Krka 4 CDRI0032_001 Ščavnica 4 CDRN0041_002 Trnava Murska 3B CDRN0041_001 Trnava Murska 3B CDRN0075_001 Bistrec-Rakovnica 3B CDRN0087_001 Drava 5B CDRN0117_002 Drava 5B CDRN0117_001 Drava 5B CDRN0123_001 L. drenažni kanal akumulacije.HED 5B CDRN0132_002 Lateralni kanal 2A CDRN0132_001 Lateralni kanal 2A CDRN0137_001 Drava 5B CDRI0142_001 Trnava Dravska 2A CDRN0144_001 Bošćak 3A CDRN0151_001 Gorenjak 2A CDRN0156_001 Melačka 3B CDRN0158_001 Obodni kanal HE Dubrava 5B CDRN0166_001 Ivanovec kanal 2A CDRN0167_001 Sratka 3B CDRN0171_001 Mura 3A CDRN0178_002 Gornji potok 2B CDRN0178_001 Gornji p. 2A CDRN0206_001 Mura 2A CDRN0223_001 Muršćak 3A CDRN0225_001 Korenatica 3B CDRN0241_001 Hrebec 2A CDRI0245_001 Jalšovečki potok 2B CDRN0258_001 Kotoribski kanal 2A Kemijsko stanje Ekološko stanje Ukupno stanje dobro dobro dobro umjereno umjereno umjereno dobro loše loše dobro dobro dobro dobro dobro dobro dobro dobro dobro dobro umjereno umjereno dobro dobro dobro dobro umjereno umjereno dobro dobro dobro dobro dobro dobro dobro dobro dobro nije dobro vrlo loše vrlo loše nije dobro vrlo loše vrlo loše dobro umjereno umjereno dobro dobro dobro dobro dobro dobro dobro dobro dobro dobro umjereno umjereno dobro umjereno umjereno dobro umjereno umjereno dobro dobro dobro dobro umjereno umjereno dobro umjereno umjereno dobro umjereno umjereno nije dobro umjereno umjereno dobro umjereno umjereno dobro umjereno umjereno dobro umjereno umjereno dobro umjereno umjereno dobro umjereno umjereno dobro umjereno umjereno dobro umjereno umjereno dobro umjereno umjereno dobro dobro dobro dobro umjereno umjereno dobro loše loše dobro umjereno umjereno Stranica 4128 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022.

Članak 3.

Šifra vodnog tijela Naziv vodnog tijela Ekotip CDRN0260_001 Dragoslavec 2A CDRN0271_001 Mura 2A CDRN0291_001 Gradiščak 2A CDRN0292_001 Stara Mura 2A Podzemne vode Na području Međimurja u aluvijalnim riječnim dolinama prisutan je opći trend sniženja razina podzemnih voda. Izgrađeni akumulacijski bazeni prihranjuju podzemne vode neposrednog zaobalja i zaustavljaju, odnosno smanjuju zabilježene trendove sniženja njihovih razina. U području utjecaja odvodnih kanala koji drenažno djeluju na zaobalne vode njihove su razine spuštene i ustaljene s tendencijom laganog porasta. Pored navedenog na stanje podzemnih voda djeluje čitav niz drugih faktora, a to su: zahvati podzemnih voda – vodoopskrba, vodnogospodarski objekti zaštite od štetnog djelovanja voda (retencije, akumulacije, regulacije i dr.) te drugi zahvati na slivu. Na području Međimurske županije nalaze se tri grupirana tijela podzemne vode koja su prikazana na sljedećoj slici: - CDGI_18 – MEĐIMURJE - CDGI_19 – VARAŽDINSKO PODRUČJE - CSGI_21 – LEGRAD - SLATINA Slika 3.2-2. Položaj podzemnih vodnih tijela na području Međimurske županije (Izvor: Plan upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021.) Kemijsko stanje Ekološko stanje Ukupno stanje dobro umjereno umjereno dobro umjereno umjereno dobro umjereno umjereno dobro dobro dobro Karakteristike ovih grupiranih tijela podzemne vode nalaze se u sljedećim tablicama prema Planu upravljanja vodnim područjima za razdoblje 2016. - 2021. Tablica 3.2-5. Stanje tijela podzemne vode CDGI_18 – MEĐIMURJE (Izvor: Plan upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021.)

Članak 3.

Stanje Procjena stanja Kemijsko stanje dobro Količinsko stanje dobro Ukupno stanje dobro Tablica 3.2-6. Stanje tijela podzemne vode CDGI_19 – VARAŽDINSKO PODRUČJE (Izvor: Plan upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021.) Stanje Procjena stanja Kemijsko stanje loše Količinsko stanje dobro Ukupno stanje loše Tablica 3.2-7. Stanje tijela podzemne vode CSGI_21 – LEGRAD - SLATINA (Izvor: Plan upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021.) Stanje Procjena stanja Kemijsko stanje dobro Količinsko stanje dobro Ukupno stanje dobro Prema Planu upravljanja vodnim područjima za razdoblje 2016.-2021., dva grupirana tijela podzemne vode (CDGI_18 – MEĐIMURJE i CSGI_21 – LEGRAD - SLATINA) nalaze se u dobrom ukupnom stanju. Grupirano tijelo podzemne vode CDGI_19 – VARAŽDINSKO PODRUČJE se nalazi u lošem kemijskom stanju te je ukupno stanje procijenjeno kao loše (Tablica 3.2-8, Tablica 3.2-9, Tablica 3.2-10). Tablica 3.2-8. Kemijsko stanje tijela podzemne vode u panonskom dijelu RH Test Ocjena Test Prodor opće kakvoće slane vode Kod TPV Naziv TPV Stanje Razina Stanje pouzdanosti Testovi se provode (DA/NE) CDGI_18 Međimurje DA dobro niska dobro niska Test Ukupna DWPA test Površinska Test GDE ocjena stanja voda Razina StanjeRazina Stanje Razina StanjeRazina StanjeRazina pouzdanosti pouzdanosti pouzdanosti pouzdanosti pouzdanosti dobro niska dobro niska dobro niska dobro niska 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4129 Test Ocjena Test Prodor opće kakvoće slane vode Kod TPV Naziv TPV Stanje Razina Stanje pouzdanosti Testovi se provode (DA/NE)

Članak 3.

Varaždinsko CDGI_19 DA loše niska dobro niska područje Legrad - CDGI_21 DA dobro niska ** ** Slatina * test nije proveden radi nedostatka podataka ** Test Ukupna DWPA test Površinska Test GDE ocjena stanja voda Razina StanjeRazina Stanje Razina StanjeRazina StanjeRazina pouzdanosti pouzdanosti pouzdanosti pouzdanosti pouzdanosti dobro niska dobro niska dobro niska loše niska dobro niska dobro visoka dobro niska dobro niska test nije proveden radi nemogućnosti provedbe procjene trenda *** test se ne provodi jer ne postoji evidentirani utjecaj crpljenja podzemne vode **** test se ne provodi jer se radi o neproduktivnim vodonosnicima Tablica 3.2-9. Količinsko stanje tijela podzemne vode u panonskom dijelu RH Test Količinsko stanje Prodor slane Količinsko vode ili drugih Test Površinska Test vodne bilance prodora loše Kod tijela Naziv tijela kakvoće podzemnih podzemnih voda voda Stanje Stanje Pouzdanost CDGI_18 Međimurje dobro visoka dobro Varaždinsko CDGI_19 dobro visoka dobro područje CDGI_21 Legrad - Slatina dobro visoka ** Test GDE stanje ukupno voda Stanje Stanje Stanje Pouzdanost Pouzdanost Pouzdanost Pouzdanost niska dobro visoka dobro visoka dobro niska niska dobro visoka dobro visoka dobro niska ** dobro visoka dobro visoka dobro visoka U sljedećoj tablici dana je ocjena količinskog stanja - obnovljive zalihe i zahvaćene količine za sva tri grupirana tijela podzemne vode. Tablica 3.2-10. Ocjena količinskog stanja - obnovljive zalihe i zahvaćene količine Kod tijela podzemnih Naziv tijela podzemnih voda voda CDGI_18 Međimurje CDGI_19 Varaždinsko područje CDGI_21 Legrad - Slatina Zahvaćene količine Obnovljive zalihe Zahvaćene kao postotak (m3/god) količine (m3/god)

Članak 3.

obnovljivih zaliha (%) 1,13*108 6,39*106 5,65 8,80*107 1.06*107 12,05 3,62*108 8.83*106 2,45 Stranica 4130 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. Zone sanitarne zaštite U nastavku su prikazane zone sanitarne zaštite za područje Međimurske županije prema podacima o Stanju vodnih tijela prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021.). Slika 3.2-3. Zone sanitarne zaštite na području Međimurske županije (Izvor: Plan upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021.) Važna mjera zaštite vode za ljudsku potrošnju su zone sanitarne zaštite izvorišta vode. Zbog toga se oko vodocrpilišta javne vodoopskrbe nužno uspostavljaju zone sanitarne zaštite izvorišta unutar kojih vjerojatnost prodora onečišćenja u podzemlje treba svesti na minimum. Vodocrpilišta Nedelišće i Prelog imaju utvrđene tri zaštitne zone izvorišta. Skupština Međimurske županije je na 8. sjednici, održanoj 10.07.2014. godine donijela odluku o zaštiti izvorišta Nedelišće i Prelog. Za izvorište Nedelišće prva zone sanitarne zaštite iznosi 48,00 hektara, zona je ograđena i u vlasništvu Međimurskih voda d.o.o. U I. zoni u potpunosti se provode mjere zaštite, te osim propisanih mjera zaštite Međimurske vode d.o.o. provode i niz drugih mjera kvalitete, zaštite okoliša i sigurnosti vodoopskrbe utvrđenih uvedenim certificiranim sustavima ISO 9001, HACCP i ISO 22301. Međimurske vode d.o.o. prva je tvrtka u komunalnom gospodarstvu u Republici Hrvatskoj koja je uvela sve navedene certificirane sustave. Naravno da certificirani sustavi dodatno obvezuju Međimurske vode na niz aktivnosti, pogotovo u I. zoni sanitarne zaštite izvorišta, kako bi se poštivale sve mjere zaštite i mogući rizici sveli na najmanju moguću mjeru. U 2016. unutar I. zone sanitarne zaštite vodocrpilišta Nedelišće izveden je nasip za obranu od poplave u dužini 2 km prosječne visine 80 cm. Uže vodozaštitno područje (II. zona sanitarne zaštite) na terenu je vidljivo označena pločama s utisnutim natpisom “Naziv izvorišta, II.

Članak 3.

vodozaštitna zona – Zona strogog ograničenja i nadzora” i iznosi 380 hektara. Radi se o poljoprivrednim površinama. Treće zona sanitarne zaštite obuhvaća područje izvan granice II. Zone, a prostire se do granice izračunatog područja napajanja i iznosi 3 276 hektara. Za izvorište Prelog prva zona sanitarne zaštite iznosi 20 hektara, ograđena je i u vlasništvu Međimurskih voda d.o.o. u toj zoni sanitarne zaštite u potpunosti se poštuju sve propisane mjere zaštite i uvedeni ISO sustavi. Uže vodozaštitno područje (II. zona sanitarne zaštite) na terenu je vidljivo označena pločama s utisnutim natpisom “Naziv izvorišta, II. vodozaštitna zona – Zona strogog ograničenja i nadzora” i iznosi 125 hektara. Radi se o poljoprivrednim površinama. Treće zona sanitarne zaštite obuhvaća područje izvan granice II. Zone, a prostire se do granice izračunatog područja napajanja i iznosi 8 170 hektara.26 Poplave Člankom 124. Zakona o vodama („Narodne novine“ broj 66/19., 84/21.), definirana je obaveza Hrvatskih voda da izrade i stave javnosti na raspolaganje Prethodnu procjenu rizika od poplava. Dva obavezna elementa Prethodne procjene rizika od poplava i njenih nadopuna su: - opis poplava koje su se dogodile u prošlosti i koje su imale velike štetne učinke na zdravlje ljudi, okoliš, kulturnu baštinu i gospodarsku aktivnost i za koje je vjerojatnost sličnih budućih događaja i dalje relevantna, uključujući opis prostora koji su obuhvaćale i puteva otjecanja poplavnih voda te procjenu štetnih učinaka koje su prouzročile - opis većih poplava u prošlosti, kada je moguće predvidjeti da bi slični događaji u budućnosti mogli imati velike štetne posljedice.

Članak 3.

Kako bi se ispunili svi zahtjevi te pružila što relevantnija informacija o poplavnim događajima, Registar poplavnih događaja se trajno i kontinuirano unapređuje, nadopunjava novim informacijama, korigiraju se uočene greške te se prema potrebi generiraju izvješća. Slika 3.2-4. Položaj područja potencijalno značajnih rizika od poplava na području Međimurske županije Karte opasnosti od poplava izrađene su za sva područja gdje postoje ili bi se vjerojatno mogli pojaviti potencijalno značajni rizici od poplava. Analiza opasnosti od poplava obuhvaća tri scenarija plavljenja: - velike vjerojatnosti (VV) pojavljivanja, - srednje vjerojatnosti (SV) pojavljivanja (povratno razdoblje 100 godina), - male vjerojatnosti (MV) pojavljivanja uključujući akcidentne poplave uzrokovane rušenjem nasipa na većim vodotocima ili rušenjem visokih brana (umjetne poplave). 26 Međimurske vode: https://medjimurske-vode.hr/ vodocrpilista/ 14. listopada 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 16 - Stranica 4131 Karte rizika od poplava prikazuju potencijalne štetne posljedice na područjima za koja su prethodno izrađene karte opasnosti od poplava za analizirane scenarije (poplave velike, srednje i male vjerojatnosti pojavljivanja) uzimajući u obzir: indikativni broj potencijalno ugroženog stanovništva, vrstu gospodarskih aktivnosti koje su potencijalno ugrožene na području, postrojenja i uređaje koji mogu prouzročiti akcidentna onečišćenja u slučaju poplave i potencijalno utjecati na zaštićena područja te druge informacije.

Članak 3.

Područje velike vjerojatnosti pojavljivanja poplava većinom se nalazi uz rijeku Muru i manjim dijelom Dravu. Područje male vjerojatnosti pojavljivanja poplava nalazi se sjeverno od akumulacija HE Čakovec i HE Dubrava te na području između dviju rijeka prema njihovu ušću. Veći dio Međimurske županije ne nalazi se na području pojavljivanja poplava (Slika 3.2-5.) Slika 3.2-5. Obuhvat i dubine vode poplavnih scenarija male, srednje i velike vjerojatnosti prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021. 3.2.3. ostvarenje ciljeva i provedba mjera Sukladno propisima na snazi u izvještajnom razdoblju od 2017. do 2021. godine, dokumenti vodnog gospodarstva se izrađuju na državnoj razini i izrađuju ih Hrvatske vode. Zakon o vodama uređuje provedbu planskih dokumenata upravljanja vodama - strategije upravljanja vodama, planova upravljanja vodama i višegodišnjih programa gradnje na nižim razinama na način da su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne ishoditi zahtjeve Hrvatskih voda za izradu dokumenata prostornog uređenja i mišljenje o poštivanju tih zahtjeva u odnosu na usklađenost tih dokumenata s planskim dokumentima upravljanja vodama. Nadzor nad stanjem površinskih i podzemnih voda provodi se sustavnim praćenjem stanja voda. Sukladno propisima na snazi u izvještajnom razdoblju od 2017. do 2021. godine, Hrvatske vode provode monitoring i nadležne su za tumačenja rezultata monitoringa. Dostupni podaci mogu se dobiti na zahtjev. Nakon donošenja Plana upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. Hrvatske vode nisu izrađivale izvješća o stanju površinskih i podzemnih voda na ranije uobičajeni način na godišnjoj razini.

Članak 3.

Nadalje, sukladno propisima, praćenje zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju provodi se na nacionalnoj razini prema godišnjim planovima monitoringa koje ministar nadležan za zdravstvo donosi na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Plan monitoringa provode zavodi za javno zdravstvo županija prema mjesnoj nadležnosti i financijskim sredstvima koja za tu svrhu osiguravaju u proračunima jedinica regionalne (područne) samouprave. U fazi izgradnje su sustavi odvodnje otpadnih voda aglomeracija Donja Dubrava i Mursko Središće. Odlukom o zaštiti izvorišta Nedelišće, Prelog i Sveta Marija (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 8/14) utvrđena je obaveza izrade Programa za provođenje mjera zaštite i sanacije u zonama izvorišta (u daljnjem tekstu: Program), kao podloge sustavne izgradnje i sanacije zatečenog stanja u zonama. Mjere zaštite i sanacije izvorišta propisuju se radi sprječavanja nepovoljnog djelovanja na njihovu izdašnost i zdravstvenu ispravnost vode za piće. Provođenje mjera zaštite i sanacije u zonama izvorišta od javnog je interesa i ima prioritet u odnosu na druge mjere i radnje pravnih i fizičkih osoba na području zona zaštite. 2016. godine donesena je Odluka o donošenju Programa za provođenje mjera zaštite i sanacije izvorišta na području Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije“ br. 10/16). 3.3. ZRAK 3.3.1. Zakonska regulativa Zaštita zraka uređena je krovnim zakonima: Zakonom o zaštiti okoliša („Narodne novine“, broj 80/13., 153/13., 78/15., 12/18. i 118/18.) i Zakonom o zaštiti zraka („Narodne novine“, broj 127/19, 57/22) te nizom provedbenih propisa donesenih na temelju tih zakona. Tijekom izvještajnog razdoblja došlo je do izmjene pravnog okvira kojim je uređena zaštita zraka, dijelom zbog usklađenja s pravnom stečevinom Europske unije, a dijelom i zbog potrebe za reorganiziranijom zakonodavnog okvira s obzirom na obuhvat tematskih cjelina. U prve tri godine izvještajnog razdoblja na snazi je bio Zakon o zaštiti zraka („Narodne novine“ broj 130/11., 47/14., 61/17. i 118/18.)

Članak 3.

koji je uz zaštitu zraka obuhvaćao i zaštitu ozonskog sloja, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama. Zatim su 1. siječnja 2020. na snagu stupili Zakon o zaštiti zraka („Narodne novine“ broj 127/19, 57/22) kojim je regulirano samo područje zaštite zraka i Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja („Narodne novine“, broj 127/19.) kojim je regulirano pitanje zaštite ozonskog sloja, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba klimatskim promjenama. Provedbeni propisi doneseni na temelju krovnog zakona zaštite zraka uređuju praćenje, procjenjivanje i izvješćivanje o kvaliteti zraka, sprječavanje i smanjivanje onečišćenosti zraka, granične vrijednosti emisija onečišćujućih tvari iz nepokretnih izvora, praćenje emisija onečišćujućih tvari i dr. U nastavku su navedeni samo neki od propisa značajnijih u pogledu ocjene pritisaka i stanja odnosno emisija u zrak i stanja kvalitete zraka. Stranica 4132 - Broj 16 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 14. listopada 2022. Tijekom izvještajnog razdoblja, praćenje i ocjenjivanje kvalitete zraka bilo je propisano Uredbom o razinama onečišćujućih tvari u zraku i Pravilnikom o praćenju kvalitete zraka. Na početku izvještajnog razdoblja na snazi je bila Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku („Narodne novine“ broj 117/12., 84/17.), a koja je prestala važiti stupanjem na snagu Uredbe o razinama onečišćujućih tvari u zraku („Narodne novine“ broj 77/20.). Na početku izvještajnog razdoblja na snazi je bio Pravilnik o praćenju kvalitete zraka („Narodne novine“ broj 3/13.) kojeg je tijekom 2017. godine zamijenio Pravilnik o praćenju kvalitete zraka („Narodne novine“ broj 79/17.), a u zadnjoj godini izvještajnog razdoblja na snagu je stupio danas važeći Pravilnik o praćenju kvalitete zraka („Narodne novine“ broj 72/20.).

Ostali akti u ovom izdanju (88)