Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja grada Mursko Središće (pročišćeni tekst)

2. Na temelju članka 48. Statuta Grada Mursko Središće („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 06/2021) Komisija za statut, poslovnik i normativnu djelatnost na sjednici održanoj dana 18. lipnja 2022. godine, utvrdila je pročišćeni tekst Odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja grada Mursko Središće koji sadrži: Odluku o donošenju Urbanističkog plana uređenja grada Mursko Središće („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 2/07), Odluku o donošenju I. izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja grada Mursko Središće – ciljana izmjena dijela namjene površine uz Poljsku ulicu („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 3/12), Odluku o donošenju II. izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja grada Mursko Središće („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 1/16), Odluku o donošenju III. izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja grada Mursko Središće („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 14/16) i Odluku o donošenju IV. izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja grada Mursko Središće („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 5/22) u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu. ODLUKA o donošenju Urbanističkog plana uređenja grada Mursko Središće (pročišćeni tekst) I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Članak 1.
(1) Utvrđuje se pročišćeni tekst Urbanističkog plana uređenja grada Mursko Središće („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 2/07, 3/12, 1/16, 14/16 i 5/22).
Članak 2.
(1) Urbanistički plan uređenja grada Mursko Središće sadrži: obrazloženja, tekstualni dio i grafički dio.
(2) Obrazloženje sadrži analize i prostorno rješenje Urbanističkog plana uređenja grada Mursko Središće, te evidencije postupaka izrade.
(3) Tekstualni dio sadrži odredbe za provođenje s poglavljima: 1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena 2. Uvjeti smještaja i gradnje građevina gospodarskih djelatnosti 3. Uvjeti smještaja i gradnje građevina društvenih djelatnosti 4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina 5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama 6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina 7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno – povijesnih cjelina i građevina ambijentalnih vrijednosti 8. Postupanje s otpadom 9. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 10. Mjere provedbe
(4) Grafički dio sadrži kartografske prikaze iz IV. izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja grada Mursko Središće: 1. KORIŠTENJE I NAMJENA MJ = 1:2.500 POVRŠINA 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA 2.1. Promet MJ = 1:2.500 2.2. Vodnogospodarski sustav MJ = 1:2.500 2.3. Energetski i komunikacijski sustavi MJ = 1:2.500 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 3.1. Uvjeti korištenja i zaštite MJ = 1:2.500 24. lipnja 2022.

Članak 2.

“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 9 - Stranica 2461 3.2. Karakteristični uzorci naselja i MJ = 1:2.500 prijedlog parcelacije 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE MJ = 1:2.500
Članak 3.
(1) Svi kartografski prikazi izrađeni prije IV. izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja grada Mursko Središće prestali su važiti. II. ODREDBE ZA PROVEDBU
Članak 4.
(1) Površina obuhvata Urbanističkog plana uređenja grada Mursko Središće, u daljnjem tekstu UPU, iznosi cca 325,28 ha i obuhvaća: - građevinsko područje naselja Mursko Središće - dio inundacijskog pojasa rijeke Mure sjeverno od naselja – izdvojeno rekreacijsko područje uz obalu rijeke.
(2) Granica obuhvata UPU prikazana je na svim kartografskim prikazima.

Članak 5.

Članak 5.
(1) Opći urbanistički pojmovi koji se koriste u ovoj Odluci: - Atika je zid u liniji vanjskog pročelja zgrade, koji se iz tehničkih i/ili oblikovnih razloga gradi iznad vijenca zgrade, a čija visina iznad vijenca ne može biti veća od 0,80 m. - Balkon je konzolni element pročelja, istaknut prema van u odnosu na vanjsku liniju pročelja zgrade, a čiji prostor je dio korisnog otvorenog prostora zgrade. - Biciklarnik je prostor za smještaj bicikala, obavezan u svim novim stambenim i nestambenim zgradama, prema europskoj Direktivi o energetskim svojstvima zgrada (2021/2077(INI)). - Erker je konzolni element pročelja, istaknut prema van u odnosu na vanjsku liniju pročelja zgrade, a čiji prostor je dio korisnog zatvorenog prostora zgrade. - Etaža je korisni prostor zgrade između (pripadajućeg) poda i stropa, odnosno krova. Etažom se ne smatraju zatvoreni dijelovi stubišnih vertikala u funkciji izlaza na ravni krov te pripadajući konstruktivni dijelovi zgrade za smještaj instalacijske opreme koja se postavlja na krov. Tipovi etaža su podrum, suteren, prizemlje, kat i potkrovlje. - Podrum (Po) je dio zgrade koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svoga volumena u konačno zaravnani teren i čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. - Suteren (S) je dio zgrade čiji prostor se nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno s najmanje jednim svojim pročeljem je izvan terena.

Članak 5.

- Prizemlje (P) je dio zgrade čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,50 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena, mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma ili suterena. - Kat (K) je etaža iznad prizemlja čiji se korisni prostor nalazi između dva poda ili etaža čiji nadozid na uličnom pročelju ima visinu veću od dozvoljene za nadozid potkrovlja. - Potkrovlje (Pk) je za korištenje prikladan dio zgrade smješten neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, bez obzira da li se stvarno koristi. - Gabarit zgrade je ukupni tlocrtni opseg svih zatvorenih i svih otvorenih natkrivenih i ograđenih prostora zgrade, pri čemu zasebno promatrani gabarit podrumskih i/ili suterenske etaže zgrade može biti veći od zasebno promatranog gabarita nadzemnih etaža zgrade. - Građevinska bruto površina etaže je površina obračunata za pojedinu etažu, primjenom posebnog propisa za izračun građevinske bruto površine zgrade / GBP/. - Građevinska bruto površina zgrade /GBP/ je površina obračunata prema posebnom propisu za izračun građevinske bruto površine zgrade. - Građevna čestica je zemljišna čestica namijenjena za gradnju građevina, odgovarajućih dimenzija i površina prema uvjetima ove Odluke. - Građevni pravac je zamišljeni pravac na koji se postavlja ulično pročelje osnovne građevine ili arhitektonskog kompleksa. - Koeficijent iskoristivosti građevne čestice /kis/ je omjer zbroja građevinskih bruto površina (GBP) svih zgrada na građevnoj čestici, obračunatih prema posebnom propisu i površine građevne čestice.

Članak 5.

- Koeficijent izgrađenosti građevne čestice /kig/ je omjer zbroja tlocrtnih površina svih zgrada na građevnoj čestici, obračunatih prema posebnom propisu i ukupne površine građevne čestice. U obračunu kig-a se ne uračunavaju tlocrt potpuno ukopane podzemne garaže, tlocrt dijelom ukopane podzemne garaže sa „zelenim krovom“ kao pokrovom u razini poda prizemlja, kao ni tlocrti uređaja i građevina koje nisu zgrade. - Krovni istak je građevni element krova koji izlazi izvan vanjske linije pročelja. - Krovna kućica je građevni element kosog krova koji omogućava ugradnju vertikalnog građevnog elementa unutar krova, kao što su prozor, vrata, ograda balkona i slično. - Linija regulacije razgraničava česticu uličnog koridora i površine, odnosno čestice, drugih namjena. - Maksimalno dozvoljena etažnost građevine (E) označava najveći dozvoljeni broj i tip etaža građevine ili arhitektonskog kompleksa pri čemu: - ukoliko se dozvoljena etažnost građevine definira na način da završava s katom (npr. E=P+1K) iznad stropne ploče najviše dozvoljene katne etaže moguće je izvesti samo ravni krov ili kosi krov blagog nagiba do najviše 15°, čiji prostor unutar krovišta radi visine manje od 2,0 m, nije moguće koristiti kao etažu - ukoliko se dozvoljena etažnost građevine definira na način da završava s potkrovljem (npr. E=P+1K+Pk) najviša dozvoljena etaža može biti potkrovlje (Pk) ili nepotpuna etaža (NE). - Nadozid potkrovlja je zid u liniji vanjskog pročelja zgrade koji se gradi na konstrukciji poda prizemlja ili zadnjeg kata, radi povećanja visine i volumena Stranica 2462 - Broj 9 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. lipnja 2022.

Članak 5.

potkrovlja, a na uličnom pročelju ne smije biti viši od 1,20 m. - Nepotpuna etaža (NE) je najviši kat oblikovan ravnim krovom čiji zatvoreni i natkriveni dio iznosi 75% površine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova građevine, uvučena na pročelju uz građevinski pravac najmanje za svoju ukupnu visinu. - Otvoreni dijelovi zgrade su natkrivene i nenatkrivene terase, nadstrešnice, lođe, balkoni, strehe, vijenci i drugi istaci, vanjska stubišta, vanjske rampe za ulaz u zgradu, konstrukcije za zaštitu od sunca, rasvjetne, dimne i ventilacijske kupole i slično. - Puna etaža (PE) je svaka etaža ispod najviše etaže, svaka najviša etaža oblikovana kao potkrovlje i svaka najviša etaža oblikovana s ravnim krovom čija površina projekcije premašuje utvrđenu za nepotpunu etažu. - Tlocrtna površina zgrade je površina dobivena iz prikaza zgrade na katastarskom planu koji prikaz čini vertikalna projekcija svih nadzemnih zatvorenih i otvorenih (nenatkrivenih i natkrivenih) konstruktivnih dijelova zgrade, osim balkona, uključivši i terase u prizemlju zgrade kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. - Ukupna visina zgrade mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena krova), a kod građevina s ravnim krovom ili kod građevina s kosim krovom i atikom čija visina je veća od visine sljemena, ukupna visina građevine se mjeri do vrha atike. - Ulično pročelje zgrade je pročelje zgrade orijentirano na ulicu ili drugu prometnu površinu s javnom namjenom (trg, šetalište, višekorisnički kolni prilaz i slično).

Članak 5.

- Vijenac zgrade je zamišljena linija prelomnice vanjske ravnine pročelja i gornje ravnine krovne konstrukcije. - Visina zgrade istovremeno je i visina vijenca i mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje zgrade na njegovom najnižem dijelu, do gornjeg ruba stropne konstrukcije najviše pune etaže, odnosno do vrha nadozida potkrovlja. Visina zgrade se ne odnosi na zatvorene dijelove stubišnih vertikala u funkciji izlaza na ravni krov, niti na kućnu instalacijsku opremu koja se postavlja na krov. Izuzetno, visina (vijenca) zgrada s dozvoljenom nepotpunom etažom mjeri se na gornjoj koti podne konstrukcije (ploče) nepotpune etaže. - Zabat je vanjski zid zgrade koji završava kosom ili zaobljenom plohom u odnosu na horizontalu poda, uobičajeno radi izvedbe kosog ili zaobljenog krova. - Zahvat / zahvat u prostoru je svako građenje nove građevine, rekonstrukcija postojeće građevine i svako drugo privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim se uređuje ili mijenja stanje prostora. - Zatvoreni dijelovi zgrade su prostori unutar zgrade koje pregradni građevni elementi (zidovi, vrata, prozori i drugi) u cijelosti fizički odjeljuju od okoline neposredno podložne utjecaju vremenskih nepogoda. - Zeleni krov je tehnički sustav kojim se na građevinskoj strukturi odvojenoj od tla, najčešće na krovu zgrade, formiraju veće kontinuirane površine zasađene biljem. 1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena 1.1. Uvjeti određivanja tipa i namjene građevine

Članak 6.

Članak 6.
(1) Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.
(2) Osnovna građevina (ili građevina osnovne namjene) određuje se prema namjeni funkcionalne zone unutar koje se građevna čestica nalazi i sadržaja je identičnog ili kompatibilnog s namjenom funkcionalne zone.
(3) Prateća građevina (ili građevina prateće namjene) je građevina koja se na građevnoj čestici gradi uz građevinu osnovne namjene, a čija namjena i površina su određene vrstom dozvoljenih pratećih sadržaja, ovisno o funkcionalnoj zoni unutar koje se građevna čestica nalazi. Prateća građevina se koncipira na način da je funkcionalno neovisna od osnovne građevine na istoj čestici, odnosno da se može koristiti i ako se osnovna građevina na duže vrijeme ne koristi.
(4) Pomoćna građevina je građevina koja je kao slobodnostojeća ili kao dograđena smještena na istoj građevnoj čestici kao i građevina osnovne namjene i s njom ili s pratećom građevinom čini funkcionalni sklop.
(5) Legalna građevina je građevina izgrađena temeljem akta za građenje ili zgrada ozakonjena u postupku prema posebnom propisu.

Članak 7.

Članak 7.
(1) Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukture.
(2) (2) Slobodnostojeća zgrada /SS/ je zgrada koja je sa svih strana odmaknuta od međe vlastite građevne čestice ili od drugih zgrada.
(3) Poluugrađena zgrada /PU/ je zgrada koja se jednom svojom stranom prislanja na među susjedne građevne čestice, a od suprotne susjedne međe je odmaknuta.
(4) Dvojna zgrada /D/ je vrsta poluugrađene zgrade koja je s jedne strane prislonjena na susjednu građevinu.
(5) Ugrađena zgrada ili zgrada u nizu /N/ je zgrada koja se s dvije bočne strane prislanja na međe susjedne građevne čestice, odnosno uz susjedne građevine.
(6) Arhitektonski kompleks /KS/ je funkcionalno i/ili oblikovno jedinstveni kompleks zgrada i drugih građevina smještenih na istoj građevnoj čestici, međusobno povezanih zajedničkim otvorenim (natkrivenim ili nenatkrivenim) ili zatvorenim komunikacijskim površinama. Način gradnje u formi arhitektonskog kompleksa svojstven je gospodarskim zonama, površinama javnih i društvenih sadržaja, kao i dijelovima naselja koji se smatraju potezima većeg urbaniteta, pretežito u središtu naselja. 24. lipnja 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 9 - Stranica 2463

Članak 8.

Članak 8.
(1) Zasebna korisnička jedinica (ZKJ) je dio nekretnine, koji se može korisnički, odnosno vlasnički odijeliti (etažirati) i koristiti zasebno, pri čemu se jednom zasebnom korisničkom jedinicom može smatrati i kompleks od više zgrada, građevina i površina u istoj funkciji ukoliko su smješteni na istoj građevnoj čestici: - funkcionalno jedinstveni smještajni turistički sadržaj od više smještajnih jedinica (soba, kamp mjesta i slično) - gospodarski kompleks za obavljanje iste djelatnosti (proizvodni, upravni, skladišni i drugi prostori i površine) - poljoprivredno gospodarstvo, kao specifični oblik gospodarskog kompleksa koji osim građevinskog dijela može sadržavati i montažne objekte (plastenici, staklenici i slično), - drugi građevinski kompleksni sadržaji s istom funkcijom.

Članak 9.

Članak 9.
(1) Stambena građevina ili stambena zgrada je zgrada namijenjena stalnom ili povremenom stanovanju, a osim stambenih može sadržavati i pomoćne prostore kao što su garaže, spremišta, kotlovnice i druge instalacijske prostore i slično.
(2) Individualna stambena zgrada je zgrada s najviše 3 zasebne stambene jedinice.
(3) Višestambena zgrada je zgrada s više od 3 zasebne stambene jedinice.
(4) Stan je zasebna korisnička jedinica stambene namjene, koja može sadržavati fizički povezane i/ili odvojene pomoćne prostorije smještene na istoj građevnoj čestici, kao što su spremište, garažno mjesto i druge.

Članak 10.

Članak 10.
(1) Građevina gospodarskih djelatnosti ili gospodarska građevina je građevina koja služi za obavljanje gospodarskih djelatnosti, a ovisno o sadržaju može biti: - gospodarska građevina za tihe i čiste djelatnosti - gospodarska građevina za djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem - gospodarska poljoprivredna građevina ili građevina poljoprivrednog gospodarstva.
Članak 11.
(1) Gospodarske građevine za tihe i čiste djelatnosti sadržavaju prostore: - uredskih djelatnosti - financijskih, tehničkih i poslovnih usluga, informacijskih djelatnosti i slično - trgovačkih djelatnosti i skladištenja proizvoda koji ne utječu na povećanje buke, zagađenja zraka, i ne uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije (obuće, odjeće, prehrambenih artikala i slično) - turističkih i ugostiteljskih djelatnosti bez bučnih sadržaja (hoteli, pansioni, restorani, barovi i slično) - malih uslužnih djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke i zagađenje prostora niti uzrokuju značajnije povećanje kolnog prometa (frizerske, krojačke, postolarske i fotografske i slične radionice, fotokopirnice i slično) - izrade finalnih proizvoda (šivanje finalnih tekstilnih proizvoda, sklapanje finalnih proizvoda manjeg volumena od prethodno proizvedenih dijelova i slično) - djelatnosti prerade biljnih poljoprivrednih proizvoda manjeg kapaciteta (sortirnice, pakirnice, vinarije, kraft pivovare, mini mljekare - kapaciteta do 10.000 l/dnevno i slično) - mini pekare, površine do 150,0 m2 - energane, elektrane i kogeneracijska postrojenja čijim radom ne nastaju buka niti neugodni mirisi (sunčane elektrane, energane na drvnu biomasu i slično)

Članak 11.

- rasadničke djelatnosti i uzgoja ukrasnog bilja u vidu stakleničke ili plasteničke proizvodnje, samostalno ili u kombinaciji s tržnim prostorom i laboratorijem, ali ne i kao uzgoj na otvorenom polju - drugih djelatnosti koje ne utječu na povećanje buke i zagađenja zraka i ne uzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor.
Članak 12.
(1) Gospodarske građevine za djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem dijele se u dvije grupe: - Grupa 1 – građevine većeg negativnog utjecaja sadrže prostore: - industrijske ili obrtničke proizvodnje, prerade, odnosno djelatnosti tipa klanje životinja, prerada mesa i ribe, proizvodnja hrane, pića, tekstila, kože, metala i druga bazična proizvodnja, proizvodnja proizvoda od metala, drveta, tekstila, plastike, proizvodnja kemijskih, betonskih, opekarskih, električnih proizvoda, elektroničkih sklopova i slično - rudarskih djelatnosti kao pogoni za preradu i skladištenje mineralnih sirovina, asfaltne baze i slično - trgovačkih djelatnosti i skladištenja koje mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao što su požari ili eksplozije - hladnjače, silosi, sušare, trgovine gorivom na malo, trgovine plinom, specifična skladišta i skladišta velikih površina za inertne rasute terete i terete velikog volumena (zemlju, kameni agregat, drvenu sječku, trupce i slično) - transportnih i srodnih djelatnosti – stanice za tehnički pregled vozila, parkirališta za autobuse, teretna transportna vozila, građevinske radne strojeve i opremu i slično - komunalnih djelatnosti – građevine za skupljanje, selektiranje, obradu i oporabu otpada koji se smatra sekundarnom sirovinom (reciklažna dvorišta, reciklažna dvorišta za građevinski otpad, kompostane, postrojenja za obradu i oporabu otpada koji se smatra sekundarnom sirovinom i slično)

Članak 12.

- energane i kogeneracijska postrojenja čijim radom nastaju buka ili neugodni mirisi (bioplinska postrojenja i slično) - drugih djelatnosti koje mogu potencijalno utjecati na povećanje buke i zagađenja zraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kao Stranica 2464 - Broj 9 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. lipnja 2022. što su požari ili eksplozije, a za sprečavanje kojih je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite. - Grupa 2 – građevine manjeg negativnog utjecaja sadrže prostore: - proizvodnje i prerade manjeg obima i u kompleksu od jedne ili više građevnih čestica ukupne površine zemljišta do najviše 1,0 ha –proizvoda od metala, drveta, tekstila, plastike, kemijskih, betonskih, opekarskih, električnih proizvoda, elektroničkih sklopova i slično - tehničkih i građevinskih servisa kao što su automehaničarske, autoelektričarske, autolimarske, limarske, klesarske, armiračke, tesarske, stolarske radionice i slično - uslužnog pranja vozila - samouslužne i automatske praonice i slično - ugostiteljskih djelatnosti, uslijed čijeg obavljanja potencijalno dolazi do povećanja razine buke kao što su disko klubovi, noćni barovi i slično - skladišta za skupljanje i selektiranje otpada, koji se koristi kao sirovina u tehnološkom procesu na istoj čestici (vlastita reciklažna dvorišta) - drugih sličnih djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem manjeg intenziteta, za sprečavanje kojeg je potrebno provoditi dodatne mjere zaštite.

Članak 13.

Članak 13.
(1) Gospodarskim poljoprivrednim građevinama smatraju se prostori i građevni sklopovi namijenjeni djelatnosti poljoprivrede, a dijele se na: - građevine bez izvora zagađenja za: - spremanje poljoprivrednih strojeva - spremanje poljoprivrednih proizvoda, uključujući i specifične građevine tipa silosi, hladnjače i druge - primarnu preradu proizvoda proizvedenih na gospodarstvu, kao što su sortirnice, pakirnice, sušionice, destilerije, uljare i slično - uzgoj bilja u kontroliranim uvjetima, kao što su staklenici, plastenici i slične konstrukcije - držanje pčela - drugi uređaji i građevine za čiju upotrebu nije potrebno provoditi posebne mjere zaštite u odnosu na okoliša ili širenje neugodnih mirisa. - građevine s potencijalnim izvorima zagađenja za: - držanje životinja - silažu stočne hrane - kompostane i druge građevine za skupljanje i obradu biljnog otpada - građevine za privremeno skladištenje i zrenje gnoja i slične građevine - druge građevine u funkciji poljoprivrednog gospodarstva, uključujući bioenergane, kogeneracijska postrojenja i druge tipove energana za koje se koristi otpad iz poljoprivrednog gospodarstva.

Članak 14.

Članak 14.
(1) Građevina društvenih djelatnosti je građevina za djelatnosti u funkciji društvene zajednice, odnosno građevina uprave, pravosuđa, odgoja, obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, kulture, zabave, sporta, rekreacije, vjerskih funkcija, javnog djelovanja građanskih skupina i sličnih djelatnosti, a ovisno o sadržaju može biti: - građevina (osnovne) društvene infrastrukture - građevina društvene nadgradnje.
(2) Građevina društvene infrastrukture dio je sustava utvrđene mreže centralnih funkcija naselja ili je namijenjena nekoj lokalno značajnoj društvenoj funkciji, radi čega se za takve građevine u naselju specifično rezervira prostor (prvenstveno u zoni javne i društvene namjene ili sporta i rekreacije), posebice ukoliko se radi o građevinama sa specifičnim prostornim zahtjevima (mrežom utvrđeni kapaciteti za upravne, odgojne, obrazovne i zdravstvene ustanove, prostori za kulturu, sport i rekreaciju, zgrade vjerske namjene i slično).
(3) Građevina društvene nadgradnje namijenjena je za društvene djelatnosti koje mogu funkcionirati u tržno – gospodarskom sustavu, odnosno građevine kojima se povećava razina društvenog standarda lokalne zajednice, a koje se može interpolirati unutar pojedinih funkcionalnih zona stambene i mješovite namjene: - uslužne predškolske i osnovnoškolske ustanove, izvan osnovne mreže - razni oblici obrazovanja za odrasle i obrazovanja, izvan javnog sustava - domovi i druge vrste građevina za stalni ili privremeni smještaj starijih i/ili nemoćnih osoba - socijalne usluge raznih vrsta kao privremeni socijalni smještaj, pučke kuhinje i slično - druge vrste uslužnih djelatnosti u funkciji društvene zajednice.

Članak 15.

Članak 15.
(1) Poslovna građevina ili poslovna zgrada sadrži prostore za obavljanje tihih i čistih gospodarskih djelatnosti i/ili djelatnosti društvene nadgradnje.
(2) Stambeno – poslovna građevina ili stambeno – poslovna zgrada sadrži dvije ili više zasebnih korisničkih jedinica stambene i poslovne namjene.
Članak 16.
(1) Građevine infrastrukturnih sustava su dijelovi prometnih i komunalnih infrastrukturne sustava, koji se instaliraju ili grade unutar naselja.
(2) Građevine infrastrukturnih sustava mogu biti: - linijske (prometnice, pješačke i/ili biciklističke staza, pruge, cjevovodi, oborinski kanali i slično) - nadzemne ili podzemne građevine ili uređaji (parkirališta, transformatorske, telekomunikacijske, plinske i druge stanice, ormari telekomunikacijske, elektro i druge opreme, crpne stanice sustava vodoopskrbe, odvodnje i slično, lagune sustava oborinske odvodnje i slično). 1.2. Funkcionalne zone

Članak 17.

Članak 17.
(1) Površine u obuhvatu UPU se s obzirom na namjenu prostora razgraničuju: 24. lipnja 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 9 - Stranica 2465 - u odnosu na funkcionalne zone, odnosno prema pretežitosti sadržaja dijela naselja - u odnosu na razinu izgrađenosti i komunalne uređenost prostora, odnosno na postojeće i planirano stanje.
(2) Razgraničenje površina prema stavku 1. ovog članka određeno je na kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“.
(3) Razgraničenje područja na funkcionalne zone određuje se radi grupiranja sličnih ili kompatibilnih namjena i s ciljem izbjegavanja negativnog utjecaja pojedinih djelatnosti na područja s posebnom osjetljivošću u pogledu emisija buke, zagađenja zraka i drugog.
(4) Unutar pojedine osnovne funkcionalne zone mogu se dodatno razlikovati podzone, u slučaju potrebe za preciznijim određenjem namjene ili korištenja prostora.
(5) Pojedinačni sadržaj se ne može locirati unutar pojedine funkcionalne zone ukoliko mogućnost njegova lociranja nije izričito utvrđena u odredbama za provođenje za predmetnu funkcionalnu zonu prema ovoj Odluci ili ukoliko se ne može jednoznačno utvrditi sličnost predmetnog pojedinačnog sadržaja sa sadržajima, odnosno djelatnostima za koje je mogućnost lociranja u odredbama za provođenje za pojedinu funkcionalnu zonu izričito utvrđena.
(6) Razgraničenje prostora prema izgrađenosti, određuje se radi razlikovanja načina na koji se određuju uvjeti uređenja i gradnje za izgrađena i/ili komunalno uređena područja od neizgrađenih i komunalno neuređenih područja.

Članak 18.

Članak 18.
(1) Funkcionalne zone i podzone unutar obuhvata UPU: - stambene namjene /žuto – oznaka S/ - mješovite namjene /svjetlo narančasto – oznaka M/ - pretežito stambene /oznaka M1/ - pretežito poslovne /oznaka M2/ - gospodarske namjene: - proizvodne /ljubičasto – oznaka I/ - poslovne /tamno narančasto – oznaka K/ - ugostiteljsko – turističke /ružičasto – oznaka T/ - javne i društvene namjene /crveno – oznaka D/ - upravna /oznaka D1/ - socijalna /oznaka D2/ - zdravstvena /oznaka D3/ - predškolska /oznaka D4/ - školska /oznaka D5/ - kulture /oznaka D6/ - vjerska /oznaka D7/ - javnih i civilnih servisa /oznaka D8/ - civilnog društva /oznaka D9/. - sportsko – rekreacijske namjene /tamno zeleno – oznaka R/ - sportski centar za nogomet i/ili atletiku /oznaka R1/ - sportski centar za tenis /oznaka R2/ - obala rijeke Mure /oznaka R3/. - zaštitnog zelenila /svjetlo zeleno – oznaka Z/ - urbanog zelenila /tirkizno zeleno – oznaka Z s brojem/: - javni park /oznaka Z1/ - dječje igralište /oznaka Z2/. - površine infrastrukturnih sustava /bijelo – oznake IS, UK; oker – oznake KP, PS/ - javno parkiralište i druga veća parkirališta /oznaka IS1/ - transformatorsko postrojenje /oznaka IS2/ - plinska mjerno-redukcijska stanica /oznaka IS3/ - postaja za opskrbu vozila gorivom /oznaka IS4/ - područje željezničke postaje i željeznički koridor /oznaka IS5/ - površina rezervirana za lociranje linijske infrastrukture /oznaka IS6/ - ulični koridori /oznaka UK/ - kolni prilazi /oznaka KP/ - pješačke staze izvan uličnih koridora /oznaka PS/.

Članak 18.

(2) Pridodavanjem broja uz oznaku osnovne zone određuju se specifične razlike u namjeni podzone u odnosu na osnovnu zonu.
(3) Površine koje su također prikazane na kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ a ne smatraju se funkcionalnim zonama prema ovoj Odluci: - vodene površine /plavo – oznaka V/ - groblje /raster – oznaka G/. 1.2.1. Zona stambene namjene /oznaka namjene - S/
Članak 19.
(1) Zona stambene namjene je funkcionalna zona s prevladavajućom stambenom namjenom, pri čemu se s obzirom na način gradnje i moguće prateće sadržaje razlikuju: - individualna stambena zona, s dva različita načina gradnje: samostojeći /oznaka SG/ i mješoviti /oznaka MJ/ - višestambena zona, s isključivim načinom višejedinične samostojeće gradnje /oznaka VS/.
(2) Druge funkcije koje se mogu pojaviti unutar zone stambene namjene trebaju biti kompatibilne stanovanju, odnosno ne smiju narušavati primarnu stambenu namjenu zone.
(3) Osnovna građevina na pojedinoj građevnoj čestici unutar stambenih zona može biti stambene namjene ili u vidu stambeno – poslovne zgrade objedinjavati stambenu i poslovnu namjenu, a samo u individualnoj stambenoj zoni na pojedinačnoj građevnoj čestici, osnovna građevina ne mora sadržavati stanovanje.
(4) U zoni stambene namjene stanovi se smještaju isključivo u osnovnoj građevini.
(5) U zoni stambene namjene se, bez da su specifično naznačeni na kartografskom prikazu namjene površina, na zasebnoj građevnoj čestici površine do 1,0 ha mogu graditi, odnosno uređivati:

Članak 19.

- javni trgovi, pješačke staze izvan uličnih koridora, otvorena parkirališta i druge javne površine - javna memorijalna ili sakralna obilježja i druga javna plastika (poklonci, skulpture i drugo) - parkovi i dječja igrališta - otvorena sportsko – rekreacijska igrališta za male sportove bez gledališta (tenis, košarka i slično) uz uvjet Stranica 2466 - Broj 9 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. lipnja 2022. najmanje udaljenosti igrališta 12,0 m od stambenih prostora - građevine i oprema komunalne infrastrukture, osim antenskih stupova za radijsku i telekomunikacijsku opremu - kombinacija navedenih sadržaja, ukoliko su kompatibilni.
(6) Uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje u stambenim zonama utvrđuju se prema kartografskom prikazu broj 4. „Način i uvjeti gradnje“ i poglavlju 4. „Uvjeti i način gradnje stambenih građevina“. 1.2.1.1. Individualna stambena zona

Članak 20.

Članak 20.
(1) Individualna stambena zona primarno je namijenjena stanovanju niske gustoće i visoke stambene kvalitete.
(2) U individualnoj stambenoj zoni osnovna građevina može imati stambene i/ili poslovne sadržaje, uz uvjet da ukupan broj zasebnih korisničkih jedinica na pojedinačnoj čestici ne smije prelaziti ZKJ = 4.
(3) Na pojedinačnoj čestici u individualnoj stambenoj zoni može se graditi višestambena zgrada s 4 stana, u kom slučaju se na istoj čestici ne mogu predvidjeti poslovni sadržaji.

Članak 21.

Članak 21.
(1) U individualnoj stambenoj zoni samostojećeg načina gradnje /oznaka gradnje SG/ prateća građevina se ne može graditi.
(2) U individualnoj stambenoj zoni mješovitog načina gradnje /oznaka gradnje MJ/ se na pojedinoj građevnoj čestici može uz osnovnu graditi i jedna prateća građevina.
Članak 22.
(1) Dozvoljeni prateći poslovni sadržaji mogu se smjestiti unutar osnovne građevine ili unutar prateće građevine.
(2) Isključivo kao prateće građevine mogu se graditi: - kiosk za pružanje jednostavnih ugostiteljskih i trgovačkih usluga - smještajni turistički sadržaj kapaciteta do 12 ležajeva (apartmani, sobe i slično) - jedna ili kompleks građevina za djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem iz grupe 2, ukupne površine do 400,0 m2 - jedna ili kompleks gospodarskih poljoprivrednih građevina.
(3) Svaki od sadržaja navedenih u stavku 2. ovog članka smatra se jednom zasebnom korisničkom jedinicom.
(4) Ukoliko se sadržaji iz alineja 3. i 4. stavka 2. ovog članka sastoje od više zgrada, jedna od njih smatra se i oblikuje kao prateća građevina, a ostale kao pomoćne građevine uz prateću.
(5) Poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja mogu se locirati isključivo unutar stambene zone karakterističnog uzoraka naselja ruralne matrice, prema kartografskom prikazu broj 3.2. „Karakteristični uzorci naselja i prijedlog parcelacije“.
(6) Na istoj čestici na kojoj se lociraju gospodarski sadržaji s potencijalno negativnim utjecajem ne mogu se locirati smještajni turistički sadržaj niti smještajni sadržaji društvenog tipa.

Članak 23.

Članak 23.
(1) Na pojedinačnoj građevnoj čestici u individualnoj stambenoj zoni uz osnovnu građevinu se mogu graditi jedna ili više pomoćnih građevina, kao što su: - garaža, alatnica, spremište i slično - vrtni paviljon, sjenica, nadstrešnica, kamin, peka i slično - fontana, dekorativno vrtno jezerce i slične vodene površine dubine do 80,0 cm - najviše jedan bazen - najviše jedno tenis igralište.
(2) Ukoliko je na pojedinačnoj građevnoj čestici u individualnoj stambenoj zoni dozvoljena gradnja prateće građevine, uz prateću građevinu se mogu graditi jedna ili više pomoćnih građevina u njenoj funkciji. 1.2.1.2. Višestambena zona

Članak 24.

Članak 24.
(1) Višestambena zona primarno je namijenjena stanovanju visoke gustoće.
(2) U višestambenoj zoni se kao osnovna građevina može graditi jedna od navedenih: - višestambena zgrada - stambeno – poslovna zgrada sa značajno prevladavajućom stambenom površinom, koja ne može iznositi manje od 70% neto korisne površine zgrade.
(3) Način gradnje u višestambenoj zoni određen je kao višejedinična samostojeća gradnja /oznake gradnje VS/, odnosno na pojedinoj građevnoj čestici u višestambenoj zoni ne može se graditi prateća građevina, već se poslovni prostori, ukoliko ih se predviđa, trebaju locirati unutar osnovne građevine.

Članak 25.

Članak 25.
(1) Na pojedinačnoj građevnoj čestici u višestambenoj zoni se mogu graditi pomoćne građevine: - garaža ili parkirališni prostor kao integralni dio osnovne građevine - individualne garaže oblikovane kao unificirani kompleks i locirane u stražnjem dijelu čestice, odnosno iza osnovne građevine u odnosu na ulicu - zasebni prostor za skupljanje otpada sa ili bez spremišta - vrtni paviljon, sjenica, prostor za zajedničko sjedenje i slično - najviše jedan vrtni kamin ili peka - najviše jedan bazen - dječje igralište - fontana, dekorativno vrtno jezerce i slične vodene površine dubine do 80,0 cm. 24. lipnja 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 9 - Stranica 2467 1.2.2. Zona mješovite namjene /oznaka namjene - M/

Članak 26.

Članak 26.
(1) Zona mješovite namjene /oznaka namjene M/ je funkcionalna zona u kojoj se omogućuje veće miješanje stambenih sadržaja i određenih vrsta sadržaja gospodarske i društvene namjene, uz tendenciju da stanovanje unutar ove zone ima približno jednaku kvalitetu kao u stambenoj zoni.
(2) S obzirom na vrstu i obim djelatnosti koje se unutar zone mješovite namjene mogu obavljati razlikuju se dodatno i podzone: - mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka namjene M1/ za područja veće stambene kvalitete, odnosno bez mogućnosti lociranja gospodarskih djelatnosti s potencijalno negativnim utjecajem - mješovite, pretežito gospodarske namjene /oznaka namjene M2/, za područja s većom mogućnošću lociranja gospodarskih djelatnosti s potencijalno negativnim utjecajem
(3) U zonama mješovite namjene se na zasebnoj građevnoj čestici površine do 1,0 ha mogu graditi, odnosno uređivati: - javni trgovi, pješačke staze izvan uličnih koridora, otvorena parkirališta i druge javne površine - javna memorijalna ili sakralna obilježja i druga javna plastika (poklonci, skulpture i drugo) - parkovi i dječja igrališta - građevine i oprema komunalne infrastrukture, osim antenskih stupova za radijsku i telekomunikacijsku opremu - kombinacija navedenih sadržaja, ukoliko su kompatibilni.
(4) Uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje u mješovitim zonama utvrđuju se prema kartografskom prikazu broj 4. „Način i uvjeti gradnje“ i poglavlju 4. „Uvjeti i način gradnje stambenih građevina“, te za zone mješovite, pretežito poslovne namjene /oznaka namjene M2/ dodatno i prema poglavlju 2. „Uvjeti gradnje gospodarskih građevina“.

Članak 27.

Članak 27.
(1) U zoni mješovite namjene /oznaka namjene M/ osnovna građevina na pojedinačnoj građevnoj čestici može biti jedna od navedenih: - stambena zgrada - poslovna zgrada: - tihih i čistih djelatnosti - uredskih, trgovačkih, malih uslužnih i/ili ugostiteljskih djelatnosti bez smještajnih sadržaja - turističkih i ugostiteljskih djelatnosti sa smještajnim sadržajima (hotel, pansion, hostel i slično) - za javne i društvene namjene od lokalnog značaja (javna uprava, dječji vrtić, ambulanta, prostor djelovanja civilnog društva i slično) - za smještajne sadržaje društvenog tipa (dom za starije i nemoćne osobe, privremeni socijalni smještaj i drugo). - poslovni kompleks koji objedinjava dvije ili više navedenih poslovnih djelatnosti - stambeno – poslovna zgrada koja objedinjuje stambene i navedene poslovne sadržaje.
(2) Namjena pratećeg sadržaja unutar osnovne građevine, odnosno namjena prateće građevine, ukoliko je njena gradnja moguća ovisno o utvrđenom načinu gradnje, određuje se na način da ukupni sadržaj u osnovnoj i pratećoj građevini na istoj čestici čini kombinaciju kompatibilnih sadržaja navedenih u stavku 1. ovog članka, uz uvjet da su sve stambene jedinice smještene u istoj zgradi.
(3) Ukoliko se na građevnu česticu kao osnovna namjena smješta trgovački sadržaj, površina građevne čestice može najviše iznositi 0,5 ha, a osnovnu građevinu s navedenim sadržajem se obavezno oblikuje kao slobodnostojeću zgradu.
(4) Isključivo kao prateće građevine mogu se graditi: - kiosk za pružanje jednostavnih ugostiteljskih i trgovačkih usluga - uz osnovnu individualnu stambenu zgradu ili uz poslovnu zgradu uredskog i/ili trgovačkog sadržaja, može se graditi jedna ili kompleks građevina za djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem iz grupe 2.

Članak 27.

(5) Svaki od sadržaja iz stavka 4. ovog članka smatra se jednom zasebnom korisničkom jedinicom.
(6) Ukoliko se u području mješovitog načina gradnje /oznaka gradnje MJ/ sadržaji iz alineje 2. stavka 4. ovog članka sastoje od više zgrada, jedna od njih smatra se i oblikuje kao prateća građevina, a ostale kao pomoćne građevine uz prateću.
(7) Uzgoj životinja dozvoljava se izuzetno, ukoliko se radi o: - prezentacijskom i/ili trgovačkom sadržaju za male životinje (trgovina kućnim ljubimcima) - veterinarskoj ambulanti za male životinje - pratećem sadržaju turističke ponude uređenom kao mali zoološki vrt, vodena instalacija s vodenim životinjama i slično.
(8) U zonama individualnog načina gradnje mogu se graditi pomoćne građevine sadržaja kao u individualnoj stambenoj zoni, a u zonama kolektivnog načina gradnje mogu se graditi pomoćne građevine sadržaja kao u višestambenoj zoni.