GLASNIK

Arhiva › 2022. › SGMŽ 9

SGMŽGrad Mursko Središće · 24. lipnja 2022. · KLASA 021-05/04-01/468 · URBROJ 2109/11-04-01

Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Mursko Središće („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 10/04, 15/15, 14/16, 13/17, 10/20, („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 10/04, 15/15, 14/16, 13/17, 10/20, 16/20 – pročišćeni tekst, 5/22) (PROČIŠĆENI TEKST)

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Izvorni PDF (nova kartica)

Stranica 2420

Članak 63.

(7) Ukupna tlocrtna površina zauzeta zgradama ne smije premašivati 10% ukupne površine zone, a ukupna površina prirodnog terena treba iznositi najmanje 60% površine zone.
(8) Koeficijent izgrađenosti pojedinačne građevne čestice formirane unutar zone ne smije prelaziti kig=0,4.
(9) Maksimalna dozvoljena etažnost zgrada unutar zone iznosi E=1/P/, a najveća dozvoljena visina (vijenca) utvrđuje se s 3,8 m.
(10) Oblikovanje zgrada i primijenjeni materijali trebaju biti prilagođeni krajobrazu, a preferira se gradnja u drvetu i opeci, kao i korištenje boja koje u odnosu okolišu nisu kontrastne. 24. lipnja 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 9 - Stranica 2421
(11) Zabranjena je postava metalnih kontejnera kao supstitucija za zgrade.
(12) Vanjske parterne površine unutar zone nije dozvoljeno betonirati, niti asfaltirati, a staze i kolni pristupi unutar pojedine zone potrebno je uređivati kao zemljane, pošljunčane ili na drugi način koji omogućuje jednostavni povrat terena u prvobitno, prirodno stanje.
(13) Ostali uvjeti provedbe zahvata identični su kao i za gradnju u građevinskim područjima naselja, odnosno primjenjuju se odredbe poglavlja 2.2.2. „Uvjeti provedbe zahvata u zonama mješovite namjene“.
(14) Obvezna je primjena mjera zaštite okoliša i prirode prema posebnim propisima i odgovarajućim poglavljima ove Odluke. 2.3.1.1.2. Rekreacijska zona „Havlova Graba“ /oznaka R2, R7 i T4/

Članak 64.

Članak 64.
(1) Rekreacijska zona Rekreacijska zona „Havlova Graba“ /oznaka R2, R7 i T4/ namijenjena je uređenju prostora za izletnički turizam sa sadržajima: - centar za sportove na vodi - jahački centar - najviše tri (3) ugostiteljske građevine različitih obima ugostiteljskih usluga (restoran, restoran brze hrane ili zdravljak i caffe bar) - prostore za održavanja edukacijskih prezentacija i radionica, kao i kulturnih, sportskih, turističkih i drugih vrsta manifestacija - organizacija privremenog ili stalnog kampa za navedene sadržaje iz prethodnih alineja, sukladno posebnom propisu iz djelatnosti turizma - slični sadržaji koji podrazumijevaju zaposjedanje prostora utvrđenog kao izdvojeno građevinsko područje izvan naselja.
(2) Na području uz desnu obalu rijeke Mure moguće je predvidjeti: - plažu, u sklopu koje se mogu urediti plažni servisi i sportsko - rekreacijska igrališta - sportsku luku, ukupnog kapaciteta do 50 plovila - pristanište za mala plovila.
(3) Ostali dozvoljeni zahvati: - izvedba pješačkih mostova, klupa i pozicija za ribiče od drveta - izvedba sportsko – rekreacijskih i dječjih igrališta - krajobrazno uređenje obvezno primjenom autohtonih vrsta.
(4) Namjena građevina, osim u okviru kampa, ne može biti stambena.
(5) Plutajući objekti nisu dozvoljeni.
(6) Izdvojenu zonu je potrebno uređivati temeljem prostornog plana užega područja kojim će se definirati: - razgraničenje javnih od privatnih površina - parcelacija čestica - rješenje komunalne infrastrukture s usklađenjem prema postojećoj prijenosnoj energetskoj infrastrukturi koja prolazi područjem zone – magistralni naftovod za Lendavu i naftovod JANAF-a - mjere zaštite prirode i ekološke mreže prema poglavlju 6.2. „Mjere zaštite prirodnih vrijednosti“.

Članak 64.

(7) U postupcima izrade prostornog plana užega područja, projektiranja i provedbe zahvata potrebno je voditi računa da se radi o području regionalnog parka „Mura – Drava“, Značajnog krajobraza „Mura“ i ekološke mreže „Natura 2000“.
(8) Za prilaz izdvojenoj zoni potrebno je urediti postojeće poljske putove koji vode do navedenog područja.
(9) Unutar zone moguće je formirati jednu građevnu česticu kompleksa ili više zasebnih građevnih čestica, uz uvjet da se do svake od njih utvrdi mogućnost prilaza vozilom hitnih intervencija.
(10) Ukupna tlocrtna površina zauzeta zgradama ne smije premašivati 10% ukupne površine zone, a ukupna površina prirodnog terena treba iznositi najmanje 60% površine zone.
(11) Koeficijent izgrađenosti pojedinačne građevne čestice formirane unutar zone ne smije prelaziti kig=0,4.
(12) Maksimalna dozvoljena etažnost zgrada unutar zone iznosi E=1/P/, a najveća dozvoljena visina (vijenca) utvrđuje se s 3,8 m.
(13) Oblikovanje zgrada i primijenjeni materijali trebaju biti prilagođeni krajobrazu, a preferira se gradnja u drvetu i opeci, kao i korištenje boja koje u odnosu okolišu nisu kontrastne.
(14) Zabranjena je postava metalnih kontejnera kao supstitucija za zgrade.
(15) Vanjske parterne površine unutar zone nije dozvoljeno betonirati, niti asfaltirati, a staze i kolni pristupi unutar pojedine zone potrebno je uređivati kao zemljane, pošljunčane ili na drugi način koji omogućuje jednostavni povrat terena u prvobitno, prirodno stanje.
(16) Ostali uvjeti provedbe zahvata identični su kao i za gradnju u građevinskim područjima naselja, odnosno primjenjuju se odredbe poglavlja 2.2.2. „Uvjeti provedbe zahvata u zonama mješovite namjene“.

Članak 64.

(17) Za ugostiteljske i turističke sadržaje potrebno je osigurati komunalne servise prema uvjetima danim posebnim propisima o turističkoj kategorizaciji.
(18) Uređenje obale potrebno je predvidjeti prema posebnim uvjetima institucija nadležnih za rijeku Muru i državnu granicu.
(19) Obavezna je primjena mjera zaštite okoliša i prirode prema posebnim propisima i odgovarajućim poglavljima ove Odluke. 2.3.1.1.3. Rekreacijsko - izletnički punkt „Fusek“ uz skelu na Muri /oznaka R2, R7 i T4/
Članak 65.
(1) Unutar izdvojene zone uz skelu moguća je gradnja građevina i uređenje vanjskog prostora s namjenom ugostiteljstva i/ili raznih sljedećih rekreativnih sadržaja: - održavanja edukacijskih prezentacija i radionica - održavanja kulturnih, sportskih, turističkih i drugih vrsta manifestacija, uključujući i uređenje privremenog kampa za vrijeme trajanja pojedine manifestacije, sukladno posebnom propisu - slični sadržaji koji podrazumijevaju kratkoročno zaposjedanje prostora. Stranica 2422 - Broj 9 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. lipnja 2022.
(2) Ostali dozvoljeni zahvati: - izvedba nadstrešnica, stolova i klupa od drveta - uređenje pješačkih pristupa do rijeke i pozicija za ribiče - uređenje punktova za roštilj - izvedba rekreacijskih i sportskih igrališta standardnih sportova s podlogom za igru (terenom) na travi ili na pijesku - postava igrala za djecu - krajobrazno uređenje obvezno primjenom autohtonih vrsta.
(3) Unutar izdvojene zone nisu dozvoljeni sadržaji: - stanovanje (stalno i povremeno)

Članak 65.

- stalni turistički smještajni sadržaji, turistički sadržaji u zgradama hotel, pansion, robinzonski smještaj, kamp, kamping, glamping, kamp odmorište i drugi.
(4) Na području uz desnu obalu rijeke Mure moguće je predvidjeti: - plažu, u sklopu koje se mogu urediti plažni servisi i sportsko - rekreacijska igrališta - pristanište za mala plovila.
(5) Unutar vodene površine Mure ne dozvoljava se smještaj plutajućih objekata niti gradnja luke.
(6) Područje se uređuje projektom.
(7) U postupcima projektiranja i provedbe zahvata potrebno je voditi računa da se radi o području regionalnog parka „Mura – Drava“, Značajnog krajobraza „Mura“ i ekološke mreže „Natura 2000“.
(8) Unutar izdvojene zone moguće je formirati jednu građevnu česticu namijenjenu gradnji jedne osnovne građevine visokogradnje i više nadstrešnica otvorenih najmanje s 2 strane, kao pomoćnih građevina u funkciji osnovne.
(9) Sportska igrališta mogu biti na zasebnim česticama.
(10) Parkiralište za korisnike može biti na zasebnoj čestici ili na čestici na kojoj se predviđa gradnja građevina visokogradnje, a potrebno ga je smjestiti na čim većoj udaljenosti od Mure.
(11) Ukupna tlocrtna površina zauzeta osnovnom i pomoćnim građevinama ne smije premašivati 10% ukupne površine zone, a ukupna površina prirodnog terena treba iznositi najmanje 60% površine zone.
(12) Ukupna zatvorena korisna (neto) površna osnovne zgrade izletničkog punkta ne smije premašivati 150,0 m2.
(13) Maksimalna dozvoljena etažnost zgrada unutar zone iznosi E=1/P/, najveća dozvoljena visina (vijenca) osnovne zgrade utvrđuje se s 3,8 m.

Članak 65.

(14) Najveća ukupna visina pomoćnih građevina ne smije prijeći 3,0 m.
(15) Izuzetno od prethodnog stavka, unutar izdvojenog područja moguće je izvesti jedan drveni vidikovac, površine tlocrtne projekcije do 30,0 m i visine do 15,0 m.
(16) Oblikovanje zgrada i primijenjeni materijali trebaju biti prilagođeni krajobrazu, a preferira se gradnja u drvetu i opeci, kao i korištenje boja koje u odnosu okolišu nisu kontrastne.
(17) Zabranjena je postava metalnih kontejnera kao supstitucija za zgrade.
(18) Vanjske parterne površine unutar zone nije dozvoljeno betonirati, niti asfaltirati, a staze i kolni pristupi unutar pojedine zone potrebno je uređivati kao zemljane, pošljunčane ili na drugi način koji omogućuje jednostavni povrat terena u prvobitno, prirodno stanje.
(19) Ostali uvjeti provedbe zahvata identični su kao i za gradnju u građevinskim područjima naselja, odnosno primjenjuju se odredbe poglavlja 2.2.2. „Uvjeti provedbe zahvata u zonama mješovite namjene“.
(20) Za ugostiteljske i turističke sadržaje potrebno je osigurati komunalne servise prema uvjetima danim posebnim propisima o turističkoj kategorizaciji.
(21) Uređenje obale potrebno je predvidjeti prema posebnim uvjetima institucija nadležnih za rijeku Muru i državnu granicu.
(22) Obavezna je primjena mjera zaštite okoliša i prirode prema posebnim propisima i odgovarajućim poglavljima ove Odluke. 2.3.1.1.4. Rekreacijska zona „Hrastinka“ /oznaka R2/, na području sanirane deponije komunalnog otpada

Članak 66.

Članak 66.
(1) Izdvojena zona „Hrastinka“ obuhvaća područje sanirane deponije komunalnog otpada, oplemenjene krajobraznim uređenjem i preoblikovane u prostor s rekreacijskom namjenom.
(2) Unutar izdvojene zone moguća je gradnja građevina i uređenje vanjskog prostora s namjenom ugostiteljstva i/ili raznih sljedećih rekreativnih sadržaja: - održavanja edukacijskih prezentacija i radionica - održavanja kulturnih, sportskih, turističkih i drugih vrsta manifestacija, uključujući i uređenje privremenog kampa za vrijeme trajanja pojedine manifestacije, sukladno posebnom propisu - slični sadržaji koji podrazumijevaju kratkoročno zaposjedanje prostora.
(3) Ostali dozvoljeni zahvati: - izvedba nadstrešnica, stolova i klupa od drveta - uređenje punktova za roštilj - izvedba rekreacijskih i sportskih igrališta standardnih sportova s podlogom za igru (terenom) na travi ili na pijesku - postava igrala za djecu - krajobrazno uređenje.
(4) Unutar izdvojene zone nisu dozvoljeni sadržaji: - stanovanje (stalno i povremeno) - stalni turistički smještajni sadržaji, turistički sadržaji u zgradama hotel, pansion, robinzonski smještaj, kamp, kamping, glamping, kamp odmorište i drugi.
(5) Područje se uređuje projektom.
(6) U postupcima projektiranja i provedbe zahvata potrebno je voditi računa da se radi o području regionalnog parka „Mura – Drava“, Značajnog krajobraza „Mura“ i ekološke mreže „Natura 2000“.
(7) Unutar izdvojene zone moguće je formirati jednu građevnu česticu namijenjenu gradnji jedne osnovne građevine visokogradnje i više nadstrešnica otvorenih najmanje s 2 strane, kao pomoćnih građevina u funkciji osnovne.

Članak 66.

(8) Ukupna tlocrtna površina zauzeta osnovnom i pomoćnim građevinama ne smije premašivati 10% ukupne površine 24. lipnja 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 9 - Stranica 2423 zone, a ukupna površina prirodnog terena treba iznositi najmanje 60% površine zone.
(9) Ukupna zatvorena korisna (neto) površna osnovne zgrade ne smije premašivati 150,0 m2.
(10) Maksimalna dozvoljena etažnost zgrada unutar zone iznosi E=1/P/, najveća dozvoljena visina (vijenca) osnovne zgrade utvrđuje se s 3,8 m.
(11) Najveća ukupna visina pomoćnih građevina ne smije prijeći 3,0 m.
(12) Oblikovanje zgrada i primijenjeni materijali trebaju biti prilagođeni krajobrazu, a preferira se gradnja u drvetu i opeci, kao i korištenje boja koje u odnosu okolišu nisu kontrastne.
(13) Zabranjena je postava metalnih kontejnera kao supstitucija za zgrade.
(14) Vanjske parterne površine unutar zone nije dozvoljeno betonirati, niti asfaltirati, a staze i kolne pristupe unutar pojedine zone potrebno je uređivati kao zemljane, pošljunčane ili na drugi način koji omogućuje jednostavni povrat terena u prvobitno, prirodno stanje.
(15) Ostali uvjeti provedbe zahvata identični su kao i za gradnju u građevinskim područjima naselja, odnosno primjenjuju se odredbe poglavlja 2.2.2. „Uvjeti provedbe zahvata u zonama mješovite namjene“.
(16) Za ugostiteljske i turističke sadržaje potrebno je osigurati komunalne servise prema uvjetima danim posebnim propisima o turističkoj kategorizaciji.
(17) Obavezna je primjena mjera zaštite okoliša i prirode prema posebnim propisima i odgovarajućim poglavljima ove Odluke.

Članak 66.

2.3.1.1.5. „Šetnica sv. Barbare“, unutar inundacije Mure u Murskom Središću /oznaka R11/
Članak 67.
(1) Područje desne obale unutar inundacije rijeke Mure koja se proteže kontinuirano uzduž građevinskog područja naselja Mursko Središće smatra se izdvojenim građevinskim područjem izvan naselja s rekreacijskom namjenom šetnice.
(2) Unutar obalnog područja izveden je kompleks obaloutvrde s integriranom šetnicom, pješačkim trgovima i drugim otvorenim površinama za javne manifestacije, rampom za pristup rijeci i spuštanje malih plovila, manjom meteorološkom postajom i montažnim ugostiteljskim punktom.
(3) Područje se nalazi unutar Regionalnog parka Mura – Drava, Značajnog krajobraza rijeke Mure, te dodatno i unutar područja ekološke mreže „Natura 2000“, radi čega svi zahvati unutar ove rekreacijske zone podliježu primjeni posebnih propisa iz područja zaštite prirode i ekološke mreže.
(4) Unutar predmetnog područja zabranjeni su stambeni sadržaji, a sadržaji ugostiteljskih djelatnosti manjeg obima i/ili privremenog karaktera, kao i javni WC su dozvoljeni unutar poteza od cestovnog mosta na Muri do 200,0 m u smjeru zapada, i to ukoliko su u odnosu na smještaj i oblikovanje sukladni odredbama Zakona o vodama, za koje posebne uvjete utvrđuje nadležno javnopravno tijelo.
(5) Područje šetnice smješteno unutar inundacije obvezni je dio obuhvata Urbanističkog plana uređenja grada Murskog Središća. 2.3.1.2. Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja gospodarske namjene

Članak 67a.

Članak 67a.
(1) „Poslovna zona uz ŽC 2006“ izdvojeno je građevinsko područje izvan naselja namijenjeno za smještaj: - parkirališta transportnih vozila i građevinskih radnih strojeva s pratećim uredskim sadržajima - deponije građevnog materijala - deponije inertnog građevinskog otpada u funkciji oporabe istog za daljnju primjenu (reciklažno dvorište inertnog građevinskog otpada) - obradu i oporabu građevinskog otpada uključujući drobljenje betona i drugog inertnog građevinskog otpada - pomoćne sadržaje u funkciji osnovne djelatnosti – kolne i druge vage i slično.
(2) Formiranje građevnih čestica i uvjeti provedbe zahvata unutar predmetnog izdvojenog građevinskog područja izvan naselja utvrđuju se kao i uređene gospodarske zone u naseljima, neposredno prema poglavlju 3.2. „Uvjeti provedbe zahvata u gospodarskim, proizvodnim i poslovnim zonama“.
(3) Izuzetno, rekonstrukcija i dogradnja postojeće stambene građevne čestice na kat.čest.br. 6013 k.o. Mursko Središće, moguća je prema uvjetima iz poglavlja 9.3. „Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni“. 2.3.1.3. Groblje izvan naselja /oznaka groblja/

Članak 68.

Članak 68.
(1) Groblje između Peklenice i Križovca se zbog fizičke izdvojenosti u odnosu na naselja smatra izdvojenim građevinskim područjem izvan naselja.
(2) Svi uvjeti uređenja i gradnje za groblje izvan naselja identični su kao i za groblja unutar građevinskih područja naselja i provode se prema poglavlju 2.2.1.9. „Groblje u naselju“. 2.3.2. Zahvati izvan građevinskih područja
Članak 69.
(1) Površine izvan građevinskih područja mogu se koristiti samo u skladu s namjenom utvrđenom prema kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“ i sukladno posebnim propisima za pojedinu namjenu.
(2) Gradnja i druge vrste zahvata u funkciji gospodarskih djelatnosti na površinama izvan građevinskih područja moguća je samo ukoliko je isto predviđeno poglavljem 3. „Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti“ za djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i lovstva, turizma, rudarstva, komunalnih djelatnosti i energetike.
(3) Druga gradnja, na površinama izvan građevinskih područja nije dozvoljena, osim: - rekonstrukcije postojećih i nove gradnje linijskih (podzemnih i nadzemnih) i drugih građevina infrastrukturnih sustava (trafostanice, mjerne redukcijske stanice, crpne i prepumpne stanice, lagune za prihvat oborinskih voda i slično), za koje se u Stranica 2424 - Broj 9 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. lipnja 2022. narednom planskom razdoblju može pojaviti potreba izgradnje izvan građevinskih područja, a za koje površine nisu specifično utvrđene Prostornim planom - gradnja malih sakralnih objekata, kao što su poklonci i raspela moguća je uz križanja poljskih i šumskih putova - poljski i šumski putovi i staze, prosjeci, mostovi i druge servisne površine primarno uređivane za potrebe obavljanja poljoprivredne proizvodnje i šumarstva, mogu se urediti za rekreativne aktivnosti čije obavljanje nema dugotrajni ili značajni utjecaj na prostor (trčanje, pješačenje, biciklizam, jahanje i slično).

Članak 69.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI 3.1. OPĆI UVJETI ZA GOSPODARSKE DJELATNOSTI
Članak 70.
(1) Za sve gospodarske djelatnosti potrebno je osigurati: - primjenu temeljnih ograničenja za provedbu zahvata iz članka 8. - odgovarajući parkirališno-garažni prostor i primjenu ograničenja u odnosu na javne ceste prema poglavlju 5.2. „Prometni sustav“ - primjenu odredbi postupanja s otpadom prema poglavlju 7. „Postupanje s otpadom“ - primjenu mjera sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš prema poglavlju 8 „Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš“.
(2) Ukoliko se na pojedinačnim građevnim česticama naslijeđenih proizvodnih gospodarskih djelatnosti, obavljaju djelatnosti koje ne odgovaraju uvjetima namjene građevinskog područja ili namjene površina izvan građevinskih područja, do izmještanja na primjereniju lokaciju legalno izgrađene, odnosno ozakonjene građevine mogu se i dalje koristiti za postojeću namjenu, te ih je moguće građevinski sanirati u nužnom obimu, pod uvjetom da se ne povećava kapacitet proizvodnje.

Članak 71.

Članak 71.
(1) U građevinskim područjima naselja je proizvodne i poslovne gospodarske djelatnosti potrebno, što je više moguće, usmjeravati u odgovarajuće gospodarske zone – proizvodne /oznaka I/ ili poslovne /oznaka K/, a uvjeti provedbe zahvata utvrđuju se prema poglavlju 3.2. „Uvjeti provedbe zahvata u gospodarskim, proizvodnim i poslovnim zonama“.
(2) Mogućnost smještaja pojedinih gospodarskih djelatnosti u drugim funkcionalnim zonama u naseljima utvrđuje se ovisno o sadržajima dozvoljenim za svaku pojedinu funkcionalnu zonu, a uvjeti smještaja i oblikovanja dozvoljenih građevina gospodarskih djelatnosti utvrđuju se prema poglavlju 2.2.2. „Uvjeti provedbe zahvata u zonama mješovite namjene“.
(3) Izuzetno od prethodnog stavka, ukoliko se u zoni javne i društvene namjene radi o kompleksu koji sadrži kombinaciju društvenih i gospodarskih djelatnosti, uvjeti smještaja i oblikovanja utvrđuju se prema odredbama iz poglavlja 4. „Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti“.
(4) Bazične rudarske i šumarske djelatnosti, kao ni komercijalna proizvodnja energije primjenom klasičnih energenata unutar građevinskih područja naselja nisu dozvoljeni.

Članak 72.

Članak 72.
(1) Izvan građevinskih područja naselja gospodarske djelatnosti se smještaju unutar za tu namjenu predviđenih izdvojenih građevinskih područja izvan naselja i na površinama izvan građevinskih područja, ovisno o specifičnostima pojedinih gospodarskih djelatnosti kao što su šumarstvo, lovstvo, poljoprivreda, turizam, komunalno gospodarstvo i proizvodnja energije. 3.2. UVJETI PROVEDBE ZAHVATA U GOSPODARSKIM, PROIZVODNIM I POSLOVNIM ZONAMA
Članak 73.
(1) Vrste djelatnosti koje se mogu smještavati unutar gospodarskih, proizvodnih i poslovnih zona u građevinskim područjima određene su poglavljem 2.2.1.2. „Zone gospodarske namjene: proizvodna /oznaka I/; poslovna /oznaka K/“.

Članak 74.

Članak 74.
(1) Na pojedinoj građevnoj čestici unutar gospodarske, proizvodne ili poslovne zone može se graditi jedna zgrada s jednom ili više zasebnih korisničkih jedinica ili gospodarski kompleks od više međusobno fizički i/ili funkcionalno povezanih zgrada i drugih građevina, bez ograničenja u odnosu na broj zasebnih korisničkih jedinica i broj građevina.
(2) Ukoliko se gradi gospodarski kompleks, međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom i tehnološkom rješenju, a međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima civilne zaštite, zaštite na radu i zaštite od požara.
(3) Ukoliko je u pojedinoj gospodarskoj zoni, ovisno o namjeni zone, predviđena mogućnost gradnje stana za domara, isti se može organizirati u zasebnoj zgradi ili kao dio građevnog kompleksa, a osim stambenih prostora može obuhvaćati i pomoćne prostore u funkciji stanovanja (garažu, spremište, nadstrešnice, terase i slično).

Članak 75.

Članak 75.
(1) Najmanja površina pojedinačne građevne čestice gospodarske namjene, koja se formira unutar proizvodne ili poslovne gospodarske zone određuje se s 2.500.0 m2, najmanja širina građevne čestice s 28,0 m.
(2) Izuzetno od stavka 1 ovog članka, izgrađene čestice gospodarske namjene smještene unutar proizvodnih ili poslovnih gospodarskih zona, kao i neizgrađene građevne čestice gospodarske namjene formirane temeljem važećih prostornih planova užih područja, mogu imati manju površinu i manju širinu.

Članak 76.

Članak 76.
(1) Najmanja udaljenost građevina od međa vlastite građevne čestice treba iznositi: - 5,0 m od linije regulacije (ulice ili kolnog prilaza), osim ukoliko se čestice nalaze uz kategorizirane cestovne prometnice, u kom slučaju se radi zaštitnog pojasa prometne infrastrukture veća potrebna udaljenost 24. lipnja 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 9 - Stranica 2425 utvrđuje posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela - ½ visine (vijenca) građevine od ostalih međa čestice, ali ne manje od 4,0 m - izuzetno od prethodne alineje, poluugrađene zgrade mogu biti smještene neposredno uz jednu bočnu, odnosno stražnju među vlastite građevne čestice, uz osiguranje uvjeta za zaštitu od požara prema posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela.
(2) Građevine i prostore za obavljanje djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem treba odmaknuti: - djelatnosti iz Grupe 1 (većeg negativnog utjecaja) najmanje 20,0 m od međa građevnih čestica u zonama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ i zonama javne i društvene namjene /oznaka D/ - djelatnosti iz Grupe 2 (manjeg negativnog utjecaja) najmanje 10,0 m od stambenih i drugih vrsta smještajnih prostora (smještajni turistički sadržaji, domovi za starije i nemoćne osobe) i od prostora u funkciji odgoja i obrazovanja.
(3) Udaljenosti utvrđene prethodnim stavkom mogu biti manje ukoliko: - se dogradnja gospodarske građevine s manjom postojećom udaljenosti vrši u smjeru suprotnom od stambenih i drugih stacionarnih smještajnih sadržaja - se dogradnja gospodarske građevine vrši u smjeru stambenih i drugih stacionarnih smještajnih sadržaja, ali se time postiže udaljenost dograđenog dijela gospodarske građevine od stambenih i drugih prostora za stacionarni smještaj na susjednim česticama veća od 30,0 m, te da se dijelovi gospodarske građevine orijentirani prema stambenim prostorima oblikuju izvedbom pune plohe zida ili panelima zatvorene nadstrešnice.

Članak 77.

Članak 77.
(1) Koeficijent izgrađenosti pojedine građevne čestice gospodarske namjene unutar proizvodne ili poslovne gospodarske zone može najviše iznositi: - za građevne čestice površine do 1,0 ha kig = 0,4 - za građevne čestice površine iznad 1,0 ha kig = 0,6.
(2) U slučaju rekonstrukcije građevina na postojećoj građevnoj čestici gospodarske namjene unutar proizvodne ili poslovne gospodarske zone, čiji koeficijent izgrađenosti prelazi dozvoljeni iz prethodnog stavka, zatečeni koeficijent izgrađenosti se može zadržati uz uvjet da u se u obračun zatečenog koeficijenta izgrađenosti uzimaju samo postojeće legalne građevine.

Članak 78.

Članak 78.
(1) Visina (vijenca) građevina: - unutar gospodarskih, proizvodnih zona u naseljima i u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja /oznaka I/ utvrđuje se do 15,0 m - unutar gospodarskih, poslovnih zona /oznaka K/ utvrđuje se do 12,0 m.
(2) Iznimno, visina (vijenca) proizvodnih i specifičnih tipova skladišnih građevina (silosi, i slično) ili dijelova pojedinih građevina unutar kompleksa (kranske staze i slično) može biti i veća, ukoliko je to uvjetovano proizvodno – tehnološkim procesom, radnim uvjetima prema posebnim propisima ili visinom konstrukcije građevine.
(3) Etažnost građevina može najviše iznositi 4 etaže i to 1 podrumska i 3 nadzemne etaže (E=Po+P+2K ili E=Po+P+1K+Pk).
(4) Iznimno, ukoliko se unutar volumena gospodarske građevine koja je koncipirana kao hala s većom visinom smještaju servisni prostori manjih visina kao što su uredi i slično, broj etaža servisnih prostorija može biti i veći.
(5) Gradnja visokoregalnih skladišta, visokih silosa i sličnih građevine, visine iznad 15,0 m moguća je samo unutar gospodarskih zona u istočnom dijelu Murskog Središća, isključivo ukoliko se navedeno predvidi prostornim planom užega područja.

Članak 79.

Članak 79.
(1) Prostor između linije regulacije i građevina moguće je urediti kao otvoreni nenatkriveni parkirališni prostor za osobna vozila i/ili kao reprezentativni park.
(2) Najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice trebaju činiti zelene površine izvedene na tlu i/ili na krovu podzemne garaže, pri čemu se u obračun ne mogu uzeti zatravnjena parkirališta, niti pojedinačne zelene površine manje od 4,0 m2.
(3) Ukupan potreban broj parkirališno-garažnih mjesta obavezno je osigurati na vlastitoj čestici.
(4) Otvorena skladišta trebaju biti smještena i oblikovana na način da su zaklonjena od pogleda s ulice i iz drugih prostora na kojima se okuplja ili kreće veći broj ljudi, kao što su trgovi, parkirališta i slično. 3.3. GOSPODARSKE GRAĐEVINE I ZAHVATI PREMA SPECIFIČNOSTIMA GOSPODARSKE DJELATNOSTI 3.3.1. Turizam

Članak 80.

Članak 80.
(1) Turistički sadržaji se mogu organizirati kao: - kategorizirani smještajni turistički sadržaji i to kao samostalni turistički sadržaji ili kao dodatna turistička djelatnost domaćinstva, odnosno obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva - rekreacijski sadržaji u turističkoj funkciji: - sportski tereni i poligoni (tenis igrališta, mountain bike, paint ball i slično) - kupališta i bazeni - adrenalinski parkovi (tereni i konstrukcije za penjanje i visinske sportove, tereni za zip – line i slično) - proširena turistička ponuda: - ugostiteljski sadržaji u turističkoj funkciji - kušaonice i prodavaonice autohtonih proizvoda - edukativni i/ili galerijski prostor prikaza lokalne kulture - druge odgovarajuće vrste građevina i prostora u turističkoj namjeni utvrđene posebnim propisima.
(2) Posebni uvjeti kojima se utvrđuju sadržaj i način gradnje turističkih sadržaja, kao osnovnih na čestici, utvrđuje se odgovarajućim pravilnicima o razvrstavanju i kategorizaciji turističkih objekata. Stranica 2426 - Broj 9 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. lipnja 2022.
(3) Posebni uvjeti za turističke sadržaje koji se utvrđuju kao prateća djelatnost, utvrđuju se odgovarajućim pravilnikom ovisno o vrsti osnovnog sadržaja, odnosno prema tome da li se usluge pružaju u domaćinstvu ili na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. 3.3.1.1. Turizam unutar građevinskih područja

Članak 81.

Članak 81.
(1) Ugostiteljski sadržaji su prihvatljivi u svim mješovitim i svim gospodarskim zonama.
(2) Mogućnost smještaja turističkih sadržaja usklađuje se prema uvjetima namjene za pojedinu funkcionalnu zonu u naselju.
(3) Turistički smještajni oblici u zgradama (hotel, motel, pansion, turističko naselje, apartmani, sobe za iznajmljivanje u turizmu i slično) mogu se smjestiti: - unutar građevinskih područja naselja prema uvjetima pojedine funkcionalne zone: - u zonama gospodarske, ugostiteljsko – turističke namjene /oznaka T/ - u zonama mješovite namjene /oznaka M1 i M2/ - u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja, ukoliko je to utvrđeno kao mogućnost za pojedino izdvojeno područje.
(4) Turistički smještajni oblici u montažnim i privremenim nastambama (kamp, kamping, glamping i slično), mogu se smjestiti - unutar građevinskih područja naselja: - u zonama gospodarske, ugostiteljsko – turističke namjene /oznaka T/ - u zonama mješovite namjene /oznaka M1 i M2/ samo kao prateći sadržaj uz osnovnu zgradu turističke namjene (hotel, pansion i slično) - u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja, ukoliko je to utvrđeno kao mogućnost za pojedino izdvojeno područje.
(5) Kamp odmorište, kao specifični oblik parkirališta i servisnih sadržaja za mobilne turističke smještajne jedinice, može smjestiti unutar građevinskih područja naselja unutar zona gospodarske, ugostiteljsko – turističke namjene /oznaka T/, ukoliko je to predviđeno prostornim planom užega područja, a u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja se na području Grada ne može smjestiti.

Članak 81.

(6) Građevine i prostori proširene turističke ponude mogu se smjestiti u gospodarskim zonama /oznaka I, K i T/ i u zonama mješovite namjene /oznaka M1 i M2/.
(7) Rekreacijski turistički sadržaji mogu se smještati: - unutar građevinskih područja naselja: - u zonama gospodarske, ugostiteljsko – turističke namjene /oznaka T/ - u zonama sporta i rekreacije /oznaka R/ - u zonama mješovite namjene /oznaka M1 i M2/ mogu se smjestiti samo standardni sportovi (tenis, odbojka, mali nogomet i slično) i to samo kao prateći sadržaj uz osnovnu zgradu ugostiteljske i/ili turističke namjene - u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja, ukoliko je to utvrđeno kao mogućnost za pojedino izdvojeno područje.
(8) Druge odgovarajuće vrste građevina i prostora u turističkoj namjeni utvrđene posebnim propisima mogu se smjestiti kao prateći sadržaj na već postojećoj građevnoj čestici ugostiteljske ili turističke namjene, ukoliko se radi o sadržaju kompatibilnom s namjenom zone.
(9) Uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje za potrebe turizma unutar građevinskih područja naselja utvrđuju se prema poglavlju 2.2.2. „Uvjeti provedbe zahvata u zonama mješovite namjene“.
(10) U izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja turistički sadržaji se smještaju i grade prema uvjetima iz poglavlja 2.3.1. „Izdvojena građevinska područja izvan naselja“. 3.3.1.2. Turizam izvan građevinskih područja

Članak 82.

Članak 82.
(1) Izvan građevinskih područja pojedinačne građevine i građevni kompleksi turističke namjene mogu se predvidjeti: - robinzonski smještaj na području „Zajez“ sjeveroistočno od Peklenice, unutar površine označene na kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“.
(2) Na drugim površinama izvan građevinskih područja osim navedenih prethodnim stavkom, odnosno na poljoprivrednim i šumskim površinama /oznake P2, PŠ, Š1 i Š2/ nije dozvoljena gradnja građevina ugostiteljske i/ili turističke namjene. 3.3.1.2.1. Robinzonski smještaj

Članak 83.

Članak 83.
(1) Robinzonski smještaj predviđen je isključivo na području „Zajez“.
(2) Sadržaji robinzonskog smještaja odnose se na: - sezonski smještajni kapaciteti do najviše 30 gostiju - sanitarni čvor u obliku sezonski postavljenih tipskih kemijskih wc-a i odgovarajućih spremnika za sanitarnu vodu.
(3) Prateći sadržaj može biti ugostiteljski sadržaj kod kojeg se usluga vrši iz parkiranog vozila, pri čemu vozilo mora u svakom trenutku biti u mogućnosti napustiti područje na kojem je parkirano.
(4) Ostali dozvoljeni zahvati: - izvedba stolova s klupama, mostova i pozicija za ribiče od drveta - izvedba rekreacijskih i sportskih igrališta standardnih sportova s podlogom za igru (terenom) na travi ili na pijesku - izvedba mjesta za roštilj - postava igrala za djecu uz uvjet da su izvedena od drveta - krajobrazno uređenje biljnim vrstama zatečenim in situ - instalacije za funkcioniranje svih sadržaja.
(5) Komunalno opremanje područja javnom komunalnom infrastrukturom nije predviđeno. 24. lipnja 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 9 - Stranica 2427
(6) Područje se uređuje projektom.
(7) Obavezni sadržaj projekta je projekt sanacije područja u smislu povrata površina u prvobitnu namjenu, nakon prestanka korištenja prostora u turističkoj funkciji.
(8) U postupcima projektiranja i provedbe zahvata potrebno je voditi računa da se radi o području regionalnog parka „Mura – Drava“, Značajnog krajobraza „Mura“ i ekološke mreže „Natura 2000“.
(9) Za pristup području potrebno je koristiti postojeće poljske putove.

Članak 83.

(10) Parkiralište za osobna vozila potrebno je predvidjeti kao zajedničko za korisnike i smjestiti najmanje 30,0 m od osi vodotoka Brodec.
(11) Sukladno Zakonu o prostornom uređenju, zahvatima u prostoru za robinzonski smještaj ne može se planirati građenje građevina za čije građenje je potrebna građevinska dozvola.
(12) Ukupna tlocrtna površina zauzeta sadržajima u ugostiteljskoj i turističkoj funkciji ne smije premašivati 10% ukupne površine zahvata, u što se ubrajaju i parkirališne površine, a cijela preostala površina zahvata treba ostati prirodno područje.
(13) Primijenjeni materijali trebaju biti prilagođeni krajobrazu, a preferira se korištenje drveta i primjena boja koje u odnosu okolišu nisu kontrastne.
(14) Zabranjena je postava metalnih kontejnera, izuzev sanitarnog mobilijara kojeg je u tom slučaju potrebno zakloniti drvenim zaklonima.
(15) Vanjske parterne površine nije dozvoljeno betonirati, niti asfaltirati, a staze i kolne pristupe potrebno je uređivati kao zemljane ili pošljunčane.
(16) Svi zahvati unutar površina šuma i u području do 50,0 m od ruba šume mogući su isključivo prema posebnim uvjetima Hrvatskih šuma.
(17) Uređenje površina uz kanal Brodec potrebno je predvidjeti prema posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela za zaštitu voda.
(18) Obavezna je primjena mjera zaštite okoliša i prirode prema posebnim propisima i odgovarajućim poglavljima ove Odluke. 3.3.2. Poljoprivreda

Članak 84.

Članak 84.
(1) Obradivo tlo je za potrebe poljoprivrede utvrđeno kao resurs od značaja za Republiku Hrvatsku, a na području Grada utvrđuju se: - poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene u kategoriji vrijedno obradivo tlo /oznaka P2/ - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište /oznaka PŠ/.
(2) Svi zahvati na poljoprivrednom tlu u svrhu poljoprivrede trebaju se provoditi u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ broj 20/18, 115/18, 98/19) i drugim odgovarajućim propisima.
(3) Sva gradnja i drugi zahvati koji se predviđaju u svrhu komercijalne poljoprivrede trebaju biti predviđeni na način da omoguće obavljanje poljoprivredne djelatnosti sukladno pravilima višestruke sukladnosti u poljoprivrednoj proizvodnji.

Članak 85.

Članak 85.
(1) Izvan građevinskih područja se sukladno odgovarajućim gospodarskim strategijama razvoja poljoprivrede, za primarnu poljoprivrednu proizvodnju rezervira poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene /oznaka P2/.
(2) Ostalo obradivo tlo, šume i šumsko zemljište /oznaka PŠ/ je zemljište unutar kojih površina se poljoprivreda i šumarstvo mogu u većoj mjeri miješati, odnosno jedna djelatnost periodično zamjenjivati drugu, a može se dodatno koristiti i za poljoprivredu u rekreativnoj funkciji, odnosno za uređenje trajnih nasada vinograda i voćnjaka manjih površina, odnosno bez primarne komercijalne namjene.

Članak 86.

Članak 86.
(1) Unutar građevinskih područja: - ratarska poljoprivredna proizvodnja, se može privremeno obavljati unutar neizgrađenih i komunalno neopremljenih površina u naseljima, pri čemu se na tako korištenim površinama mogu privremeno postaviti montažni plastenici, ali ne i drugi objekti, odnosno građevine - uzgoj ukrasnog bilja na otvorenom dozvoljena je unutar građevinskih područja naselja, uz uvjet da visina uzgajanog visokog raslinja ne prijeđe 4,0 m - komercijalni trajni nasadi vinograda i voćnjaka ne mogu se zasnivati unutar građevinskih područja. 3.3.2.1. Građevine i drugi objekti u funkciji poljoprivredne proizvodnje

Članak 87.

Članak 87.
(1) Građevine u funkciji biljne poljoprivredne proizvodnje: - u pravilu je potrebno smještati unutar građevinskih područja naselja i izdvojenih dijelova građevinskih područja naselja, u zone mješovite namjene /oznaka M1 i M2/ i to: - u okviru samostalnog kompleksa (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva - kao pojedinačna poljoprivredna građevina u kombinaciji s drugim, kompatibilnim gospodarskim sadržajem - kao prateći i/ili pomoćni sadržaj uz osnovnu individualnu stambenu namjenu. - izvan građevinskih područja naselja isključivo unutar površina obradivog tla /oznaka P2/ za tu namjenu utvrđenih kartografskim prikazom broj 1. „Korištenje i namjena površina“ (plava crtkana linija), ukoliko se utvrdi gospodarska opravdanosti takvog zahvata.
(2) Dokaz gospodarske opravdanosti za formiranje nove građevne čestice i gradnju kompleksa (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva u funkciji biljne poljoprivredne proizvodnje izvan građevinskih područja je veličina poljoprivrednog posjeda unutar područja Grada od najmanje: - 1,0 ha za uzgoj ukrasnog ili ljekovitog bilja - 2,0 ha za voćarstvo, vinogradarstvo, uzgoj povrća u staklenicima i plastenicima ili uzgoj na otvorenom bez značajnije upotrebe mehanizacije Stranica 2428 - Broj 9 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 24. lipnja 2022. - 7,5 ha za ratarstvo i s tim povezane djelatnosti otkupa, sušenja i skladištenja.
(3) Veličina poljoprivrednog posjeda se utvrđuje temeljem uvida u sustav ARKOD, a posjed ne mora biti u cijelosti na istoj lokaciji.

Ostali akti u ovom izdanju (102)