Arhiva › 2022. › SGMŽ 2

SGMŽOpćina Donji Vidovec · 25. veljače 2022. · KLASA 350-02/21-01/01 · URBROJ 2109-7-01-22-154

Odluka o donošenju II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Donji Vidovec

Važenje nije potvrđeno. Povijesni dokument. Tekst je strojno izdvojen iz PDF-a; mjerodavan je izvorni glasnik.

Stranica 234

Članak 68.

Članak 68.
(1) Proizvodne i poslovne gospodarske djelatnosti potrebno što je više moguće, usmjeravati u odgovarajuće gospodarske zone – proizvodne /oznaka I/ ili poslovne /oznaka K/ smještene unutar građevinski područja, pri čemu se uvjeti provedbe zahvata utvrđuju prema poglavlju 3.2. „Uvjeti provedbe zahvata u gospodarskim, proizvodnim i poslovnim zonama“.
(2) Mogućnost smještaja pojedinih gospodarskih djelatnosti u drugim funkcionalnim zonama u naseljima utvrđuje se ovisno o sadržajima dozvoljenim za svaku pojedinu funkcionalnu zonu, a uvjeti smještaja i oblikovanja dozvoljenih građevina gospodarskih djelatnosti utvrđuju se prema poglavlju 2.2.2. „Uvjeti provedbe zahvata u zonama mješovite namjene“.
(3) Izuzetno od prethodnog stavka, ukoliko se u zoni javne i društvene namjene radi o kompleksu koji sadrži kombinaciju društvenih i gospodarskih djelatnosti, uvjeti smještaja i oblikovanja utvrđuju se prema odredbama iz poglavlja 4. „Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti“.
(4) Bazične rudarske i šumarske djelatnosti, kao ni komercijalna proizvodnja energije primjenom klasičnih energenata unutar građevinskih područja naselja nisu dozvoljeni.

Članak 69.

Članak 69.
(1) Izvan građevinskih područja se gospodarske djelatnosti smještaju ovisno o specifičnostima pojedinih gospodarskih djelatnosti kao što su šumarstvo, lovstvo, poljoprivreda i druge. 25. veljače 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 235 3.2. uVjeTi prOVeDBe ZaHVaTa u GOspODarskim, prOiZVODnim i pOsLOVnim ZOnama
Članak 70.
(1) Vrste djelatnosti koje se mogu smještavati unutar gospodarskih, proizvodnih i poslovnih zona u građevinskim područjima naselja, određene su poglavljem 2.2.1.2. „Zone gospodarske namjene: proizvodna /oznaka I/; poslovna /oznaka K/“.
(2) Prema istim uvjetima kao i za gospodarske, proizvodne zone unutar građevinskih područja naselja smještaju se i djelatnosti unutar izdvojenog građevinskog područja izvan naselja Poduzetnička zona „Jug“ /oznaka I/.

Članak 71.

Članak 71.
(1) Na pojedinoj građevnoj čestici unutar gospodarske, proizvodne zone /oznaka I/ ili unutar gospodarske, poslovne zone /oznaka K/ može se graditi jedna zgrada s jednom ili više zasebnih korisničkih jedinica ili arhitektonski kompleks od više međusobno fizički i/ili funkcionalno povezanih zgrada i drugih građevina, bez ograničenja u odnosu na broj zasebnih korisničkih jedinica i broj građevina.
(2) Ukoliko se gradi arhitektonski kompleks, međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom i tehnološkom rješenju, a međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima civilne zaštite, zaštite na radu i zaštite od požara.
(3) Ukoliko je u pojedinoj gospodarskoj zoni, ovisno o namjeni zone, predviđena mogućnost gradnje stana za domara, isti se može organizirati u zasebnoj zgradi ili kao dio građevnog kompleksa, a osim stambenih prostora može obuhvaćati i pomoćne prostore u funkciji stanovanja (garažu, spremište, nadstrešnice, terase i slično).

Članak 72.

Članak 72.
(1) Najmanja površina pojedinačne građevne čestice gospodarske namjene, koja se formira unutar proizvodne ili poslovne gospodarske zone određuje se s 2.500,0 m2, a najmanja širina građevne čestice s 28,0 m.
Članak 73.
(1) Najmanja udaljenost građevina od međa vlastite građevne čestice treba iznositi: - 5,0 m od linije regulacije (ulice ili kolnog prilaza), osim ukoliko se čestice nalaze uz kategorizirane cestovne prometnice, u kom slučaju se radi zaštitnog pojasa prometne infrastrukture veća potrebna udaljenost utvrđuje posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela - ½ visine (vijenca) građevine od ostalih međa čestice, ali ne manje od 4,0 m - izuzetno od prethodne alineje, poluugrađene zgrade mogu biti smještene neposredno uz jednu bočnu, odnosno stražnju među vlastite građevne čestice, uz osiguranje uvjeta za zaštitu od požara prema posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela.
(2) Građevine i prostore za obavljanje djelatnosti s potencijalnim negativnim utjecajem treba odmaknuti: - djelatnosti iz Grupe 1 (većeg negativnog utjecaja) najmanje 20,0 m od međa građevnih čestica u zonama mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ i zonama javne i društvene namjene /oznaka D/ - djelatnosti iz Grupe 2 (manjeg negativnog utjecaja) najmanje 10,0 m od stambenih i drugih vrsta smještajnih prostora (smještajni turistički sadržaji, domovi za starije i nemoćne osobe) i od prostora u funkciji odgoja i obrazovanja.
(3) Udaljenosti utvrđene prethodnim stavkom mogu biti manje ukoliko:

Članak 73.

- se dogradnja gospodarske građevine s manjom postojećom udaljenosti vrši u smjeru suprotnom od stambenih i drugih stacionarnih smještajnih sadržaja - se dogradnja gospodarske građevine vrši u smjeru stambenih i drugih stacionarnih smještajnih sadržaja, ali se time postiže udaljenost dograđenog dijela gospodarske građevine od stambenih i drugih prostora za stacionarni smještaj na susjednim česticama veća od 30,0 m, te se dijelovi gospodarske građevine orijentirani prema stambenim prostorima oblikuju izvedbom pune plohe zida ili panelima zatvorene nadstrešnice.

Članak 74.

Članak 74.
(1) Koeficijent izgrađenosti pojedine građevne čestice gospodarske namjene unutar proizvodne ili poslovne gospodarske zone može najviše iznositi: - za građevne čestice površine do 1,0 ha kig = 0,4 - za građevne čestice površine iznad 1,0 ha kig = 0,6.
(2) U slučaju rekonstrukcije građevina na postojećoj građevnoj čestici gospodarske namjene unutar proizvodne ili poslovne gospodarske zone, čiji koeficijent izgrađenosti prelazi dozvoljeni iz prethodnog stavka, zatečeni koeficijent izgrađenosti se može zadržati uz uvjet da u se u obračun zatečenog koeficijenta izgrađenosti uzimaju samo postojeće legalne građevine.

Članak 75.

Članak 75.
(1) Visina (vijenca) građevina: - unutar gospodarskih, proizvodnih zona /oznaka I/ utvrđuje se do 15,0 m - unutar gospodarskih, poslovnih zona /oznaka K/ utvrđuje se do 12,0 m.
(2) Iznimno, visina (vijenca) proizvodnih i specifičnih tipova skladišnih građevina (silosi) ili dijelova pojedinih građevina unutar kompleksa (kranske staze i slično) može biti i veća, ukoliko je to uvjetovano proizvodno – tehnološkim procesom, radnim uvjetima prema posebnim propisima ili visinom konstrukcije građevine.
(3) Etažnost građevina može najviše iznositi 4 etaže i to 1 podrumska i 3 nadzemne etaže, odnosno E=Po+P+2K ili E=Po+P+1K+Pk (ili NE).
(4) Iznimno, ukoliko se unutar volumena gospodarske građevine koja je koncipirana kao hala s većom visinom smještaju servisni prostori manjih visina kao što su uredi i slično, broj etaža servisnih prostorija može biti i veći.
(5) Gradnja komercijalnih visokoregalnih skladišta i sličnih skladišnih građevina, visine iznad utvrđene stavkom 1. ovog članka nije dozvoljena. Stranica 236 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 25. veljače 2022.

Članak 76.

Članak 76.
(1) Prostor između linije regulacije i građevina moguće je urediti kao otvoreni nenatkriveni parkirališni prostor za osobna vozila i/ili kao reprezentativni park.
(2) Najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice trebaju činiti zelene površine izvedene na tlu i/ili na krovu podzemne garaže, pri čemu se u obračun ne mogu uzeti zatravnjena parkirališta, niti pojedinačne zelene površine manje od 4,0 m2.
(3) Ukupan potreban broj parkirališno-garažnih mjesta obavezno je osigurati na vlastitoj čestici.
(4) Otvorena skladišta trebaju biti smještena i oblikovana na način da su zaklonjena od pogleda s ulice i iz drugih prostora na kojima se okuplja ili kreće veći broj ljudi, kao što su trgovi, parkirališta i slično. 3.3. GOspODarske GrađeVine i ZaHVaTi prema speCiFičnOsTima GOspODarske DjeLaTnOsTi 3.3.1. Turizam

Članak 77.

Članak 77.
(1) Turistički sadržaji se mogu organizirati kao: - kategorizirani smještajni turistički sadržaji i to kao samostalni turistički sadržaji ili kao dodatna turistička djelatnost domaćinstva, odnosno obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva - rekreacijski sadržaji u turističkoj funkciji: - sportski tereni i poligoni (tenis igrališta, mountain bike, paint ball i slično) - kupališta i bazeni - adrenalinski parkovi (tereni i konstrukcije za penjanje i visinske sportove, tereni za zip – line i slično) - proširena turistička ponuda: - ugostiteljski sadržaji u turističkoj funkciji - kušaonice i prodavaonice autohtonih proizvoda - interpretacijski centar ili drugi tip edukativnog i/ili galerijskog prostora za promociju lokalne kulture, prirodnih i/ili tradicijskih vrijednosti - druge odgovarajuće vrste građevina i prostora u turističkoj namjeni utvrđene posebnim propisima.
(2) Posebni uvjeti kojima se utvrđuju sadržaj i način gradnje turističkih sadržaja, kao osnovnih na čestici, utvrđuje se odgovarajućim pravilnicima o razvrstavanju i kategorizaciji turističkih objekata.
(3) Posebni uvjeti za turističke sadržaje koji se utvrđuju kao prateća djelatnost, utvrđuju se odgovarajućim pravilnikom ovisno o vrsti osnovnog sadržaja, odnosno prema tome da li se usluge pružaju u domaćinstvu ili na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.

Članak 78.

Članak 78.
(1) Uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje za potrebe turizma unutar građevinskih područja naselja utvrđuju se prema poglavlju 2.2.2. „Uvjeti provedbe zahvata u zonama mješovite namjene“.
(2) U izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja turistički sadržaji se smještaju i grade prema uvjetima iz poglavlja 2.3.1. „Izdvojena građevinska područja izvan naselja“. 3.3.1.1. Turizam unutar građevinskih područja 3.3.1.1.1. smještajni turistički sadržaji
Članak 79.
(1) Gradnja turističkog naselja na području Općine nije dozvoljena.
(2) Mogućnost smještaja ostalih kategoriziranih turističkih smještajnih sadržaja usklađuje se prema uvjetima namjene i uvjeta gradnje za pojedinu funkcionalnu zonu u naselju, uključujući i uvjet maksimalno dozvoljenog broja zasebnih korisničkih jedinica (ZKJ) po pojedinoj građevnoj čestici.
(3) Turistički smještajni oblici u zgradama predviđeni kao osnovni sadržaj na čestici (hotel, motel, pansion, apartmanska zgrada, sobe za iznajmljivanje u turizmu i slično): - mogu se smjestiti unutar građevinskih područja naselja u zonama mješovite namjene /oznaka M1 i M2/ - u izdvojenom građevinskom području izvan naselja – Turistički kompleks „Golf“, sukladno uvjetima za navedeno izdvojeno građevinsko područje.
(4) Turistički smještajni oblici u montažnim i privremenim nastambama (kamp, kamping, glamping i slično): - mogu se smjestiti unutar građevinskih područja naselja u zonama mješovite namjene /oznaka M1 i M2/ samo kao prateći sadržaj uz osnovnu zgradu turističke namjene (hotel, pansion i slično)

Članak 79.

- u izdvojenom građevinskom području izvan naselja – Turistički kompleks „Golf“ /oznake T i R3/, kamp može biti predviđen kao dio ponude turističkog kompleksa - u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja za ribičke udruge /oznaka R2/ moguće je organizirati privremeni kamp za vrijeme trajanja pojedinih manifestacija, prema uvjetima za navedenu izdvojenu zonu i prema posebnom propisu za privremeni kamp.
(5) Kamp odmorište, kao specifični oblik parkirališta i servisnih sadržaja za mobilne turističke smještajne jedinice na općinskom području se ne predviđa.
(6) Ukoliko se radi o smještajnom turističkom kapacitetu koji se prema posebnom propisu kategorizira kao pružanje usluge u domaćinstvu ili na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (sobe za iznajmljivanje i slično) takvi sadržaji se smatraju pratećim uz osnovnu individualnu stambenu namjenu ili kompleks obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. 3.3.1.1.2. Ostali turistički sadržaji

Članak 80.

Članak 80.
(1) Građevine i prostori proširene turističke ponude mogu se smjestiti unutar naselja: - interpretacijski centar - u zoni javne i društvene namjene – kulturne /oznaka D6/ - ostali sadržaji proširene turističke ponude mogu se smjestiti u poslovnoj zoni /oznaka K/ i u zonama mješovite namjene /oznaka M1 i M2/ kao osnovni ili prateći sadržaj. 25. veljače 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 237
(2) Rekreacijski turistički sadržaji mogu se unutar građevinskih područja smještati isključivo kao prateći sadržaj uz osnovnu građevinu turističke namjene, pri čemu se u zonama mješovite namjene /oznaka M1 i M2/ mogu smještati samo standardni sportovi (tenis, odbojka, mali nogomet i slično).
(3) Druge odgovarajuće vrste građevina i prostora u turističkoj namjeni utvrđene posebnim propisima mogu se smjestiti kao prateći sadržaj na već postojećoj građevnoj čestici ugostiteljske ili turističke namjene, ukoliko se radi o sadržaju kompatibilnom s namjenom zone. 3.3.1.2. Turizam izvan građevinskih područja 3.3.1.2.1. Turističko - izletnički punkt za prikaz tradicijskog ispiranja zlata /oznaka T4/

Članak 81.

Članak 81.
(1) Na području južnog dijela Općine, uz stari tok Drave, planira se urediti turističko - izletnički punkt za prikaz tradicijskog zanata – ispiranja zlata /oznaka T4/.
(2) Gradnja zgrada na području nije predviđena, a moguća je postava: - instalacijskog sklopa za prikaz tradicijskog zanata - otvorene sadržaje u edukacijskoj funkciji (poljske i šumske staze, drvene pješačke mostove, drvene klupe, informacijske točke i slično)
(3) Korištenje prostora predviđa se povremeno.
(4) Uvjeti provedbe zahvata: - svaki zahvat treba biti usklađen s propisima zaštite prirode i ekološke mreže i zaštite voda - sve otvorene površine unutar zahvata trebaju biti javno dostupne, osim površina koje se specifično štite u funkciji provedbe mjera zaštite prirode, odnosno u svrhu zaštite ugroženih biljnih i životinjskih vrsta ili staništa. 3.3.1.2.2. Ostale površine izvan građevinskih područja

Članak 82.

Članak 82.
(1) Na ostalim površinama izvan građevinskih područja, odnosno na poljoprivrednim i šumskim površinama /oznake P1, PŠ, Š1 i Š3/ nije dozvoljena gradnja građevina ugostiteljske i/ili turističke namjene.
(2) Odredbama Prostornog plana Međimurske županije zabranjena je djelatnost seoskog turizma izvan građevinskih područja izvan područja disperzne naseljenosti Županije, slijedom čega gradnja u navedenu svrhu izvan građevinskih područja Općine Donji Vidovec nije dozvoljena.
(3) Odredbama Prostornog plana Međimurske županije ne predviđa se mogućnost robinzonskog smještaja, slijedom čega se smještaj navedenog sadržaja unutar općinskog područja ne planira. 3.3.2. poljoprivreda

Članak 83.

Članak 83.
(1) Obradivo tlo je za potrebe poljoprivrede utvrđeno kao resurs od značaja za Republiku Hrvatsku, a na području Općine utvrđuju se: - poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene u kategoriji: osobito vrijedno obradivo tlo /oznaka P1/ - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište /oznaka PŠ/.
(2) Svi zahvati na poljoprivrednom tlu u svrhu poljoprivrede trebaju se provoditi u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ broj 20/18, 115/18, 98/19) i drugim odgovarajućim propisima.
(3) Sva gradnja i drugi zahvati koji se predviđaju u svrhu komercijalne poljoprivrede trebaju biti predviđeni na način da omoguće obavljanje poljoprivredne djelatnosti sukladno pravilima višestruke sukladnosti u poljoprivrednoj proizvodnji.

Članak 84.

Članak 84.
(1) Izvan građevinskih područja se sukladno odgovarajućim gospodarskim strategijama razvoja poljoprivrede, za primarnu poljoprivrednu proizvodnju rezervira poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene /oznake P1/.
(2) Ostalo obradivo tlo, šume i šumsko zemljište /oznaka PŠ/ je zemljište unutar kojih površina se poljoprivreda i šumarstvo mogu u većoj mjeri miješati, odnosno jedna djelatnost može periodično zamjenjivati drugu.
Članak 85.
(1) Unutar građevinskih područja: - ratarska poljoprivredna proizvodnja, se može privremeno obavljati unutar neizgrađenih i komunalno neopremljenih površina u naseljima, pri čemu se na tako korištenim površinama mogu privremeno postaviti montažni plastenici, ali ne i drugi objekti, odnosno građevine - uzgoj ukrasnog bilja na otvorenom dozvoljena je unutar građevinskih područja naselja, uz uvjet da visina uzgajanog visokog raslinja ne prijeđe 4,0 m - komercijalni trajni nasadi vinograda i voćnjaka ne mogu se zasnivati unutar građevinskih područja.

Članak 86.

Članak 86.
(1) Ograđivanje površina obradivog tla – trajnih nasada, izvodi se na način da se u zemlji ne betoniraju temelji, a ogradu je potrebno od osi poljskog puta odmaknuti najmanje 3,5 m, kako bi se osigurao nesmetan prolaz poljoprivrednoj mehanizaciji do obradivih površina.
(2) Sve građevine i objekti koje se postavljaju unutar ograđenog poljoprivrednog posjeda trebaju od najbliže međe posjeda prema poljskom putu biti odmaknute najmanje 5,0 m, a od ostalih međa posjeda najmanje 1,0 m.
(3) Oranice i travnjake nije dozvoljeno ograđivati.
(4) Pašnjake je dozvoljeno ograđivati atestiranim sistemom „elektro pastira“ i to isključivo ukoliko se površina aktivno koristi u svrhu ispaše. Stranica 238 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 25. veljače 2022. 3.3.2.1. Građevine i drugi objekti u funkciji poljoprivredne proizvodnje

Članak 87.

Članak 87.
(1) Građevine u funkciji biljne poljoprivredne proizvodnje: - u pravilu je potrebno smještati unutar građevinskih područja naselja i izdvojenih dijelova građevinskih područja naselja, u zone mješovite namjene /oznaka M1 i M2/ i to: - kao samostalni gospodarski poljoprivredni kompleks (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva - u kombinaciji s drugim, kompatibilnim gospodarskim sadržajem - kao prateći sadržaj uz osnovnu individualnu stambenu namjenu.
(2) Građevine i gospodarske komplekse za smještaj transportnih vozila i poljoprivrednih strojeva, za skladištenje i preradu biljnih poljoprivrednih proizvoda, uključujući specifične sadržaje kao što su otkupne stanice, sušare, mješaone stočne hrane i slično moguće smjestiti unutar građevinskih područja, unutar odgovarajućih funkcionalnih zona /oznake M2, K i I/.

Članak 88.

Članak 88.
(1) Kompleks (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva, odnosno građevinu za uzgoj i/ili držanje životinja (farma, tovilište i drugo) je, ovisno o kapacitetu uzgoja uz osiguranje odgovarajuće udaljenosti od drugih građevina, moguće smjestiti: - unutar građevinskog područja naselja unutar mješovite, pretežito stambene namjene /oznaka M1/ i to kao osnovni ili prateći sadržaj na čestici - izvan građevinskog područja kao osnovni sadržaj na čestici smještenoj u okviru površina obradivog tla /oznaka P1/ utvrđenih kartografskim prikazom broj 1. „Korištenje i namjena površina“ moguće je vršiti isključivo proširenje već postojećih farmi, odnosno tovilišta, i to najviše do kapaciteta određenog udaljenošću prema građevinskom području naselja.
(2) Dokaz gospodarske opravdanosti rekonstrukcije kompleksa u funkciji uzgoja, odnosno držanja životinja izvan građevinskih područja, je predviđen kapacitet životinja od najmanje 30 uvjetnih grla.
(3) Uvjetnim grlom (UG) smatra se životinja mase 500,0 kg.
(4) Ovisno o vrsti, uzgajane životinje se svode se na uvjetna grla matematički prema prethodnom stavku ili primjenom koeficijenata prema odgovarajućoj Europskoj direktivi, odnosno odgovarajućem hrvatskom propisu.
(5) Obračun uvjetnih grla obavezni je sastavni dio projektne dokumentacije za sve vrste građevina namijenjenih za uzgoj i držanje životinja, a istim se obvezno iskazuje broj uvjetnih grla i broj komada po neto površini prostorija namijenjenih za boravak životinja i po ukupnoj neto površini građevine.

Članak 89.

Članak 89.
(1) Mogućnost smještaja manjih pojedinačnih građevina u funkciji poljoprivredne proizvodnje (plastenici, staklenici, pčelinjaci i drugo) utvrđena je u ovom poglavlju, ovisno o namjeni pojedine građevine. 3.3.2.1.1. kompleks (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva
Članak 90.
(1) Kompleks (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva je građevinski sklop od jedne ili više funkcionalno povezanih građevina, objekata i uređaja namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnji i pratećim djelatnostima, odnosno za: - spremanje poljoprivrednih strojeva - spremanje i skladištenje poljoprivrednih proizvoda (spremišta, skladišta, hladnjače, silosi i drugo) - skladištenje i pripremu hrane za životinje za vlastite potrebe – silaže, silosi i druge vrste specifičnih građevina, naprava i uređaja za tu namjenu ukoliko se radi o gospodarstvu za uzgoj životinja - primarnu preradu proizvoda, kao što su sortirnice, pakirnice, mljekare, sirane, vinarije, destilerije i slično - uzgoj bilja i presadnica u kontroliranim uvjetima, kao što su staklenici i slično - držanje životinja - držanje pčela i uzgoj korisnih kukaca - kompostiranje biljnog otpada s vlastitog gospodarstva i s tim povezana proizvodnja humusa - upravni i servisni prostori - ugostiteljsko – prezentacijski i prodajni prostori – kušaonice i trgovine za prodaju vlastitih proizvoda - druge građevine u funkciji poljoprivrednog gospodarstva.
(2) Vrste građevina koje se mogu međusobno kombinirati na građevnoj čestici utvrđuju se prema posebnim propisima, ovisno o poljoprivrednoj djelatnosti pojedinog gospodarstva.

Članak 90.

(3) Način poslovne registracije poljoprivrednog gospodarstva ne utječe na mogućnost gradnje.
(4) Djelatnosti klanja životinja i prerade mesa za ljudsku prehranu u pravilu treba usmjeravati u gospodarske, proizvodne zone /oznaka I/, a na pojedinačnom poljoprivrednom gospodarstvu se dozvoljavaju izuzetno, sukladno posebnim propisima za navedene djelatnosti.
(5) Djelatnosti otkupa i prerade žitarica, uključujući komercijalne sušare i mješaone stočne hrane, kao ni industrijska prerada poljoprivrednih proizvoda i proizvodnja gotovih ili polugotovih prehrambenih namirnica (smrznuto povrće i voće, čips i slično) nije dozvoljena unutar mješovitih zona /oznake M1 i M2 /, već je takav sadržaj potrebno usmjeriti u gospodarske, proizvodne zone /oznaka I/.
(6) U sklopu kompleksa obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva moguće je organizirati stanovanje u individualnoj stambenoj zgradi, a ukoliko se isto nalazi unutar građevinskog područja naselja, dodatno i smještajne turističke sadržaje.
(7) Smještajni turistički sadržaji dimenzioniraju se prema posebnom propisu koji utvrđuje kategorizaciju turističkih sadržaja na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.
(8) Na području Općine Donji Vidovec u sklopu kompleksa poljoprivrednog gospodarstva nije moguće predvidjeti smještaj energana koje kao gorivo koriste otpad s poljoprivrednog gospodarstva (otpadnu biomasu, 25. veljače 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 239 gnojovku, lešine i drugo), odnosno nije moguće graditi postrojenja na bioplin i biomasu.

Članak 91.

Članak 91.
(1) Najmanja površina nove ili proširenja postojeće građevne čestice, na kojoj se kao osnovni sadržaj predviđa kompleks poljoprivrednog gospodarstva, je: - 2.500,0 m2 unutar građevinskog područja naselja - 5.000,0 m2 izvan građevinskih područja.
(2) Postojeće poljoprivredno gospodarstvo na kojem se predviđaju novi zahvati može imati i građevnu česticu manje površine, pri čemu se projektnim rješenjem treba osigurati funkcionalnost prostorne organizacije unutar gospodarstva i osigurati zaštita okolnih stambenih sadržaja od negativnog utjecaja obavljanja poljoprivrednih djelatnosti.
(3) Najveća površina nove građevne čestice, na kojoj se kao osnovni ili prateći sadržaj predviđa kompleks poljoprivrednog gospodarstva se ne ograničava ni unutar ni izvan građevinskih područja.
(4) U okviru građevne čestice poljoprivrednog gospodarstva, bez obzira da li se radi o građevnoj čestici unutar ili izvan građevinskog područja naselja, stanovanje nije obvezan sadržaj.
(5) Raspored pojedinačnih građevina unutar kompleksa poljoprivrednog gospodarstva treba poštivati temeljno načelo: - u prednjem (uličnom) dijelu čestice se smještaju građevine uslužne, stambene i turističke namjene, poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja, parkirališta za klijente i druge primjereno oblikovane građevine, - u stražnjem (dvorišnom) dijelu čestice se smještaju građevine, uređaji i oprema namijenjena proizvodnji, preradi i servisima s potencijalnim negativnim utjecajem, uključujući poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja, vanjske skladišne, parkirališne i manipulativne prostore i slično.

Članak 92.

Članak 92.
(1) Ukoliko se poljoprivredno gospodarstvo organizira unutar građevinskog područja, bilo kao osnovni ili kao prateći sadržaj uz individualnu stambenu građevinu, uvjeti gradnje i oblikovanja određuju se prema poglavlju 2.2.2. „Uvjeti provedbe zahvata u zonama mješovite namjene“.
Članak 93.
(1) Ukoliko se kompleks poljoprivrednog gospodarstva na pojedinačnoj građevnoj čestici predviđa izvan građevinskog područja, treba mu osigurati kolni pristup s odgovarajuće prometne površine, povezane na sustav javnih prometnica.
(2) Najmanja udaljenost građevina od međa vlastite građevne čestice treba iznositi: - 5,0 m od linije regulacije ulice ili kolnog prilaza, osim ukoliko se čestice nalaze uz kategorizirane cestovne prometnice, u kom slučaju se radi zaštitnog pojasa prometne infrastrukture, veća potrebna udaljenost utvrđuje posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela - ½ visine (vijenca) građevine od ostalih međa čestice, ali ne manje od 4,0 m.
(3) Udaljenost gospodarskih poljoprivrednih građevina s izvorom zagađenja od stambenih i drugih vrsta smještajnih prostora (smještajni turistički sadržaji, domovi za starije i nemoćne osobe) i od prostora u funkciji odgoja i obrazovanja utvrđuje se prema članku 94.
(4) Koeficijent izgrađenosti pojedine građevne čestice može najviše iznositi kig = 0,4.
(5) Najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice trebaju činiti zelene površine izvedene na tlu, pri čemu se u obračun ne mogu uzeti zatravnjena parkirališta, niti zelene površine manje od 4,0 m2.

Članak 93.

(6) Ukupan potreban broj parkirališno-garažnih mjesta obavezno je osigurati na vlastitoj čestici.
(7) Etažnost građevina može iznositi najviše 4 etaže (E= Po+P+1K+Pk).
(8) Visina (vijenca) građevina može iznositi najviše 7,0 m.
(9) Iznimno, visina (vijenca) proizvodnih građevina i opreme (pužni transporteri i slično) može biti i veća ukoliko je to uvjetovano proizvodno-tehnološkim procesom, a visina silosa nije ograničena.
Članak 94.
(1) Udaljenost građevina za držanje životinja, bez obzira da li se smještaju unutar i izvan građevinskih područja određuje se ovisno planiranom kapacitetu uvjetnih grla i o pretpostavljenom negativnom učinku na stanovanje i pojedine društvene i gospodarske namjene, a i utvrđuje se prema sljedećoj tabeli: najmanja udaljenost u metrima (m) od: najbližeg stambenog kapacitet građevine za prostora, odgojne ili uzgoj (držanje) životinja obrazovne ustanove i - broj uvjetnih grla /UG/ drugog smještajnog sadržaja (turistički, lječilišni, socijalni i sl.) na drugoj (susjednoj) građevnoj čestici do 10 20 više od 10 – 50 50 građevinskog pratećeg područja naselja turističkog i izdvojenog državnih županijskih i sadržaja građevinskog cesta lokalnih cesta vlastitog područja izvan OPG-a naselja najmanje za širinu 20 odgovarajućeg zaštitnog ne utvrđuje se cestovnog pojasa, prema udaljenost više od 50 – 100 100 nije moguća posebnim propisima više od 100 – 250 200 više od 250 ne utvrđuje se udaljenost gradnja 50 20 turističkih sadržaja 500 100 50 Stranica 240 - Broj 2 “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” 25. veljače 2022.

Članak 94.

(2) Utvrđene udaljenosti se primjenjuju jednako i u odnosu iste prostorne elemente susjedne jedinice lokalne samouprave.
(3) Postojeći legalni gospodarsko - poljoprivredni kompleks ili postojeća pojedinačna građevina, za dozvoljene kapacitete može imati i manje utvrđene udaljenosti od utvrđenih tabelom iz stavka 1. ovog članka, te se isti može rekonstruirati i tehnološki unaprjeđivati ukoliko se kapacitet proizvodnje, odnosno broj uvjetnih grla ne povećava. 3.3.2.1.2. Građevine za privremeno skladištenje i zrenje gnoja

Članak 95.

Članak 95.
(1) Građevine za privremeno skladištenje i zrenje gnoja se u obliku pomoćnih građevina smještaju u sklopu kompleksa poljoprivrednog gospodarstva za uzgoj životinja, dimenzioniraju sukladno kapacitetu uzgoja na građevnoj čestici.
(2) Izvan vlastite građevne čestice na kojoj se vrši uzgoj životinja (čestica vlastite farme ili tovilišta) nije moguće smjestiti građevinu za privremeno skladištenje i zrenje gnoja.
(3) Udaljenost građevine za privremeno skladištenje i zrenje gnoja u odnosu na druge sadržaje utvrđuje se ovisno o kapacitetu i određuje jednako kao i za građevine namijenjene za držanje životinja, prema članku 94. 3.3.2.1.1. klijeti

Članak 96.

Članak 96.
(1) Gradnja klijeti na području Općine nije dozvoljena. 3.3.2.1.2. staklenici, plastenici, spremišta
Članak 97.
(1) Postava, odnosno gradnja staklenika, plastenika i jednog prizemnog spremišta moguća je na obradivom tlu osnovne namjene /oznaka P1/, na zemljišnoj čestici za uzgoj voća, povrća, ukrasnog i/ili ljekovitog bilja površine najmanje 3.000,0 m2.
(2) Najveća dozvoljena korisna površina priručnog spremišta se utvrđuje s 20,0 m2, najveća etažnost s E=1 etaža (prizemlje), a najviša visina (vijenca) V=3,0 m.
(3) Plastenici i staklenici trebaju biti u potpunosti demontažni, a ako im je potrebno izvesti temelje preferiraju se točkasti temelji, koje je moguće naknadno ukloniti.
(4) Staklenike velikih površina, odnosno veće komplekse staklenika za uzgoj povrća, voća ili ukrasnog i/ili ljekovitog bilja, kod kojih se uzgoj vrši u kontroliranim uvjetima i/ili primjenom sofisticiranih tehnoloških sustava (hidropondski sustavi, sustavi uzdignuti od zemlje i drugi) nije moguće smještati izvan građevinskih već ih je potrebno smještati u gospodarske proizvodne i poslovne zone /oznaka I i K/ unutar građevinskih područja. 3.3.2.1.3. nadstrešnica, odnosno zaklon za životinje i/ili stočnu hranu

Članak 98.

Članak 98.
(1) Postava, odnosno gradnja nadstrešnica za sklanjanje stoke, drugih životinja i/ili stočne hrane s prostorom zaklonjenim od vjetra zatvorenim s najviše tri strane bez poda i instalacija moguća je obradivom tlu /oznake P1 i PŠ/, na zemljišnoj čestici površine najmanje 1.000,0 m2.
(2) Nadstrešnicu se preporuča temeljiti na točkastim temeljima ili na druge načine koji omogućavaju jednostavnu razgradnju u slučaju prestanka korištenja.
(3) Najveća etažnost nadstrešnice, odnosno zaklona utvrđuje se s E=1 etaža (prizemlje), a najveća ukupna visina u sljemenu 10,0 m. 3.3.2.1.4. pčelinjaci

Članak 99.

Članak 99.
(1) Postava mobilnih pčelinjaka dozvoljena je na površinama obradivog tla /oznake P1 i PŠ/ i u šumama /oznaka Š1 i Š3/.
(2) Gradnja fiksnih pčelinjaka moguća na površinama obradivog tla osnovne namjene /oznake P1/ uz uvjet da pojedinačnom pčelinjaku korisna površina ne prelazi 20,0 m2, etažnost nije veća od E=1 etaža (prizemlje), a visina (vijenca) nije veća od V=3,0 m.
(3) Pčelinjak se treba oblikovati na način koji omogućavaju jednostavnu razgradnju u slučaju prestanka korištenja.
(4) Dodatni uvjeti za smještaj i orijentaciju pčelinjaka utvrđuju se prema posebnom propisu za držanje pčela. 3.3.2.1.5. ribnjaci

Članak 100.

Članak 100.
(1) Komercijalni ribnjaci u funkciji uzgoja ribe za ljudsku prehranu na području Općine ne postoje, niti se predviđaju.
(2) Zahvati na uređenju i održavanju drugih vodenih površina koje su namijenjene za rekreacijski i sportski ribolov (rukavci i mrtvice Drave, drugi otvoreni vodotoci i manje vodene površine) provode se prema posebnim propisima, uz primjenu mjera zaštite okoliša i prirode prema odgovarajućim poglavljima ove Odluke. 3.3.3. Šumarstvo i lovstvo 3.3.3.1. Šumarstvo
Članak 101.
(1) Šume su utvrđene kao resurs od značaja za Republiku Hrvatsku, a šumarsku djelatnost je potrebno provoditi u skladu sa Zakonom o šumama (“Narodne novine“ broj 68/18, 115/18, 98/19, 32/20, 154/20).
(2) Na području Općine nalaze se: - državne šume pod upravljanjem Hrvatskih šuma d.o.o. - Šumarija Čakovec, G.j. Donje Međimurje - privatne šume.
(3) Šume utvrđene su u kategorijama: - gospodarske šume /oznaka Š1/ 25. veljače 2022. “SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” Broj 2 - Stranica 241 - u području Regionalnog parka Mura – Drava u južnom dijelu Općine, Prostornim planom Međimurske županije predviđeno je postojeće šume tretirati kao šume posebne namjene /oznaka Š3/.
(4) Za šumarstvo je dodatno moguće koristiti i površine utvrđene i kao ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište /oznaka PŠ/.
(5) Šume je potrebno koristiti u skladu sa šumskim gospodarskim osnovama (državnih šuma ili privatnih šumoposjednika) i posebnim propisima, uz uvjet da se ne smanji ukupna površina pod šumama, odnosno da se šumske zajednice neprestano obnavljaju.

Ostali akti u ovom izdanju (105)